1

Na osnovu lana 18. stav 1. toka b. Ustava Kantona Sarajevo ("Slubene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 36/96, 16/97, 14/00), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici od 10. maja 2001. godine, donijela je

Z A K O N O S P O R T U KANTONA SARAJEVO

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom se ureuju osnovna naela sporta, organiziranja sportskih aktivnosti i uesnici u sportu, prava i obaveze sportaa, struni kadar, sportski objekti i zdravstveni nadzor, matine evidencije, ostvarivanje javnog interesa Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) i opina sa podruja Kantona (u daljem tekstu: opina) u sportu i druga pitanja od znaaja za sport.

lan 2.

Svi graani (djeca, omladina, odrasli) imaju pravo da provode sportske aktivnosti na bazi interesa i dobrovoljnosti u skladu sa odredbama ovog zakona i meunarodnim konvencijama, a naroito: Konvencijom o pravima djeteta, Konvencijom o antidoping kontroli, Konvencijom o suzbijanju nasilja i nedolinog ponaanja gledatelja na sportskim priredbama, posebno na nogometnim utakmicama.

Odredbe ovog zakona odgovarajue se primjenjuju na graane sa tjelesnim oteenjima i onemoguenostima.

lan 3.

Organizatori i uesnici u sportskim aktivnostima su obavezni da razvijaju duh olimpizma,

podstiu fer plej, suzbijaju nasilje, doping i sve vidove nesportskog ponaanja.

lan 4.

Sport u smislu ovog zakona obuhvata: - sportski odgoj i obrazovanje, - sport za sve, - razvojni sport. - vrhunski sport.

lan 5.

Sportski odgoj i obrazovanje u smislu ovog zakona je sportska aktivnost djece i omladine

koja se obavlja u nastavno obrazovnom procesu na svim nivoima obrazovanja (predkolsko, osnovno, srednje i visoko ili izvannastavno obrazovnog procesa neovisno o obliku pojavljivanja.

Sport za sve u smislu ovog zakona je organizirana ili samoorganizirana sistemska sportska aktivnost svih graana.

Razvojni sport u smislu ovog zakona je priprema i takmienje pojedinaca i ekipa koji su svojim strunim i organizacijskim mogunostima prevazili sport za sve, a nisu ostvarili vrhunski sportski rezultat.

2

Vrhunski sport u smislu ovo zakona je priprema i takmienje pojedinaca i ekipa koji su na najveim meunarodnim takmienjima ostvarili vrhunski rezultat.

lan 6.

Pod sportskim aktivnostima u smislu ovog zakona podrazumijeva se naroito:

- priprema za takmienje (trening), - sudjelovanje u sportskim takmienjima, - poslovi lica koja obuhvaaju (pripremaju) sportae, - poslovi organiziranja i voenja sportskih priredbi, - poslovi upravljanja sportskim objektima.

II ORGANIZOVANJE SPORTSKIH AKTIVNOSTI

Priprema i sportsko takmienje

lan 7.

Organiziranje sportskih aktivnosti iz lana 6. al. 1. i 2. mogu provoditi sva domaa i strana pravna i fizika lica kao privrednu ili neprivrednu djelatnost.

Pravna lica iz prethodnog stava mogu se osnivati u svim oblicima svojine.

Organizacije u sportu

lan 8.

Organizacije u sportu, u smislu ovog zakona, su: klub, sportsko drutvo i udruenje sportskih organizacija sportski savez, koje se osnivaju u skladu sa odredbama posebnog zakona.

Klub je osnovna organizacija u sportu, koja se moe osnivati kao udruenje graana ili privredno drutvo, a za organiziranje sportske aktivnosti iz lana 6. al. 1. i 2.,odnosno za stvaranje uvjeta za uee sporta u sportskim takmienjima utvrenim pravilima odgovarajueg sportskog saveza.

Sportsko drutvo je udruenje klubova razliitih sportskih grana. Sportski savez je udruenje klubova obrazovano na teritorijalnom principu ili u okviru

odreene sportske grane radi obezbijeenja podrke i usluga klubovima ije sjedite se nalazi na teritoriji Kantona.

lan 9.

Klubovi mogu osnivati ili udruivati se u odgovarajue saveze i sportska drutva na

podruju Kantona. Klubovi sportska drutva i savezi iz prethodnog stava mogu se udruiti u Sportski savez

Kantona. Sportski savez Kantona moe se udruiti u Sportski savez Bosne i Hercegovine. Udruivanje u saveze vri se ugovorom kojim se odreuju meusobna prava i obaveze.

3

lan 10.

Organiziranje sportskih aktivnosti iz lana 6. al. 1. i 2. moe provoditi organizacija u sportu pod uvjetom da obezbijedi odgovarajui struni kadar, sportski objekt, planiranje i evidenciju strunog kadra, voenje matinih evidencija, zdravstveni nadzor i odravanje reda za vrijeme takmienja.

Privredna drutva u sportu

lan 11.

Za provoenje sportskih aktivnosti iz lana 6. al. 1. i 2. ovog zakona, domae i strano pravno i fiziko lice moe osnovati privredno drutvo u skladu sa zakonom kojim se ureuje rad privrednih drutava. Odnosi izmeu osnivaa i privrednog drutva, iz prethodnog stava, ureuje se ugovorom, u skladu sa aktom o osnivanju.

lan 12.

Privredno drutvo u sportu moe poeti sa radom na osnovu rjeenja kantonalnog ministarstva nadlenog za sport (u daljem tekstu: Ministarstvo) kojim se utvruje da su ispunjeni uvjeti iz lana 10. ovog zakona i daje odobrenje za obavljanje djelatnosti.

Zahtjev za izdavanje rjeenja podnosi osniva najkasnije 30 dana prije poetka rada privrednog drutva.

lan 13.

Za direktora privrednog drutva u sportu moe biti imenovano lice, koje pored opih uvjeta za osnivanje radnog odnosa ima najmanje srednju strunu spremu i tri godine radnog iskustva u sportu.

Direktora privrednog drutva u sportu imenuje osniva na osnovu javnog konkursa na period od etiri godine.

lan 14.

Kada Ministarstvo utvrdi da privredno drutvo ne ispunjava uvjete u smislu lana 12. stav 1, ovog zakona, odrediti e rok u kojem osniva mora otkloniti utvrene nedostatke. Ukoliko nedostatci ne budu otklonjeni u ostavljenom roku, Ministarstvo nalae osnivau donoenje akta o prestanku rada privrednog drutva.

Ako osniva ne donese akt o prestanku rada privrednog drutva, u roku od 30 dana podnoenja prijedloga, Ministar moe rjeenjem oduzeti odobrenje za obavljanje djelatnosti iz lana 12. stav 1. ovog zakona i podnijeti zahtjev nadlenom sudu za donoenje odluke o prestanku rada privrednog drutva.

Ustanove u sportu

lan 15. Kanton, Grad i opina moe osnovati javnu ustanovu u dravnoj svojini za provoenje

poslova iz lana 38. ovog zakona. Domae i strano pravno i fiziko lice moe osnovati ustanovu za provoenje poslova iz

prethodnog stava.

4

Ustanove iz st. 1. i 2. ovog lana mogu se osnovati pod uvjetima utvrenim posebnim zakonom.

lan 16.

Za direktora javne ustanove u sportu moe biti imenovano lice, koje pored opih uvjeta za

zasnivanje radnog podnosa, ima visoku strunu spremu i tri godine radnog iskustva u sportu. Direktora javne ustanove u sportu imenuje upravni odbor na osnovu javnog konkursa, na

period od etiri godine, uz suglasnost osnivaa. Direktor javne ustanove u sportu imenuje se na etiri godine u skladu sa zakonom kojim se

ureuje rad ustanova.

Sportske priredbe

lan 17.

Sportske priredbe, u smislu ovog zakona, su organizirani sportski susreti i takmienja u sportu u skladu sa opim uvjetima koje propisuje odgovarajui meunarodni sportski savez.

Velike meunarodne sportske priredbe su: olimpijske igre, mediteranske igre, univerzijade, svjetska i evropska prvenstva, finale svjetskih i evropskih kup takmienja.

lan 18.

Organizacije u sportu koje se kandidiraju za organiziranje velikih meunarodnih sportskih

priredbi, na podruju Kantona Sarajevo moraju: - dobiti prethodnu suglasnost Skuptine Kantona na prijedlog Vlade Kantona za

podnoenje kandidature kod odgovarajueg meunarodnog sportskog saveza; - dobiti suglasnost odgovarajueg sportskog saveza na dravnom nivou, Sportskog

saveza BiH ili Olimpijskog komiteta BiH; - utvrditi inicijativno tijelo za cjelokupnu pripremu; - izraditi i predloiti Ministarstvu elaborat o organiziranju i financiranju sportske

priredbe.

Obaveze iz prethodnog stava odnose se na sve velike sportske priredbe, ak i ako je organizator sam osigurao sredstva.

Blie uvjete za organiziranje sportskih priredbi na podruju Kantona ureuje Ministar nadlean za sport (u daljem tekstu: Ministar).

Kad se Grad ili opina kandidiraju za organiziranje neke od velikih meunarodnih priredbi iz lana 17. ovog zakona, a za njenu organizaciju potrauju sredstva iz kantonalnog budeta, u prilogu zahtjeva za davanje prethodne suglasnosti Skuptine Kantona obavezno dostavlja dokaze o ispunjenju uvjeta iz al. 2. do 4. stava 1. ovog lana.

lan 19.

Sistem sportskih takmienja utvruje se opim aktom odgovarajueg sportskog saveza, u

skladu sa oblikom sportskih takmienja na dravnim, evropskim i svjetskim prvenstvima ili olimpijskim igrama.

U sistemu sportskih takmienja uestvuju klubovi u okviru odgovarajueg sportskog saveza, pod uvjetima i na nain utvren opim aktom tog saveza.

5

Klubovi, sportai i svi drugi uesnici sportskih aktivnosti duni su da surauju sa organizatorom i ne smiju svojim postupcima izazivati ili doprinositi nasilju ili nedolinom ponaanju gledatelja. III SPORTAI

lan 20. Sporta, u smislu ovog zakona, je graanin registriran pri sportskom savezu, a koji u klubu

amaterski ili profesionalno provodi struno usmjerene tjelesno vjebanje, uestvuje u sportskom treningu ili na sportskim takmienjima.

Sporta iz prethodnog stava, zavisno od rezultata koje postie, rangira se u svjetsku A ili B klasu, internacionalnu A ili B klasu, perspektivnu A ili B i nacionalnu A ili B klasu.

Zaslunim sportaem sa teritorije Kantona smatra se sporta koji je kategorisan u svjetsku A klasu.

Vrhunskim sportaem sa teritorije Kantona smatra se sporta koji je kategorisan u svjetsku B klasu ili internacionalnu A klasu.

Ministar donosi pravilnik o kategorizaciji zaslunih, vrhunskih i ostalih sportaa prema ostvarenim rezultatima.

O posebnim javnim nagradama i priznanjima zaslunim sportaima odluuje Skuptina Kantona.

lan 21.

Sportai mogu provoditi sportske aktivnosti u vidu zanimanja u skladu sa pozitivnim

propisima. Aktivnosti sportaa iz prethodnog stava reguliraju se ugovorom o radu sa klubom. Ugovor o radu iz prethodnog stava sadri posebno: meusobna prava i obaveze, obavezu

zdravstvenog i penziono-invalidskog osiguranja sportaa, rok angairanja, visinu naknade za angaman, a moe i visinu naknade za zakljuenje ugovora.

lan 22.

Klub u skladu sa zakonom i statutom, sportau koji sportske aktivnosti ne provodi u vidu zanimanja, osigurava pravo na zdravstvenu zatitu ako ga ne ostvaruje po drugom osnovu, te opremi i rekvizite.

Klub, u skladu sa zakonom, obavezan je vrhunskom i zaslunom sportau, koji ne ostvaruje prava iz penziono-invalidskog osiguranja po drugom osnovu, uplaivati doprinose za penziono-invalidsko osiguranje za vrijeme za koje se takmii sa tim statusom.

lan 23.

Sportai ne smiju uzimati, niti im se smiju davati stimulativna i doping sredstva. Zabranjeno je sportaa izlagati sportskim aktivnostima, ako one mogu ugroziti ili pogorati

njegovo zdravstveno stanje. Sportai koji uestvuju u pripremama za sportska takmienja i u sportskim takmienjima

duni su najmanje dvaput godinje da se podvrgnu utvrivanju ope i posebne zdravstvene sposobnosti u skladu sa pravilnikom iz lana 35. stav 1. ovog zakona.

Sportai, organizacije u sistemu sporta i nadleni zdravstveni radnici moraju potovati pravila Evropske konvencije o antidoping kontroli i pravila Meunarodnog olimpijskog komiteta.

6

IV STRUNI KADAR

lan 25.

Strunim kadrom, u smislu ovog zakona, smatraju se lica sa viom ili visokom strunom spremom osposobljena na fakultetu, drugoj visokoj ili vioj koli za sport.

Strunim radom u klubovima rukovodi struni kadar iz stava 1. ovog lana. Blie uvjete u vezi sa strunom spremom strunog kadra propisuje Ministar.

lan 26. Struni rad u sportu obuhvata: obuku, planiranje, programiranje i voenje tjelesnog

vjebanja, istraivako- razvojni, struno-savjetodavni rad, struno osposobljavanje, informaciono- dokumentacionu djelatnost, izdavaku djelatnost i popularizaciju sporta.

lan 27.

Klub zakljuuje ugovor o radu sa strunim kadrom u skladu sa zakonom. Ugovor o radu sadri naroito: meusobna prava i obaveze, obavezu zdravstvenog i

penziono-invalidskog osiguranja, rok angairanja, visinu naknade za angaman, a moe i visinu naknade za zakljuenje ugovora. V SPORTSKI OBJEKTI

lan 28.

Sportski objekti, u smislu ovog zakona, su izgraeni ili prirodni objekti namijenjeni sportu, koji ispunjavaju uvjete za odravanje treninga, takmienja ili druge sportske aktivnosti.

U zavisnosti od namjene sportskih objekti moraju sadravati odgovarajue pratee prostore: sanitarne, garderobne, gledaline, servisne, spremine i druge, a prema standardima propisanim od strane kantonalnih, federalnih, dravnih, evropskih ili svjetskih sportskih asocijacija.

lan 29.

Sportski objekti, u zavisnosti od znaaja i namjene, dijele se: - objekte od znaaja za opinu, odnosno Grad; - objekte od znaaja za Kanton; - objekte od znaaja za Dravu.

Ministar donosi pravilnik o kategorizaciji i namjeni objekata od znaaja za Kanton, Grad i opinu.

lan 30.

Nad sportskim objektima koji su u vlasnitvu kantona pravo raspolaganja vri Skuptina

kantona. Skuptina kantona moe prenijeti na Grad ili opinu pravo upravljanja i koritenja nad

pojedinim objektom ili objektima iz prethodnog stava. Skuptina Kantona moe posebnim aktom odrediti sportske objekte nad kojim prenosi pravo

upravljanja i koritenja na Grad, odnosno opinu ili organizaciju u sportu.

7

Kanton zadrava pravo nadzora nad vrenjem prava iz prethodnog stava, te ukoliko utvrdi da Grad, odnosno opine ne vre prenesenu nadlenost na nain odreene aktom Skuptine kantona iz prethodnog stava, moe to pravo oduzeti.

lan 31.

U vrenju prava raspolaganja, sportskim objektima Skuptina Kantona, Gradsko ili opinsko vijee moe prenijeti, na osnovu konkursa, pravo upravljanja i koritenja nad tim objektima drugom pravnom ili fizikom licu koje organizira aktivnosti u sportu.

Pravo upravljanja i koritenja prenosi se ugovorom, kojim se ureuju meusobna prava i obaveze, a naroito uvjeti kojima se obezbijeuje namjensko i racionalno koritenje, uvanje i odravanje sportskih objekata.

lan 32.

Namjena sportskih objekata od znaaja za Kanton, Grad i opinu ne moe se mijenjati. Izuzetno, u sluaju da Skuptina kantona, Gradsko ili opinsko vijee da suglasnost da se

mijenja namjena sportskog objekta, Kanton, Grad odnosno opina je obavezna da obezbijedi objekt iste namjene.

Prostori u sastavu sportskih objekata i sportsko rekreacijskih centara, koji ne slue osnovnoj namjeni, mogu se koristiti za privredne i druge svrhe.

lan 33.

Vlasnik, odnosno lice koje upravlja sportskim objektom obavezno je da obezbijedi njegovo koritenje i odravanje u tehniki ispravnom tanju u skladu sa njihovom namjenom i posebnim propisima radi sigurnosti sportaa, gledatelja i drugih uesnika u sportskoj manifestaciji. VI ZDRAVSTVENI NADZOR

lan 34.

Pod zdravstvenim nadzorom podrazumijeva se obaveza kluba na: - provoenju preventivne zdravstvene zatite svih registriranih sportaa kroz kontrolne

i periodine ljekarske preglede, osiguranje zdravstvenog nadzora u toku priprema za takmienje i takmienja;

- osiguranje sportaa od sportskih povreda; - kontrolu uzimanja i davanja zabranjenih stimulativnih i doping sredstava

sportaima.

lan 35.

Pravilnik o zdravstvenom nadzoru iz prethodnog lana donosi Ministar koji rukovodi kantonalnim organom uprave nadlenim za poslove zdravstva.

Kontrola uzimanja i davanja zabranjenih stimulativnih i doping sredstava sportaima vri se na osnovu liste koju utvruje Medicinska komisija Meunarodnog olimpijskog komiteta ili odgovarajueg meunarodnog sportskog saveza, odnosno asocijacije.

8

VII MATINA EVIDENCIJA

lan 36.

Ministarstvo preko odgovarajue sportske institucije vodi matine evidencije o sportu na podruju Kantona, i to:

- organizacija u sportu, - sportskih objekata, zaslunih i vrhunskih sportaa, - registriranih sportaa po granama sporta, posebno talenata, - strunog kadra, - rezultata zavrenih takmienja prema kalendaru za pojedine grane sporta - strune literature u sportu, - sportskih priredbi na podruju Kantona.

Voenje evidencije, obrada podataka i informiranje u sportu vri se u skladu sa ugovorom koji zakljue Ministarstvo i odgovarajua sportska institucija.

Sadraj i nain voenja evidencije iz stava 1. i 2. ovog lana propisuje Ministar.

lan 37.

Evidencije iz prethodnog lana se skupljaju, objedinjavaju i koriste za potrebe Ministarstva i druge korisnike u skladu sa propisima.

Zbirne godinje evidencije iz prethodnog iz prethodnog lana trajno se uvaju u Ministarstvu.

Organizacije, privredna drutva i ustanove u sportu obavezno vode evidenciju iz lana 36, stav 1. al. 2. 8. i o njoj dostavljaju podatke odgovarajuoj sportskoj instituciji. VIII JAVNI INTERES KANTONA, GRADA I OPINE U SPORTU

lan 38.

Javni interes Kantona u sportu je: - izgradnja, obnova i odravanje sportskih objekata od interesa za Kanton, - vrhunski sportski rezultat, - usavravanje strunog kadra, - razvojno-istraivaka i promotivna djelatnost, - meukantonalna, meuentitetska i meunarodna suradnja, - koordinacija ukupnih sportskih aktivnosti, - evidencija, - dodjela javnih priznanja i nagrada zaslunim djelatnicima.

Javni interes Grada u sportu je: - izgradnja, obnova i odravanje sportskih objekata od interesa za Grad, - razvojni sport, - organizacija sportskih manifestacija masovnog karaktera, - sportski odgoj i obrazovanje u srednjim kolama i fakultetima i fakultetima na podruju

Kantona, - usavravanje strunog kadra, - suradnja sa Olimpijskim gradovima, - evidencija za podruje Grada.

Javni interes opine u sportu je: - obnova i odravanje sportskih objekata od znaaja za opinu,

9

- organizirani sport za sve, posebno u funkciji zdravlja graana, kao i preventive devijantnom ponaanju,

- razvojni sport sa opredjeljenjem na masovnost, - sportski odgoj i obrazovanje u predkolskim ustanovama i osnovnim kolama, - evidencija za podruje opine.

Grad i opina e svojom odlukom utvrditi nain provoenja javnog interesa Grada, odnosno opine. Grad i opina mogu utvrditi i druge aktivnosti kao svoj javni interes, ukoliko osiguraju sredstva za njihovo ostvarivanje.

lan 39.

Radi ostvarivanje javnog interesa iz prethodnog lana i drugih interesa sporta, organi i slube opina i Grada nadleni za organiziranje i praenje sportskih djelatnosti, obavezni su da surauju meusobno i sa nadlenim organima Kantona.

IX FINANCIRANJE SPORTA

lan 40.

Sredstva za osnivanje i rad organizacija, privrednih drutava i ustanova u sportu obezbijeuje osniva.

Organizacije u sportu stjeu sredstva i od lanarine i drugih izvora utvrenih zakonom. Ustanove u sportu mogu stjecati prihode i:

- prodajom intelektualnih i materijalnih dobara i usluga, - iz prihoda po osnovu autorskih prava i patenata, - iz legata, poklona i zavijetanja, - iz drugih izvora.

lan 41.

Javna ustanova u sportu stjee sredstva za zadovoljavanje javnog interesa iz lana 38. ovog

zakona, iz budeta Kantona, Grada ili opine na osnovu pozitivnih rezultata ostvarenih u prethodnom periodu i godinjih programa rada koji donosi u skladu sa poslovima i zadacima utvrenim ovim zakonom.

Sredstva za zadovoljavanje javnog interesa iz lana 38. ovog zakona, iz budeta Kantona, Grada ili opine moe stjecati ustanova u oblasti sporta iji je osniva domae pravno ili fiziko lice, ako se na taj nain osigurava racionalnije koritenje sredstava i kvalitetnije obavljanje poslova i zadataka.

Meusobni odnosi Kantona, Grada ili opine i pravnih i fizikih lica iz st. 1. i 2. ovog lana ureuju se ugovorom.

lan 42.

Kanton, Grad, odnosno opina izdvajaju budetska sredstva za financiranje javnog interesa u

skladu sa godinjim programom rada i opredjeljenja Skuptine Kantona, odnosno Gradskog ili opinskog vijea.

Ministar donosi pravilnik o kriterijima za financiranje javnog interesa iz stava 1. lana 38. ovog zakona.

Gradonaelnik, odnosno opinski naelnik, donosi pravilnik o kriterijima za financiranje javnog interesa iz stava 2. ili 3. lana 38. ovog zakona.

10

lan 43.

Organizacije u sportu ijim se programima ostvaruje javni interes obavezno dostavljaju Ministarstvu, gradskoj, odnosno opinskoj slubi nadlenoj za sport, svoj program rada za narednu godinu, najkasnije do 30. oktobra tekue godine.

lan 44.

Korisnici budeta obavezno Ministarstvu, gradskoj, odnosno opinskoj slubi nadlenoj za sport, dostavljaju redovan izvjetaj o radu za prethodnu godinu, najkasnije do 31. januara tekue godine.

Korisnici budetskih sredstava iz prethodnog stava obavezni su da na zahtjev Ministra, Gradonaelnika ili opinskog naelnika dostavljaju poseban izvjetaj o radu u roku od 15 dana od njegovog traenja.

Ukoliko korisnik ne dostavi izvjetaj iz stava 1. i 2. ovog lana ili ga ne dostavi u navedenom roku, moe se obustaviti dalje financiranje njegovog programa. X NADZOR

a) Nadzor nad zakonitou rada

lan 45.

Nadzor nad zakonitou rada organizacija u sportu, privrednih drutava i ustanova u sportu, vri Ministarstvo.

b) Inspekcijski nadzor

lan 46.

Nadzor nad provoenjem odredbi ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje vri Ministarstvo putem inspektora sporta (u daljem tekstu: inspektor).

Inspekcijski nadzor, u smislu ovog zakona, obuhvata naroito: - postojanje propisanih opih uvjeta za registraciju i djelovanje organizacija u sportu,

privrednih drutava i ustanova sporta, - ispunjavanje uvjeta za obavljanje zadataka u sportu, - obavljanje sistematskih i zdravstvenih pregleda, - ispunjavanje propisima odreenih pravila za organizaciju takmienja, - ostvarivanje prava sportaa i strunih kadrova i sportskih organizacija, - namjensku upotrebu novanih sredstava, - upravljanje i namjensku upotrebu sportskih objekata, - voenje propisane evidencije i dokumentacije, - donoenje upravnih mjera i kontrolu njihovog provoenja u skladu sa posebnim

zakonom koji se ureuje kantonalna uprava.

11

lan 47. Za inspektora moe biti postavljeno lice, koje pored opih uvjeta propisanih zakonom,

ispunjava i posebne uvjete: zavren fakultet sporta ili sportski smjer na drugoj visokokolskoj ustanovi i tri godine radnog iskustva iz oblast sporta.

lan 48.

Inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora izdaje rjeenje radi otklanjanja povreda odredbi

ovog zakona. Protiv ovog rjeenja inspektora moe se uloiti alba Ministru, u roku od osam dana od dana

dostavljanja rjeenja. alba protiv rjeenja iz prethodnog stava ne odlae njegovo izvrenje.

lan 49.

Organizacije, privredna drutva i ustanove u sportu su obavezne da omogue obavljanje

nadzora u skladu sa l. 45. i 46. ovog zakona Ministarstvo moe pokrenuti postupak kod nadlenog suda za prekraje protiv organizacije, privrednog drutva i ustanove u sportu, kao i odgovornog lica ako onemoguava provoenje nadzora iz prethodnog stava. XI KAZNENE ODREDBE

lan 50.

Novanom kaznom od 1.000 do 10.000 Km kaznit e se organizacija u sportu i drugo pravno lice ako:

- onemogui provoenje upravnog nadzora (lan 49. Zakona) - pone sa radom bez rjeenja kantonalnog organa uprave nadlenog za poslove sporta

(lan 12. stav1.), - ako ne utvrdi sistem sportskog takmienja u skladu sa oblikom sportskih takmienja na

dravnim, evropskim i svjetskim prvenstvima ili olimpijskim igrama (lan 19. stav 1.), - organizira aktivnosti u sportu bez odgovarajueg strunog kadra, sportskog objekta,

planiranja i evidencije strunog rada, voenju matine evidencije (lan 10. lan 12. stav 1. lan 125. lan 28. i lan 37. stav 3.),

- ne osigura odravanje reda i zdravstveni nadzor za vrijeme trajanja sportskog takmienja i priredbe (lan 10, i lan 35. stav 1.),

- navede sportaa na upotrebu nedozvoljenih stimulativnih i doping sredstava (lan 24. stav 1.),

- izloe sportaa aktivnostima koje mogu ugroziti ili pogorati njegovo zdravstveno stanje (l. 24. st. 2.),

- zakljui sa licem, koje ne ispunjava uvjet strune spreme, ugovor o radu kao strunim kadrom iz lana 25. i 27.

- promjeni namjenu sportskog objekta ili njegovog dijela bez prethodne suglasnosti (lan 32. stav 2.),

- ne koristi i ne odrava sportski objekt u tehniki ispravnom stanju u skladu sa namjenom i posebnim propisima, radi sigurnosti sportaa, gledatelja i drugih uesnika u sportskoj manifestaciji (lan 33.),

- ne osigura provoenje zdravstvenog nadzora (lan 34.), - ne upie se u matinu evidenciju ili iz nje ne odjavi, ne dostavi izvjetaj na nain i u

rokovima odreenim ovim zakonom (lan 36. 37. stav 3. i lan 44.).

12

Za prekraj iz prethodnog stava kaznit e se i odgovorno lice u organizaciji u sportu i drugom pravnom licu novanom kaznom 100 do 1.000 KM.

lan 51.

Novanom kaznom od 100 do 1.000 Km kaznit e se za prekraj pojedinac ako:

- organizira sportske priredbe i sportska takmienja suprotno propisanim uvjetima iz l. 10. i 12. stav 1.

- navede sportaa na upotrebu dopinga ili da doping (lan 24. stav 1.) - promjeni namjenu sportskog objekta ili njegovog dijela bez prethodne suglasnosti

(lan 32. stav 2.), - koristi sportski objekt suprotno namjeni i ne odrava ga u propisnom stanju (lan

33.).

XII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 52.

Ministar je duan da donese propise iz lana 18. stav 3. lana 20. stav 5. lana 25. stav 3 lana 29. stav 2. lana 36. stav 3. i lana 42. stav 2. ovog zakona u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ministar koji rukovodi kantonalnim organom uprave nadlenim za poslove zdravstva duan je da donese propis iz lana 35. stav 1. ovog zakona u roku est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 53.

Gradonaelnik, odnosno opinski naelnik donosi pravilnik iz lana 42. stav 3. ovog zakona,

u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 54.

Do donoenja propisa iz lana 25. stav 3 i lana 35. stav 1. ovog zakona primjenjivat e se: - Pravilnik o strunoj spremi i drugim uvjetima za obavljanje strunog rada u

organizacijama za fiziku kulturu ("Slubeni list SR BiH", broj 16/87) i - Pravilnik o zdravstvenom nadzoru lica koja se organizirano bave sistematskim

fizikim vjebama i sportskim aktivnostima ("Slubeni list SRBiH", broj 30/82).

lan 55.

Lica zateena na poslovima trenera i drugih strunih kadrova u organizacijama u sportu, a koja ne ispunjavaju uvjete strune spreme za samostalno rukovoenja strunim radom iz lana 25. stav 3. obavezna su stjei odgovarajui stupanj strune spreme u roku od etiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ukoliko lice iz stava 1. ovog lana ne ispuni u roku od etiri godine uvjet u pogledu odgovarajueg stupnja strune spreme prestaje mu radni odnos, odnosno ne moe biti angairan na poslovima strunog rada u sportu.

13

lan 56.

Postojee organizacije u sportu, privredna drutva i ustanove koje djeluju u oblasti sporta dune su uskladiti svoja akta sa ovim zakonom, u roku od 90 dana do donoenja propisa iz lana 52. i 53. ovog zakona.

lan 57.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na podruju Kantona Sarajevo prestaje da vai

Zakon o fizikoj kulturi ("Slubeni list SR BiH", broj 24/91 i "Slubeni list SR BiH", broj 2/93 i 13/94).

lan 58.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Kantona Sarajevo".

PREDSJEDAVAJUI SKUPTINE KANTONA SARAJEVO

Miro Lazovi, s.r.

BROJ: 01-02-176/01 Sarajevo, 10. maja 2001. godine