528. Na osnovu lana 95 taka 3 Ustava Crne Gore donosim

UKAZO PROGLAENJU ZAKONA O SPRJEAVANJU ZLOUPOTREBE DROGA

Proglaavam Zakon o sprjeavanju zlupotrebe droga, koji je donijela Skuptina Crne Gore 24. saziva, na petoj sjednici prvog redovnog (proljenjeg) zasijedanja u 2011. godini, dana 26. maja 2011. godine.

Broj: 01- 695/2Podgorica, 3.06.2011. godine

Predsjednik Crne Gore,Filip Vujanovi, s.r.

Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skuptina Crne Gore 24. saziva, na petoj ednici prvog redovnog (proljenjeg) zasijedanja u 2011. godini, dana 26. maja 2011. godine, donijela je

Z A K O NO SPRJEAVANJU ZLOUPOTREBE DROGA

I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1Ovim zakonom se, radi zatite ivota i zdravlja ljudi, utvruju mjere za prevenciju i

sprjeavanje zloupotrebe droga, uslovi za proizvodnju i promet droga, mjere za pruanje strune pomoi zavisnicima od droga i druga pitanja od znaaja za sprjeavanje zloupotrebe droga.

lan 2Droga je svako bilje ili supstanca prirodnog ili sintetikog porijekla, kao i psihotropne

supstance koje mogu da izazovu promjenu ili poremeaj fizikog i mentalnog zdravlja ovjeka, a koje su obuhvaene Spiskom droga, psihotropnih supstanci i bilja koje se moe koristiti za proizvodnju droga (u daljem tekstu: Spisak droga).

Drogom, u smislu ovog zakona, smatra se i preparat koji sadri jednu ili vie droga.

lan 3Droge se, zavisno od stepena njihove opasnosti i rizika po ljudsko zdravlje, kao i

posljedica njihovog konzumiranja ili upotrebe u medicini, klasifikuju u Spisku droga u tri grupe:

-grupa I obuhvata droge od velike opasnosti po ljudsko zdravlje zbog ozbiljnih posljedica do kojih moe doi usljed njihovog konzumiranja;

-grupa II obuhvata droge od velike opasnosti po ljudsko zdravlje zbog ozbiljnih posljedica do kojih moe doi usljed njihovog konzumiranja, a koje se mogu upotrebljavati u medicini;

-grupa III obuhvata droge od srednje opasnosti za ljudsko zdravlje zbog posljedica do

kojih moe doi njihovim konzumiranjem, a koje se mogu upotrebljavati u medicini.

lan 4Spisak droga se sainjava u skladu sa meunarodnim standardima i konvencijama

Ujedinjenih nacija, kao i preporukama Evropske informacione mree za droge i zavisnosti od droga (Reitox) i Sistema ranog upozorenja na nove sintetike droge.

Spisak droga donosi organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo), uz miljenje organa uprave nadlenog za poslove policije i Agencije za lijekove i medicinska sredstva (u daljem tekstu: Agencija).

Izmjene i dopune Spiska droga vre se u skladu sa st.1 i 2 ovog lana. Spisak droga se objavljuje u Slubenom listu Crne Gore.

lan 5Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) preparat je bilo koji rastvor ili mjeavina, u bilo kom fizikom stanju, koji sadri

jednu ili vie droga, psihotropnih supstanci, bilja ili djelova bilja, preparata ili derivata bilja koji se mogu koristiti za proizvodnju droga;

2) gajenje bilja za dobijanje droge obuhvata nabavku i posjedovanje sjemena, sjetvu, saenje, uzimanje i posjedovanje djelova bilja ili bilo koji postupak koji slui za dobijanje droge;

3) sredstvo za izradu droge je predmet ili sprava koji su namijenjeni ili se upotrebljavaju za izradu droge;

4) uvoznik je svako pravno lice koje je odgovorno za poslove uvoza droga i koje podnosi carinsku deklaraciju;

5) izvoznik je svako pravno lice odgovorno za poslove izvoza droga i koje podnosi carinsku deklaraciju;

6) tranzit je prevoz droga preko teritorije Crne Gore, bez pretovara, istovara ili zamjene poiljke od ulaska do izlaska sa teritorije Crne Gore;

7) upotreba je uzimanje (jednokratno, viekratno, povremeno ili redovno) ili izlaganje djelovanju droga u skladu sa terapeutskim indikacijama;

8) komorbiditet oznaava postojanje ili udruenost dva ili vie poremeaja kod istog lica bez obzira na redosljed njihove pojave i bez obzira da li su se kod istog lica javljali ili smjenjivali u razliitim periodima ivota;

9) resocijalizacija je planski i sistematski proces korigovanja drutveno neprilagoenih stavova, uvjerenja, sistema vrijednosti i asocijalnog ponaanja, sa ciljem ponovnog integrisanja zavisnika u drutvenu sredinu;

10) rehabilitacija je primjena metoda psihofizike i socijalne pomoi zavisnicima koja se oslanja na osposobljavanje zavisnika za optimalno korienje njihovih kapaciteta i sposobnosti, to zahtijeva timski rad strunjaka razliitih profila, a posebno socijalnih radnika;

11) sistem ranog upozorenja na nove sintetike droge je mehanizam za brzu razmjenu informacija o pojavi, proizvodnji, prodaji, korienju i rizicima od novih supstanci koje nijesu navedene u spiskovima konvencija Ujedinjenih nacija, a predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje;

12) Evropski centar za praenje droga i zavisnosti od droga je referentna agencija Evropske Unije koja ima ulogu da obezbijedi nauno utemeljene, objektivne i uporedive informacije u cilju sprjeavanja zloupotrebe droga;

13) Evropska informaciona mrea za droge i zavisnosti od droga predstavlja kadrovsku i informacionu povezanost nacionalnih informacionih jedinica.

II. MJERE PREVENCIJE I SPRJEAVANJA ZLOUPOTREBE DROGA I POMOI ZAVISNICIMA OD DROGA

lan 6Mjere za prevenciju i sprjeavanje zloupotrebe droga su skup struno osmiljenih,

sistematizovanih i planiranih mjera i postupaka usmjerenih ka sprjeavanju pojave zloupotrebe droga, kao i smanjenju ponude i potranje droga.

Zloupotreba droga je gajenje ili prerada bilja za dobijanje droga, posjedovanje sredstava za izradu droga, namjerna i prekomjerna upotreba droga van terapeutskih indikacija, kao i proizvodnja i promet droga suprotno odredbama ovog zakona.

Roditelji, usvojioci, staratelji, nastavnici, vaspitai, zdravstveni radnici, radnici u socijalnim slubama, sportski radnici i poslodavci duni su da preduzmu mjere za prevenciju i suzbijanje zloupotrebe droga kod djece i omladine.

U cilju suzbijanja zloupotrebe droga dravni organi, organi dravne uprave i lokalne uprave duni su da svaku okolnost koja izaziva sumnju u zakonitost postupanja u vezi sa drogom, a koju saznaju tokom obavljanja svojih dunosti i poslova, prijave policiji odmah po saznanju.

Obrazovane i vaspitne, kulturne, naune i druge ustanove i udruenja, kao i pravna lica koja obavljaju ugostiteljsku djelatnost, organizuju kulturno zabavne i sportske priredbe, obavljaju turistiku djelatnost, duni su da svaku okolnost koja izaziva sumnju u zakonitost postupanja u vezi sa drogom, a koju saznaju tokom obavljanja svojih dunosti i poslova, prijave policiji odmah po saznanju.

Fizika lica, odgovorna lica u pravnim licima, zaposleni u potama i druga lica koja uestvuju u prenosu i dostavljanju stvari, agenti, pediteri, transportni i skladini radnici i sva druga lica koja uestvuju u prevozu lica i stvari duna su da svaku okolnost koja izaziva sumnju u zakonitost postupanja u vezi sa drogom, a koju saznaju tokom obavljanja svojih dunosti i poslova, prijave policiji odmah po saznanju.

Posada broda ili aviona, kao i putnici na tim objektima, duni su da u sluaju pronalaska droge, bilja ili dijela bilja iz koga se moe dobiti droga ili sumnje da je postupljeno suprotno odredbama ovog zakona, odmah obavijeste kapetana broda ili aviona, koji e nakon prijema obavjetenja prijaviti policiji.

lan 7U cilju prevencije i sprjeavanja zloupotrebe droga, ouvanja i unaprjeenja zdravog

naina ivota, zdravlja, informisanja i edukacije o opasnostima zloupotrebe droga, pomoi zavisnicima od droga i njihovim porodicama, efikasnog i koordiniranog pristupa i unaprjeenja stanja u oblasti droga, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) donosi Nacionalnu strategiju za sprjeavanje zloupotrebe droga (u daljem tekstu: Strategija).

Strategijom se odreuju organi i organizacije i utvruju aktivnosti, kao i mjere i rokovi za izvravanje utvrenih obaveza.

Subjekti iz stava 2 ovog lana donose programe za ostvarivanje ciljeva iz Strategije, uz miljenje Komisije za droge.

lan 8Radi sprovoenja aktivnosti iz oblasti prevencije zloupotrebe droga, u jedinicama

lokalne samouprave obrazuju se kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti (u daljem tekstu: kancelarije).

Nevladine organizacije koje sprovode programe iz oblasti prevencije zloupotrebe droga sarauju sa kancelarijama.

lan 9Radi praenja i pruanja podrke aktivnostima koje su usmjerene na sprjeavanje

zloupotrebe droga, Vlada osniva Dravni savjet za sprjeavanje zloupotrebe droga (u daljem tekstu: Savjet).

Savjet:-promovie preventivne aktivnosti i javne informacije vezane za tete nastale

zloupotrebom droga;-prati sprovoenje Strategije;-prua podrku aktivnostima optinskih kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti;-razmatra i usvaja programske aktivnosti pojedinih organa i organizacija nadlenih za

sprovoenje Strategije;-razmatra prijedloge Komisije za droge;-prati meunarodnu saradnju i razvoj sistema za prikupljanje podataka;-predlae unaprjeenje zakonskih rjeenja;-obavlja i druge poslove u skladu sa Strategijom.Strune i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Ministarstvo.Blii sastav, broj lanova i nain rada Savjeta utvruje se aktom o obrazovanju.

lan 10Obavljanje strunih poslova u oblasti sprjeavanja zloupotrebe droga vri Komisija za

droge koju obrazuje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1 ovog lana ine strunjaci iz oblasti psihijatrije, narkologije,

socijalne zatite, farmakologije, toksikologije, obrazovanja, kao i predstavnici iz drugih oblasti.

Aktom o obrazovanju Komisije iz stava 1 ovog lana blie se ureuje njen sastav i nain rada.

Komisija iz stava 1 ovog lana:- prati stanje u oblasti prevencije i sprjeavanja zloupotrebe droga;- prati stanje koje se tie zdravstvene i socijalne zatite zavisnika;- daje struna miljenja na predloge programskih aktivnosti organa i organizacija

utvrenih Strategijom, u cilju prevencije i sprjeavanja zloupotrebe droga, pomoi licima koja su zavisnici i njihovim porodicama;

- predlae Ministarstvu strune smjernice za pomo zavisnicima; - sarauje sa nauno-istraivakim ustanovama, medijima, nevladinim organizacijama,

pravnim licima u vezi sa prevencijom, lijeenjem, pomoi, rehabilitacijom i socijalnom reintegracijom zavisnika i njihovih porodica;

- daje miljenja u postupku inspekcijskog nadzora;- prati savremena nauna i struna dostignua u oblasti droga, - obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.

lan 11Zavisnik je lice koje se zloupotrebom droga dovelo u stanje zavisnosti od droga,

odnosno nekontrolisane fizike i psihike potrebe za upotrebom droga. Zavisniku od droga se prua pomo, u skladu sa strunim smjernicama, koja obuhvata

postupke i mjere zdravstvene i socijalne zatite, kao to su detekcija, dijagnostika, urgentne intervencije, detoksikacija, psihofarmakoloko lijeenje osnovne bolesti i komorbiditeta, produeno lijeenje, socijalna rehabilitacija i resocijalizacija, obezbjeenje stalne strune pomoi, savjetovanje, prevencija i saniranje tetnih posljedica nastalih zloupotrebom droga, praenje, kao i porodina terapija.

Pomo zavisniku koja obuhvata postupke i mjere zdravstvene zatite pruaju

zdravstvene ustanove, u skladu sa strunim smjernicama koje propisuje Ministarstvo.Zdravstvene ustanove i nevladine organizacije registrovane za pruanje pomoi

zavisniku mogu da pruaju pomo i sprovoenjem programa smanjenja tetnih posljedica zloupotrebe droga, u skladu sa strunim smjernicama iz stava 3 ovog lana.

lan 12Zavisnicima koji su lijeeni od bolesti zavisnosti obezbijeuje se rehabilitacija i

resocijalizacija u posebnim ustanovama, u skladu sa zakonom.U ustanovama iz stava 1 ovog lana zavisnicima koji su lijeeni od bolesti zavisnosti

prua se pomo u rehabilitaciji i resocijalizaciji primjenom metoda i postupaka, u skladu sa programima iz lana 7 stav 3 ovog zakona i strunim smjernicama koje donosi organ dravne uprave nadlean za poslove socijalnog staranja, uz miljenje Ministarstva.

Uslove koje moraju da ispunjavaju ustanove iz stava 1 ovog lana, u pogledu prostora, kadra i opreme, propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove socijalnog staranja.

lan 13Na osnivanje i nain rada, kao i vrenje nadzora nad ustanovama iz lana 12 ovog

zakona primjenjuju se odredbe Zakona o socijalnoj i djejoj zatiti.

III. PRAENJE ZLOUPOTREBE DROGA

lan 14Praenje zloupotrebe droga se ostvaruje kroz informacionu mreu za droge koja

predstavlja sistemski mehanizam za standardizovano praenje problematike droga, prikupljanje i analizu podataka i informacija vezanih za indikatore Evropskog centra za praenje droga i zavisnosti od droga, radi njihovog uporeivanja na evropskom nivou, istovremeno i razvoja informacionog sistema u skladu sa potrebama, interesima i specifinostima Crne Gore.

Prikupljene i obraene informacije i podaci koriste se redovno za evaluaciju potreba i planiranja mjera prevencije, lijeenja, pomoi, programa smanjenja teta, nadzora i sprjeavanja kriminaliteta zbog zloupotrebe droga i cjelokupne politike suzbijanja zloupotrebe droga na nacionalnom nivou.

Radi ostvarivanja aktivnosti iz stava 1 ovog lana u Ministarstvu se organizuje informaciona jedinica za droge (u daljem tekstu: informaciona jedinica).

U informacionoj jedinici se objedinjavaju podaci iz stava 1 ovog lana, u skladu sa propisanim standardima i dostavljaju i razmjenjuju sa meunarodnim tijelima.

lan 15Organi i organizacije, u skladu sa utvrenim obavezama iz Strategije, ine

informacionu mreu iz lana 14 stav 1 ovog zakona i dune su da prikupljaju i dostavljaju podatke informacionoj jedinici.

Nevladine organizacije iz lana 11 stav 4 i ustanove iz lana 12 stav 2 ovog zakona dune su da popunjavaju prijavu o zavisnicima i dostavljaju Institutu za javno zdravlje, u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva.

Podaci iz st. 1 i 2 ovog lana dostavljaju se bez linih podataka o zavisnicima, u skladu sa zakonom.

Rokove, vrstu, nain prikupljanja, obrade i analize podataka i dostavljanja informacija po utvrenim smjernicama, standardima i obaveznim indikatorima Evropskog centra za praenje droga i zavisnosti na droge, propisuje Ministarstvo.

lan 16

Ministarstvo sarauje sa Evropskim centrom za praenje droga i zavisnosti od droga i drugim referentnim evropskim organima i agencijama, organima Ujedinjenih nacija i drugim meunarodnim organizacijama u oblasti droga.

IV. GAJENJE BILJA KOJE MOE DA SE KORISTI ZA PROIZVODNJU DROGA

lan 17Od bilja iz kojeg se moe dobiti droga moe se gajiti mak i konoplja, u svrhu i pod

uslovima propisanim ovim zakonom.Samoniklo bilje koje moe da se koristi za proizvodnju droga mora biti uniteno. Lice koje je po bilo kom osnovu vlasnik, odnosno korisnik zemljita na kojem se nalazi

samoniklo bilje duno je da to bilje uniti.Ukoliko lice iz stava 3 ovog lana ne uniti bilje, bilje e unititi organ uprave nadlean

za fitosanitarne poslove, o troku vlasnika, odnosno korisnika zemljita.

lan 18 Gajenje maka i konoplje dozvoljeno je za prehrambene i industrijske svrhe. Mak i konoplju mogu da gaje pravna i fizika lica koja imaju dozvolu za gajenje maka i

konoplje i zakljuen ugovor o otkupu cjelokupnog rada sa pravnim licem registrovanim za promet maka i /ili konoplje, u skladu sa zakonom.

Dozvolu iz stava 2 ovog lana, na zahtjev pravnog i fizikog lica, izdaje organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove.

Evidenciju o izdatim dozvolama za gajenje maka i konoplje vodi organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove.

Organ iz stava 4 ovog lana duan je da o izdatim dozvolama za gajenje maka i konoplje obavjetava i organ uprave nadlean za poslove policije, u roku od sedam dana od dana izdavanja dozvole.

Izuzetno od stava 2 ovog lana, pravno lice koje koristi mak i/ili konoplju u naune svrhe moe bez dozvole da gaji mak i/ili konoplju, ukoliko za te namjene registruje povrine za uzgajanje kod organa uprave nadlenog za fitosanitarne poslove.

Oblik i sadraj zahtjeva za gajenje maka i konoplje, obrazac i sadraj dozvole iz stava 2 ovog lana, postupak prijavljivanja povrina na kojima se uzgaja mak i konoplja i voenje evidencije o izdatim dozvolama za gajenje maka i konoplje propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove poljoprivrede.

lan 19Lice koje gaji mak i /ili konoplju duno je da, u roku od etiri mjeseca od dana ubiranja

roda, preda pravnom licu sa kojim ima zakljuen ugovor o otkupu cjelokupan rod.Pravno lice koje vri otkup duno je da od lica iz stava 1 ovog lana otkupi cjelokupan

rod, u roku utvrenom u stavu 1 ovog lana.

lan 20Lice koje gaji mak i/ili konoplju duno je da prijavi organu uprave nadlenom za

poslove policije okolnosti koje mogu da ukau na sumnju da su mak ili djelovi maka, odnosno konoplje neovlaeno upotrijebljeni ili da bi se mogli neovlaeno upotrijebiti za proizvodnju droge (rezanje, branje zelenih ahura maka).

lan 21Promet preraevina maka i/ili konoplje koje se koriste za medicinske ili faramaceutske

namjene moe da vri pravno lice kome, po zakljuenom ugovoru o kupovini maka i/ili

konoplje sa uzgajivaem, Agencija izda dozvolu za promet preraevina maka i/ili konoplje.Pravno lice iz stava 1 ovog lana duno je da vodi evidenciju o koliini kupljenih

preraevina maka, odnosno konoplje.

V. USLOVI ZA PROIZVODNJU I PROMET DROGA

lan 22Proizvodnja droga obuhvata pripremu, obradu, mijeanje, proiavanje i bilo koji

postupak kojim se dobija droga ili koji moe doprinijeti proizvodnji droga. Promet droga obuhvata uvoz, izvoz, tranzit, prevoz, skladitenje, isporuku, kupovinu,

prodaju, posredovanje pri kupovini ili prodaji, kao i svako rukovanje drogama, zamjenu, izdavanje na recept ili bilo koji nain stavljanja u promet droge.

lan 23Proizvodnju i promet droga za medicinske i farmaceutske namjene moe da vri pravno

lice koje ima dozvolu za proizvodnju i promet ljekova.Dozvolu iz stava 1 ovog lana, na zahtjev pravnog lica, izdaje Agencija, na period od pet

godina i ne moe se prenijeti na drugo pravno lice. Zahtjev za produenje dozvole za proizvodnju i promet droga pravno lice podnosi

Agenciji, est mjeseci prije isteka roka vaenja dozvole.Trokovi za izdavanje dozvole iz stava 1 ovog lana padaju na teret pravnog lica koje je

podnijelo zahtjev za dobijanje dozvole za proizvodnju, odnosno promet droga.Na uslove koje moraju da ispunjavaju pravna lica za proizvodnju i promet droga iz stava

1 ovog lana shodno se primjenjuju propisi koji se odnose na proizvodnju i promet ljekova.

lan 24Odobrenje za korienje droga u industriji moe se izdati pod uslovom da pravno lice

obezbijedi da se proizvedena roba nee zloupotrijebiti, kao i da se ta droga koriena kao sastojak ne moe jednostavno izdvojiti.

Pravnom licu iz stava 1 ovog lana Ministarstvo izdaje odobrenje, u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva, na period od pet godina.

U odobrenju iz stava 1 ovog lana posebno se navodi svaka djelatnost za koju je pravno lice ovlaeno, svrha obavljanja djelatnosti i svaka droga razvrstana prema Spisku droga, za koju je pravno lice ovlaeno da koristi.

lan 25Pravna lica koja se bave naunim, istraivakim i obrazovnim radom, policija,

forenzike i toksikoloke laboratorije, specijalizovane dijagnostike laboratorije, mogu da gaje, proizvode, kupuju, uvoze, posjeduju, odnosno koriste droge u koliinama koje su dovoljne za obavljanje djelatnosti, ukoliko za ovu namjenu dobiju odobrenje za korienje droga.

Pravnom licu iz stava 1 ovog lana Ministarstvo izdaje odobrenje za korienje droga, u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva, na period od godinu dana.

Sadrinu zahtjeva i dokumentaciju potrebnu za dobijanje odobrenja za korienje droga, kao i oblik i sadrinu odobrenja iz lana 24 stav 2 ovog zakona i stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.

lan 26Dozvola za proizvodnju i promet droga iz lana 23 ovog zakona i odobrenje za

korienje droga iz l. 24 i 25 ovog zakona ne moe se izdati pravnom licu koje je kanjavano za krivina djela zloupotrebe droga ili pranja novca, ni pravnom licu iji su zaposleni osuivani za ta krivina djela.

Ministarstvo pribavlja od nadlenog organa za voenje kaznene evidencije dokaz da pravno lice, osniva, odgovorno lice i zaposleni nijesu osuivani, odnosno da se ne vodi krivini postupak zbog krivinih djela iz stava 1 ovog lana.

lan 27Godinje potrebe za drogama iz lana 23 ovog zakona utvruje Agencija, a iz l. 24 i 25

ovog zakona Ministarstvo.Pravna lica koja vre proizvodnju i promet droga iz lana 23 ovog zakona, kao i pravna

lica iz l. 24 i 25 ovog zakona dostavljaju godinje potrebe za drogama Agenciji, odnosno Ministarstvu, do 31. januara tekue godine, za tu godinu.

Odluku o ukupnim godinjim potrebama za drogama iz stava 1 ovog lana donosi Ministarstvo.

lan 28Agencija odreuje maksimalnu koliinu droga koju pravno lice koje ima dozvolu za

proizvodnju i promet droga moe da proizvede, odnosno da dri u skladitu tokom kalendarske godine.

Pravno lice iz lana 23 ovog zakona je duno da etiri puta godinje podnese Agenciji izvjetaj o koliinama droga koje su uvezene ili izvezene, uz podatak o dravi porijekla i dravi koja je odredite, u roku od 15 dana po isteku kvartala.

Pravna lica iz l. 24 i 25 ovog zakona duna su da vode evidenciju o koliini droge koju proizvode, uvoze, koriste, posjeduju ili koju e da unite.

Evidencija iz stava 3 ovog lana sadri i vrijeme kada se ove aktivnosti sprovode, kao i imena isporuilaca.

Evidencije iz stava 3 ovog lana kao i cjelokupna poslovna i carinska dokumentacija uvaju se najmanje pet kalendarskih godina.

Pravna lica iz l. 24 i 25 ovog zakona duna su da Ministarstvu dostave izvjetaj o korienim, unitenim ili skladitenim koliinama droga do 31. januara tekue za prethodnu godinu, a na zahtjev i ee.

Blii nain voenja i uvanja evidencija iz stava 3 i dostavljanja izvjetaja iz st. 2 i 6 ovog lana propisuje Ministarstvo.

lan 29Proizvodnju i promet droga moe da vri pravno lice samo u postrojenjima i

prostorijama namijenjenim za tu svrhu, koje ispunjavaju bezbjedonosne uslove kojima se olakava kontrola i sprjeavanje neovlaenog otuenja droga.

Blie bezbjedonosne uslove koje moraju da ispune postrojenja i prostorije iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo, uz saglasnost organa dravne uprave nadlenog za unutranje poslove.

lan 30Pakovanje koje se koristi za promet droga mora da sadri naziv proizvoaa, naziv droga

iz Spiska droga, hemijski sastav (ako se radi o smjei i/ili prirodnom proizvodu), jainu droge, koliinu, kao i druge podatke u skladu sa zakonom.

lan 31Pravno lice koje vri proizvodnju, odnosno promet droga duno je da, bez odlaganja,

obavijesti Ministarstvo, odnosno Agenciju i organ uprave nadlean za poslove policije o svim injenicama koje upuuju na sumnju o zloupotrebi droga u proizvodnji, odnosno prometu, kao i o neuobiajenim porudbinama, krai droga ili o drugim nedozvoljenim aktivnostima u vezi proizvodnje, odnosno prometa droga.

VI. UVOZ, IZVOZ I TRANZIT DROGA

lan 32Uvoz, izvoz i tranzit droga mogu da vre pravna lica koja imaju dozvolu za proizvodnju i

promet droga, samo na osnovu posebne dozvole za uvoz, izvoz ili tranzit droga izdate od strane Agencije.

Uvoz droga mogu da vre i pravna lica iz l.24 i 25 ovog zakona na osnovu posebne dozvole Ministarstva.

Dozvola iz st. 1 i 2 ovog lana izdaje se na period od 30 dana.Pravno lice iz st. 1 i 2 ovog lana je duno da, na osnovu dobijene dozvole, izvri uvoz,

izvoz ili tranzit droga u roku od 30 dana od dana izdavanja dozvole i to jednovremeno.Sadrinu i obrazac dozvole iz st.1 i 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.

lan 33Dozvola iz lana 32 st.1 i 2 ovog zakona izdaje se na zahtjev pravnog lica.Zahtjev iz stava 1 ovog lana sadri: 1) naziv i adresu uvoznika ili izvoznika;2) meunarodni nezatieni naziv (INN) droge, farmaceutski oblik, ukoliko se radi o

preparatu, njegov prodajni naziv, kao i koliinu svake supstance, biljke i preparata;3) rok u kojem e se uvoz ili izvoz izvriti;4) transportno sredstvo koje e biti korieno i naziv graninog prelaza.Uz zahtjev za izvoz pravno lice prilae i dozvolu za uvoz od strane drave u koju se

uvozi droga.

lan 34U sluajevima prirodnih i drugih katastrofa ili u hitnim sluajevima, Ministarstvo moe

da izda odobrenje za uvoz droga, ako meunarodnim sporazumom nije drukije regulisano.

lan 35Uz svaku poiljku droge koja se uvozi mora biti dostavljen primjerak ili ovjerena kopija

dozvole za izvoz drave izvoznice.Ukoliko je koliina droge koja se uvozi manja od koliine navedene u dozvoli za izvoz,

carinski organ je duan da o tome saini zabiljeku na dozvoli i na svakoj ovjerenoj kopiji, kao i u dokumentaciji koju vodi carinski organ.

Ministarstvo, odnosno Agencija su duni da dozvolu za izvoz uz priloenu dokumentaciju dostave dravi iz koje se droga uvozi.

Droge se mogu izvoziti iz Crne Gore, ukoliko drava u koju se droge uvoze potvrdi da je izdata dozvola za uvoz takve poiljke.

lan 36Dokumentacija za uvoz, izvoz i tranzit droga (fakture, tovarni listovi, potvrde, carinske

ili dozvole za transport i druge vrste dozvola) sadri: 1) naziv droge kako je naveden u Spisku droga, kao i prodajni naziv preparata ako

postoji;

2) koliine koje se izvoze iz Crne Gore, odnosno koje se uvoze; 3) naziv i adresu izvoznika, odnosno uvoznika.

lan 37Pravno lice koje vri tranzit droga mora da ima: 1) dozvolu za izvoz od drave iz koje se droga izvozi; 2) dozvolu za uvoz od drave u koju se droga uvozi;3) dozvolu za tranzit preko teritorije tree drave prema krajnjem odreditu, odnosno

potvrdu nadlenog organa te drave da tranzit kroz tu dravu nije uslovljen posebnom dozvolom.

lan 38Prilikom tranzita droga iz lana 37 ovog zakona carinski organ je duan da: 1) utvrdi vrstu i koliinu droge za svaki paket; 2) upie u isprave koje se podnose uz carinsku deklaraciju naziv drave iz koje je

poiljka poslata i naziv drave odredita poiljke; 3) odmah obavijesti Ministarstvo, odnosno Agenciju o poiljci.

lan 39Zabranjen je tranzit droga preko Crne Gore do odredita razliitog od onog koje je dato

na dozvoli za izvoz. U sluaju podnoenja zahtjeva za promjenu rute ili promjene vezane za primaoca

poiljke, smatrae se da se radi o izvozu iz Crne Gore u dravu razliitu od one koja je prethodno utvrena.

Pravno lice koje vri tranzit duno je da obezbijedi da se osobine (fizike, hemijske ili mikrobioloke) droga nee promijeniti tokom tranzita ili da nee biti stavljene pod uticaj koji bi mogao da promijeni njihove osobine, kao i da obezbijedi da originalno pakovanje i peat ne budu promijenjeni.

lan 40 Odredbe l. 37, 38 i 39 ovog zakona ne primjenjuju se na poiljke droga prema drugim

dravama koje se prenose avionom.Ukoliko avion treba da sleti na teritoriju Crne Gore, ukljuujui i slijetanje u hitnim

sluajevima, smatrae se da se radi o izvozu poiljke droga u dravu odredita samo ako je poiljka iznijeta iz aviona ili ako okolnosti to nalau.

lan 41Prilikom uvoza, izvoza i tranzita droga carinski organ je duan da pri putanju robe, na

dozvoli za uvoz, izvoz i tranzit droga upie datum, mjesto carinjenja i ime carinskog slubenika koji je izvrio carinjenje.

Carinski organ iz stava 1 ovog lana je duan da primjerak ili kopiju dozvole iz stava 1 ovog lana dostavi Agenciji, odnosno Ministarstvu, u roku od 15 dana od dana kad je izvreno carinjenje.

Poiljke droga koje se uvoze, odnosno izvoze carinski organ e privremeno zadrati, odnosno oduzeti, ukoliko utvrdi da ne postoji potrebna dozvola za uvoz, odnosno izvoz droga ili ukoliko dozvola nije usklaena sa propisanim sadrajem, dok se ne utvrdi drukije.

VII. USLOVI ZA POSJEDOVANJE DROGA

lan 42Brodovi i avioni u meunarodnom saobraaju mogu da posjeduju droge koje se koriste

za ukazivanje prve medicinske pomoi, u koliinama neophodnim za tu namjenu, uz prethodno dobijeno odobrenje koje izdaje Agencija.

Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se odgovornom licu u pravnom licu koje posjeduje prevozno sredstvo.

Odobrenje iz stava 1 ovog lana sadri naziv pravnog lica, ime odgovornog lica, vrstu i koliinu droga, kao i uslove pod kojima se droge skladite i prevoze.

Odgovorno lice iz stava 2 ovog lana duno je da vodi evidenciju o drogama iz stava 1 ovog lana, koja se uva najmanje dvije kalendarske godine.

lan 43Lice koje prelazi dravnu granicu moe da posjeduje lijek koji sadri drogu u koliini

potrebnoj za linu terapiju najdue za 15 dana, uz ljekarsku potvrdu o neophodnosti korienja lijeka.

Lice iz stava 1 ovog lana je duno da prilikom prelaska dravne granice, prijavi carinskom organu ljekarsku potvrdu o neophodnosti posjedovanja lijeka.

lan 44Policijski slubenici mogu da posjeduju droge u svrhu otkrivanja uinioca krivinog

djela i prekraja, uz saglasnost nadlenog dravnog tuioca, odnosno suda.

lan 45Zabranjena je upotreba, proizvodnja, promet, posjedovanje droga za linu upotrebu i

sredstava za proizvodnju droga, kao i gajenje bilja koje se moe koristiti za proizvodnju droga, osim pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Zabranjeno je izdavati ljekove koji sadre droge licima mlaim od 18 godina ivota.

lan 46 Zabranjeno je direktno i indirektno oglaavanje i davanje informacija posredstvom

medija, interneta ili na bilo koji drugi nain (potom, posjetom i sl.), koje se odnose na proizvodnju, promet, upotrebu droga i metoda pomoi.

lan 47Na postupke propisane ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim je

ureen opti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukije propisano.

VIII. ODUZIMANJE I UNITAVANJE DROGA

lan 48Droge koje se gaje, proizvode, stavljaju u promet ili nau u posjedu suprotno odredbama

ovog zakona oduzee se.Ako se droge koje su oduzete mogu koristiti kao sirovine za proizvodnju i dalju

preradu, organ koji je donio odluku o oduzimanju, po okonanju prekrajnog ili krivinog postupka, predaje droge, uz naknadu, pravnom licu koje ima dozvolu za proizvodnju droga ili ustupa, bez naknade, pravnim licima iz lana 25 ovog zakona.

Organ koji vodi postupak moe odluiti da se droge iz stava 1 ovog lana, koje se zbog njihovog svojstva ne mogu skladititi na dui period, prodaju ili unite komisijski prije okonanja postupka, nakon to se uzorci droga prethodno zatite.

Komisiju iz stava 3 ovog lana imenuje organ koji je odluio o oduzimanju droga. Komisija estomjeseno podnosi izvjetaj Ministarstvu o koliini oduzete i unitene

droge.

Sredstva od prodaje droga iz stava 2 ovog lana su prihod budeta Crne Gore.Ukoliko se oduzete droge ne mogu upotrijebiti u skladu sa ovim zakonom, unitavaju

se.Sredstva za unitavanje droga obezbjeuju se iz budeta Crne Gore.

lan 49Organ koji oduzima drogu vodi evidenciju o koliini oduzete droge.Organ koji odluuje u krivinom ili prekrajnom postupku vri nadzor nad skladitenjem

oduzetih droga. Nain unitavanja droga i voenja evidencije o oduzetim i unitenim drogama iz lana

46 ovog zakona propisuje Ministarstvo, uz miljenje Agencije za zatitu ivotne sredine.Podaci iz evidencije iz stava 3 ovog lana dostavljaju se Agenciji, odnosno Ministarstvu

kvartalno, u roku od 15 dana, od isteka kvartala.

IX. NADZOR

lan 50Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, u

odnosu na pruanje pomoi zavisnicima u skladu sa strunim smjernicama, sprovoenje programa smanjenja tetnih posljedica zloupotrebe droga od strane registrovanih nevladinih organizacija, proizvodnju, uvoz, promet, tranzit, korienje, posjedovanje i unitavanje vri Ministarstvo, preko zdravstvene inspekcije.

Poslove inspekcijskog nadzora u odnosu na gajenje bilja koje moe da se koristi za proizvodnju droga vri organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove.

X. KAZNENE ODREDBE

lan 51Novanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice,

ako:1) prilikom pruanja pomoi zavisnicima zdravstvena ustanova ne primjenjuje metode i

postupke koji su u skladu sa strunim smjernicama koje utvruje Ministarstvo (lan 11 stav 3);

2) sprovodi programe smanjenja tetnih posljedica zloupotrebe droga koji nije u skladu sa strunim smjernicama (lan 11 stav 4);

3) ne uniti samoniklo bilje koje se moe koristiti za proizvodnju droge (lan 17 stav 3);4) ne zakljui ugovor o otkupu cjelokupnog rada sa pravnim licem registrovanim za

promet maka i/ili konoplje (lan 18 stav 2);5) ne registruje povrine na kojima uzgaja mak i/ili konoplju u naune svrhe kod organa

uprave nadlenog za fitosanitarne poslove (lan 18 stav 6);6) ne preda pravnom licu sa kojim ima zakljuen ugovor o otkupu maka i/ili konoplje

cjelokupan rod u roku od 4 mjeseca od dana ubiranja roda (lan 19 stav 1);7) ne otkupi cjelokupan rod od lica koje uzgaja mak i/ili konoplju u roku utvrenom u

lanu 19 stav 1 (lan 19 stav 2);8) gaji mak i/ili konoplju, a ne prijavi organu uprave nadlenom za poslove policije

okolnosti koje mogu da ukau na sumnju da su mak ili djelovi maka, odnosno konoplje neovlaeno upotrijebljeni ili da bi se mogli neovlaeno upotrijebiti za proizvodnju droge (rezanje, branje zelenih ahura maka) (lan 20);

9) ne vodi evidenciju o koliini kupljenih preraevina maka, odnosno konoplje (lan 21 stav 2);

10) ne dostavi godinju potrebu za drogama Agenciji, odnosno Ministarstvu do 31. januara tekue godine, za tu godinu (lan 27 stav 2);

11) ne podnese Agenciji izvjetaj o koliinama droga koje su uvezene ili izvezene, etiri puta godinje, uz podatak o dravi porijekla i dravi koja je odredite u roku od 15 dana po isteku kvartala (lan 28 stav 2);

12) ne vodi evidenciju o koliini droge koju proizvodi, uvozi, koristi, posjeduje ili koju e da uniti (lan 28 stav 3);

13) ne evidentira vrijeme svake aktivnosti vezane za proizvodnju, korienje, posjedovanje droga kao i imena isporuilaca (lan 28 stav 4);

14) ne uva evidenciju o drogama i cjelokupnu poslovnu i carinsku dokumentaciju najmanje pet kalendarskih godina (lan 28 stav 5);

15) ne dostavi Ministarstvu izvjetaj o korienim, unitenim ili skladitenim koliinama droga do 31. januara tekue za prethodnu godinu (lan 28 stav 6);

16) vri proizvodnju i promet droga, a ne obavijesti Ministarstvo, odnosno Agenciju i organ uprave nadlean za poslove policije o svim injenicama koje upuuju na sumnju o zloupotrebi droga u proizvodnji, odnosno prometu, kao i o neuobiajenim porudbinama, krai droga ili o drugim nedozvoljenim aktivnostima u vezi proizvodnje, odnosno prometa droga (lan 31);

17) ne obezbijedi da se osobine droga ne promijene tokom tranzita ili da se ne stave pod uticaj koji bi mogao da promijeni njihove osobine i ne obezbijedi da originalno pakovanje i peat ne budu promijenjeni (lan 39 stav 3);

18) u brodu i avionu u meunarodnom saobraaju posjeduje droge koje se koriste za ukazivanje prve medicinske pomoi, u koliinama neophodnim za tu namjenu, bez prethodno dobijene dozvole koju izdaje Agencija (lan 42 stav 1);

19) direktno ili indirektno oglaava ili daje informacije posredstvom medija, interneta ili na bilo koji drugi nain, koje se odnose na proizvodnju, promet, upotrebu droga i metoda pomoi (lan 46).

Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 200 eura do 2.000 eura.

Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i preduzetnik novanom kaznom od 600 eura do 6.000 eura.

lan 52Novanom kaznom od 30 eura do 2.000 eura kaznie se fiziko lice, ako:1) ne uniti samoniklo bilje koje moe da se koristi za proizvodnju droge (lan 17 stav

3);2) ne zakljui ugovor o otkupu cjelokupnog rada sa pravnim licem registrovanim za

promet maka i/ili konoplje (lan 18 stav 2);3) ne preda pravnom licu sa kojim ima zakljuen ugovor o otkupu maka i/ili konoplje

cjelokupan rod u roku od 4 mjeseca od dana ubiranja roda (lan 19 stav 1);4) gaji mak i/ili konoplju, a ne prijavi organu uprave nadlenom za poslove policije

okolnosti koje mogu da ukau na sumnju da su mak ili djelovi maka, odnosno konoplje neovlaeno upotrijebljeni ili da bi se mogli neovlaeno upotrijebiti za proizvodnju droge (rezanje, branje zelenih ahura maka) (lan 20);

5) posjeduje drogu za linu upotrebu suprotno ovom zakonu (lan 45 stav 1);6) izda lijek koji sadri droge licu mlaem od 18 godina ivota (lan 45 stav 2). XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 53Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od devet mjeseci od dana

stupanja na snagu ovog zakona.Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se propisi koji su vaili do

dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 54Dravni savjet za sprjeavanje zloupotrebe droga, u skladu sa ovim zakonom,

obrazovae se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.Danom obrazovanja Dravnog savjeta za sprjeavanje zloupotrebe droga prestaje sa

radom Nacionalni savjet za sprjeavanje zloupotrebe droga, obrazovan Odlukom o obrazovanju Nacionalnog savjeta za sprjeavanje zloupotrebe droga (Slubeni list CG, br.11/10 i 75/10).

lan 55Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o proizvodnji i

prometu opojnih droga (Slubeni list SRJ, br. 46/96 i 37/02).lan 56

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.

Broj 24-7/11-2/12EPA 529 XXIVPodgorica, 26. maja 2011. godine

Skuptina Crne Gore 24. sazivaPredednik,

Ranko Krivokapi, s.r.