Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13) Od 1. sijenja je u primjeni i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom propis od kojega smo oekivali da e otkloniti slabosti prethodnog zakona na koje ukazujemo vie godina. to nam to nudi novi Zakon? Tijekom viemjesene javne rasprave o prijedlogu Zakona Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upuivao je brojne primjedbe i prijedloge od kojih su uvaene tek neke poput uvoenja razumne prilagodbe kao obveze Republike Hrvatske ne samo prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom ve i prema EU Direktivi 2000/78 o uspostavi okvira za jednaki tretman na podruju zapoljavanja i odabira zvanja koja obvezuje drave lanice na definiranje razumne prilagodbe posebice u podruju rada i zapoljavanja osoba s invaliditetom. Unato upozorenjima da je temeljna zapreka ostvarivanju prednosti kod zapoljavanja bila neodredivost pojma invaliditeta, odnosno naina njegova dokazivanja, novi Zakon tek naelno definira tko su osobe s invaliditetom koristei se definicijom preuzetom iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Ako je ovo pitanje ostavljeno buduem Zavodu za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje koje e vjetaiti u postupcima radi ostvarivanja prava izmeu ostaloga i na profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje, tada narednih godinu dana ovaj Zakon nee biti provediv niti za potrebe ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, a niti u svrhu ostvarivanja prednosti kod zapoljavanja budui da se prema odredbama Zakona u ostvarivanju oba spomenuta prava mora priloiti dokaz invaliditeta koji prema odredbama Zakona mora biti dokaziv. Zakon predvia da e poslove u svezi vjetaenja Zavod obavljati tek od 1. sijenja 2015. godine. to znai da je u bitnim odrednicama Zakon nefunkcionalan. to se smatra dokazom invaliditeta ostavljeno je i dalje diskrecijskoj ocjeni ne samo poslodavaca nego i inspekcijskih slubi. Da bi prevladali ovu pravnu prazninu, zatraili smo od nadlenog ministarstva tumaenje to se ima smatrati dokazom invaliditeta za vrijeme dok se to pitanje ne uredi na jasan i nedvosmislen nain. Odgovor ministarstva rada i mirovinskog sustava je slijedei: Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom propisano je osnivanje i djelatnost Zavoda za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom ( u daljnjem tekstu Zavod) koja, izmeu ostalog obuhvaa i poslove vjetaenja radi ostvarivanja prava iz pojedinih podruja. Poslove vjetaenja, odnosno utvrivanje invaliditeta i preostale radne sposobnosti Zavod e obavljati od 1. sijenja 2015. godine, a u skladu s posebnim propisom, Zakonom o jedinstvenom tijelu vjetaenja, koji je trenutno u postupku donoenja. Upravo tim Zakonom predvieno je da do uspostave sustava vjetaenja u Zavodu, ostaju na snazi posebni propisi kojima se trenutno ureuju postupci vjetaenja, to ujedno znai da e se za ostvarivanje pojedinih prava pa tako i prava na prednosti pri zapoljavanju, koristiti dosadanji dokazi o invaliditetu. Da je osobama s invaliditetom oteano ostvarivanje prednosti pri zapoljavanju ak i kada svoj invaliditet mogu dokazati, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upozorava godinama. Meutim, odredba koja daje pravo prednosti osobama s invaliditetom prilikom

zapoljavanja kod pravnih osoba koje su prema Zakonu dune dati prednost osobama s invaliditetom pod jednakim uvjetima u stvarnosti je teko provediva jer zakon ne predvia djelotvorna sredstva za ostvarivanje ovog prava kao to bi bilo ponitavanje nezakonitih rjeenja o prijemu u slubu, kao i nezakonitih ugovora o radu u sluajevima kada se utvrdi da nije potivano pravo prednosti. Nije prihvaen prijedlog Ureda pravobraniteljice da se Zakonom propie ovaj minimum jamstva prednosti po uzoru na nain kako je ovo pitanje regulirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 140/12) . Novina u Zakonu je da obvezuje sve poslodavce koji zapoljavaju vie od 20 djelatnika, a trebaju imati zaposlen odreeni broj osoba s invaliditetom ovisno o ukupnom broju zaposlenih i vrsti djelatnosti koju obavlja. Ako tu obvezu ne izvrava, poslodavac je duan obraunavati i uplaivati novanu naknadu i to prema propisima o nainu uplate prihoda prorauna. Ovakvo zakonsko ureenje ostavlja bojazan da je svrha ove odredbe prikupljanje proraunskih sredstava, a ne istinsko opredjeljenje za osiguranje vee zapoljivosti osoba s invaliditetom. U slijedeem tekstu navodimo neke od prijedloga na navedeni Zakon koji su upueni nadlenom Ministarstvu pisanim putem sukladno l. 6., 7. i 9. Zakona o pravobranitelju za osoba s invaliditetom (NN 107/07) tijekom 2013. godine: 25. sijenja 2013. - Iz analize stanja nedvojbeno proizlazi potreba izgradnje komplementarnog sustava profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja u kojemu je zapoljavanje osoba s invaliditetom kao krajnji smisao svakog obrazovanja imperativ, pri emu trebaju biti definirane konkretne obveze svih koji ovome doprinose (obrazovanje, profesionalno usmjeravanje, osposobljavanje, potpore zapoljavanju i konano osiguranja zapoljavanja). Kako je zaposlenost osoba s invaliditetom najuinkovitiji mehanizam za uklanjanje predrasuda te istinsko jamstvo ravnopravnosti, obveza je drutva uiniti ovo podruje otvorenim, pripremljenim i prilagoenim mogunostima osoba s invaliditetom. U ovom se tekstu jasno istiu dosadanje manjkavosti u sustavima pripreme osoba s invaliditetima za onaj oblik ukljuenosti u proces stvaranja i rada koji odgovara njihovih osobnim sposobnostima, afinitetima i konano kompetencijama. - Podravamo donoenje novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom koji bi morao biti usklaen s propisima iz podruja mirovinskog sustava, obrazovanja, osposobljavanja i socijalne skrbi. Preduvjet za izgradnju sustava koji bi jamio veu zapoljivost osoba s invaliditetom je uspostaviti procjenu sposobnosti temeljenu na potencijalima osobe uz uvaavanje ogranienja uvjetovanih oteenjem. Isto tako potrebno je propisati postupak utvrivanja invaliditeta (nadleno tijelo, mjerila i ostalo) utemeljenog na naelima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koja afirmira socijalni model invaliditeta. Ovo podrazumijeva mjerenje funkcionalnih sposobnosti u kontekstu oteenja, povrede, bolesti. Stoga je vano opredjeljenje za jedinstvenu metodologiju procjene radne sposobnosti. - Podravamo proirivanje obveze kvotnog zapoljavanja na sve poslodavce i uvoenje obveze plaanja naknade. U tom smislu smatramo potrebnim odrediti da se tako prikupljena sredstva usmjere na otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.

Jednako smatramo da se i obveza davanja prednosti pri zapoljavanju treba proiriti na sve poslodavce uz uvoenje naknade pod jednakim uvjetima kao i u sluajevima kvotnog zapoljavanja. - Predlaemo da se uvede obveza probnog rada za osobe s invaliditetom kako bi im se pruila mogunost da obrazovanjem i osposobljavanjem steene vjetine provjere i oprobaju u radnim uvjetima, a poslodavcima dala prilika da upoznaju sposobnosti osoba s invaliditetom i procjene to im u procesu rada treba prilagoditi kako bi im se izjednaile mogunosti. U tom smislu preporuamo i regulirati sustav praenja, podrke i provjere. - Ostajemo kod prijedloga osnivanja regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju koji bi uz ostale poznate nadlenosti imali obvezu izrade analiza regionalnih potreba za odreenim zanimanjima i shodno tome utjecaja na sasvim konkretne programe osposobljavanja. - Budui da se prednost pri zapoljavanju jami braniteljima prema Zakonu o pravima branitelja iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji, ali i osobama s invaliditetom prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju to je kod poslodavaca dovodilo do nedoumica, smatramo da se buduim zakonskim ureenjem trebaju ovakve dileme otkloniti. - Polazei od pretpostavke da svaka osoba neovisno o vlastitom oteenju ili bolesti ima preostale sposobnosti i prava da svojim radom pridonosi u skladu sa sposobnostima, obveza je drave da razliitim mjerama i akcijama stvara uvjete da te sposobnosti stave u slubu doprinosa vlastitoj egzistenciji, ali i sudjelovanja stvaranjem dobara i usluga. - Da bi se to moglo ostvariti, neophodno je uvoditi razliite modele rada (otvoreno trite, zatieni uvjeti, samozapoljavanje i dr.), izjednaiti u pravima razliite oblike rada i radnog vremena (nepotpuno radno vrijeme, skraeno radno vrijeme, rad od kue i sl.). - Stoga smatramo nunim kao to je reeno i ranije, uz donoenje Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom uskladiti i radno i mirovinsko zakonodavstvo sa navedenim principima. 9. travnja 2013. - Meutim, ovaj prijedlog u svom prvom dijelu sadri izvjesne nejasnoe pa i nedoreenosti to otvara mogunost razliitog tumaenja pa se namee potreba jasnog i nedvosmislenog odreenja. elimo naglasiti kako Zakon mora jednoznano definirati iste situacije i ne smije ostavljati prostor onima koji e ga primjenjivati za bilo kakvo diskrecijsko postupanje. Jednako tako mora jasno odrediti pravno pravilo koje e se u odreenoj okolnosti primijeniti na dotini sluaj. Nadalje, odredbe moraju biti dovoljno precizne kako bi pojedinac prema njima uskladio svoje ponaanje te predvidio koje posljedice njegovo ponaanje moe uzrokovati u danim okolnostima. - Zakon mora ukazati na opseg svake ovlasti povjerene javnim vlastima, odrediti djelokrug i granice, naine koritenja ovlasti nadlenog tijela, postupak po kojemu djeluje i nain na koji se kontrolira ispunjavanje zakonom propisanih zahtjeva. Naelo vladavine prava e biti potivano samo u sluaju ako zakonske odredbe budu dovoljno odreene prema onima na koje se odnose, kako u pogledu njihovih prava i obveza, tako i u pogledu postupka u kojem se o tim pravima i obvezama odluuje. Da su navedena svojstva neizostavna u svakom zakonu govori i Odluka i rjeenje Ustavnog suda broj: U-I-1152/2000 od 18. travnja 2007. - U ovom prijedlogu se spominje Jedinstveno tijelo vjetaenja koje jo uvijek zakonski ne postoji, a da bi zakon bio funkcionalan mora se u njemu odrediti tko (Vlada RH,

ministarstvo), e zakonski urediti i u kojem vremenskom periodu osnivanje javno-pravnog tijela zaduenog za donoenje rjeenja o invaliditetu, odnosno osnivanje Jedinstvenog tijela vjetaenja koje e vjetaiti u postupcima utvrivanja invaliditeta, potujui naela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a s Protokolom (Narodne novine Meunarodni ugovori broj 6/07, 3/08 i 5/08). Miljenja smo da bi prethodno trebalo donijeti - Zakon kojim bi se osnovalo nadleno tijelo s javnim ovlastima koje bi donosilo rjeenja o invaliditetu, a na temelju nalaza i miljenja jedinstvenog tijela vjetaenja. Ovo pretpostavlja naine financiranja i planiranje proraunskih sredstava za osnivanje i djelovanje navedenog tijela. Nae je stajalite da bi ovo tijelo trebalo djelovati posve neovisno. - Jedna bi opcija mogla biti osnivanje posebnog Zavoda za osobe s invaliditetom u sklopu kojeg bi bilo jedinstveno tijelo vjetaenja, koje bi vjetailo temeljem jedinstvene liste oteenja i prema jedinstvenim kriterijima. Druga opcija je da jedinstveno tijelo vjetaenja bude u sklopu jednog od postojeih zavoda (u sustavu mirovinskog osiguranja, zdravstvenog ili zapoljavanja) ili u okviru Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. U daljnjem tekstu navodimo lanke iz Nacrta prijedloga koji su proizali iz iskustava dosadanjeg rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iji sadraj predlaemo izmijeniti na nain da glase: Iza lanka 1. dodati novi lanak 1. a koji glasi: U postupku ostvarivanja prava prema ovom Zakonu osigurava se dvostupnost u rjeavanju kao i sudska zatita prava. Predlaemo za potrebe ovog zakona koristiti definiciju iz Konvencije o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine Meunarodni ugovori 11/03) te bi lanak 2 st. 1 . glasio: lanak 2. stavak 1. Osoba s invaliditetom prema ovom zakonu je svaka osoba iji su izgledi zapoljavanja osiguravanja i zadravanja odgovarajueg zaposlenja i napredovanja u okviru njega znatno smanjeni zbog propisno priznatog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oteenja u iznosu veem od 50 %. Obrazloenje: jedna od bitnih manjkavosti dosadanjeg ureenja bila je neodredivost pojma invaliditeta i naina kako se on utvruje te kojim se dokumentom, rjeenjem dokazuje. Na ovaj problem ukazujemo godinama i u nedostatku drugih dokaza, osobe s invaliditetom su odreena prava i povlastice iz razliitih sustava ostvarivali na osnovu rjeenja o tjelesnom oteenju izdavanog od strane podrunih ureda HZMO. Premda jedini, ovakav dokaz invaliditeta pojedine pravne osobe koje su po zakonu bile obvezne dati prednost pri zapoljavanju osoba s invaliditetom nisu priznavale ovo rjeenje kao dokaz invaliditeta. Predlaemo da lanak 2. stavak 2. glasi: Invaliditet osoba iz stavka 1. ovoga lanka utvruje rjeenjem nadleno tijelo s javnim ovlastima (zavod, centar, fond) na temelju nalaza i miljenja ovlatenih vjetaka, jedinstvenog tijela vjetaenja, a u postupku utvrivanja invaliditeta moe se koristiti prethodno miljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju. Obrazloenje: Ne moe tijelo vjetaenja donositi rjeenja, ve nalaz i miljenje, procjenu ili sl. Stoga bitnim smatramo prethodno odgovarajuim propisom urediti postupak ostvarivanja prava po ovom zakonu, postupak vjetaenja ( odrediti imenovanje ovlatenih vjetaka, nain njihova rada, sadraj nalaza i miljenja, rjeavanje po prigovoru i dr) Predlaemo donoenje propisa iz l. 2 st. 2 do 31. prosinca 2013. godine. U lanku 2. stavak 3. izbaciti rije: poslodavca.

Predlaemo da lanak 2. stavak 3. glasi : Zahtjev za utvrivanje invaliditeta podnosi osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik, izabrani lijenik primarne zdravstvene zatite, socijalni radnik ili defektolog. Sam postupak procjene za onog tko ga pokree mora biti besplatan. Predlaemo novi stavak lanak 2 st. 4: O albi protiv prvostupanjskog rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka odluuje ministarstvo nadleno za rad. lanak 3. stavak 1. Iza rijei smanjenu mogunost dodati rijei: za vie od 50 % lanak 3. stavak 2. Predlaemo brisati. Obrazloenje: Predloena formulacija otvara mogunost razliitog tumaenja i postupanja jer je u dosadanjoj primjeni zakona izazivala dosta prijepora. Zakon o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine broj: 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07Odluka USRH, 79/07, 35/08, 40/10-Odluka USRH, 121/10, 61/11, 114/11 i 76/12) u svom lanku 36. govori o pojmu: Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, koja definicija u potpunosti odgovara navedenom stanju u ovom stavku. Predlaemo da lanak 3. stavak 3 glasi : Preostalu radnu sposobnost osoba iz stavka 1. i 2. ovoga lanka utvruje rjeenjem nadleno tijelo s javnim ovlastima (zavod, centar, fond) na temelju nalaza i miljenja jedinstvenog tijela vjetaenja koje ocjenjuje da li postoji preostala radna sposobnost i u kojem postotku (%). Tijelo vjetaenja moe u svrhu ocjene preostale radne sposobnosti koristiti miljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju. Obrazloenje: Ne moe tijelo vjetaenja donositi rjeenja, ve nalaz i miljenje, procjenu ili sl. Predlaemo dodati novi stavak: l. 3 st. 3a O albi protiv prvostupanjskog rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka odluuje ministarstvo nadleno za rad. Predlaemo da lanak 3. stavak 4. glasi : Zahtjev za utvrivanje preostale radne sposobnosti podnosi osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik, poslodavac, izabrani lijenik primarne zdravstvene zatite, socijalni radnik ili defektolog. Sam postupak procjene za onog tko ga pokree mora biti besplatan. Obrazloenje: Ocjena preostale radne sposobnosti utvruje se u postupku ostvarivanja nekog od prava iz ovog zakona pa je upitno koji sve pravni interes mogu imati tijela javnih ovlasti koja se navode u stavku 4. Prema tome, ovaj stavak je neopstojan osobito jer nije razvidno u kojem e se postupku priznavanja prava utvrivati preostala radna sposobnost. Napominjemo da se preostala radna sposobnost za osiguranike (zaposlene osobe) utvruje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu HZMO) prema Zakonu o mirovinskom osiguranju pa se namee pitanje da li e se ova odredba u Zakonu o mirovinskom osiguranju mijenjati, usklaivati s ovim zakonom ili e HZMO za potrebe priznavanja prava iz sustava mirovinskoga i nadalje vriti procjene preostale radne sposobnosti, a u postupcima priznavanja prava na profesionalnu i opu nesposobnost za rad. U lanku 3. stavke 5. i 6. brisati. U lanku 3. stavak 7. prebaciti u odjeljak II PROFESIONALNA REHABILITACIJA U lanku 3. stavak 8. brisati. (isti je ubaen u stavak 3. lanka 2.) Predlaemo dodati novi stavak iza lanka 4. stavak 2:

Dodati stavak 2a: u kojem bi se utvrdili opi uvjeti za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Predlaemo da lanak 4. stavak 4. glasi: Trajanje profesionalne rehabilitacije, konkretne mjere i aktivnosti provoenja, utvrdit e se rjeenjem o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju ovisno o preostalim radnim sposobnostima, sloenosti njezinog organiziranja i izvoenja za svakog pojedinog korisnika, a na temelju jasnog i preglednog plana rehabilitacije. U lanku 4. stavak 6. predlaemo dodati: Iza rijei poslodavca prvenstveno na otvorenom tritu rada. U lanku 4. stavak 7. U lanku 4. stavku 7. treba brisati rije uvjete Obrazloenje: Opi uvjeti za priznavanje prava na profesionalnu rehabilitaciju moraju biti regulirani ovim zakonom, a ne pravilnikom pa taj dio treba izostaviti u ovom stavku kao nepotreban. lanak 6. S obzirom da Zakon o mirovinskom osiguranju u svom lanku 39. propisuje tko sve ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju postavlja se pitanje po kojem zakonu e u prvom stupnju odluivati podruna sluba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili ovom zakonu. Molimo o tome se jasno odrediti. U lanku 8. predlaemo dodati: Iza stavka 2. dodati novi stavak 2 a pa predlaemo: Uvjeti i naini ostvarivanja financijskih i strunih potpora npr. regulirat e se posebnim pravilnikom, odlukom ili sl. Napomena vezana uz sve stavke ovog lanka: Miljenja smo da centar za profesionalnu rehabilitaciju treba dati svoje miljenje (a ne nalaz i miljenje) o tijeku i rezultatima te ostalome od vanosti za provedbu postupka profesionalne rehabilitacije. Predlaemo da lanak 8. stavak 3. glasi : (3) Pod posebnim uvjetima zapoljavanja smatra se zapoljavanje u ustanovi ili trgovakom drutvu osnovanom radi zapoljavanja osoba s invaliditetom. U lanku 8. dodati novi stavak 4. koji glasi: (4) Pod posebnim uvjetima zapoljavaju se osobe s invaliditetom koje se na temelju radnih i opih uvjeta ne mogu zaposliti na otvorenom tritu rada ili zadrati radno mjesto uz primjenu olakica iz lanka 31. ovoga Zakona. Obrazloenje: Prema prijedlogu Zakona (l. 20 do l. 23) moe se zakljuiti da je jedina razlika izmeu integrativne radionice i zatitne radionice u postotku zaposlenih osoba s invaliditetom pa se postavlja pitanje svrhovitosti postojanja dva gotovo identina oblika zapoljavanja u zatienim uvjetima. Nije li racionalnije propisati kao zatiene uvjete rada zatitnu radionicu s najmanje 40 % zaposlenih osoba s invaliditetom ili drugaije regulirati ovaj dio lanak 9. stavak 1. U stavku 1. treba definirati sadraj programa socijalne ukljuenosti i jasno odrediti koji su to programi socijalne ukljuenosti. Potrebno je definirati njihovu svrhu da bi se moglo odrediti tko e ih financirati i gdje e se provoditi programi (koja ustanova). U lanku 9. stavku 2. iza rijei: temeljem brisati rije: nalaza i. U lanku 9. stavku 2. dati definiciju, odnosno obrazloiti rijei: trenutno nezapoljive osobe.

Obrazloenje: Sintagma trenutno nezapoljivi je sama po sebi nedovoljno jasna. Naime, svaki program koji ima za cilj zapoljavanje u bilo kojoj formi i modelu, trebao bi biti u nadlenosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, a ako se radi o programima koji imaju za svrhu ouvanje odreenih vjetina i sposobnosti, te samu integraciju i socijalno ukljuivanje bez zapoljavanja, tada trebaju biti u nadlenosti socijalne skrbi. Smatramo da ovi programi trebaju biti sastavni dio zakonodavstva u okviru socijalne politike i socijalne skrbi, a ne ovog zakona koji ureuje podruje profesionalne rehabilitacije, rada i zapoljavanja osoba s invaliditetom. U lanku 10. stavku 3. iza rijei poslodavca dodati osobe koje su na strunom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Predlaemo da lanak 10. stavak 6. glasi: (6) Do dana poetka primjene ovog Zakona Ministar nadlean za rad donijet e pravilnik za kvotni sustav zapoljavanja osoba s invaliditetom iz st. 1 ovoga lanka te naine redovne suradnje poslodavaca sa zatitnim i integrativnim radionicama iz st. 4 ovog lanka. Predlaemo da lanak 11. glasi: (1) Poslodavci iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona duni su dati prednost pri zapoljavanju osobi s invaliditetom ukoliko ista zadovoljava sve traene uvjete propisane oglasom ili natjeajem. Ukoliko se zapoljavanje vri bez objavljenog oglasa ili natjeaja tada mora zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova odreenog radnog mjesta propisane Pravilnikom o unutarnjem redu, Pravilnikom o radu ili sistematizaciji radnih mjesta. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na poslodavca koji zapoljava manje od dvadeset radnika. (3) Prednost pri zapoljavanju dokazuje se rjeenjem o invaliditetu nadlenog tijela s javnim ovlastima. Predlaemo Iza lanka 11. dodati nove lanke koji glase: lanak 11.a (1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapoljavanju, osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, duna je uz prijavu, odnosno ponudu na natjeaj ili zamolbu za posao pozvati se na svoje pravo na prednost pri zapoljavanju te priloiti sve dokaze o ispunjavanju traenih uvjeta, kao i dokaz (rjeenje) o postojanju invaliditeta. Rjeenje koje se prilae prilikom zapoljavanja te kojim se dokazuje status invalidne osobe ne smije biti starije od 3 godine. (2) Provedbu odredbe lanka 11. stavka 1. koja se odnosi na tijela dravne uprave (ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije (dravne uprave, zavodi i ravnateljstva) i urede dravne uprave u upanijama), druga tijela dravne vlasti kao i tijela sudbene vlasti, nadzire upravna inspekcija. (3) Provedbu odredbe lanka 11. stavka 1. koja se odnosi na javne slube i javne ustanove, izvanproraunske i proraunske fondove, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, te pravne osobe u privatnom vlasnitvu nadzire inspekcija rada. (4) Provedbu odredbe lanka 11. stavka 1. koja se odnosi na kolske ustanove obavlja prosvjetna inspekcija. (5) Osoba koja ne bude primljena u tijelo dravne uprave (ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije (dravne uprave, zavodi i ravnateljstva) i

urede dravne uprave u upanijama)), druga tijela dravne vlasti kao i tijela sudbene vlasti, ukoliko smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju moe izjaviti albu na rjeenje o prijmu u slubu izabranog kandidata Odboru za dravnu slubu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja. (6) Osoba koja smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju, moe u roku od petnaest dana od dana podnoenja albe iz stavka 5. ovoga lanka, podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora. (7) Upravna inspekcija obvezna je u roku osam dana od dana prijema zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rjeenja o prijmu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapoljavanju. (8) Donositelj rjeenja o prijmu elnik tijela ne moe donijeti rjeenje o rasporedu (postavljenju) na radno mjesto izabranog kandidata do okonanja postupka inspekcijskog nadzora. Rjeenje o rasporedu donijeto prije okonanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija proglasit e nitavim. (9) Upravna inspekcija po provedbi nadzora ovlatena je u sluaju postojanja povrede prava prednosti pri zapoljavanju iz lanka 11. stavka 1. rjeenjem ponititi rjeenje o prijmu u dravnu slubu. Protiv tog rjeenja moe se voditi upravni spor. (10) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvrena povreda prava, izvijestit e podnositelja zahtjeva za nadzor i elnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora. (11) Poslodavci iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona obvezne su u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom natjeaju ili oglasu podnijela prijavu, ili ukoliko nije bilo oglasa ili natjeaja sama podnijela ponudu za odreeno radno mjesto sukladno strunoj spremi i uvjetima. Ukoliko se radi o neizboru nijednog kandidata, moraju biti navedeni razlozi istog. (12) Osoba s invaliditetom kojoj nije dana prednost pri zapoljavanju iz stavka 11. ovoga lanka moe podnijeti zahtjev nadlenoj inspekciji za provedbu nadzora, najkasnije u roku 15 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 11. ovoga lanka. (13) U sluaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadlena inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev podnositelja u roku predvienim zakonom kojim je reguliran upravni postupak. (14) Ako nadlena inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju osobi s invaliditetom, rjeenjem e utvrditi povredu prava prednosti, koje izvrno rjeenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu ijim sklapanjem je to pravo povrijeeno. U lanku 12. predlaemo: iza rijei Fondu dodati rijei: za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom U lanku 15. predlaemo: Iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga lanka ukoliko na profesionalnu rehabilitaciju osobu s invaliditetom upuuje poslodavac duan je (u obvezi je) radniku osigurati drugi odgovarajui posao nakon povratka sa profesionalne rehabilitacije. Dosadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. Predlaemo da lanak 16. stavak 1. glasi:

O zaposlenim i nezaposlenim osobama s utvrenim invaliditetom vode se odvojeni oevidnici. Predlaemo da lanak 16. stavak 2. glasi: Oevidnik za zaposlene vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a za nezaposlene Hrvatski zavod za zapoljavanje. Predlaemo da lanak 17. stavak 5. glasi: Ministar nadlean za rad pravilnikom e propisati postupak i uvjete za osnivanje i rad centara za profesionalnu rehabilitaciju, obavljanje nadzora nad radom te nadzor nad koritenjem financijskih sredstava. U lanku 20. stavku 1. predlaemo: Na kraju reenice iza rijei invaliditetom brisati toku i dodati rijei: koje se zbog vrste i stupnja invaliditeta ne mogu zaposliti na otvorenom tritu rada. U lanku 20. stavku 3. predlaemo: Izostaviti rije nalaza i. U lanku 21. stavku 1. predlaemo: Izostaviti centar za profesionalnu rehabilitaciju kao mogueg osnivaa zatitnih radionica. Mogunost da centri za rehabilitaciju budu osnivai zatitnih radionica nosi opasnost od pristranosti i pogodovanja zatienim uvjetima kod donoenja miljenja o najpogodnijim uvjetima rada. INTEGRATIVNA RADIONICA Budui da je cijeli odjeljak koji regulira podruje integrativnih radionica (od lanka 23 do l 25) nejasan, smatramo definirati njihovu ulogu, djelokrug, status i ostalo pa molimo njihovo konkretno odreenje. U lanku 31. predlaemo iza stavka 1 dodati novi stavak 2. koji glasi: (2) Prava iz stavka 1. ovoga lanka pripadaju poslodavcu i osobi s invaliditetom koja se samozapoljava bez obzira je li osoba s invaliditetom bila prethodno prijavljena u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Dosadanji stavak 2. postaje stavak 3. U lanku 34. potrebno propisati koje tijelo vri nadzor nad radom Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. U lanku 35. izmijeniti stavak 1. da glasi: (1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit e se za svaki pojedini prekraj pravna osoba U lanku 37. brisati rijei: lanka 3. stavak 8. i rijei: lanka 10. stavak 6. jer smo za navedene lanke i u njima stavke predlagali izmjene u gornjem tekstu. Smatramo da bi ovim zakonom trebalo takoer regulirati uvjete i nain ostvarivanja prava i isplate na naknade do zaposlenja, a ne zakonom o socijalnoj skrbi kako je to sada ureeno. 06. svibnja 2013. Kao to smo to i u naem prijanjem prijedlogu istaknuli; u ovom prijedlogu se spominje Jedinstveno tijelo vjetaenja koje jo uvijek zakonski ne postoji, a da bi zakon bio funkcionalan mora se u njemu odrediti tko (Vlada RH, ministarstvo), e zakonski urediti i u kojem vremenskom periodu osnivanje javno-pravnog tijela zaduenog za donoenje rjeenja o invaliditetu, odnosno osnivanje Jedinstvenog tijela vjetaenja koje e vjetaiti u postupcima utvrivanja invaliditeta, potujui naela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a s Protokolom (Narodne novine Meunarodni ugovori broj 6/07, 3/08 i 5/08). Miljenja smo da bi prethodno trebalo donijeti Zakon kojim bi se osnovalo nadleno

tijelo s javnim ovlastima koje bi donosilo rjeenja o invaliditetu, a na temelju nalaza i miljenja jedinstvenog tijela vjetaenja. Ovo pretpostavlja naine financiranja i planiranje proraunskih sredstava za osnivanje i djelovanje navedenog tijela. Nae je stajalite da bi ovo tijelo trebalo djelovati posve neovisno. Jedna bi opcija mogla biti osnivanje posebnog Zavoda za osobe s invaliditetom u sklopu kojeg bi bilo jedinstveno tijelo vjetaenja, koje bi vjetailo temeljem jedinstvene liste oteenja i prema jedinstvenim kriterijima. Druga opcija je da jedinstveno tijelo vjetaenja bude u sklopu jednog od postojeih zavoda (u sustavu mirovinskog osiguranja, zdravstvenog ili zapoljavanja) ili u okviru Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. U ovom zakonu mora se propisati tko i do kojeg datuma e donijeti propis iz lanka 3. stavka 1. novog prijedloga Nacrta zakona jer u protivnom moe se vrlo lako desiti da isto ne bude osnovano do 01.01.2014. kada ovaj zakon stupa na snagu te da i ovaj novi zakon postane nefunkcionalan glede osnovnog pitanja tko se sve smatra osobom s invaliditetom po ovom zakonu i na temelju ijeg rjeenja. U daljnjem tekstu navodimo lanke iz Nacrta prijedloga koji su proizali iz iskustava dosadanjeg rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iji sadraj predlaemo izmijeniti na nain da glase: Iza lanka 1. dodati novi lanak koji bi glasio: U postupku ostvarivanja prava prema ovom Zakonu osigurava se dvostupnost u rjeavanju kao i sudska zatita prava. Predlaemo za potrebe ovog zakona koristiti definiciju iz Konvencije o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine Meunarodni ugovori 11/03) te bi lanak 2 st. 1 . glasio: lanak 2. stavak 1. Osoba s invaliditetom prema ovom zakonu je svaka osoba iji su izgledi zapoljavanja osiguravanja i zadravanja odgovarajueg zaposlenja i napredovanja u okviru njega znatno smanjeni zbog propisno priznatog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oteenja u iznosu veem od 50 %. Obrazloenje: jedna od bitnih manjkavosti dosadanjeg ureenja bila je neodredivost pojma invaliditeta i naina kako se on utvruje te kojim se dokumentom, rjeenjem dokazuje. Na ovaj problem ukazujemo godinama i u nedostatku drugih dokaza, osobe s invaliditetom su odreena prava i povlastice iz razliitih sustava ostvarivali na osnovu rjeenja o tjelesnom oteenju izdavanog od strane podrunih ureda HZMO. Premda jedini, ovakav dokaz invaliditeta pojedine pravne osobe koje su po zakonu bile obvezne dati prednost pri zapoljavanju osoba s invaliditetom nisu priznavale ovo rjeenje kao dokaz invaliditeta. lanak 3. predlaemo da glasi : Invaliditet i preostalu radnu sposobnost osoba iz stavka lanka 2. ovoga Zakona utvruje rjeenjem nadleno tijelo s javnim ovlastima na temelju nalaza i miljenja jedinstvenog tijela vjetaenja koje ocjenjuje dali postoji preostala radna sposobnost i u kojem postotku (%). Tijelo vjetaenja moe u svrhu ocjene preostale radne sposobnosti koristiti miljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka odluuje ministarstvo nadleno za rad. Obrazloenje: Mora se zajamiti ostvarivost prava u postupku koji e biti jasno propisan da bi Zakon mogao biti primjenjiv u stvarnosti ukljuujui i dvostupnost postupanja.

Predlaemo dodati novi lanak 3a. (odnosno 4. gdje bi sadanji lanak 4. postao lanak 5. i dalje) koji bi glasio: (1) Vlada Republike Hrvatske ili nadleno dravno tijelo propisat e odgovarajuim propisom postupak i nain vjetaenja za ostvarivanje prava prema ovome Zakonu iz lanka 2. i lanka 3. ovoga Zakona, te tko su ovlateni vjetaci iz lanka 2. ovoga Zakona. (2) Vlada Republike Hrvatske ili nadleno dravno tijelo donijeti e propise iz stavka 1. ovog lanka do 31. prosinca 2013. godine. U lanku 4. stavak 1. moraju se tono definirati opi uvjeti pod kojima se moe ostvarivati pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Obrazloenje: preostala radna sposobnost je kljuni, ali ne jedini uvjet za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju pa se uz to moraju utvrditi upravo ovim Zakonom (ne nekim podzakonskim aktom) opi uvjeti za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju. lanak 4. stavak 5. predlaemo: Trajanje profesionalne rehabilitacije, konkretne mjere i aktivnosti provoenja utvrdit e se rjeenjem o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju, a ovisno o preostalim radnim sposobnostima, sloenosti njezinog organiziranja i izvoenja za svakog pojedinog korisnika na temelju jasnog i preglednog plana rehabilitacije. U lanku 4. stavku 8. treba brisati rije uvjete Obrazloenje: Opi uvjeti za priznavanje prava na profesionalnu rehabilitaciju moraju biti regulirani ovim Zakonom, a ne pravilnikom pa taj dio treba izostaviti u ovom stavku. Predlaemo brisati lanak 5. i predlaemo da novi lanak 5. glasi: (1) Postupak profesionalne rehabilitacije pokree zahtjevom: - Hrvatski zavod za zapoljavanje, - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, - Centar za socijalnu skrb, - Poslodavac, - Osoba s invaliditetom (njezin roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik) (2)Trokovi profesionalne rehabilitacije podmiruje podnositelj zahtjeva, osim osobe s invaliditetom za koju trokove podmiruje Hrvatski zavod za zapoljavanje (za nezaposlene), odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (za osiguranike) (3) O pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odluuje u prvom stupnju podruna sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u kojoj je osoba s invaliditetom prijavljena kao nezaposlena, nakon provedenog postupka utvrivanja preostale radne sposobnosti u jedinstvenom tijelu vjetaenja. (4) Ukoliko na profesionalnu rehabilitaciju osobu s invaliditetom upuuje poslodavac duan je (u obvezi je) radniku osigurati drugi odgovarajui posao nakon povratka sa profesionalne rehabilitacije. (5) O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove iz stavka 1. ovoga lanka odluuje ministarstvo nadleno za rad. Obrazloenje: Profesionalna rehabilitacija u sluajevima kada se utvrdi preostala radna sposobnost mora imati za cilj zapoljavanje i tijelo, institucija koja priznaje pravo na profesionalnu rehabilitaciju mora osigurati zapoljavanje pod uvjetima i na nain koji odgovara sposobnostima osobe. Za osobe s invaliditetom mora biti besplatna. Naime, profesionalna rehabilitacija mora biti u slubi zapoljavanja jer inae nema smisla. Profesionalna rehabilitacija mora biti interes i drave (odnosno njezinih tijela i institucija) i osoba koje e

ostvarivati pravo na profesionalnu rehabilitaciju; ova odredba treba jamiti objektivnost, tj. treba izbjei da naruitelj profesionalne rehabilitacije utjee na njezin tijek i rezultat. lanak 7. stavak 8. predlaemo izmijeniti na nain da glasi: (8) Do dana poetka primjene ovog Zakona Ministar nadlean za rad donijet e pravilnik za kvotni sustav zapoljavanja osoba s invaliditetom iz ovoga lanka. lanak 8. treba da glasi: (1) Tijela dravne uprave, tijela sudbene vlasti, te druga tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javne slube, javne ustanove, izvanproraunski i proraunski fondovi, te pravne osobe u vlasnitvu ili u preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima duni su dati prednost pri zapoljavanju osobi s invaliditetom ukoliko ista zadovoljava sve traene uvjete propisane oglasom ili natjeajem. Ukoliko se zapoljavanje vri bez objavljenog oglasa ili natjeaja tada treba da zadovoljava uvjete za obavljanje poslova odreenog radnog mjesta propisane Pravilnikom o unutarnjem redu, Pravilnikom o radu ili sistematizaciji radnih mjesta. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na poslodavca fiziku ili pravnu osobu koji zapoljava manje od dvadeset radnika. (3) Prednost pri zapoljavanju dokazuje se rjeenjem o invaliditetu nadlenog tijela s javnim ovlastima. Iza lanka 8. dodaje se novi lanak 8a. koji glasi: lanak 8.a (ili lanak 9. sa pomicanjem svih ostalih lanaka za jedno mjesto) (1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapoljavanju, osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, duna je uz prijavu, odnosno ponudu na natjeaj ili zamolbu za posao pozvati se na svoje pravo na prednost pri zapoljavanju te priloiti sve dokaze o ispunjavanju traenih uvjeta, kao i dokaz (rjeenje) o postojanju invaliditeta. Rjeenje koje se prilae prilikom zapoljavanja te kojim se dokazuje status invalidne osobe ne smije biti starije od 3 godine. (2) Provedbu odredbe lanka 8. stavka 1. koja se odnosi na tijela dravne uprave (ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije (dravne uprave, zavodi i ravnateljstva) i urede dravne uprave u upanijama), druga tijela dravne vlasti kao i tijela sudbene vlasti, nadzire upravna inspekcija. (3) Provedbu odredbe lanka 8. stavka 1. koja se odnosi na javne slube i javne ustanove, izvanproraunske i proraunske fondove, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadzire inspekcija rada. (4) Provedbu odredbe lanka 8. stavka 1. koja se odnosi na kolske ustanove obavlja prosvjetna inspekcija. (5) Osoba koja ne bude primljena u tijelo dravne uprave (ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije (dravne uprave, zavodi i ravnateljstva) i urede dravne uprave u upanijama)), druga tijela dravne vlasti kao i tijela sudbene vlasti, ukoliko smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju moe izjaviti albu na rjeenje o prijmu u slubu izabranog kandidata Odboru za dravnu slubu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja.

(6) Osoba koja smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju, moe u roku od petnaest dana od dana podnoenja albe iz stavka 5. ovoga lanka, podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora. (7) Upravna inspekcija obvezna je u roku osam dana od dana prijema zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rjeenja o prijmu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapoljavanju. (8) Donositelj rjeenja o prijemu elnik tijela ne moe donijeti rjeenje o rasporedu (postavljenju) na radno mjesto izabranog kandidata do okonanja postupka inspekcijskog nadzora. Rjeenje o rasporedu donijeto prije okonanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija proglasit e nitavim. (9) Upravna inspekcija po provedbi nadzora ovlatena je u sluaju postojanja povrede prava prednosti pri zapoljavanju iz lanka 8. stavka 1. rjeenjem ponititi rjeenje o prijmu u dravnu slubu. Protiv tog rjeenja moe se voditi upravni spor. (10) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvrena povreda prava, izvijestit e podnositelja zahtjeva za nadzor i elnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora. (11) Sve pravne osobe navedene u lanku 8. stavak 1. ovog zakona obvezne su u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom natjeaju ili oglasu podnijela prijavu, ili ukoliko nije bilo oglasa ili natjeaja sama podnijela ponudu za odreeno radno mjesto sukladno strunoj spremi i uvjetima. Ukoliko se radi o neizboru nijednog kandidata, moraju biti navedeni razlozi istog. (12) Osoba s invaliditetom kojoj nije dana prednost pri zapoljavanju iz stavka 8. ovoga lanka moe podnijeti zahtjev nadlenoj inspekciji za provedbu nadzora, najkasnije u roku 15 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 8. ovoga lanka. (13) U sluaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadlena inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev podnositelja u roku predvienim zakonom kojim je reguliran upravni postupak. (14) Ako nadlena inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju osobi s invaliditetom, rjeenjem e utvrditi povredu prava prednosti, koje izvrno rjeenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu ijim sklapanjem je to pravo povrijeeno. Obrazloenje: Prema dostavljenom prijedlogu zakon je i dalje nefunkcionalan za osobe s invaliditetom glede prednosti pri zapoljavanju, jer nema ponitavanja nezakonitog rjeenja o prijamu, takoer ni sklopljenog ugovora o radu te bi za osobe s invaliditetom zbog neprimjenjivosti u stvarnosti bio loije rjeenje od onog koje nudi stari zakon. Naime prema sada vaeem zakonu kod prednosti za osobe s invaliditetom nije navedeno da ostvaruje prednost pod jednakim uvjetima. Vaim prijedlogom proirena je obveza davanja prednosti pri zapoljavanju i na poslodavce u privatnom sektoru (isto nije propisano u EU), umjesto da je ona kao do sada bila obveza javno pravnih tijela i dravnih poduzea i poduzea u vlasnitvu lokalne samouprave koju obvezu je trebalo uiniti djelotvornom. Ovako je nedjelotvornost te prednosti (prednosti samo na papiru) samo proirena na vei krug subjekata. lankom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 140/12) izmijenjen je lanak 35. koji je regulirao davanje prednosti pri zapoljavanju hrvatskim braniteljima te je

makar djelomino uinjena funkcionalnom prednost pri zapoljavanju branitelja propisivanjem obveze i rokovima i postupanja inspekcijskih slubi po prijavi branitelja kao i ponitavanje nezakonitih rjeenja o prijemu u slubu, kao i nezakonitih ugovora o radu to u ovom prijedlogu nacrta zakona ni taj minimum nije uinjen. Naelo zakonitosti zahtjeva da svi pravni propisi budu jasni i nedvosmisleni. Kako bi se ostvarilo temeljno ustavno naelo vladavine prava, kao i naelo pravne sigurnosti zakon mora predvidjeti djelotvorna sredstva za ostvarivanje ciljeva koji su u njemu deklarirani i to u odreenom roku. Ukoliko toga nema zakon ostaje samo deklaratorne naravi. Bilo je potrebno propisati kada, u kojem trenutku nastupa prednost pri zapoljavanju dana osobama s invaliditetom (koji se uvjeti trebaju ostvariti). Kome se osoba s invaliditetom moe aliti i u kojem roku ukoliko nije potivana prednost koja je po zakonu pripada. Navedena prednost predstavlja posebnu pozitivnu mjeru, koja podrazumijeva namjerno davanje prednosti odreenoj skupini ili skupinama (etnika, spolna, socijalna, politika, dobna i dr), s ciljem otklanjanja stvarne nejednakosti i razlikovanja osoba po navedenim i drugim osobinama, te se na taj nain sprjeavaju razliiti oblici otvorene (direktne) ili prikrivene (indirektne) diskriminacije ako zakonodavac utvrdi da je ona prisutna u odnosu na njih.- Iz Odluke Ustavnog suda broj: U-I-402/2003, U-I-2812/2007 od 30. travnja 2008. U lanku 11. predlaemo dodati novi stavak 2. koji glasi: Odredbe Zakona o radu koje se odnose na radnike s profesionalnom nesposobnou za rad i neposrednom opasnou od nastanka invalidnosti primjenjuju se i na osobe s invaliditetom iz lanka 2 ovog Zakona. Stavak 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. Predlaemo izmijeniti lanak 12. na nain da glasi: (1) O nezaposlenim i zaposlenim osobama s invaliditetom vode se oevidnici (2) Oevidnik nezaposlenih osoba vodi Hrvatski zavod za zapoljavanje, a oevidnik zaposlenih osoba vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. (3) Tijela iz stavka 2 dostavljaju podatke Hrvatskom registru osoba s invaliditetom. (4) Ministar nadlean za rad pravilnikom e propisati sadraj i nain voenja oevidnika U lanku 20. stavku 1. predlaemo: Izostaviti centar za profesionalnu rehabilitaciju kao mogueg osnivaa zatitnih radionica. Mogunost da centri za rehabilitaciju budu osnivai zatitnih radionica nosi opasnost od pristranosti i pogodovanja zatienim uvjetima kod donoenja miljenja o najpogodnijim uvjetima rada. U lanku 28. predlaemo iza stavka 1. dodati novi stavak 2. koji glasi: (2) Prava iz stavka 1. ovoga lanka pripadaju poslodavcu i osobi s invaliditetom koja se samozapoljava bez obzira je li osoba s invaliditetom bila prethodno prijavljena u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Dosadanji stavci 2,3. i 4. postaju 3, 4. i 5. U lanku 33. dodati novi stavak (3) kojim treba propisati koje tijelo vri nadzor nad radom Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. U lanku 38. brisati rijei: lanka 7. stavak 8. jer smo za navedeni lanak i u njemu stavak predlagali drugaiju izmjenu u gornjem tekstu. Predlaemo izmijeniti lanak 40. na nain da glasi: Ovaj zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2014. godine. Obrazloenje:

Izbacili smo iz lanka dio teksta koji glasi: osim odredbe lanka 3. i lanka 4. stavak 1. koje stupaju na snagu danom poetka rada jedinstvenog tijela vjetaenja zbog razloga to smo u tekstu naveli uvoenje novog lanka 3a. koji regulira rok do kojeg mora biti osnovano Jedinstveno tijelo vjetaenja a koji smo predloili do 31. prosinca 2013. Ukoliko se navedeno ne regulira na nain na koji smo predloili ovaj Zakon koji predlaete u ovom obliku u sluaju da se ne osnuje Jedinstveno tijelo vjetaenja bio bi neprovediv kroz due vremensko razdoblje (sve dok navedeno tijelo ne bi bilo osnovano) to moe trajati niz godina, a to je nedopustivo za novi Zakon koji se donosi. Smatramo da bi ovim zakonom trebalo takoer regulirati uvjete i nain ostvarivanja prava i isplate na naknade do zaposlenja, a ne zakonom o socijalnoj skrbi kako je to sada ureeno. 13. studeni 2013. Nastavno na prethodne primjedbe, prijedloge i miljenja dostavljene 9. travnja i 6. svibnja ove godine, dajemo miljenje na Nacrt konanog prijedloga zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom. U nastavku se nalaze nai prijedlozi. lanak 4: - st. 1 iza teksta prijavljena kao nezaposlena dodati ,a za zaposlene osobe podruna sluba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. - st. 2. Iza teksta postupak za ostvarivanje prava iz st. 1. ovog lanka izmjeniti tekst i dodati "za nezaposlene osobe pokree se ili na zahtjev osobe s invaliditetom, njezinog/ih roditelja, zakonskog zastupnika ili skrbnika ili na zahtjev podrune ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, a za zaposlene osobe pokree se ili na zahtjev osobe s invaliditetom, njezinog/ih roditelja, skrbnika ili zakonskog zastupnika ili na zahtjev podrune ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. -dodati novi stavak 3.: Ako se postupak pokree po slubenoj dunosti ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za zapoljavanje za nezaposlene osobe odnosno ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za zaposlene osobe, potrebno je pribaviti prethodnu suglasnost osobe s invaliditetom, njezinog roditelja, zakonskog zastupnika ili skrbnika. Zahtjevu se prilae dokaz o utvrenom invaliditetu i o preostaloj radnoj sposobnosti. -stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. Obrazloenje: Nije jasna namjera predlagatelja u predloenoj odredbi lanka 4. iz koje se moe zakljuiti da se pravo na profesionalnu rehabilitaciju moe priznavati samo za nezaposlene osobe. Smatramo da ovaj Zakon treba urediti pitanja profesionalne rehabilitacije za sve osobe s invaliditetom neovisno o njihovom statusu, te smatramo da Zakonom treba nedvosmisleno utvrditi da se pravo na profesionalnu rehabilitaciju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom moe priznati osobama s invaliditetom koje imaju preostalu radnu sposobnost neovisno o tome radi li se o nezaposlenim ili zaposlenim osobama, odnosno osobama sa statusom osiguranika. U lanku 6. st. 1. iza teksta Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tritu rada ili pod posebnim uvjetima dodati uz obvezu osiguravanja razumne prilagodbe od strane poslodavca. Razumna prilagodba znai potrebnu i odgovarajuu prilagodbu i podeavanja, koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno optereenje, da bi se u pojedinanom sluaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapoljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima.

U lanku 6. st. 2. Al.2 izmjeniti tekst uz koritenje odreene financijske potpore i umetnuti uz osiguranje razumne prilagodbe kroz koritenje odreene financijske potpore ... Al.3. izmjeniti tekst uz koritenje odreene strune podrke i umetnuti uz osiguranje razumne prilagodbe kroz koritenje odreene strune podrke... Al.4. izmjeniti tekst uz koritenje odreene financijske potpore i strune podrke i umetnuti uz osiguranje razumne prilagodbe kroz koritenje odreene financijske potpore i strune podrke... Obrazloenje: Klju zapoljavanja osoba s invaliditetom je osiguravanje potrebne podrke kroz osiguravanje raznih oblika razumne prilagodbe. Osiguravanje razumne prilagodbe je obaveza Republike Hrvatske ne samo prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom ve i prema EU Direktivi 2000/78 o uspostavi okvira za jednaki tretman na podruju zapoljavanja i odabira zvanja koja obvezuje drave lanice na definiranje razumne prilagodbe posebice u podruju rada i zapoljavanja osoba s invaliditetom. lankom 5 Direktive definirana je Razumna prilagodba za osobe s invaliditetom: Kako bi se zajamilo potivanje naela jednakog tretmana u pogledu osoba s invaliditetom, utvrit e se prihvatljivi naini za zadovoljavanje njihovih potreba. To znai da su poslodavci duni poduzeti odgovarajue mjere, gdje su potrebne, kako bi se osobi s invaliditetom omoguio pristup zapoljavanju, sudjelovanje ili napredovanje u poslu, ili pohaanje izobrazbe, ukoliko takve mjere ne bi za poslodavca predstavljale nerazmjeran teret. Taj se teret nee smatrati nerazmjernim ako se u dovoljnoj mjeri podupre postojeim mjerama u okviru politike za zatitu osoba s invaliditetom dotine drave lanice. Europska komisija je preko Ministarstva pravosua u srpnju ove godine provodila upitnik o provedbi ove Direktive u kojem su traili odgovor na pitanje kako je ratifikacija UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom utjecala na zakonodavstvo kojim je transponirana Direktiva 2000/78 u dijelu koji se odnosi na definiranje invaliditeta i opis razumne prilagodbe. U svom odgovoru Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom morala je konstatirati da je hrvatsko zakonodavstvo kojim je transponirana Direktiva 2000/78 u dijelu koji se odnosi na definiranje invaliditeta i opis razumne prilagodbe i do sad bilo nedostatno. Naime, dok Zakon o suzbijanju diskriminacije propisuje to je to razumna prilagodba tonije propust iste, razumna prilagodba nije navedena u postojeem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom kao temeljnom zakonu koji regulira podruje zapoljavanja i rada osoba s invaliditetom. Iako nije eksplicitno navedena niti objanjena kao razumna prilagodba, kao elementi razumne prilagodbe spominju se u vaeem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (lanak 13, st. 5) prilagodbe (...) u svezi s radnim mjestom, radnim vremenom, duinom trajanja i nainom praenja prilagoavanja, strunim nadzorom, ocjenjivanjem radnih sposobnosti, snoenjem trokova prilagoavanja i iznosom tih trokova. Nacrt konanog prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom ponovnim izostavljanjem pojma razumne prilagodbe i njegova definiranja nije ispravio taj veliki previd u transponiranju Direktive 2000/78 i usklaivanju zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u lanku 2 definira razumnu prilagodbu na nain: Razumna prilagodba znai potrebnu i odgovarajuu prilagodbu i podeavanja, koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno optereenje, da bi se u pojedinanom sluaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo uivanje ili koritenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima;.

U lanku 27. Rad i zapoljavanje ponavlja se obaveza drave da e: () Drave stranke e osigurati i promicati ostvarenje prava na rad, ukljuujui pritom i one koji steknu invaliditet tijekom zaposlenja, poduzimanjem odgovarajuih koraka, ukljuujui i zakonodavstvo, s ciljem, meu ostalim: () (i) osiguranja prihvatljive prilagodbe okruenja na radnom mjestu za osobe s invaliditetom; () Sukladno navedenom predlaemo da se propust definiranja razumne prilagodbe u Nacrtu konanog prijedloga Zakona ispravi na gore navedeni nain. U lanku 8. dodati iza stavka 4. sljedee stavke : (5) Provedbu odredbe lanka 8. stavka 1. koja se odnosi na tijela dravne uprave (ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije (dravne uprave, zavodi i ravnateljstva) i urede dravne uprave u upanijama), druga tijela dravne vlasti kao i tijela sudbene vlasti, nadzire upravna inspekcija. (6) Provedbu odredbe lanka 8. stavka 1. koja se odnosi na javne slube i javne ustanove, izvanproraunske i proraunske fondove, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima nadzire inspekcija rada. (7) Provedbu odredbe lanka 8. stavka 1. koja se odnosi na kolske ustanove obavlja prosvjetna inspekcija. (8) Osoba koja ne bude primljena u tijelo dravne uprave (ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije (dravne uprave, zavodi i ravnateljstva) i urede dravne uprave u upanijama), druga tijela dravne vlasti kao i tijela sudbene vlasti, ukoliko smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju moe izjaviti albu na rjeenje o prijemu u slubu izabranog kandidata Odboru za dravnu slubu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja. (9) Osoba koja smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju, moe u roku od petnaest dana od dana podnoenja albe iz stavka 8. ovoga lanka, podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora. (10) Upravna inspekcija obvezna je u roku osam dana od dana prijema zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rjeenja o prijemu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapoljavanju. (11) Donositelj rjeenja o prijemu elnik tijela ne moe donijeti rjeenje o rasporedu (postavljenju) na radno mjesto izabranog kandidata do okonanja postupka inspekcijskog nadzora. Rjeenje o rasporedu donijeto prije okonanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija proglasit e nitavim. (12) Upravna inspekcija po provedbi nadzora ovlatena je u sluaju postojanja povrede prava prednosti pri zapoljavanju iz lanka 8. stavka 1. rjeenjem ponititi rjeenje o prijemu u dravnu slubu. Protiv tog rjeenja moe se voditi upravni spor. (13) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijema nije izvrena povreda prava, izvijestit e podnositelja zahtjeva za nadzor i elnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora. (14) Sve pravne osobe navedene u lanku 8. stavak 1. ovog zakona obvezne su u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom natjeaju ili oglasu podnijela prijavu, ili ukoliko nije bilo oglasa ili natjeaja sama podnijela ponudu za odreeno radno mjesto sukladno strunoj

spremi i uvjetima. Ukoliko se radi o neizboru nijednog kandidata, moraju biti navedeni razlozi istog. (15) Osoba s invaliditetom kojoj nije dana prednost pri zapoljavanju iz stavka 11 ovoga lanka moe podnijeti zahtjev nadlenoj inspekciji za provedbu nadzora, najkasnije u roku 15 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 11 ovoga lanka. (16) U sluaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadlena inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev podnositelja u roku predvienim zakonom kojim je reguliran upravni postupak. (17) Ako nadlena inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju osobi s invaliditetom, rjeenjem e utvrditi povredu prava prednosti, koje izvrno rjeenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu ijim sklapanjem je to pravo povrijeeno. Obrazloenje: Navedeno predlaemo sukladno lanku 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 140/12) koji je davanje prednosti propisano spomenutim zakonom uinio funkcionalnim pri zapoljavanju hrvatskih branitelja i to propisivanjem obveze i rokova u postupanju inspekcijskih slubi po prijavi branitelja kao i ponitavanje nezakonitih rjeenja o prijemu u slubu, kao i nezakonitih ugovora o radu to u ovom prijedlogu nacrta zakona ni taj minimum nije uinjen. Smatramo da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom po uzoru na spomenuti Zakon o izmjenama i dopunama zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i lanova njihovih obitelji mora predvidjeti djelotvorna sredstva za ostvarivanje ciljeva koji se zakonom ele postii. lanak 9 st. 6. iza teksta Novana naknada uplauje se u korist izmjeniti tekst i dodati posebnog rauna s propisanom namjenom da se sredstva od uplate naknade koriste iskljuivo za otvaranje novih radnih mjesta bilo na otvorenom tritu bilo pod posebnim uvjetima, odnosno za osiguranje razumne prilagodbe. Obrazloenje: Smatramo da je lanak, koji je predloen u Nacrtu konanog prijedloga Zakona prema kojima bi se naknada trebala uplaivati u dravni proraun, u neskladu sa samom svrhom zakona. Naime, svrha treba biti osiguravanje jednakog pristupa podruju rada i zapoljavanja s konanim ciljem da to vei broj osoba s invaliditetom kroz aktivnu zaposlenost doprinosi rastu drutvenog proizvoda i punjenju prorauna ime se izravno smanjuju davanja za njihove socijalne naknade. Meutim, proirivanje kvotnog zapoljavanja na sve poslodavce s vie od 20 zaposlenika te propisivanjem da poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapoljavanja postaju obveznicima plaanja novane naknade navodi na zakljuak da je namjera predlagatelja porast uplata u proraun, a ne porast broja zaposlenih osoba s invaliditetom. S obzirom da predloeni Nacrt prijedloga Zakona izostavljanjem oblika razumne prilagodbe predstavlja korak unatrag u odnosu na dosadanje zakonsko ureenje, predlaemo da se u lanku 11. dodaju oblici razumne prilagodbe koji su ve bili definirani u postojeem Zakonu na nain da se doda odredba: Obveza je poslodavca osigurati odgovarajue oblike razumne prilagodbe u svezi s prilagoavanjem radnog mjesta, radnog vremena, duine trajanja i naina praenja prilagoavanja, strunog nadzora, ocjenjivanja radnih sposobnosti individualnim

okolnostima osobe s invaliditetom koja se zapoljava, a sukladno procjeni vrste i oblika prilagodbi koje utvruje nadleno tijelo vjetaenja. Obrazloenje: Ti se oblici prilagodbe mogu dodatno definirati podzakonskim aktom kao to je to i dosad bio sluaj gdje su vaeem podzakonskom aktu Odluka o nainu ostvarivanja poticaja pri zapoljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 8/08, 20/09, 96/09 i 44/10) navedeni su sljedei oblici razumne prilagodbe (bez da su nazvani tim terminom): prilagodba radnog mjesta u smislu uklanjanja arhitektonskih barijera, prilagodba uvjeta rada u smislu tehnike prilagodbe radnog mjesta, naknada radi smanjenog radnog uinka. Prijedlog temeljimo na obvezi koja za RH proizlazi iz l. 5 Direktive 2000/78 koja nalae obvezu osiguranja razumne prilagodbe u podruju rada i zapoljavanja koja mora biti izrijekom navedena u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom kao i potrebom za usklaivanjem s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Uz ve navedeni Upitnik Europske komisije, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom trenutno odgovara na upitnik Agencije za temeljna prava Europske Unije za potrebe sastavljanja godinjeg izvjea Agencije. Jedno od pitanje glasi: Jesu li se u RH tijekom 2013. godine dogodile neke zakonodavne promjene kojima se obveza razumne prilagodbe specifino definira za podruje zapoljavanja, osiguravanja pristupa dobrima i uslugama i drugim podrujima? Obzirom da se prijedlogom Zakona predviaju integrativne radionice kao novi oblik zapoljavanja pod posebnim uvjetima, a prema zakonskom odreenju je nejasna distinkcija izmeu integrativnih i zatitnih radionica, molimo da uzmete u razmatranje prijedloge organizacija s viegodinjom praksom rada pod posebnim uvjetima (kao npr. OSVIT). Obzirom da obje forme (integrativna i zatitna radionica) imaju isti nazivnik - rad pod posebnim uvjetima, moda bi jedno od alternativnih, a ujedno i racionalnih rjeenja bilo predvidjeti da se unutar zatitnih radionica osnivaju kao ustrojstvene jedinice integrativni oblici zapoljavanja. Na taj nain bi se zatitne radionice prilagodile potrebama za razliitim modelima zapoljavanja, osigurale fleksibilnost pa i odrivost za potrebe zapoljavanja onih osobe s invaliditetom koje zbog svoga invaliditeta ne mogu udovoljiti sloenosti zahtjeva otvorenog trita rada. U ovom Zakonu prijedlozi Ureda su djelomino prihvaeni.