Zakon o elektricnoj energiji u FBiH

Zakon o elektrinoj energiji Slubene novine Federacije BiH, br 41/02

Na osnovu lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLAENJU ZAKONA O ELEKTRINOJ ENERGIJI

Proglaava se Zakon o elektrinoj energiji, a koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma odranoj 31. jula 2002. godine i na sjednici Doma naroda odranoj 23. jula 2002. godine.

Broj 01-3-02-3-42/02

7. augusta 2002. godine Sarajevo

Predsjednik

Federacije BiH dr. Safet Halilovi, s. r.

ZAKON

O ELEKTRINOJ ENERGIJI

I - OPE ODREDBE lan 1.

Ovim zakonom ureuje se elektroenergetski sistem, elektroprivredne djelatnosti, razvoj trita elektrine energije i institucija za reguliranje trita, opi uvjeti za isporuku elektrine energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i odravanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provoenjem zakona i druga pitanja od znaaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), osim prijenosa elektrine energije, aktivnosti vezanih za prijenos, meunarodne trgovine, upravljenje i pogon elektroenergetskim sistemom koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine. U sluaju konflikta izmeu ovog zakona i Zakona o prijenosu elektrine energije, regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine, Zakon o prijenosu elektrine energije, regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine e prevladavati.

II - CILJEVI lan 2.

Ovim zakonom kao pravnim okvirom se stvaraju uvjeti za razvoj trita elektrine energije imajui u vidu javne i privatne interese na koje ima uticaja u djelatnostima proizvodnje, distribucije i snabdijevanja elektrinom energijom. Uzimajui u obzir odredbu stava 1. ovog lana, ciljevi ovog zakona su:

podsticaj razvoja u oblasti elektroenergetike, podsticaj za privatna domaa i strana ulaganja, pouzdanije snabdijevanje kupaca kvalitetnom elektrinom energijom, ukljuivanje u meunarodno trite elektrine energije, putem jedinstvenog trita

elektrine energije u Bosni i Hercegovini,

1


ekonomino i racionalno koritenje elektrine energije, energetska efikasnost, uvoenje konkurencije, transparentnosti i spreavanje neeljenih efekata monopola, zatita okolice u skladu sa propisima i domaim i meunarodnim standardima, zatita interesa korisnika sistema, koritenje obnovljivih izvora elektrine energije.

III - DEFINICIJE I POJMOVI lan 3.

Izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja: "Distribucija" znai transport elektrine energije na niskonaponskom i srednjenaponskom sistemu sa ciljem dostave krajnjim kupcima. Dozvola za rad (licenca) znai ovlatenje nadlenog organa za obavljanje odreene elektroprivredne djelatnosti. Elektroprivredno drutvo znai poslovni subjekt koji se bavi jednom ili sa vie djelatnosti iz oblasti proizvodnje, distribucije i snabdijevanja elektrinom energijom. Energetska efikasnost znai odnos iskoritene energije u odnosu na ukupnu ulaznu energiju. Isporuilac znai pravno lice koje isporuuje elektrinu energiju. Javna usluga znai obavezu elektroprivrednih drutava da odreene elektroprivredne djelatnosti obavljaju kao javne usluge. Korisnik sistema znai svako fiziko ili pravno lice koje snabdijeva, ili biva snabdijevano putem prijenosnog ili distributivnog sistema. Kupac znai fiziko ili pravno lice koje kupuje elektrinu energiju. Kvalificirani kupac znai svakog kupca koji ima godinju potronju elektrine energije veu od potronje utvrene posebnim kriterijima Regulatorne komisije i kojem je dozvoljeno da elektrinu energiju kupuje slobodno po svom izboru. Kvalificirani proizvoa znai proizvoaa koji u pojedinanom proizvodnom objektu proizvodi elektrinu energiju, koristei otpad ili obnovljive izvore energije na ekonomski primjeran nain, ukljuujui kombinirani ciklus proizvodnje toplotne i elektrine energije, koji je usklaen sa zatitom okolice, a koji takav poloaj moe stei na osnovu rjeenja Regulatorne komisije. Nekvalificirani kupac znai kupca za kojeg se elektrina energija dobavlja na regulisani nain i po regulisanim cijenama (tarifama). Nezavisni proizvoa znai proizvoaa koji se ne bavi funkcijama prijenosa ili distribucije elektrine energije na teritoriji koju pokriva sistem gdje je osnovan. Obnovljivi izvori elektrine energije znae izvore elektrine energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelimino, posebno energija vodotokova, vjetra, biomasa, biogasa, geotermalna i neakumulirana solarna energija. Operator distribucije znai posebno organiziran dio elektroprivrednog drutva za distribuciju koji upravlja elektrodistributivnom mreom. Pomone usluge znai sve usluge neophodne za rad distributivnog sistema. Povezani sistemi znae odreeni broj prijenosnih i distributivnih sistema povezanih putem jednog ili vie interkonektora.

2


Prikljuak znai elektrini vod sa instalacijom do obraunskog mjesta za jednog ili vie kupaca. Proizvodnja znai proizvodnju elektrine energije. Proizvoa znai fiziko ili pravno lice koje proizvodi elektrinu energiju. Proizvoa za vlastite potrebe znai fiziko ili pravno lice koje elektrinu energiju proizvodi za vlastite potrebe. Snabdijevanje znai isporuku i/ili prodaju elektrine energije kupcima. Trgovac znai svako fiziko ili pravno lice koje se bavi trgovinom elektrinom energijom. Upravljanje znai upravljanje proizvodnjom, distribucijom i potronjom elektrine energije.

IV - ELEKTROENERGETSKI SISTEM FEDERACIJE lan 4.

Elektroenergetski sistem Federacije kao dio elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine ine elektroenergetski objekti za proizvodnju, prijenos, distribuciju elektrine energije i upravljanje elektroenergetskim sistemom i u kojima se obavljaju elektroprivredne djelatnosti koje su od javnog interesa.

V - ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI lan 5.

Elektroprivrednim djelatnostima, koje su predmet ovog zakona, smatraju se: proizvodnja elektrine energije, distribucija elektrine energije, snabdijevanje elektrinom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaem tritu elektrine energije.

lan 6. Jednu ili vie elektroprivrednih djelatnosti iz lana 5. ovog zakona obavljaju privredna drutva, koja se osnivaju u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02 i 6/02) uz uvjet da dobiju dozvolu za obavljanje djelatnosti utvrenu ovim zakonom. Privrednim drutvima iz stava 1. ovog lana moe se utvrditi obaveza vrenja javne usluge u okviru elektroprivredne djelatnosti koju obavljaju. Obaveza vrenja javne usluge utvruje se u dozvoli za rad koju izdaje Regulatorna komisija.

lan 7. Elektroprivredne djelatnosti u Federaciji mogu obavljati domaa i strana pravna i fizika lica, u skladu sa vaeim propisima i ovim zakonom. Elektroprivredno drutvo koje obavlja dvije ili vie elektroprivrednih djelatnosti, ili uz elektroprivrednu djelatnost obavlja i drugu djelatnost, duno je voditi poslovne knjige i raditi finansijske izvjetaje za svaku elektroprivrednu djelatnost odvojeno i odvojeno od drugih djelatnosti, u skladu sa propisima o raunovodstvu.

3


VI - TRITE ELEKTRINE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU lan 8.

U cilju onemoguavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u potronji elektrine energije, omoguavanja treim stranama pristupa na distributivnu mreu, ovim zakonom se osigurava postepeno uvoenje trita elektrine energije, u skladu sa aktima Dravne regulatorne komisije za elektrinu energiju (u daljem tekstu: Dravna komisija). Postepeno uvoenje i razvoj trita elektrine energije do potpune liberalizacije provodit e se u skladu sa energetskom politikom i reformom energetskog sektora i provedbenim propisima, ukljuujui i propise o organizaciji trita elektrine energije. Do potpune liberalizacije trita elektrine energije elektroprivredne djelatnosti utvrene ovim zakonom obavljat e se u skladu sa pravilima kojima se ureuju odnosi na tritu elektrine energije ili kao pruanje javnih usluga.

lan 9. Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja elektrine enegije za kvalificirane kupce i snabdijevanje elektrinom energijom kvalificiranih kupaca, kao i proizvodnja elektrine energije od strane nazavisnih proizvoaa radi prodaje na tritu, obavljaju se prema pravilima kojima se ureuju trini odnosi u kojima elektroprivredni subjekti slobodno dogovaraju koliinu, cijenu i uvjete isporuke elektrine energije, zakljuenjem kratkoronih i dugoronih ugovora ili direktnim ueem na organiziranom tritu. Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja elektrine enegije za nekvalificirane (tarifne) kupce, distribucija efektrine energije i snabdijevanje elektrinom energijom nekvalificiranih (tarifnih) kupaca, obavljaju se kao javne usluge.

lan 10. Radi ostvarenja ciljeva iz lana 8. ovog zakona i reguliranja trita elektrine energije u Federaciji, ovim zakonom se osniva Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Regulatorna komisija)

lan 11. Regulatorna komisija je specijalizirana, samostalna, nezavisna i neprofitna organizacija u Federaciji. Regulatorna komisija ima svojstvo pravnog lica.

lan 12. Naziv Komisije je: Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sjedite Regulatorne komisije je u Mostaru.

lan 13. Regulatorna komisija ima peat koji sadri dvije koncentrine krunice sa grbom Federacije u sredini peata i na slubenim pismima napisanim tekstom. U sredini peata se nalazi grb Federacije. Na izradu, upotrebu i uvanje peata Regulatorne komisije primjenjuje se Zakon o peatu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/94 i 21/96).

lan 14. Nadlenosti Regulatorne komisije su:

nadzor i reguliranje odnosa izmeu proizvodnje, distribucije i kupaca elektrine energije ukljuivi i trgovce elektrinom energijom,

4


propisivanje metodologije i kriterija za utvrivanje cijena snabdijevanja nekvalificiranih kupaca elektrinom energijom,

utvrivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce,

izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i trgovinu elektrine energije,

izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za koritenje elektroenergetskih objekata izuzev objekata za prijenos elektrine energije,

utvrivanje Opih uvjeta za isporuku elektrine energije. lan 15.

U izvravanju svojih ovlatenja i obavljanju svojih funkcija prema ovom zakonu Regulatorna komisija je obavezna da:

na osnovama koje propie Dravna komisija regulira trite elektrine energije na nain da osigura transparentne i ravnopravne odnose izmeu svih uesnika,

titi prava kupaca, elektroprivrednih drutava za distribuciju i proizvoaa elektrine energije, te nadgleda odnose u elektroenergetskom sektoru,

stvara uvjete za efikasan, pouzdan i ekonomian sistem proizvodnje, distribucije i snabdijevanja elektrinom energijom,

stvara uvjete za konkurentnost u proizvodnji i snabdijevanju elektrinom energijom, stvara uvjete za efikasnost, ekonominost i sigurnost pri koritenju elektrine energije, stvara uvjete za razvoj elektroenergetskog sistema (proizvodnje i distribucije), regulira kvalitet usluga na svim nivoima, kao i tarife i naknade koje se plaaju za

monopolske usluge u distribuciji, imajui u vidu interese i potrebe svih korisnika za snabdijevanje elektrinom energijom,

nadgleda efikasnost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne ravnotee izmeu potranje i ponude elektrine energije,

vodi rauna o zatiti zdravlja, sigurnosti ljudi i zatiti okolice. lan 16.

U svom radu Regulatorna komisija sarauje sa Dravnom komisijom i provodi njene propise, Nezavisnim operatorom sistema za Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: Nezavisni operator) i jedinstvenom elektroprijenosnom kompanijom za Bosnu i Hercegovinu, a o svom radu je duna izvjetavati Parlament Federacije najmanje jednom godinje.

lan 17. Vlada Federacije utvruje prijedlog za imenovanje predsjednika i dva lana Regulatorne komisije, uz prethodnu saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije. Parlament Federacije na osnovu prijedloga iz stava 1. ovog lana imenuje predsjednika i lanove Regulatorne komisije. Pri imenovanju lanova Regulatorne komisije mora se osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji.

lan 18. Radom Regulatorne komisije rukovodi predsjednik, a u sluaju sprjeenosti predsjednika, ovlateni lan Regulatorne komisije.

5


Funkcija predsjednika Regulatorne komisije je izmjenjiva meu lanovima Regulatorne komisije i traje godinu dana. Regulatorna komisija imenuje sekretara Regulatorne komisije.

lan 19. Predsjednik i lanovi Regulatorne komisije, moraju imati visoku strunu spremu sa odgovarajuim viegodinjim profesionalnim iskustvom iz okvira elektroprivrednih djelatnosti. lanovi Regulatorne komisije moraju biti lica koja imaju prethodno iskustvo i znanja o pitanjima vezanim za elektroenergetske djelatnosti, posebno o pitanjima tehnologije, ekonomije, prava ili zatite okolice.

lan 20. Mandat lana Regulatorne komisije traje pet godina s tim to e prilikom prvog imenovanja mandat jednog lana Regulatorne komisije trajati pet godina, drugog lana etiri godine, a treeg lana tri godine. Isto lice moe biti najvie dva puta imenovano u sastav Regulatorne komisije.

lan 21. lanovi Regulatorne komisije ne mogu:

biti meusobno u braku ili srodstvu u pravoj liniji, u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno, kao i po tazbini do drugog stupnja zakljuno,

biti lica krivino kanjavana za krivine radnje i postupke nespojive sa dunou u Regulatornoj komisiji,

biti lanovi organa zakonodavne, izvrne ili sudske vlasti i nadzornog odbora nekog elektroprivrednog drutva,

obavljati djelatnosti ili provoditi aktivnosti koje su u suprotnosti sa naelima transparentnosti i nediskriminacije na tritu elektrine energije u Federaciji,

imati finansijski interes u elektroenergetskom sektoru. lan 22.

Funkcija lana Regulatorne komisije prestaje: ako je lan Regulatorne komisije neopravdano odsutan sa vie od tri uzastopne

sjednice Regulatorne komisije, kada Parlament Federacije usvoji pismenu ostavku na lanstvo u Regulatornoj

komisiji, danom njenog usvajanja, kada lan Regulatorne komisije bude razrijeen dunosti zbog okolnosti iz stava 2.

ovog lana i lana 27. ovog zakona. Ako je neki lan Regulatorne komisije postao djelimino ili potpuno poslovno nesposoban da obavlja funkciju lana Regulatorne komisije, ili se ispunio jedan od uvjeta koji ograniavaju imenovanje za lana Regulatorne komisije iz lana 21. ovog zakona, Vlada Federacije moe, uz saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije, predloiti Parlamentu Federacije razrijeenje takvog lana sa funkcije po hitnom postupku. Sa prestankom funkcije lana Regulatorne komisije kao posljedicom okolnosti iz lana 27. ovog zakona ili smrti lana Regulatorne komisije, imenuje se drugo lice pod uvjetima koji su bili traeni i od prethodnika, a svako lice koje bude tako imenovano ostat e na toj funkciji do isteka mandata.

6


lan 23. Regulatorna komisija se finansira iz prihoda od naknada i taksi koje e naplaivati od privrednih drutava koja se bave djelatnou iz lana 5. ovog zakona i prihoda od naknada za dozvole koje izdaje. Naknade iz stava 1. ovog lana e biti odreene tako da pokrivaju trokove Regulatorne komisije. Viak prihoda od naknada i taksi ostvarenih iz djelatnosti Regulatorne komisije u odnosu na finansijski plan Regulatorne komisije prijenosi se u prihod za narednu godinu. Djelatnost Regulatorne komisije moe se finansirati i iz donacija na nepovratnoj osnovi inozemnih vladinih i nevladinih organizacija. Budet Regulatorne komisije usvaja Parlament Federacije prije poetka budetske godine, na prijedlog Regulatorne komisije. Budet Regulatorne komisije objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".

lan 24. Sjednice Regulatorne komisije e biti javne, osim u ogranienom broju sluajeva kada se radi o povjerljivim informacijama ili trgovinskim tajnama, kako odredi Regulatorna komisija, u skladu sa Pravilnikom o radu Regulatorne komisije. Regulatorna komisija odluke donosi veinom glasova. Sve odluke Regulatorne komisije e biti u pisanom obliku i sadravat e osnove za donoenje odluka. Odluke i rjeenja Regulatorne komisije bit e objavljene u "Slubenim novinama Federacije BiH". Dokumentacija Regulatorne komisije, zabiljeke svih rasprava i zapisnici e se uvati u skladu sa Pravilnikom o radu Regulatorne komisije. Ovi dokumenti i zabiljeke bit e na raspolaganju javnosti, osim to e osjetljive poslovne informacije ostati tajnom, dok god je takva tajnost potrebna kao stoje propisano u Pravilniku o radu Regulatorne komisije.

lan 25. lan Regulatorne komisije, u skladu sa etikim kodeksom, ne smije uestvovati u glasanju o pitanjima za koja ima neki direktni ili indirektni interes.

lan 26. Ukoliko u bilo kojoj fazi tokom rada Regulatorne komisije doe do sukoba interesa, taj lan e odmah i u potpunosti otkriti prirodu takvog interesa i napustiti sjednicu kako bi omoguio ostalim lanovima Regulatorne komisije da raspravljaju o tom sukobu i odrede da li je time lan sprijeen da uestvuje na tom sastanku zbog sukoba interesa.

lan 27. Svaki lan Regulatorne komisije koji ne postupi po etikom kodeksu i odredbama l. 25. i 26. ovog zakona snosi odgovornost i prestaje mu lanstvo u Regulatornoj komisiji.

lan 28. Statutom se ureuje upravljanje i organiziranje Regulatorne komisije. Parlament Federacije daje saglasnost na Statut Regulatorne komisije.

lan 29. Pojedinani akti koje donosi Regulatorna komisija su konani. Protiv pojedinanih akata Regulatorne komisije stranka moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.

7


Odluke Regulatorne komisije e ostati na snazi do rjeenja albenog postupka.

VII - OBAVEZA DOSTAVLJANJA IZVJETAJA REGULATORNOJ KOMISIJI I RJEAVANJE SPOROVA

lan 30. Regulatorna komisija moe zahtijevati od svakog imaoca dozvole da osigura podatke i informacije koje su joj potrebne u svrhu primjene ovog zakona. Imalac dozvole je duan dostavljati podatke i informacije iz stava 1. ovog lana u traenim rokovima te saraivati sa Regulatornom komisijom. Informacije imalaca dozvola Regulatorna komisija je duna koristiti samo u svrhu obavljanja svoje djelatnosti. Imalac dozvole koji u obavljanju svojih dunosti doe do podataka za koje se moe logino pretpostaviti da su povjerljivog karaktera, obavezan je uvati povjerljivost takvih podataka.

lan 31. Ako su se zainteresirane strane posebno dogovorile, Regulatorna komisija e arbitrirati u sporovima izmeu imalaca dozvola ili imaoca dozvole i kupca u vezi sa:

pravom na snabdijevanje elektrinom energijom, obavezom snabdijevanja elektrinom energijom, tarifama po kojima se vri snabdijevanje elektrinom energijom, kanjenjima ili odbijanjem snabdijevanja elektrinom energijom, kvalitetom snabdijevanja elektrinom energijom i pruanjem usluga s tim u vezi.

VIII - PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE lan 32.

Elektroprivredno drutvo koje obavlja djelatnost proizvodnje elektrine energije ima pravo: u svojim proizvodnim objektima koristiti izvore energije koje smatra najpovoljnijim,

proizvodei potrebnu energiju, potujui tehnike karakteristike i uvjete zatite okolice, koji su utvreni u dozvoli i odreeni propisima,

ugovarati isporuke i prodaju elektrine energije pod uvjetima utvrenim ovim zakonom i drugim propisima,

pristupa prijenosnoj mrei pod uvjetima koje utvruje Dravna komisija, odnosno pristupa distributivnim mreama pod uvjetima koje utvruje Regulatorna komisija.

Elektroprivredeno drutvo koje obavlja djelatnost proizvodnje elektrine energije ima obaveze:

potovati uvjete iz dozvole za obavljanje elektroprivredne djelatnosti, posjedovati mjerni ureaj koji omoguuje odreivanje energije koja se predaje u

odgovarajuu mreu, pridravati se pravila djelovanja trita koja su pro- pisana za trite elektrinom

energijom, zadovoljavati i potovati propisane tehnike, pogonske i vodoprivredne uvjete, kao i

uvjete zatite okolice. Objekti za proizvodnju elektrine energije moraju zadovoljavati utvrene kriterije zatite okolice i osigurati trajnu kontrolu uticaja na okolinu.

8


lan 33. Elektroprivredeno drutvo koje u pojedinanom proizvodnom objektu proizvodi elektrinu energiju koristei otpad ili obnovljive izvore energije ili se bavi kombiniranom proizvodnjom toplotne i elektrine energije, na ekonomski primjeren nain u skladu s mjerama zatite okolice, moe stei poloaj kvalificiranog proizvoaa po osnovu uvjeta koje propisuje Regulatorna komisija.

IX - DISTRIBUCIJA ELEKTRINE ENERGIJE I PRISTUP DISTRIBUTIVNOJ MREI lan 34.

Distributivni sistem ine elektroenergetski objekti (postrojenja i vodovi) niskog i srednjeg napona kojima se distribuira elektrina energija kupcima.

lan 35. U cilju nesmetanog funkcioniranja trita elektrine energije, distributivna mrea mora biti dostupna svim korisnicima na objektivan, transparentan i nediskriminirajui nain. Detaljne kriterije za pristup distributivnoj mrei propisuje Regulatorna komisija.

lan 36. U svrhu upravljanja efektrodistributivnom mreom Operatore distribucije organiziraju u svom sastavu elektroprivredna drutva za distribuciju (u daljem tekstu: distributer) na osnovu svojih potreba vodei pri tome rauna o tehniko-tehnolokoj zaokruenosti na svom podruju djelovanja. Distributer je duan omoguiti prijenos elektrine energije kroz svoju mreu kao i distribuciju elektrine energije na svom podruju na osnovu zahtjeva snabdjevaa to podrazumijeva i da operie sa distributivnom mreom posredstvom Operatora distribucije, u skladu sa tehnikim mogunostima mree. Distributer ima pravo i obavezu vriti snabdijevanje korisnika sistema i kupaca elektrinom energijom na svom podruju djelovanja, ako je tako utvreno u dozvoli za rad.

lan 37. Za razvoj, izgradnju, pogon, upravljanje i odravanje distributivne mree odgovoran je distributer. Distributer elektrine energije:

garantuje pouzdanost rada distributivne mree i odravanja parametara kvaliteta elektrine energije,

osigurava usklaeno djelovanje distributivne mree sa prijenosnom mreom te prikljuenim mreama i postrojenjima korisnika,

daje informacije Nezavisnom operatoru o buduim potrebama za elektrinom energijom,

osigurava pristup distributivnoj mrei za tree strane prema utvrenim kriterijima. lan 38.

Distributer priprema kratkorone i dugorone planove razvoja i izgradnje distributivne mree. Planovi iz stava 1. ovog lana rade se u skladu sa strategijom energetskog razvoja Federacije. Regulatorna komisija na prijedlog distributera odobrava planove razvoja i izgradnje distributivne mree i utvruje iznos naknade za koritenje distributivne mree.

9


lan 39. Distributer je obavezan osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje dobije od drugih elektroprivrednih drutava i kupaca, osim ako se posebnim propisom ne zahtijeva javno objavljivanje odreenih podataka ili njihova dostava nadlenim dravnim i federalnim tijelima. Podaci o mogunostima koritenja distributivne mree su javni i dostupni zainteresiranim licima.

lan 40. Operator distribucije duan je proizvoaima elektrine energije i kvalificiranim kupcima elektrine energije omoguiti pristup mrei na nepristrasan nain prema naelima reguliranog pristupa tree strane.

lan 41. Operator distribucije moe odbiti pristup mrei zbog ogranienih tehnikih ili pogonskih mogunosti mree.

Proizvoa elektrine energije i kvalificirani kupac elektrine energije kojem je odbijen pristup mrei, mora biti informiran o razlozima odbijanja pristupa, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajui, te vrsto utemeljeni i propisno potkrijepljeni.

Proizvoa elektrine energije, odnosno kvalificirani kupac elektrine energije kojem je odbijen pristup mrei ili je nezadovoljan uvjetima za pristup, moe podnijeti albu /prigovor/ Regulatornoj komisiji.

lan 42. Kada proizvoa elektrine energije i kupac namjeravaju zakljuiti ugovor o isporuci, odnosno o snabdijevanju elektrinom energijom, a nisu mogli dobiti pristup mrei, mogu izgraditi direktan vod, uz prethodno pribavljenu saglasnost Regulatorne komisije.

lan 43. Pogon i nain voenja distributivne mree u elektroenergetskom sistemu ureuje se Mrenim pravilima. Mrenim pravilima se posebno propisuju:

tehniki i drugi uvjeti za prikljuak korisnika na mreu, tehniki i drugi uvjeti za siguran pogon elektroenergetskog sistema radi pouzdanog

snabdijevanja kvalitetnom elektrinom energijom, postupci pri pogonu elektroenergetskog sistema u kriznim stanjima, tehniki i drugi uvjeti za meusobno povezivanje i djelovanje mrea.

Mrena pravila predlae operator distribucije u saradnji s nezavisnim operatorom i distributerima, a donosi Regulatorna komisija. Mrena pravila se objavljuju u "Slubenim novinama Federacije BiH".

lan 44. Prijenos elektrine energije putem distributivne mree vlasnik mree moe ograniiti samo u posebnim sluajevima:

kad je to iz razloga sigurnosti elektroenergetskog sistema, pogonskih razloga ili iz razloga sigurnosti ljudi opravdano, to treba posebno i dokazati,

10


kad to propisi o zatiti okolice zahtijevaju, kad se ugroava pogon kombiniranog procesa proizvodnje toplotne i elektrine

energije ili pogon izvora regeneracijske energije iz otpadnih materija.

X - SNABDIJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM lan 45.

Snabdijevanje je elektroprivredna djelatnost isporuke i/ili prodaje elektrine energije nezavisna od djelatnosti distribucije elektrine energije, a odnosi se na obradu obraunskih elemenata radi isporuke elektrine energije, obrauna potronje elektrine energije, ispostave rauna kupcima i naplate obraunate elektrine energije za svako obraunsko mjesto potronje elektrine energije. Elektroprivredno drutvo moe pruati usluge kvalificiranim kupcima nakon to od Regulatorne komisije pribavi dozvolu za obavljanje djelatnosti snabdijevanja elektrinom energijom.

lan 46. Postojea elektroprivredna preduzea u Federaciji nastavit e pruati usluge nekvalificiranim /tarifnim/ kupcima nakon to od Regulatorne komisije pribave dozvolu za obavljanje djelatnosti snabdijevanja elektrinom energijom. Preduzeima iz stava 1. ovog lana, u dozvoli za rad, utvruje se obaveza vrenja javne usluge snabdijevanja elektrinom energijom. Posebnim propisom Regulatorna komisija e utvrditi prava i obaveze u vezi sa preuzimanjem i udjelom elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, iskljuujui velike hidroelektrane (iznad 5 MW), koju koristi elektroprivredno drutvo u obavljanju djelatnosti snabdijevanja elektrinom energijom kao javne usluge.

lan 47. Snabdijevanje kvalificiranih kupaca elektrinom energijom je djelatnost u kojoj kvalificirani kupac i snabdjeva kojeg on slobodno izabere ugovaraju koliinu i cijenu elektrine energije koja je predmet isporuke. Snabdjeva i kvalificirani kupac uz ugovor o snabdijevanju iz stava 1. ovoga lana su obavezni i zakljuiti ugovor sa elektroprijenosnom kompanijom i/ili ugovor s distributerom. Svi ugovori iz stava 2. ovog lana dostavljaju se Dravnoj komisiji i/ili Regulatornoj komisiji, kao i nezavisnom operatoru i /ili operatoru distribucije.

XI - KVALIFICIRANI KUPAC

lan 48.

Status kvalificiranog kupca stie se u skladu sa zakonima i propisima koji e, u skladu sa Zakonom o prijenosu elektrine energije,regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine, definisati obim, uvjete i vremenski raspored otvaranja trita.

lan 49. Kvalificirani kupac moe slobodno izabrati dobavljaa elektrine energije. Kvalificirani kupac je obavezan od nezavisnog operatora, odnosno operatora distribucije, pribaviti elektroenergetsku saglasnost za prikljuak na mreu.

11


Nabavka elektrine energije za kvalificiranog kupca moe biti iz uvoza posredstvom trinog posrednika ili zastupnika ili iz domaeg sistema snabdijevanja.

XII - NEKVALIFICIRANI (TARIFNI) KUPAC lan 50.

Nekvalificirani (tarifni) kupci snabdijevaju se elektrinom energijom u sistemu obaveze javne usluge snabdijevanja po tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije. Potrebne koliine elektrine energije za tarifne kupce osiguravaju snabdjevai:

od kvalificiranih proizvoaa, od proizvoaa kojima je u dozvoli utvrena obaveza javne usluge, od nezavisnih proizvoaa i sa trita elektrine energije.

XIII - OPI UVJETI ZA ISPORUKU ELEKTRINE ENERGIJE lan 51.

Opim uvjetima za isporuku elektrine energije definiraju se energetski i tehniki uvjeti, te ekonomski odnosi izmeu proizvodnje i distribucije, korisnika sistema i krajnjeg kupca elektrine energije ukljuivi i podnosioca zahtjeva za dobijanje elektroenergetske saglasnosti. Opi uvjeti za isporuku elektrine energije sadre:

definirane kriterije kvaliteta, kontinuiteta i kvantiteta u isporuci elektrine energije kupcu,

nain i uvjete izdavanja elektroenergetske saglasnosti, uvjete, rokove i nain zakljuenja ugovora o prikljuenju i isporuci elektrine

energije, jasno i precizno definiran pojam prikljuka, kriterije o nainu prikljuenja novog kupca i mjesto prikljuenja kupca na mreu

distribucije, uvjete kada se kupcu moe obustaviti isporuka ili ograniiti potronja elektrine

energije, nain naplate i obrauna elektrine energije, pravo na naknadu tete nastale zbog prekida u snabdijevanju elektrinom energijom,

isporuke nekvalitetne ili ograniene isporuke elektrine energije, kupce kojima se ne smije obustaviti isporuka elektrine energije ukljuujui i

sluajeve neplaanja potroene elektrine energije, te nain reguliranja meusobnih obaveza u ovakvim sluajevima,

druge odnose izmeu isporuioca i kupca elektrine energije. lan 52.

Ope uvjete za isporuku elektrine energije na podruju Federacije donosi Regulatorna komisija, po postupku koji e propisati Regulatorna komisija i koji e biti javno objavljeni u "Slubenim novinama Federacije BiH".

12


lan 53.

Isporuka elektrine energije moe biti obustavljena u sluaju:

1. ako kupac koristi elektrinu energiju bez saglasnosti ili mimo mjernih ureaja ili ako je samostalno prikljuio svoje unutranje elektrine instalacije na mreu,

2. ako kupac onemoguava pravilno registriranje koliine utroene elektrine energije, 3. ako objekt kupca ne ispunjava propisane tehnike uvjete i ugroava ivote ljudi i

imovinu, 4. ako objekti kupca ometaju normalnu isporuku elektrine energije drugim kupcima, 5. ako to u skladu sa ugovorom kupac zahtijeva, 6. ako kupac bez odobrenja elektroprivrednog drutva, preko svoje instalacije, omogui

drugom kupcu potronju elektrine energije, 7. ako kupac ne izvrava obaveze plaanja za isporuenu elektrinu energiju u

propisanom odnosno ugovorenom roku, 8. ako kupac uskrati ovlatenim licima pristup do mjernih ureaja odnosno do

unutranjih elektrinih instalacija, 9. ako kupac ne potuje i ne provodi propisane mjere tednje i racionalne potronje

elektrine energije. U sluajevima iz stava 1. ta. od 4. do 9. ovog lana, distributer je duan prethodno u pismenoj formi upozoriti kupca na nedostatke odnosno nepravilnosti zbog kojih mu se moe obustaviti isporuka elektrine energije i odrediti rok za otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti u skladu sa opim uvjetima.

lan 54. Ako kupac pretrpi tetu zbog neisporuene ili isporuke nekvalitetne elektrine energije, a koja se moe pripisati u krivicu isporuiocu, kao i zbog odstupanja isporuioca od odredbi Opih uvjeta za isporuku elektrine energije i izdate elektroenegetske saglasnosti, isporuilac je obavezan nadoknaditi tu tetu u skladu sa zakonom i Opim uvjetima za isporuku elektrine energije.

lan 55. Zabranjena su prikljuenja na elektroenergetska postrojenja bez saglasnosti nadlenog elektroprivrednog drutva.

lan 56. Distributer je duan pod istim uvjetima na svoje objekte prikljuiti sve zainteresirane kupce, ako za to postoje tehniki i energetski uvjeti.

lan 57. Zabranjen je neovlaten ulazak ili pristup elektroenergetskim objektima, postrojenjima ili elektrinim vodovima koji su vidno oznaeni znacima zabrane ulaska, pristupa ili opasnosti, kao i ometanje ili onemoguavanje ovlatenih lica u obavljanju elektroprivredne djelatnosti.

lan 58. Ko neovlateno preuzima elektrinu energiju, kao i vri prepravke elektrinih instalacija ili mjernih ureaja kupaca kojim se onemoguava pravilno registriranje potronje elektrine energije u cilju neovlatenog koritenja elektrine energije, ini krivino djelo krae kanjivo po krivinom zakonu.

13


Ko neovlateno prepravlja elektrine ureaje, mjerne uraaje i instalacije koje nisu u nadlenosti korisnika, bez odobrenja elektroprivrednog drutva, ini prekraj kanjiv po zakonu.

lan 59. tetu koju uini nedozvoljenim radnjama iz l. 57. i 58. ovog zakona, uinilac je obavezan nadoknaditi u skladu sa zakonom i Opim uvjetima za isporuku elektrine energije.

XIV - IZGRADNJA, KORITENJE I ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

lan 60. Elektroenergetski objekti, ureaji, vodovi i postrojenja elektroprivrednih drutava i kupaca se grade, koriste i odravaju u skladu sa vaeim propisima, standardima i tehnikim normativima koji se odnose na tu vrstu objekata, kao i propisima kojima su utvreni uvjeti u pogledu zatite ivotne sredine, i ne smiju ugroavati sigurnost ljudi i imovine. Prije poetka izgradnje elektroenegetskih objekata investitor je duan sa vlasnikom nekretnine na kojoj namjerava graditi objekt urediti imovinsko-pravne odnose. Na objekte iji su imovinsko-pravni odnosi rijeeni na nain iz stava 2. ovog lana, elektroprivredno drutvo nije duno plaati posebne naknade osim naknade za koncesiju kada je to zakonom predvieno, a u sluaju nastanka tetnog dogaaja, duno je naknaditi tetu.

lan 61. Vlasnici nekretnina na kojima se grade elektroenergetski objekti imaju pravo na naknadu stvarne tete u skladu sa zakonom. Vlasnici i korisnici zemljita duni su elektroprivrednom drutvu omoguiti pristup elektroenergetskom objektu ili njihovim dijelovima radi odravanja objekta i zatitnih koridora ili otklanjanja kvarova. Ukoliko elektroprivredno drutvo uini tetu prolazom do objekta ili njegovog dijela, duno je uinjenu tetu nadoknaditi.

lan 62. Izgradnja objekata za proizvodnju elektrine energije za kvalificirane kupce je slobodna odluka svakog elektroprivrednog drutva koje ima ili e dobiti dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektrine energije. Elektroprivrednom drutvu iz stava 1. ovog lana, utvruje se obaveza za pribavljanje prethodne dozvole za izgradnju i dozvole za koritenje koju izdaje Regulatorna komisija. Izgradnja objekata za proizvodnju elektrine energije za vlastite potrebe ne podlijee obavezi pribavljanja prethodne dozvole za izgradnju.

lan 63. Elektroprivredna drutva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektrine energije mogu graditi objekte za proizvodnju elektrine energije za nekvalificirane /tarifne/ kupce, na osnovu provedenog natjeaja i dozvole Regulatorne komisije. U natjeaju iz stava 1. ovoga lana mora biti navedeno:

lokacija na kojoj e se graditi objekt, vrsta primarnih energenata koje e objekt koristiti, nain i uvjeti proizvodnje i preuzimanja elektrine energije, uvjeti koji se odnose na prestanak rada objekta,

14


uvjeti koji se odnose na zatitu okolice i zatitu zdravlja graana, potrebna energetska efikasnost, uvjeti koritenja opih i javnih dobara.

Regulatorna komisija izdat e prethodnu dozvolu za izgradnju objekta za proizvodnju elektrine energije za nekvalificiranog /tarifnog kupca/ onom elektroprivrednom drutvu koje ispunjava uvjete natjeaja i koje ponudi najniu cijenu proizvedene elektrine energije. Regutatorna komisija duna je u pismenoj formi izvijestiti elektroprivredno drutvo o razlozima neprihvaanja njegove ponude, u roku od 15 dana od dana donoenja odluke.

lan 64. Izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata i postrojenja vri se u skladu sa posebnim i ovim zakonom. Rekonstrukcijom elektroenergetskih objekata ne smatra se:

zamjena strojeva i ureaja bez promjene snage i napona, zamjena vodia nadzemnih vodova s vodiima istog prijeseka ili za jedan prijesek

vie potujui tehnike propise, zamjena jednog ili vie stupova, zamjena energetskih kablova bez promjene naponskog nivoa, ugradnja ureaja u postojee objekte kojima se osigurava upravljanje, signalizacija i

zatita, izvoenje i drugih radova koje propisom utvrdi nadleno federalno ministarstvo.

lan 65. Kupac moe prikljuiti svoj objekt, ureaje ili troila samo na osnovu elektroenergetske saglasnosti koju na zahtjev kupaca daje nadleno elektroprivredno drutvo, u skladu sa Opim uvjetima za isporuku elektrine energije. Kupac elektrine energije duan je omoguiti ovlatenim licima nesmetan pristup u svrhu oitanja stanja mjerila. Nadleno elektroprivredno drutvo preuzima u vlasnitvo mjerila iz stava 2. ovog lana, u skladu sa Opim uvjetima za isporuku elektrine energije.

lan 66. Vlasnici odnosno korisnici nekretnina koji se nalaze ispod, iznad i pored elektroenergetskog objekta ne smiju izvoditi radove koji ometaju proizvodnju ili distribuciju elektrine energije.

lan 67. Zabranjeno je zasaivanje raslinja na zemljitu, u trasi ili u neposrednoj blizini elektroenergetskih vodova i postrojenja, ime se moe ugroziti sigurnost tih vodova i postrojenja, ljudski ivoti i imovina.

lan 68. Radi odravanja ili otklanjanja kvarova na elektroenergetskim objektima izgraenih na nekretnini koja nema direktan pristup sa javnog puta, elektroprivredna drutva imaju pravo prolaza preko tog zemljita u skladu sa lanom 61. stav 2. ovog zakona. Radi normalnog koritenja izgraenih elektroenergetskih objekata, elektroprivrednom drutvu pripada pravo da odrava trasu kresanjem ili otklanjanjem raslinja bez naknade vlasniku.

15


lan 69. Ako se u svrhu odravanja elektroenergetskih objekata na zemljitu na kojem je obavljena ista sjea (kresanje uma) mora izvriti kresanje ili sjea naknadno izraslog raslinja koje ugroava elektroenergetske ureaje ili ometa njihovo normalno koritenje, nije potrebno pribavljanje nove dozvole za sjeu.

XV - SISTEM IZDAVANJA DOZVOLA ZA OBAVLJANJE ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI I IZGRADNJU I KORITENJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

lan 70.

Dozvolu za rad - licencu (u daljem tekstu: dozvola za rad) i prethodnu dozvolu za izgradnju i dozvolu za koritenje elektroenergetskih objekata izdaje Regulatorna komisija na osnovu podnesenog zahtjeva i potrebne dokumentacije koju e propisati Regulatorna komisija. Imalac dozvole iz ovog zakona duan je ispunjavati obaveze utvrene dozvolom. Kriterije, uvjete i postupak za izdavanje dozvole propisuje Regulatorna komisija.

A. Dozvola za rad lan 71.

Elektroprivredno drutvo koje se bavi ili eli baviti sa jednom ili vie od jedne elektroprivredne djelatnosti iz domena proizvodnje i distribucije elektrine energije, odnosno snabdijevanja i trgovine elektrinom energijom, obavezno je prethodno pribaviti dozvolu za rad.

lan 72. Ukoliko imalac dozvole za rad eli prenijeti svoju dozvolu na drugo lice, duan je prethodno pribaviti saglasnost Regulatorne komisije za takav prijenos. Novi vlasnik mora dobiti dozvolu za rad ili saglasnost za prijenos od Regulatorne komisije.

lan 73. Dozvola za rad moe se izdati, pod uvjetima da elektroprivredno drutvo:

raspolae postrojenjima, ureajima i opremom, ispunjava tehnike, sigurnosne, ekoloke i druge uvjete, te svojim kapacitetom osigurava sigurno i povoljno snabdijevanje kupaca kvalitetnom elektrinom energijom,

zapoljava struno osposobljen kadar za obavljanje djelatnosti, ispunjava i druge uvjete utvrene posebnim aktom Regulatorne komisije.

Regulatorna komisija vri izdavanje dozvole po hitnom postupku. lan 74.

Zahjev za izdavanje, obnovu, izmjenu, dopunu ili prijenos dozvole za rad podnosi se Regulatornoj komisiji. Dozvolom se utvruje rok u kojem je imalac dozvole za rad duan zapoeti sa obavljanjem djelatnosti za koju je dozvola izdata. Izdavanje dozvole za rad moe se uvjetovati obavezom imaoca dozvole da osigura primjenu savremene tehnologije u izgradnji i koritenju elektroenergetskih objekata.

B. Prethodna dozvola za izgradnju i dozvola za koritenje

16


lan 75. Izgradnja objekata i postrojenja za proizvodnju i distribuciju elektrine energije, izuzev prikljuaka na niskom naponu, podlijee izdavanju prethodne dozvole u skladu sa zakonom. Prethodna dozvola za izgradnju proizvodnog objekta se izdaje nakon dobijanja koncesije od nadlenog organa ako je za takav objekt nuno pribavljanje prava na koncesiju, u skladu sa odredbama posebnog zakona. Objekte i postrojenja za proizvodnju i distribuciju elektrine energije mogu graditi domaa i strana pravna lica pod uvjetima propisanim ovim i drugim zakonima.

lan 76. Prije izdavanja prethodne dozvole za izgradnju elektroenergetskih objekata i postrojenja za proizvodnju i distribuciju elektrine energije, investitor je duan pribaviti odobrenje za investiciono-tehniku dokumentaciju u skladu sa zakonom.

lan 77.

Dozvola za koritenje objekata za proizvodnju elektrine energije nakon njihove izgradnje, izdaje se na period do 30 godina raunajui od dana poetka proizvodnje. Dozvola za koritenje objekata za distribuciju elektrine energije se izdaje na period do 50 godina. Nakon isteka roka iz st. 1. i 2. ovog lana, ukoliko dozvola nije obnovljena ili prenesena ili se objekat ili struktura koriste u druge svrhe, imalac dozvole mora, u pravilu, demontirati i ukloniti sve objekte i zemljite vratiti u prvobitno stanje. Ukoliko imalac dozvole ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog lana duan je osigurati sredstva ili garancije za sredstva sa kojima e se izvriti demontaa objekata, postrojenja i ostalog, kao i ienje terena i sanacija zemljita. Visinu sredstava za namjenu iz stava 4. ovog lana utvruje Regulatorna komisija. U izuzetnim sluajevima Regulatorna komisija moe, ako je to u opem interesu Federacije, osloboditi imaoca dozvole obaveze iz stava 3. ovog lana. C. Dozvola za trgovinu

lan 78. Dozvola za trgovinu elektrinom energijom izdaje se kao:

1.) dozvola za podrunu trgovinu elektrinom energijom (dozvola prvog reda), 2.) dozvola za trgovinu drugog reda (dozvola drugog reda).

Dozvola prvog reda izdaje se distributerima koji imaju odvojenu trgovinsku djelatnost. Dozvola drugog reda izdaje se privrednim drutvima koja kao proizvoai namjeravaju vriti prodaju elektrine energije kvalificiranim kupcima kao i privrednim drutvima koja se iskljuivo bave trgovinom elektrine energije.

Dozvola drugog reda moe se izdavati i privrednim drutvima iz stava 2. ovog lana.

Dozvola za trgovinu elektrinom energijom izdaje se na period do pet godina s tim to Regulatorna komisija moe odobriti njeno produenje.

17


Dozvola prvog reda izdaje se podnosiocu zahtjeva pod uvjetom da prihvati sljedee obaveze u pogledu:

urednog snabdijevanja elektrinom energijom kupaca kojima nije dozvoljen slobodan izbor isporuioca elektrine energije,

isporuke elektrine energije standardnog kvaliteta, pridravanja propisanih tarifa elektrine energije kupcima iz alineje 1. ovog stava i

ekonomine kupovine elektrine energije, pruanja informacija Regulatornoj komisiji, stalnog poboljanja funkcije maloprodaje elektrine energije.

Dozvola drugog reda se izdaje podnosiocu zahtjeva pod uvjetom da prihvati obaveze u pogledu:

informiranja Operatora distribucije i Nezavisnog operatora u vezi sa izvozom i uvozom elektrine energije u i iz Bosne i Hercegovine,

isporuke elektrine energije standardnog kvaliteta, pruanja informacija Regulatornoj i Dravnoj komisiji.

Imalac dozvole prvog i drugog reda je ovlaten da obustavi isporuku elektrine energije kupcima koji ne plaaju svoje obaveze povodom tih isporuka. Podnosilac zahtjeva za izdavanje dozvole za trgovinu elektrinom energijom duan je Regulatornoj komisiji podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta predvienih propisima Regula- torne komisije.

D. Postupak za izdavanje dozvola lan 79.

Postupak izdavanja dozvola je javan i vodi se u skladu sa objektivnim i javnosti poznatim kriterijima na nediskriminirajui i transparentan nain. Regulatorna komisija je duna konsultovati se o uvjetima svake dozvole prije izdavanja dozvole i pozvati zainteresirane strane da daju komentare na nacrt dozvole kroz proces javne rasprave - konsultacije. Podnosilac zahtjeva mora biti informiran o razlozima odbijanja izdavanja dozvole, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajui, te vrsto utemeljeni i propisno potkrijepljeni.

lan 80. U posebnim sluajevima kada je to od javnog interesa, Regulatorna komisija moe mijenjati uvjete propisane dozvolom. Prije donoenja odluke o promjeni uvjeta u dozvoli, Regulatorna komisija e uzeti u obzir njene efekte tj. koristi i nedostatke koje ta promjena moe prouzrokovati po imaoca dozvole. Regulatorna komisija moe izmijeniti uvjete u dozvoli na osnovu podnesenog zahtjeva imaoca dozvole ili na vlastitu inicijativu.

XVI - NADZOR lan 81.

Nadzor nad provoenjem ovog zakona obavljaju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva i Regulatorna

18


komisija, svako u okviru svoje nadlenosti, u skladu sa ovim zakonom, shodno Zakonu o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 28/97), a po postupku utvrenim Zakonom o upravnom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Kontrolu izgradnje objekata, tehnike ispravnosti, pogonske sigurnosti elektroenergetskih objekata i postrojenja, sigurnosti ljudi u elektroenergetskim objektima, kao i uvid u tehniku i pogonsku dokumentaciju vri nadlena elektroenergetska inspekcija u skladu sa posebnim zakonom.

XVII - KAZNENE ODREDBE lan 82.

Novanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 30.000 KM kaznit e se za privredni prijestup elektroprivredno drutvo:

1. ako Regulatornoj komisiji ne dostavi zatraene podatke i informacije (lan 30.); 2. ako neosnovano odbija izdavanje elektroenergetske saglasnosti ili prikljuenje novog

kupca (lan 51. stav 2. alineja 2.); 3. ako neosnovano obustavi kupcu isporuku elektrine energije (lan 51. stav 2. alineja

6.); 4. ako gradi i prikljuuje objekte u elektroenergetski sistem Federacije koji nisu u

skladu sa propisima i utvrenim standardima (lan 60.); 5. ako kao imalac dozvole ne ispunjava obaveze utvrene dozvolom (lan 70. stav 2.); 6. ako otpone rad i izgradnju bez prethodne dozvole (lan 75.)

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u drutvu novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 5.000 KM.

lan 83. Novanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit e se drutvo za privredni prijestup:

1. ako njegovi objekti nisu usklaeni sa propisima i standardima i ako ugroavaju elektroenergetski sistem (lan 60.);

2. ako na svojoj nekretnini onemogui pristup i odravanje elektroenergetskih objekata (lan 61. stav 2.);

3. ako troi elektrinu energiju bez ili mimo mjernih ureaja i ako onemogui pregled svog objekta (lan 65.);

4. ako vri zasaivanje raslinja na zemljitu kojim se moe ugroziti sigurnost vodova i postrojenja, ljudskih ivota i imovine ili ometa i oteava normalno koritenje elektroenergetskih objekata i ureaja (lan 67.)

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u drutvu novanom kaznom u iznosu od 300 KM do 3.000 KM.

lan 84. Novanom kaznom u iznosu od 200 KM do 2.000 KM kaznit e se graanin za prekraj:

1. ako neovlateno prepravlja elektrine ureuje, mjerne ureaje i instalacije, bez odobrenja elektroprivrednog drutva (lan 58. stav 2.)

2. ako bez odobrenja elektroprivrednog drutva prikljui svoj objekt na elektroenergetski sistem (lan 65. stav 1.);

19


3. ako troi elektrinu energiju bez ili mimo mjernih ureaja i ako onemogui pristup mjernom ureaju (lan 65.);

4. ako vri zasaivanje raslinja na zemljitu ime se moe ugroziti sigurnost vodova i postrojenja, ljudskih ivota i imovine ili ometa i oteava normalno koritenje elektroenergetskih objekata i ureaja (lan 67.).

XVIII - PRIJELAZNE l ZAVRNE ODREDBE

lan 85.

Prestrukturiranje i privatizacija postojeih elektroprivrednih preduzea izvrit e se u skladu s Programom Vlade Federacije o prestrukturiranju i privatizaciji elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini a na osnovu vaeih propisa, uz saglasnost Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

lan 86. Parlament Federacije imenovat e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona lanove Regulatorne komisije. Regulatorna komisija je duna donijeti statut Komisije u roku od 60 dana od dana imenovanja. Regulatorna komisija je duna poeti sa primjenom odredaba ovog zakona u roku od est mjeseci raunajui od dana imenovanja lanova Regulatorne komisije. Tokom perioda iz stava 2. ovog lana Regulatorna komisija je duna donijeti provedbene propise u skladu sa ovlatenjima iz ovog zakona. Poslove u nadlenosti Regulatorne komisije obavljat e Vlada Federacije do isteka roka iz stava 2. ovog lana. U prijelaznom periodu iz stava 1. a u vezi stava 2. ovog lana, Vlada Federacije moe svojom odlukom obavljanje odreenih poslova povjeriti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

lan 87. Postojea elektroprivredna preduzea koja se bave proizvodnjom i distribucijom elektrine energije duna su pribaviti dozvolu za rad. Preduzea iz stava 1. ovog lana duna su Regulatornoj komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad u roku od est mjeseci od dana objavljivanja uvjeta za izdavanje dozvole.

lan 88. Do poetka rada Nezavisnog operatora i jedinstvene elektroprijenosne kompanije za Bosnu i Hercegovinu, elektroprivredna preduzea u Federaciji vrit e funkciju operatora za svoje podruje djelovanja. Operatori iz stava 1. ovog lana u saradnji sa Nezavisnim operatorom duni su:

obavljati kontrolu prijenosnog sistema nad kapacitetima koje kontroliraju, odravati njihovu pouzdanost i pruati druge pomone usluge, rjeavati prijenosna ogranienja na mrei unutar svog podruja, pruati potrebne informacije o prijenosnim kapacitetima, cijenama za korisnike i

pomonim uslugama koje pruaju.

20


lan 89. Do uspostavljanja trita elektrine energije Regulatorna komisija e utvrivati cijene elektrine energije na pragu elektrana. Cijene iz stava 1. ovog lana Regulatorna komisija e utvrditi u roku od 60 dana od dana objavljivanja propisa iz lana 86. stav 3. ovog zakona.

lan 90.

U prijelaznom periodu elektroprivredna drutva, u okviru obavljanja svoje djelatnosti, uestvuju u realizaciji ciljeva elektroenergetske politike iz lana 2. ovog zakona, a naroito:

u skladu sa zakonskim propisima donose plan razvoja elektroenergetskih objekata i objekata sistema upravljanja, te odluku o njihovoj izgradnji,

predlau Ope uvjete za isporuku elektrine energije. lan 91.

Danom poetka primjene ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje primjena zakona koji su regulirali ovu materiju, a koji su se do poetka primjene ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije, izuzev odredaba o osnivanju elektroprivrednih preduzea. Do donoenja podzakonskih propisa iz stava 1. ovog lana primjenjuju se podzakonski propisi koji su bili na snazi na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona. Ovlatenja i obaveze po osnovu dravnog kapitala do zavretka procesa privatizacije u postojeim elektroprivrednim preduzeima, i u drutvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vrit e Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

lan 92. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat e se nakon isteka 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedavajui

Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Komi, s. r.

Predsjedavajui

Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r.

21

Documents

Zakon o elektricnoj energiji u FBiH