Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 4-6 / 2014.

foto

And

ro D

amja

niÊ

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

Intervju Jurica PaviËiÊ: Novine moraju biti malo ideoloπkiπizofreneIstraæivanje: Povlaπteni novinari i curenje informacijaTiskovine imaju buduÊnost Facebook novinarstvo prolazna modaili medijska buduÊnost?Sindikat HND-a: Albert Faggian najgoriposlodavac godineDodijeljene nagrade HND-aAndro DamjaniÊ:Kao fotograf dirigirao sam pred 900 komsomolaca u Moskvi

Dossier:

Zakonitacenzura i sudski progoni novinara

2NOVINARBROJ 4-7/2014.

3NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

UVODNIK Mediji vaæniji od onih kojima su namijenjeni? Ivica Buljan str. 4.

NOVINAR GODINE: Kolumna je kao kuÊni ljubimac: Barbara MatejËiÊ str. 9.

JURICA PAVI»I∆ moraπ je redovito hranitiDOSSIER Granice povrede Ëasti i ugleda Melisa Skender str. 13.

MEDIJSKA SCENA Povlaπteni novinari i curenje informacija Melisa Skender str. 19.

Novine imaju buduÊnost Goran BorkoviÊ str. 21.

Facebook novinarstvo Branimir ZekiÊ str. 24.

Zadnja rupa na svirali Ankica TomiÊ str. 29.

Regionalni i lokalni tjednici: traæimo PDV od 5% Igor VukiÊ str. 31.

Koπarka i HTV dva su svijeta Ozren Podnar str. 35.

IZ RADA HND-a I SNH-a Za bolje sutra Melisa Skender str. 38.

PoveÊati izdvajanje za srediπnjicu Melisa Skender str. 40.

Nagrade novinarima koji idu izvan sluæbene linije Melisa Skender str. 42.

REAGIRANJE Andrea Milat str. 50.

MEDIJI U SVIJETU Nogomet jedina tema mjeseca Vlado VuruπiÊ str. 51.

MEDIJI U SVIJETU Zanimanje novinar: glavni trendovi u 2014. Ozren Podnar str. 52.

RECITE IM… Concept store u raljama prudentnih benefita Nives OpaËiÊ str. 54.

INTERVJU: ANDRO DAMJANI∆ Kao fotograf dirigirao sam pred Jozo PetriËeviÊ str. 55.

900 komsomolaca u MoskviNOVE KNJIGE str. 63.

IN MEMORIAM str. 65.

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

Prvi broj izaπao je1946. godine

IzdavaË:Hrvatsko novinarskodruπtvo i Sindikatnovinara Hrvatske,Zagreb, PerkovËeva 2/Itel. (01) 4828-333,fax (01) 4828-332e-mail: novinar@hnd.hrwww: http://www.hnd.hr

Za nakladnika:Zdenko Duka

Æiro raËun:2360000-1101234838

Glavni urednik:Ivica Buljane-mail:ibuljan@hnd.hr

Redakcija:Jozo PetriËeviÊMelisa SkenderGoran BorkoviÊDamir PetranoviÊ

Redaktorica:Ankica TomiÊ

3500 primjeraka

GrafiËki urednici:Danijel &Goran-Den PopoviÊPOP & POP,Novomarofska 27, Zagreb,tel. (01) 3023-334,fax (01) 3026-820,e-mail:pop-pop@zg.t-com.hr

Tisak NOVI LIST Rijeka

UreivaËki odbor:Viviana BanAnton FiliÊ (predsjednik)Toni HnojËikAndrej MatijaπeviÊÆarko ModriÊ (potpredsjednik)Æeljko PeratoviÊVlado VuruπiÊBranimir ZekiÊHrvoje Zovko

Ovaj broj i lustr i ran je fotograf i jama Andre DamjaniÊa

sadræaj

4NOVINARBROJ 4-7/2014.

5NOVINAR

BROJ 4-7/2014.uvodnik foto brojaPiπe Ivica Buljan

Pozivamo svezainteresiranekolegefotoreportereda poπaljusvoje radoveza rubriku Fotobroja na mail:ibuljan@hnd.hr

Prije nekoliko dana, gostujuÊi u emisiji “Drugi dio dana”Hrvatskog radija, Lewis Carni, direktor programa BBC-jeva Radija 2 i Radija 6 Music, vrlo je iscrpno i pouËnoza naπe prilike govorio o poloæaju radija u svijetu medija.Ono πto mi je zapelo za uho odnosi se zapravo na svemedije, dok je Carni govorio o tome kako sluπatelji neæele nametljive medije i to ih sve viπe odbija od takvih,naroËito u ovom digitaliziranom vremenu kada ih svakiradijski, televizijski voditelj ili novinar, nakon πto obaspesluπatelja, gledatelja ili Ëitatelja brojnim informacijama,joπ upuÊuje na razne internet stranice, facebookove,twitere i tako dalje... Doista je iritantno i zamorno kadavas se naprosto zapljusne tolikom koliËinom informacijakao da ljudi u ona dvadeset Ëetiri sata πto im dnevnostoje na raspolaganju trebaju samo biti æedni i gladniinformacija pa Êe, eto, kao, biti sretni i beriÊetni. Uozbiljnim medijima, kao πto vidimo, svjesni su teopasnosti da se izgube konzumenti, jer su medijiprenametljivi. Kod nas joπ bezobrazno nasrÊu na svojeËitatelje i sluπatelje kao kao da su mediji ti koji su vaænijiod onih kojima se obraÊaju. NaroËito neukusne znajubiti puste samohvale pojedinih medija pod egidama -“ekskluzivno”, “prvi donosimo”, “prvi smo objavili” ilipak “samo za vas piπu Ëuveni novinari”... ili to πto ih seprivlaËi nuenjem kojekakvih triËarija i biæuterije. I tobi bilo u redu da se radi o stvarnim i velikim novinarskimotkriÊima, ali onda kada to proËitate ili posluπate, viditeda nema opravdanja za takvu samohvalu i dakako daËitatelj odmahne rukom i kaæe “a to piπu ovi ili oni neÊuih viπe Ëitati”. I ne Ëitaju, πto pokazuju i rezultatinajnovijih istraæivanja gdje su tiraæe svim tiskovinama

Foto Andro DamjaniÊ

Mediji vaænijiod onihkojima sunamijenjeni?

veÊ godinama u konstantnom padu i tome se ne nazirekraj, a model kako da se zaustavi joπ uvijek se ne iznalazi.Jednostavno i banalno opravdanje je da je internet, u kojise svi kunu, paradoksalno svemu kriv. Komotna situacijaza vodstva naπih tiskovina i drugih medija u toj jedinstvenojsamoobrani i samoobmani koju nitko ne moæe pobiti. Asvih ovih godina u foteljama sjede isti ljudi koji zapravo ustvarnosti niπta ne poduzimaju kako bi se trendpromijenio. Naravno, onima u privatnim medijima teπkoje diktirati πto i kako da rade, ali naæalost pri tomestradavaju i profesionalno i egzistencijalno mnoge kolege.No, javnim medijima, televiziji i radiju, koji su izgubiligledanost i sluπanost, ne bi trebalo biti svejedno i duænisu poduzeti sve kako bi se novinarski posao obavljao πtokvalitetnije i kako bi novinarstvo æivnulo, kao πto to radena BBC-iju, gdje se ne guπe u nesposobnosti i nepodu-zetnosti, nego rade i stvaraju nove moguÊnosti. Da se moæeulagati, kretati u nove novinske projekte, moæete proËitatii u ovom broju Novinara. Takve projekte trebali bi pratitii nadleæni u dræavnim institucijama, i adekvatno njihovojuspjeπnosti i vaænosti, stimulirati njihov opstanak iizlaæenje. Pri tome je vaæno stvoriti jedan modelfinanciranja javnih medija koji Êe biti transparentan ipravedan i koji neÊe ovisiti o tome jesu li na vlasti “naπi”ili “vaπi”. I pri tome moramo voditi raËuna da smo malazemlja i malo træiπte, jer cijela Hrvatska stane u pola NewYorka. U takvim okolnostima medijsko je træiπte vrloograniËenih moguÊnosti, pri Ëemu se medijske slobodevrlo lako mogu kontrolirati ili se mogu koristiti u svrhuodreene politike ili poslovnih interesa nekih grupacija,kao πto je to sada sluËaj. A takvima su nesuzdræananametljivost, povrπnost i glupost vrlo poæeljni saveznici�

foto Andro DamjaniÊ

6NOVINARBROJ 4-7/2014.

7NOVINAR

BROJ 4-7/2014.infopress infopress

tiraæeNovinsko izdavaπtvo inadalje proæivljava agoniju

Novinska tiraæa i prodaja oglasa i dalje padaju, azabrinjavajuÊe je za novinske izdavaËe to πto se ni u prvaËetiri mjeseci ove godine ne vide znaci oporavka. Kakoprenosi Tportal lanjske godine, lider na træiπtu, 24satapoveÊao je prihode za 7,4 posto na 260,5 milijuna kuna,a prema podacima portala Poslovna Hrvatska, ostvarioje i dobit od 15,8 milijuna kuna. Sestrinska novinska kuÊaVeËernji list, takoer u vlasniπtvu austrijske Styrije,nastavila je s negativnim trendom kad se gledaju prihodi

medijski repoviIzdavaË 21. stoljeÊavlasniËki povezan s Digitelom?

Zbog 98,7 milijuna kuna dugova, marketinπka agencijaDigitel Aljoπe RoksandiÊa zatraæila je krajem travnjapokretanje predsteËajne nagodbe, objavio je Tportal.Digitel je druga po veliËini oglaπivaËka agencija na træiπtus udjelom od 14 posto træiπta. Kako je proπle godine biosuoËen s padom prihoda od 15 posto (iznosili su 138milijuna kuna) pao je u insolventnost. Do pada prihodadoπlo je zbog smanjenog budæeta za oglaπavanje kljuËnihklijenta, gubitka ugovora s velikom pivovarom koja jepromijenila agenciju kao i gubitak klijenata zbog vlasniËkihpromjena. Jedan od razloga je i 61 milijun kuna“problematiËnih potraæivanja povezanih druπtava od kojihje u veÊina u financijskim problemima ili u procesupredsteËajne nagodbe; naplata veÊeg dijela nije realna”.Ono πto je zanimljivo je da se meu tim povezanimdruπtvima uz tvrtke u kojima je agencija i formalni vlasnik,npr. Digitel nekretnine, Digitel komunikacije, Ujedinjeneprodukcije, Digitel, Digitel ulaganja, Da! i D ulaganja, nalazii tvrtka Miran dan, izdavaË ugaslog dnevnika 21. stoljeÊenad kojom se vodi steËajni postupak. Povezana druπtva,prema definiciji, mogu biti vezana kapitalom, daklevlasniËki, ili poduzetniËkim ugovorima poput ugovora ovoenju poslova ili ugovora o prijenosu dobiti i imajuodreen stupanj ovisnosti. Digitel od Mirnog danapotraæuje 4,8 milijuna kuna. Novinari brzo ugaπenogdnevnika upozoravali su na vezu Digitela i 21. stoljeÊa, sobzirom da se vlasnik te agencije u redakciji novinaponaπao zapravo poput urednika, odnosno vlasnika 21.stoljeÊa. Vodio je kolegije, mijenjao naslovnice, odreivaoteme. Vlasnik tvrtke Miran dan Marjan Jurleka rekao je zaportal Forum.tm da je on bio jedini izdavaË 21. stoljeÊa ida je to druπtvo pokrenulo izdavanje tog dnevnog lista.SteËajni upravitelj Maroje StjepoviÊ rekao je pak da takavdokument nije vidio te da su poreznici temeljito Ëeπljalidokumentaciju upravo zbog sumnje u vlasniËkupovezanost, ali - koliko zna - niπta nisu pronaπli. Novinari21. stoljeÊa i dalje Ëekaju na isplatu zaraenih plaÊa. IduÊesteËajno roËiπte zakazano je za poËetak srpnja. (gb)

televizijaOd jeseni iregionalni CNNna programu

N1, regionalni CNN-ovprogram, dugo senajavljuje. Trebao jekrenuti pred ljeto, vrtjelase priËa meu novinarima.Ipak, N1 Êemo saËekati,kako sada stoje stvari,barem do rujna. Usprkostome, veÊi dio ekipe jeokupljen i radi naveliko.Dubravko MerliÊ, direktorprograma hrvatskog centraN1 televizije, najavio jepokretanje programa nakabelskim televizijama urujnu.

“Program smo postavilivrlo ambiciozno, a okupilismo i vrhunsku uredniËkui novinarsku ekipu jeræelimo biti prvi, toËni ivjerodostojni“, rekao jeMerliÊ.

Jamstvo za ispunjavanjeobeÊanja su mu novinarikoje je uspio privoljeti dauu u projekt, poputJosipa ©ariÊa, ÆeljkaMatiÊa, Anke BiliÊKeseroviÊ, IvaneDragiËeviÊ, Zorana ©prajca,Sandre Kriæanec…

N1 Êe krenuti s jutarnjimizdanjem nacionalnih iregionalnih sadræaja.Tijekom dana svakih Êe sepola sata emitirati vijestikoje Êe zajedniËki raditiregionalni centri uZagrebu, Sarajevu iBeogradu. U 19 sati narasporedu je 35-minutnisrediπnji dnevnik koji Êe sebaviti temama iskljuËivovezanima za Hrvatsku,nakon Ëega Êe naprogramu biti regionalnipolitiËki talk-show“Pressing” koji Êe se selitiod studija do studija. (gb)

predsteËajI Novi list u predsteËajnoj nagodbi

Andrej SabliÊ iz Rijeke imenovan je povjerenikompredsteËajne nagodbe Glasa Istre novine, Glasa Istretrgovina, a od 12. lipnja i Novog lista nad kojim jevlasnik Albert Faggian takoer pokrenuo postupakpredsteËajne nagodbe.

Radnici Glasa Istre joπ u oæujku ove godine kazneno suprijavili Faggiana za nesavjesno poslovanje koje jeupropastilo tri tvrtke sada u postupku predsteËajnenagodbe. Nikakvu informaciju o daljnjem postupanju poprijavi nisu dobili, osim nesluæbene informacije o tome

neprofitni medijiFond za pluralizam poËeodijeliti sredstva za 2014. godinu

Tek poËetkom lipnja neprofitni elektroniËki medijipotpisali su ugovore za koriπtenje dodijeljenih imsredstava iz Fonda za pluralizam za proπlu godinu.Ukupno 15 neprofitnih podijelilo je neπto manje od milijunkuna, od Ëega je 681.120 kuna izdvojeno za 11 internetportala, a 290.880 za proizvoaËe audiovizualnog iradijskog programa.

NajveÊi pojedinaËni dodijeljeni iznos za portale tako je77.304 kune, koliko je dobio izdavaË Forum.™-a Dom

koji su u konstantnom padu od poËetka krize. Lani jeVeËernjak prihodovao 202 milijuna kuna (-4 posto), aprije Ëetiri godine ta je brojka bila veÊa za Ëak 87 milijunakuna. ZahvaljujuÊi snaænom rezanju poslovnih rashodaza 27,8 milijuna kuna, VeËernji list proπlu je godinu zavrπios neto dobiti od 3,9 milijuna kuna, a godinu ranije bio ugubitku 15,6 milijuna kuna. Tvrtka EPH Media, izdavaËJutarnjeg lista, Globusa i Forbesa, lani je imala osjetanpad prihoda te je poslovala s gubitkom. Od 2010., prodajanovina i oglasa sve je manja. Proπle godine, prihodi subili 178,2 milijuna kuna (-11,7 posto), a gubitak je iznosio4,9 milijuna kuna. Krajem srpnja 2013., nad EPH-om jeotvoren postupak predsteËajne nagodbe. Vjerovnici suprihvatili plan restrukturiranja i sad se Ëeka potpisivanjeugovora. I Slobodna Dalmacija u sve je veÊimproblemima, jer lanjski prihod od 131,2 milijuna kunagotovo je za 100 milijuna kuna manji nego πto je ostvarenoprije Ëetiri godine. U odnosu na 2012., prihod je pao zasedam posto, a rashodi se poveÊali za Ëak 60,6 milijunakuna (+46 posto) πto je dovelo do rekordnog gubitka od81 milijun kuna. Uprava Slobodne Dalmacije ukonsolidiranom financijskom izvjeπÊu navodi kako jegubitak rezultat otpisa potraæivanja u predsteËajnojnagodbi prema druπtvima grupe EPH, troπka izgubljenogsudskog spora s Jadrantekstilom i usklaivanja vrijednostizgrade u Splitu na adresi Hrvatske ratne mornarice 4.Prihodi su pali i Novom listu, i to za sedam posto, na 97,1milijun kuna Ëime je nastavljen dugogodiπnji negativanniz. RijeËke novine vratile su se i loπoj navici poslovanjau gubitku; lani im je minus bio 5,1 milijun kuna, a godinuprije ostvarile su dobit od 2,5 milijuna kuna. BuduÊi dasu im rashodi ostali isti, moæe se zakljuËiti da je gubitakizravna posljedica pada broja prodanih novina i oglasa.A da tiskane medije Ëeka joπ jedna teπka godina, vidljivoje iz podataka tvrtke ABC Hrvatska, agencije kojaprocjenjuje tiraæe tiskovina u suradnji s izdavaËima,agencijama i oglaπivaËima. Od dnevnih listova prate senaklade 24sata, Jutarnjeg lista i VeËernjeg lista. Kad seusporedi prosjeËan broj dnevno prodanih primjeraka uprva Ëetiri mjeseca ove godine s istim razdobljem iz 2013.i 2012., jasan je trend pada prodaje. 24sata prije dvijegodine imala su prosjeËnu nakladu od oko 130.000prodanih primjeraka, a sad je ona ispod 110.000. Jutarnjilist sa oko 60.000 pao je ispod 50.000, a VeËernji list sa65.000 na oko 60.000 prodanih primjeraka dnevno.

kulture, slijedi πibenski portal Tris, Lupiga i splitska Cenzuraplus za svoj portal Stav. Najmanji iznos od 32.981 kunudobio je portal Pogledaj. to, a kompletan popis objavljenje na web stranici VijeÊa za elektroniËke medije.

Meu neprofitnim proizvoaËima televizijskog i radijskogprograma najveÊi je iznos od 107.265 kuna dodijeljen FadeInu, graanska inicijativa NG Buntovnicu slijedi s iznosomod 79.155 kuna, dok su Udruga Filmska klapa i Radio mreæadobile subvenciju neπto veÊu od 50 tisuÊa kuna.

PoËetkom lipnja VijeÊe za elektroniËke medije nasvojem je web-u objavilo i odluku o subvencioniranjuprograma lokalnih radijskih i tv-postaja. Program 18lokalnih televizija sufinanciran je tako s ukupno 14,3milijuna kuna, a sredstava su ovim natjeËajem podijeljenaza samo Ëetiri radijske postaje u ukupnom iznosu od786.353 kuna.

Preko milijun kuna dobile su Varaædinska televizija iMijor, dok Êe veÊini ostalih biti isplaÊeni iznosi neπto iznad900 tisuÊa kuna. Najmanje iznose dobili su TelevizijaDalmacija, Televizija Jadran, Vox i Z1, a kompletan popisobjavljen je na webu VijeÊa.

»etiri radija koja su dobila potporu u ovom, prvomkrugu dodjele sredstava Fonda za 2014. godinu su

Hrvatski radio OtoËac, Radio Benkovac, Radio Kaj kojemje dodijeljen i najveÊi pojedinaËni iznos od gotovo 300tisuÊa kuna i Radio Senj.

Raspisan je i natjeËaj za drugu turu dodjele sredstava u2014. za koji natjeËajnu dokumentaciju treba dostaviti od4. srpnja, a odluka kome koliko bit Êe objavljena 2. rujnaove godine. (M. Skender)

foto Andro DamjaniÊ

8NOVINARBROJ 4-7/2014.

9NOVINAR

BROJ 4-7/2014.infopress

Jurica PaviËiÊ najbolji je novinar u 2013. godini. Tako suodluËili Ëlanovi Hrvatskog novinarskog druπtva. Odmahnakon dodjele nagrada u Velikoj dvorani HND-a komentiralose kako je nadglasao i kolegu s televizije, a u pravilutelevizijski novinari, kada su nominirani, budu izabrani zanovinare godine. No, Jurici PaviËiÊu nije potrebna popular-nost jakog medija niti ono πto se obiËno smatra velikimtemama da bi bio s dobrim razlogom nagraen. Njegovekolumne u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmacijinastanjuju osiromaπeni radnici, lokalni uzurpatori javnihdobara, otoËke afere, turizam koji guta i ljude i prostor,devastacije pjaceta, luËica i πetaliπta, ukratko, ono πto sesvakodnevno odvija ispod radara nacionalnih medija. Takose njegovi subotnji zapisi u kolumni “Vijesti iz Liliputa”Jutarnjeg lista - koji, usput, nema viπe splitsko dopisniπtvo- Ëitaju kao dalmatinska kronika po kojoj Êemo jednommoÊi preciznije suditi o danaπnjem vremenu negopregledavajuÊi televizijske dnevnike.

S obzirom na to da je Jurica PaviËiÊ - uz to πto je knjiæevnik,scenarist i esejist - i nagraivani filmski kritiËar, pitali smoga, iz znatiæelje, koji mu je najbolji film o novinarstvu.Odabrao je zakljuËnu, petu sezonu serije “Æica” DavidaSimona, bivπeg reportera Baltimore Suna. No, nije mogao statisamo na jednom naslovu: “I Fellinijev ‘Dolce vita’. I starifilmovi Franka Capre. I jedan domaÊi: HadæiÊev ‘Novinar’. Tomoæda nije najbolji film na svijetu, ali se vidi da ga je radioËovjek koji je o svijetu novinarstva znao do crno ispod nokta.”

PrimajuÊi nagradu za novinara godine posebno stezahvalili pokojnom Anelku Ercegu, Boæi V. Æigi, MarijuBoπnjaku i Zlatku Gallu. Zbog Ëega njima Ëetvorici, Ëimesu vas zaduæili?- To su bila Ëetvorica mojih bivπih urednika koji su mi

usmjerili karijeru, Ëesto protiv moje volje, u pravcu koji se nakoncu ispostavio kao dobar. Boæe V. Æigo je urednik koji je naSilvestrovo 1989. objavio moj prvi profesionalni tekst unovinama. Bila je to knjiæevna kritika, tekst o “Anelu

Novinarstvonikad nije bilavaænija icjenjenijaprofesija negoizmeu 1985. i1992. Prije toga,novinari su bilidruπtveno-politiËki radnici,kasnije su postalizabavljaËi. Tihnekoliko godinabili su prometeji

novinar godineRazgovarala Barbara MatejËiÊ

financiranje medijaSufinanciranje tv i radijskog programa na Ëekanju

Javni poziv Grada Zagreba lokalnim radijskim i tv-postajama za subvencioniranjeproizvodnje programskih sadræaja od interesa za Grad objavljen je 27. veljaËe, no dodanas nije donesena odluka o raspodijeli sredstava. Kako doznajemo od proËelnikaUreda gradonaËelnika Mira Lace, na natjeËaj je pristiglo 10 prijava, a Povjerenstvo joπnije donijelo prijedlog Liste programskih sadræaja za dodjelu subvencija. Bez togprijedloga, upozorava Laco, gradonaËelnik ne moæe donijeti zakljuËak o dodjelisredstava koji Êe, kao i prethodnih godina, biti objavljen na web stranici Zagreb.hr

U meuvremenu, Grad je raspisao i novi natjeËaj za subvencioniranje medijskihsadræaja, ali za portale. NatjeËaj je objavljen 30. svibnja. Kolika Êe se ukupnonovca dijeliti na ova dva natjeËaja, u propozicijama nije objavljeno. Premaprijedlogu proraËuna Grada Zagreba za ovu godinu, planirano je ukupno 14milijuna kuna uloæiti u informiranje i odnose s javnoπÊu kroz natjeËaje zasubvencioniranje sadræaja lokalnih medija. (M. Skender)

ict nagradeNagrada Boæo TeæakDraæenu TomiÊu

ICT novinar godine za 2013. i dobitnik nagrade “SAPICT Journalist Prize Boæo Teæak” je Draæen TomiÊ, glavniurednik i vlasnik specijaliziranog portala ICTbusiness.info.U organizaciji informatiËke tvrtke SAP d.o.o. te s glavnomtemom inovacije za jednostavnost poslovanja Forum jeokupio viπe od 500 domaÊih i stranih sudionika, veÊinompredstavnika ICT industrije. Nagradu za ICT (informa-cijsko-komunikacijske tehnologije) novinare tvrtka SAPdodjeljuje u suradnji sa Zborom informatiËkih novinaraHrvatskog novinarskog druπtva i joπ nekoliko sponzora,a SAP ju je utvrdio 2001. -Nagrada je dokaz da sedugogodiπnji trud i rad isplati, a pokretanje portalaICTbusiness.info i ova nagrada kruna su dvadeseto-godiπnjeg truda u novinarstvu koje je naæalost danas u

fotografijaU Rovinju najboljiod najboljih fotoreportera u HR

U galeriji rovinjskog Centra vizualnih umjetnosti Batanaotvorena je izloæba fotografija “100 najboljih radovahrvatskih profesionalnih fotoreportera”. Kako piπe GlasIstre Rovinjci i ljubitelji fotografije imaju priliku na jednomemjestu razgledati sve ono πto je tijekom 2013. godineplasirano u medijima, odnosno kako je to istaknuopredsjednik Zbora fotoreportera Hrvatske, Siniπa HanËiÊ“najbolje od najboljih fotoreportera u Hrvatskoj”.OcjenjivaËka komisija u sastavu Krasnodar Perπun, NenadPetroviÊ, prof. Ante Verzotti, Sran ÆivuloviÊ i Mario Periπaodbrala je najzanimljivije i najatraktivnije fotografije od1.271 pristiglog rada i izluËila 21 finalista u sedamkategorija. Titulu fotografije godine ponijela je foto-reporterka Neja MarkiËeviÊ (CROPIX) i to za snimak Trgabana JelaËiÊa, fotografiju snimljenu tijekom proslaveprikljuËenja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ukategoriji “Dogaaj” nagraeni su Filip Brala/Pixsell, GoranJakuπ/Pixsell, Neja MarkiËeviÊ /CROPIX, za “Svakodnevniæivot” Zvonimir Bariπin/CROPIX, Bernard »oviÊ/Glaskoncila, Tom Dubravec/CROPIX, za “Reportaæu” VladoKos/CROPIX, Zoran MarinoviÊ, Stipe SuraÊ, “Kulturu iumjetnost” Matko Biljak/Slobodna Dalmacija, NejaMarkiËeviÊ/CROPIX, Goran Stanzl/Pixsell, “Portret” DujeKlariÊ/CROPIX, Boris KovaËev/CROPIX, “Sport” GoranMehkek/CROPIX, Jure MiπkoviÊ/CROPIX, Sran VranËiÊ/CROPIX, te za “Prirodu i okoliπ” Filip Brala/Pixsell, Nina –ureviÊ i Stipe SuraÊ. - Realizacija projekta “Hrvatskanovinska fotografija” od osobitog je znaËenja zafotoreportersku struku, ali i za πiru javnost. ZahvaljujuÊipredanom radu fotoreportera, graani na slikovit i direktannaËin spoznaju æivot koji ih okruæuje. Izreka da slika govoritisuÊu rijeËi na najbolji naËin ocrtava vaænost novinskefotografije i njenu ulogu u informiranju ljudi o svimaspektima druπtva i æivota, rekao je na otvorenju HanËiÊ.

vrlo teπkom stanju jer mnogi su kolege posljednjih godinaostali bez posla. Treba istaknuti da proizvodnja sadræajakoπta bez obzira na naËin njegove distribucije - papir,eter odnosno radio ili televizija, internet i nije jednostavnosve to pomiriti, ulaganja vremena i novca su velika.Meutim, posebno me raduje jer kada vam struka dodijelinagradu onda ona ima posebnu teæinu zbog Ëega mi jeposebno drago da sam baπ ove godine dobitnik jer sadræajje uvijek na kraju pobjednik. Naravno nagrada je obvezada se ne posustane i da zajedno s ekipom koja stoji izaportala ICTbusiness.info i nedavno pokrenute ICTbusinessTV emisije nastavimo na stvaranju kvalitetnog izanimljivog, relevantnog sadræaja,“ rekao je TomiÊprimajuÊi nagradu. SAP i HND dodijelili su i novinarskunagradu za najbolji ICT Ëlanak za 2013., πto je dobila TanjaIvanËiÊ BeloπeviÊ za Ëlanak pod nazivom “OptiËkainfrastruktura u Hrvatskoj“ objavljen u BUG-u, te zanajbolje ureivanje uredniku Olegu Maπtruku za 4. brojmjeseËnika Mreæa iz 2013.(No)

da je odbaËena jer, navodno, iznos pronevjerenog novcanije dovoljan za pokretanje sveobuhvatnije istrage. Nijepomoglo ni reagiranje Platforme 112 koja je poËetkomtravnja od DORH-a traæila da ispita financijske akrobacijevlasnika koji je Novi list opteretio nizom kredita i jamstava,a da ga od ZagrebaËke banke nikada zapravo nije nikupio. Najstariji hrvatski dnevnik tako, nakon πto ga jepoharao Robert JeæiÊ, a potom i Faggian, Ëeka novogvlasnika i neizvjesnu buduÊnost.

Policija je u meuvremenu protiv Faggiana podnijelanovu kaznenu prijavu Æupanijskom dræavnom odvjet-niπtvu, a na Zboru radnih ljudi zaposlenici su na vijesto otvaranju predsteËajne nagodbe reagirali najavomnovih kaznenih prijava odluËni jednako tako da se bezpregovora sa zaposlenima viπe ne moæe odluËivati osudbini Novog lista.

Koliko Êe tu svoju odluku uspjeti provesti u djelo, neizvjesnoje u okolnostima kada vlasnik medija, prema træiπnimuvjetima, moæe postati svatko tko ima dovoljno novca ilidobre poznanike na odgovarajuÊim mjestima. (ms)

juricapaviËiÊKolumna jekao kuÊni ljubimac:

moraπ jeredovitohraniti

10NOVINARBROJ 4-7/2014.

11NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Novine po momguπtu moraju bitimalo ideoloπkishizofrene;nemam niπtaprotiv daobjavljuju kakosu apartmani naSru super i datrebakoncesioniratiautoceste, svedok se dajeprostor iopreËnommiπljenju i svedok se nesakrivaju odjavnosti Ëinjenicei argumentidruge strane

Lako je u velikimnovinama

napastipremijera. Ali,

objavite vi tekst osvom roaku koji

je u TuËepimaprevrnuo kip

πute u potok, πtoje Anelko Erceg

napravio udrugom broju

Makarskekronike. Tu

poËinjenovinarstvo

novinar godine jurica paviËiÊuniπtenja“, romanu Ernesta Sabata, koji je upravo tada prviput objavljen u Jugoslaviji, na srpskom. Æigo je u to vrijemebio utemeljitelj i prvi urednik Foruma, tjednog priloga zakulturu Slobodne Dalmacije. U to je vrijeme Slobodna bilana svom vrhuncu, a Forum je bio prilog koji je doista s pravomnosio to ime. Bio je jako otvoren, u njemu su pisali istaknutizagrebaËki i beogradski kulturnjaci, bio je otvoren lokalnojintelektualnoj sceni i mjesto polemike. Ako ste htjeli napisatitri kartice o urbanistiËkom, konzervatorskom ili znanstvenomprijeporu, Forum je bio mjesto gdje ste to uvijek mogli. Izdanaπnje perspektive zvuËi nestvarno da je potpuno poËivaona vanjskoj suradnji. Tako sam i ja onamo dospio, i to mi jebilo prvo mjesto novinskog objavljivanja.

Zlatko Gall je postao urednik kulture u SlobodnojDalmaciji u proljeÊe 1991. U to doba on je veÊ uvelike probioled mlaima jer je bio prvi novinar u Dalmaciji koji je“legalizirao” pop-kulturne teme koje su do tada imale prostorsamo u omladinskom tisku: strip, pop muzika, supkulture.Kad je postao urednik, jako je usmjerio rubriku u tom pravcu.Mi se tada uopÊe nismo poznavali, no on je Ëitao moje tekstoveo filmu u “Kinoteci” i u proljeÊe 1991. me zvao da postanemstalni filmski kritiËar Slobodne. »etiri mjeseca potom samdobio stalni radni odnos, toËno na prvi dan rata u Sloveniji.To je promijenilo moj æivot utoliko πto sam se vratio iz Zagrebau Split. Tada je to bilo protiv mojih intimnih æelja, no danassam presretan da je tako ispalo, jer uæivam u svakom aspektu

Dalmacije. Tada joπ nije postojala rijeË “head hunting”. No,ono πto su radili Gall i KuluπiÊeva Slobodna - u osnovi joπuvijek socijalistiËki “kombinat” - bilo je zapravo to: headhunting. Na isti naËin, poËetkom devedesetih, pojavili su setekstovi nekog diplomanta filozofije iz Zadra za kojeg nitkonije Ëuo. Bio je to Ante TomiÊ. I nekih duhovitih klinaca izSplita za koje nitko nije Ëuo. Bili su to LuciÊ i DeæuloviÊ.

Mario Boπnjak smislio je u jesen 1992. u Vijencu nazivmoje kolumne - “Vijesti iz Liliputa” - a taj se naziv zalijepioza mene do danas.

©to se Anelka Ercega tiËe, pomalo je bizarno da je Ëak iJutarnji, prenijevπi Hininu vijest, prije mjesec dana njegovoprezime krivo prenio kao “Herceg”, iako je on jedan odosnivaËa Jutarnjeg i iako je kljuËno formirao subotnji prilogMagazin. Pokojni Anelko dao je konture i smjer Magazinui prvi smjestio moj “Liliput” u subotu. U jednom trenutkuviπe nije mogao psihofiziËki izdræati veliku redakciju i Zagreb,vratio se u Makarsku i osnovao male lokalne novine,Makarsku kroniku, za koju i danas piπem. Umro je odgalopirajuÊeg raka pluÊa i straπno mi fali. Makarska kronikaza mene je case study πto novina moæe napraviti od jednesredine. Osnutkom tih novina, Makarska je opet “postala“grad, iz novina su iziπli knjiæara i muziËka sluπaonica, poslijesu nastali festival stripa i filma, Makarska je danasneusporedivo viπe grad od veliËinom sliËnih, a po tradicijijaËih Omiπa i Trogira. Mislim da je zrno toga zaËela Kronika.Osim toga, na Anelkovu primjeru vidio sam πto je pravaprva linija novinarstva - a to je mala sredina. Lako je u velikimnovinama napasti premijera. Ali, objavite vi tekst o svomroaku koji je u TuËepima prevrnuo kip πute u potok, πto jeAnelko napravio u drugom broju. Tu poËinje novinarstvo.

PoËeli ste objavljivati, kao πto kaæete, na samom krajuprijelomne 1989. Tih prvih godina devedesetihSlobodna je, zahvaljujuÊi Joπku KuluπiÊu, uspijevala biti islobodna i kvalitetna. Tada je joπ i Danas bio dobartjednik. Kakav je vama bio taj poËetak rada u novinama?- Novinarstvo nikad nije bila vaænija i cjenjenija profesija

nego tih nekoliko prijelomnih godina. Prije toga, novinarisu bili druπtveno-politiËki radnici, kasnije su postalizabavljaËi. Tih nekoliko godina izmeu 1985. i 1992/3., onisu bili prometeji. Ulazili smo u novi svijet, a vi ste bili tumaËitog svijeta. Ljudi su iz novina uËili πto je trodioba vlasti, πtomonetarizam, πto inflacija i Ëikaπka πkola, koji postoje izbornisustavi, πto se dogodilo na Golom otoku ili na martovskimpregovorima… Odjednom se otvorio prostor neke slobode,a oni koji su ga znali uzeti, bili su druπtveno cijenjeni. ©to seSlobodne tiËe, ona je usred socijalizma bila ustrojena kaoozbiljna, odgovorna vertikalna firma, danas bismo rekli“skoro k’o privatna”. Postojali su proizvodni i profesionalnistandardi, vertikalna odgovornost, stroga profi-disciplina.Istodobno, postojali su i jaki elementi strukovne autonomije,poËevπi od redakcijske konferencije koja je u ranim devede-setima preuzela ulogu sliËnu plenumu. Kad gledate koja suimena na tim stranicama, shvatite da su Slobodna i Nedjeljnau tih pet, πest godina proizvele praktiËki cijeli kozmos

danaπnjeg hrvatskog novinarstva: sve perjanice su poËele tamo.NeobiËan je to osjeÊaj, znati da si kao poËetnik s par mjesecistaæa pisao u daleko najboljoj novini u kojoj si ikad radio i ukojoj Êeπ ikad raditi. A iza toga je stajao jedan neugledni Ëovjek,nesvrπeni gimnazijalac koji je hodao uokolo u ruænoj kakikoπulji s epoletama. KuluπiÊ je - uzgred reËeno- svaki danprelamao ruËno gotovo cijele novine, takav je kontrol frik bio.

Znamo Ëuti danas da ovako loπe u novinarstvu kako je sadanije bio ni u tim Tumanovim devedesetima. Koliko je totoËno, kakvima su vam u sjeÊanju ostale cijele devedesetegodine u novinarstvu i kako su se mijenjale okolnosti zanovinare u ovih vaπih gotovo Ëetvrt stoljeÊa rada?- Tumanovo doba je u novinarstvu bilo kompleksno. S

jedne strane, postojao je straπan ideoloπki pritisak, snaæniinstitucionalni nacionalizam, dosta se lagalo u novinama,pogotovo u ratu. S druge strane, pritisak ideologije imao jenusefekt da je pritisak komercijalizacije bio sporedan. Tiraæesu joπ bili komforne, kulturne rubrike velike, postojala jekonzervativna hijerarhija tema. Nives Celzijus nije mogla nanaslovnicu. Ja sam te devedesete proveo u Slobodnoj koja jetijekom tog razdoblja proπla nekoliko faza. Prvo je postojaoKuluπiÊev period pa razdoblje oπtre hadezeizacije oko 1993/4.Potom je stigao period detanta kad se novine odmiËu politiËkojkontroli, joπ pod Kutlom Slobodna se pomalo izmakladirektnom utjecaju HDZ-a. Ja sam tad ureivao upravo Fo-rum i treba poπteno priznati da sam imao punu slobodu. Ljudiiz zagrebaËkih redakcija su mi govorili da ono πto izlazi kodmene, u Hrvatskoj moæe iziÊi samo joπ u Feralu. Paradoks jeda je Slobodna pala opet pod kontrolu vladajuÊe stranke ondakad se Kutlin imperij poËeo uruπavati. Tada sam doæivio i prvicenzorski sluËaj u cijelim devedesetima: Olga Ramljak skinulaje iz novina komentar Ante TomiÊa o tome kako Tumanreketari firme da kupuju njegova sabrana djela. Ja sam tada -1999. - dao ostavku kao urednik Foruma, i to je bio moj zadnjiuredniËki posao u æivotu.

Naæalost, najgore ideoloπko srozavanje Slobodna jedoæivjela tek onda kad je pao HDZ. Tada je mjesto glavnogurednika preuzeo Josip JoviÊ koji je od Slobodne pokuπaonapraviti neoustaπki Fox News. S naslovnica se pozivalo ljudena miting Norcu. To viπe nisam mogao izdræati i u listopadu2000. sam pobjegao u Jutarnji list. Straπno mi je teπka bila taodluka jer mi je Slobodna bila ispod koæe - i ostala do danas.

Teme vaπih kolumnistiËkih tekstova u Jutarnjem listu iSlobodnoj Dalmaciji Ëesto nalazite u lokalnim medijima ilina regionalnim stranicama novina, onima koje ih joπobjavljuju. Kvalitetni lokalni mediji, kao πto je Makarskakronika, mogli bi biti buduÊnost novinarstva, jer Êe seljudi, nakon zasiÊenja silnim informacijama koje teπkomogu filtrirati, ponovno okrenuti onom πto se dogaa unjihovoj neposrednoj sredini.- Boris DeæuloviÊ je jednom rekao da je raditi Greatest Shits

u Feralu bilo kao ribarenje: moraπ znati “poπte”, mjesta gdjeÊeπ naÊi bisere. Ja mislim da je tako i s kolumnama. Kolumnaje kao kuÊni ljubimac: moraπ ga hraniti, a svaki ima svojuhranu, ne moæeπ dati kuniÊu hranu za maËke. Meni je hrana

12NOVINARBROJ 4-7/2014.

13NOVINAR

BROJ 4-7/2014.dossierPiπe Melisa Skendernovinar godineGotovo 18 godina trajalaje graanska parnica kojuje, zbog pretrpljene duπevneboli, protiv jednog tjednogizdanja EPH vodila tele-vizijska voditeljica, i iz-gubila. Prema tekstu pre-sude objavljenom nainternetskim stranicamaVrhovnog suda RH, moæe serazabrati kako tuæba datiraiz 1993. godine. Ipak, prvapresuda opÊinskog sudazabiljeæena je tek 2008., ado tada su sudski troπkovinarasli na 48.643 kune.Postupci u graanskimparnicama protiv Ëasti iugleda posljednjih 14 go-dina u prosjeku traju od 2,5do 3 godine. Bio bi tajprosjek i bolji da ga nekvari osam postupaka πtosu trajali dulje od deset-ljeÊa. SluËaj televizijskevoditeljice na vrhu je teliste. Podaci skupljeni za-hvaljujuÊi traæilici sudskeprakse SuPra Vrhovnogsuda, komparirani s ko-mercijalnom traæilicomkoja korisnicima bez pret-plate nudi samo ograniËenpristup, sigurno se ne mo-gu smatrati cjelovitima.Ipak, obraenih neπto viπeod 300 pravomoÊnih pre-suda uglavnom u graan-skim parnicama, moæe sesmatrati uzorkom na te-melju kojega je moguÊepotraæiti odgovore na nekapitanja. Primjerice, o om-jeru oslobaajuÊih presudai izreËenih kazni. Premanaπem uzorku, taj omjer jepola - pola s laganom pre-vagom u korist izreËenihkazni. Njihova je ukupnavrijednost u posljednjih 14godina dosegla 6,5 mili-juna kuna, mahom za du-πevne boli u graanskimparnicama. Bez kamata.Sve to u razdoblju kada je,

Zakonita cenzura i sudski progoni novinara

Granicepovrede

Ëasti i ugledaProcjena okolnosti moæe se razlikovati odsuca do suca. Tako πiroko otvoren prostor

interpretacije predstavlja velik rizik zanovinare, osobito one koji se bave

istraæivanjem i joπ dræe do uloge “psa Ëuvara”demokracije. NemoguÊe je, naime, pisati o

korupciji a da se netko ne uvrijedi

to πto sam negdje bio. Jedna kolumna mi je iziπla jer sam seovo ljeto sidrio ispred uniπtenog beogradskog odmaraliπta naJakljanu. Druga jer sam bio na Tjentiπtu, treÊa jer sam biona Æirju. Male sredine generiraju priËe iz kojih najviπe shvatitedruπtvo. Evo, uzmite ovaj tjedan: gradonaËelnik Filip Jakovaje likvidirao lokalno rukometno igraliπte da bi lokalnomhotelu sagradio rotor i pristupni put. U Makarskoj su se SDPi HDZ posvadili oko datuma na πtandarcu za gradsku zastavu.U Vrboskoj, graani su se pobunili da bi spasili palmu naotoËiÊu koju vlast æeli iπËupati. Puno viπe saznate o Hrvatskojiz tih malih, lokalnih priËa nego iz visoke politike koja seËesto bavi apstrakcijama.

Vaπa kolumna u Jutarnjem listu, “Vijesti iz Liliputa”, kojaje posebno apostrofirana u obrazloæenju ovogodiπnjenagrade, nekada djeluje kao da je zabunom objavljena,jer ono πto u njoj kritizirate zna biti upravo ono πto se nakojoj stranici do vas propagira. Kako se osjeÊate utakvom kontekstu?- Nakon Ëetvrt stoljeÊa, navikao sam se veÊ pisati za novine

u kojima je moja pozicija razliËita od dominantne ideologijenovina. Tako je bilo dugo vremena u Slobodnoj, tako je isad. Tako nije bilo jedino u Vijencu sredinom devedesetih iprvih nekoliko godina u Jutarnjem. Moj ideal su novine kojesu popriπte ideoloπke borbe, novine u kojima postojikonfrontacija dviju strana, u kojima se ukrπtaju ideoloπkiargumenti i iznose protuargumenti. Zato nemam niπta protivda u novinama za koje piπem ljudi objavljuju da su apartmanina Sru super i da treba koncesionirati autoceste, sve dok seobjavljuju i opreËna miπljenja, i sve dok se ne sakrivaju odjavnosti Ëinjenice i argumenti druge strane. Novine po momguπtu moraju biti malo ideoloπki shizofrene. Zato ne volimpreviπe veÊinu naπih kontrakulturnih, lijevih subvencio-niranih medija. Imam osjeÊaj da cijele novine sviraju najednoj æici, da mi govore opet i opet neπto πto sam veÊ

jurica paviËiÊapsolvirao. Nema dodane vrijednosti, nema avoljegodvjetnika koji bi zapaprio unisonu slogu.

S jedne je strane u medijima previπe kolumni ikomentara, a premalo struËnih analiza i reportaæa, adruge, Ëini mi se da to novinarima nije samo stvarprestiæa, nego i prostor slobode, da pod svojom slikom, ukolumni, mogu napisati ono πto moæda ne bi smjeli udrugim formama. ©to je dovelo do hiperprodukcijekolumnistiËkog novinarstva?- To je toËno. Novinarstvo se u Hrvatskoj pretvorilo u vojsku

koja ima samo redove i generale, bez poruËnika i kapetana.Imate ili prekarni, anonimni rad, prepisivaËinu s portala, ilipak pretjerano vaæne kolumnistiËke zvijezde, πto vrijedi i zamene. Gubi se ono πto je meni u novinama najvaænije, a to suljudi koji su eksperti za svoja podruËja, koji znaju sve o INA-i,ili prirodnim znanostima, ili istarskoj politiËkoj sceni, ili okriminalnoj sceni Zagreba, ili o turizmu, o situaciji u BiH, ilio filmu i kazaliπtu - ljudi Ëija Êe vam ekspertiza i znanjekrucijalno trebati moæda deset puta godiπnje, ali kad ih trebate,onda ih imate i moæete im vjerovati. Takva vrsta novinara bihæelio biti kad je po srijedi film, i to mi je zapravo vaænije odkolumni. Nitko se nije ni rodio ni umro kao kolumnist. ©to sepak kolumni tiËe, nemam πto dodati. One zaista jesu nastaledijelom i kao alibi - prostor autonomije preko kojeg novinekompenziraju πto se nekim temama ne bave u “pravim”formama. Kao da je svaka kolumna svoj mali, autarkiËninezavisni medij. Mislim da Êe Internet 2.0 i razvoj medija joπpojaËati tu apartnost kolumni i blogova.

Teπko je predvidjeti u kojem Êe se smjeru novinarstvorazvijati ili pak uruπavati, no ipak - koji scenarij vi viditekao izgledan? Mislite li da Êete doËekati mirovinu radeÊiu medijima i da Êete pritom biti zadovoljni?- Sigurno je da mirovinu neÊu doËekati u papirnim

novinama. Ali mislim da to nije ni bitno. Ne vidim zaπto bibilo nasuπno vaæno da se sijeku bukve da bi netko Ëitao mojtekst. Nemam niπta protiv ne-papirnog novinarstva. No, brineme πto postpapirno novinarstvo joπ nije pronaπlo svojekonomski model. Za novinarstvo nije dobro da æivi ni odjavnih subvencija ni od oglaπivaËa. Ono mora æivjeti odËitatelja koji plati 7 ili 15 kuna. Na internetu nije tako, a Ëinimi se da neÊe ni biti. Nisam dovoljno struËan ni medijskipismen da bih prognozirao kako Êe se taj problem rijeπiti. Ali,vidim da je novinarstvo u krizi, i ne samo kod nas. Dosta vamje pogledati sjajni dokumentarac “Page One” Andrewa Rossijao New York Timesu da to vidite. U njemu imate prizor kadDavid Simon, kreator serije “Æica”, koji je bio novinar crnekronike u Baltimoreu, kaæe na jednoj javnoj tribini: “O.K., alitko Êe u tom vaπem svijetu buduÊeg novinarstva izvjeπtavati oneËemu tako dosadnom kao πto je urbanistiËki planBaltimorea?” Tome se nema πto dodati�

14NOVINARBROJ 4-7/2014.

15NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

15dossier dossierUkupna

vrijednostizreËenih kazni u

posljednjih 14godina doseglaje 6,5 milijuna

kuna, mahom zaduπevne boli u

graanskimparnicama. Bez

kamata. Sve to urazdoblju kada

je, kako tvrdiVesna AlaburiÊ,

bilo izrazito teπkodokazati kaznenu

odgovornostnovinara za djela

protiv Ëasti iugleda

Podaci o brojukaznenihpresuda uukupnom uzorkupriliËno sumanjkavi.Posebno ako seusporede sukupno 193osude za djelaprotiv Ëasti iugledazabiljeæene samou 2009. godini

kako tvrdi Vesna AlaburiÊ, bilo izrazito teπko dokazati kaznenuodgovornost novinara za djela protiv Ëasti i ugleda.Zahtijevanje naknade graanskom parnicom donedavno jetako bio lakπi put do odπtete za okaljanu Ëast i ugled. Pitanjeje hoÊe li tako ostati i nakon donoπenja novih odredbi zakaznena djela protiv Ëasti i ugleda. Ipak, podaci o brojukaznenih presuda u ukupnom uzorku priliËno su manjkavi.Posebno ako se usporede s ukupno 193 osude za djela protivËasti i ugleda zabiljeæene samo u 2009. godini. Taj podatakobjavio je u svojem radu “Kaznena djela protiv Ëasti i ugleda”samo par mjeseci prije donoπenja novog KZ-a dekan Pravnogfakulteta u Osijeku Igor BojaniÊ, tada joπ Ëlan radne skupineza izradu zakonskog prijedloga.

Stvar procjeneKako se u spomenutom radu navodi, najveÊi krimen starih

odredbi o kaznenim djelima protiv Ëasti i ugleda bio je Ëlanak203. koji, osim u sluËaju dokaza iskljuËive namjere danaπkodi neËijoj Ëasti ili ugledu, oslobaa tuæenika kazneneodgovornosti. Posebnom odredbom reguliralo se iznoπenjeosobnih i obiteljskih prilika, πtitila posebna prava djeteta ijasno odredilo u kojim sluËajevima istina ne moæe bitiapsolutna obrana. Novim zakonom ta je granica izmeuprivatnog æivota i javnog djelovanja zamagljena i ostavljenasucima na procjenu. Dokazivanje da ste govorili istinu ilipostupali u dobroj vjeri nije, naime, uopÊe dopuπteno akosud procijeni kako iznoπenje istine nije u javnom interesu.

Presuda Slavici LukiÊ i obrazloæenje u kojem sudac neprepoznaje javni interes ni kada se radi o poslovanju privatnemedicinske ustanove u koju su ulupani milijuni javnognovca, odjednom je materijalizirala svu zabrinutost koju suzbog novih odredbi KZ-a izraæavali Hrvatsko novinarskodruπtvo, pa i pojedini struËnjaci za kazneno pravo i prijedonoπenja Zakona.

Granica kriminalizacije istine pomaknuta je sada tolikodaleko da, osim u sluËaju iznoπenja privatnih i obiteljskihprilika, istina moæe biti kaænjiva i kad je u pitanju Ëastgospodarskog subjekta.

“Ovakve odredbe ograniËavaju bilo kakvo kritiËko iistraæivaËko novinarstvo”, objasnio predsjednik HND-a ZdenkoDuka na otvaranju okruglog stola “Izmjenom Kaznenogzakona protiv cenzure” gdje Druπtvo vidi najveÊu opasnostkaznenog djela sramoÊenja i zaπto se zalaæe za brisanje teodredbe iz Kaznenog zakona. Tu je inicijativu potpisom peticijepodræalo viπe od 1600 ljudi, mahom novinara.

“U novoj konstrukciji proπirena je zona kriminalizacijeiznoπenja istinitih i ËinjeniËnih tvrdnji ne samo na iznoπenjeobiteljskih i osobnih prilika. Bio sam od poËetka kritiËan premaovoj odredbi zbog njezine kompleksnosti i kompliciranosti kojabi u praksi mogla stvoriti poteπkoÊe. Ne valja kad se jednaodredba moæe protumaËiti na viπe naËina, a utvrivanje javnoginteresa otvara priliËno πiroku zonu razliËitih tumaËenja”,komentirao je profesor zagrebaËkog Pravnog fakulteta PetarDerenËinoviÊ, valjda jedini Ëlan radne skupine koji je bio protivovakvog rjeπenja u novom Kaznenom zakonu.

“Normalni zakonodavac u normalnoj zemlji mora htjetidonositi zakone koji Êe sprijeËiti zloporabu u πto je moguÊeveÊoj mjeri”, rekao je HRT-ov novinar Damir DeviÊ pazakljuËio kako je sporna odredba prije svega loπe napisana.“Nije jasno koja se to druπtvena vrijednost ovom odredbomhtjela zaπtititi, tko ima pravo na zaπtitu Ëak i u sluËajuistinitosti informacije. Jesu li to djeca, Ëlanovi obitelj? To nigdjenije napisano.”

Premda je DerenËinoviÊ posebno istaknuo kako nije bilonikakvih politiËkih pritisaka, ton u kojem se vodila polemika,najbolje Êe doËarati naslov Ëlanka koji je za strukovni listOdvjetnik 2006. napisao Draæen MatijeviÊ, a koji glasi: “Laæje postala zakonom zaπtiÊeno pravno dobro”. Tako je, naime,dobar dio domaÊih pravnih struËnjaka gledao na Ëlanak 203.koji je nestao iz novog KZ-a. Meu njima i jedan politiËar.

“Jedan dio medija koji su obuzeti groznicom profita ili suglasnogovornici, agitatori ili propagandisti grupnih ilipolitiËkih interesnih skupina stavio si je kao ‘vrhovno’ naËelosramoÊenje pojedinaca iz politiËkog ili javnog æivota”, rekaoje pravnik Vladimir ©eks 2011. kada je zakon donesen,pozdravljajuÊi propisivanje kaznenog djela sramoÊenja iotkrivajuÊi Ëiju Ëast treba zaπtititi.

Uspostava ravnoteæe“Svaki je kazneni zakon izraz neke politiËke volje, ali to

ne znaËi da su politiËari izravno utjecali na rad radne skupine.Ovaj je zakon ovakav jer je postojala politiËka volja da sediscipliniraju novinari, da se olakπa njihov progon i postroæikaænjavanje”, uvjerena je Vesna AlaburiÊ koja je ipak nastojalaublaæiti oπtricu koja se u raspravi okrenula prema sudstvu.Prema njezinu iskustvu, a zastupala je na hrvatskim sudovimamnogo novinara, urednika i nakladnika, “hrvatski sudovi udosadaπnjoj su praksi na pravilan naËin uspostavili ravnoteæuizmeu sukobljenih osobnih i druπtvenih vrijednosti”.

“Mislim da ovog trenutka ne moæemo govoriti omoguÊnosti da nam sudstvo kao takvo odluËuje u ovimpredmetima na naËin koji Êe doista predstavljati ugroæavanjeslobode izraæavanja, bez obzira koliko bili nezadovoljnijednom konkretnom presudom. Ipak, to moæe biti povod dase preispitaju neke okolnosti”, dodaje AlaburiÊ.

Jedna je okolnost, na koju je AlaburiÊ veÊ upozoravala usvojim javnim istupima, da malo tko u Hrvatskoj uopÊe znakako odredba o sramoÊenju funkcionira u πvicarskompravnom sustavu. Osim πto u svojem sadræaju nije dovoljnoprecizna, odredba o sramoÊenju naslanja se na pravni sustavs kojim naπi pravnici imaju malo iskustva. Tim prije πto je ibez svega toga suenje u postupcima protiv Ëasti i ugleda,Ëini se, dovoljno komplicirano.

“I prije je novinar odgovarao ako je iznosio istinu i timevrijeao neËije ljudsko dostojanstvo. To moæe imati straπneposljedice za obiteljske i osobne prilike uvrijeene osobe, πtose sudskim postupkom na kraju i utvruje. Radi se u praviluo vrlo kompleksnim procesima gdje niπta nije crno - bijelo”,rekla je Rahela ValentiÊ koja je na OpÊinskom kaznenom suduu Zagrebu radila na 50-ak predmeta protiv novinara.

“U 90% sluËajeva su to bile oslobaajuÊe presude”,zakljuËila je. No, niπta nije lakπe osloniti se na 90%oslobaajuÊih presuda jedne sutkinje nego na temelju jednenepravomoÊne presude suditi o moguÊim opasnim implika-cijama sporne zakonske odredbe.

KonaËno, nepovjerenje u hrvatsko sudstvo nije od juËer,kao πto i pad povjerenja javnosti u medije nije novi trend.Stara su i nastojanja Hrvatskog novinarskog druπtva nazakonskoj regulaciji koja ne ide prema zastraπivanjunovinara i zasipanju medija sudskim tuæbama.

Druπtvo je krajem 90-ih naruËilo istraæivanje kojim jeæeljelo ustanoviti osnovna obiljeæja sudskih postupaka protivpredstavnika medija, od nakladnika do urednika i novinara,te istraæiti utjecaj πto ga ti postupci imaju na razvoj slobodnognovinarstva u Hrvatskoj.

Istraæivanje je vodio profesor zagrebaËkog Pravnog fakultetaAlan Uzelac, a obuhvatilo je 540 predmeta, od Ëega 497graanskih parnica i 43 kaznena postupka od 1990. do 1999.godine. Izvjeπtaj je na kraju napravljen samo na temeljugraanskih predmeta povrede Ëasti i ugleda objavljivanjem ujavnim medijima. Presude su se do listopada 1996. donosiletemeljem Zakona o informiranju, a nakon toga prema Zakonuo javnom priopÊavanju. Brojni su predmeti zavrπili naTrgovaËkom sudu nakon πto su tvrtke nakladnika otiπle u steËaj,πto je praktiËki obustavljalo postupke.

Sudstvo je bilo toliko sporo da je najveÊi dio graanskihtuæbi protiv medija ostao nerijeπen i nakon deset godina.Izvjeπtaj sugerira kako ta sporost moæda nije sasvim sluËajna,veÊ uzrokovana i suzdræavanjem sudova od formiranjaodreene sudske prakse.

“Naime, tijekom 90-ih Ëesti su bili zahvati koji suugroæavali status sudaca i njihovu nezavisnost, a doπlo je ido velikih kadrovskih promjena. Izgleda da je samo umanjem broju sluËajeva to rezultiralo pristranim ineobjektivnim odlukama - iako je i takvih zasigurno bilo. UveÊem je broju sluËajeva reakcija sudbenog aparata bila uproduæavanju procesa donoπenja odluke, kako bi bilaamortizirana aktualna politiËka oπtrica”, stoji u izvjeπtaju.

»esti tuæiteljiSpecifiËnim je izvjeπtaj prepoznao i tuæitelje koji se

uËestalo pojavljuju, poput Franje Kajfeæa koji je upromatranom razdoblju podigao osam tuæbi, do AntunaVrdoljaka, Vinka SindiËiÊa i Tomislava MerËepa koji su ihimali po pet. Najmanje tuæbi za naknadu πtete zbognaruπenog ugleda podigao je do 1999. protiv medija MiroslavKutle. Svega Ëetiri.

Na vrhu popisa najveÊih dosuenih odπteta u 90-imaoËekivano se pojavljuju osobe koje jesu, ili su bile, javnidjelatnici i kao takvi Ëesto meta medija, kaæe izvjeπtaj u kojemse ne preπuÊuje ni kako je u nekim sluËajevima bliskosttuæitelja s vlasti mogla biti presudna za visinu naknade πtete.Tu je i napomena da takva praksa nije bila sustavna.

Premda se ograuje od kategoriËkih zakljuËaka zbognepotpunih podataka, kao najveÊu vrijednost ovog istraæi-

vanja autor i suradnici prepoznaju metodologiju za buduÊamoguÊa istraæivanja sudskih postupaka.

UsporeujuÊi ovo istraæivanje s podacima do kojih smouspjeli doÊi zahvaljujuÊi tome πto je dio presuda objavljen nainternetu, moæemo pokuπati usporediti sudsku praksu 90-ih sonom od 2000. do danas.

Onda, kao i danas, graanske parnice za naknadu πtete,prema Zakonu o javnom priopÊavanju, rjeπavale su se “unaletima”. Kako bi na snagu stupio novi zakon, naglo biporastao broj tuæbi πto je, uz nagle promijene zakonodavstvai druπtvene prakse, bio problem sam po sebi, stoji u izvjeπÊuobjavljenom 2001. Najviπe predmeta u razdoblju od 1990. do1999. okonËano je pravomoÊno 1993., tri godine prijedonoπenja novog Zakona o javnom priopÊavanju.

Rjeπavanje tuæbi za naknadu πtete temeljem tog Zakonaoteglo se sve do rujna proπle godine, iako ne vaæi od svibnja2004. Gotovo deset godina parnice su se vodile temeljem dvajuzakona, ovisno o datumu predavanja tuæbe. To je i jedan odrazloga zbog kojih su odlukom Vrhovnog suda 54 predmetavraÊena na postupanje niæe rangiranim sudovima. Na uzorkuod 300 predmeta, to je gotovo petina.

Prva na listi najviπe pravomoÊno dosuenih naknada do1999. bila je Nevenka Tuman s iznosom od 150 tisuÊa kuna.Danas prvo mjesto dijele jedan bivπi potpredsjednik Vlade,sutkinja Vrhovnog suda i bivπi predsjednik Kaznenog odjelaVrhovnog suda. Svakom je dosuen iznos od 200 tisuÊa kuna.

Tjedniku Nacional je od 2000. do 2012, na raËun sjelo πestpresuda iznad stotinu tisuÊa kuna svaka, ne raËunajuÊikamate. »ak osam sudskih presuda protiv Nacionala donesenoje samo 2006. godine, preko 410 tisuÊa kuna na ime naknadaπtete. Iznosu joπ treba pribrojati kamate i sudske troπkove.

Pogleda li se tko je sve u meuvremenu upao meu prvihdeset najizdaπnije obeπteÊenih tuæitelja, osim veÊ nabrojanihtriju osoba, tu je i bivπi predsjednik Sabora kojem je dosueno130 tisuÊa kuna od medija koji su prenijeli da je novinarkiprijetio piπtoljem. I sutkinja koju je u novinama oklevetalajedna od stranki u postupku koji je vodila. Osoba kojoj jeMinistarstvo pravosua navodno gradilo kuÊu, osoba umedijima povezivana s trgovinom oruæjem u vrijeme embarga,osoba koja se pronaπla na objavljenoj listi 206 najveÊihhrvatskih kriminalaca koja je tajni dokument MUP-a. Tu je ituæiteljica koja je ærtva nebuloznog napisa o povezanostinjezina intimnog æivota s nalozima Udbe, dvije maloljetnicei vjerouËitelj kojeg su u jednim dnevnim novinama sumnjiËiliza seksualno uznemiravanje maloljetnika.

Vlasnik kroji standardeJe li Kazneni zakon najbolji naËin da se sloboda

izraæavanja uskladi s Europskim konvencijom o ljudskimpravima, gdje se profesor BojaniÊ, autor spomenutog rada okaznenim djelima protiv Ëasti i ugleda, posebno poziva naËlanak 10. stavak 2. koji govori o odgovornosti kojom jesloboda izraæavanja nuæno uvjetovana?

Istraæivanje koje je naruËio HND, a u omjeru manjem odplaniranog proveo tim na Ëelu s Alanom Uzelcem, zakljuËuje

16NOVINARBROJ 4-7/2014.

17NOVINAR

BROJ 4-7/2014.dossier dossierGranica

kriminalizacijeistine pomaknuta

je sada tolikodaleko da, osim

u sluËajuiznoπenjaprivatnih i

obiteljskih prilika,istina moæe bitikaænjiva i kad je

u pitanju Ëastgospodarskog

subjekta

Jedna je okolnost,na koju je VesnaAlaburiÊ veÊupozoravala usvojim javnimistupima jest, damalo tko uHrvatskoj uopÊezna kako odredbao sramoÊenjufunkcionira uπvicarskompravnom sustavu.Osim πto usvojem sadræajunije dovoljnoprecizna, odredbao sramoÊenjunaslanja se napravni sustav skojim naπipravnici imajumalo iskustva

kako voenje sudskog postupka u najmanju ruku nijenajefikasniji naËin za formiranje zadovoljavajuÊih profesio-nalnih standarda. Situacija se u proteklih preko deset godinadodatno promijenila pa standarde sada kroji vlasnik po svojojmjeri umjesto po profesionalnim uzusima. Novinar koji je veÊograniËen stupnjem egzistencijalne vezanosti za radno mjesto,a na træiπtu ih nema slobodnih, sada se moæe autocenzurirati iu mjeri koja neÊe ugroziti Ëasne ljude dovoljno utjecajne, bogateili oboje kojima to nije financijski problem.

Kakve su realne πanse novinara kojemu se sudi premaslobodnoj procijeni javnog interesa i u okviru nejasnedefinicije kada i za obranu Ëije Ëasti istina prestaje bitiapsolutna obrana? Pored svega, upozorila je Vesna AlaburiÊ,samo se novinarskoj profesiji u naπem druπtvu ne priznajepravo na greπku.

“Zaπto se svim drugim profesijama, i sucima i dræavnimodvjetnicima i odvjetnicima, mora dokazati umiπljaj odnosnonamjera da bi oni bili kazneno odgovorni za loπe postupanjeu svome poslu, dok se jedino novinari smatraju krivima dokne dokaæu okolnosti koje ih oslobaaju kaznene odgovor-nosti?” upozorava odvjetnica.

Procjena okolnosti moæe se, πto se i pokazalo, razlikovatiod suca do suca. Tako πiroko otvoren prostor interpretacijepredstavlja velik rizik za novinare koji su moguÊa ciljana metaove odredbe, smatraju u HND-u. NaroËito novinari koji se baveistraæivanjem i joπ dræe do uloge “psa Ëuvara” demokracije.NemoguÊe je, naime, pisati o korupciji a da se netko ne uvrijedi.

“Oni koje prozivamo u svojim tekstovima i Ëije poslovanjei ponaπanje propitujemo ovom su kaznenom odredbom dobilisavrπeno oruæje za zastraπivanje novinara, za odmazdu iodvraÊanje novinara od toga da se bavi temama u kojima semoæe izloæiti riziku da bude tuæen za sramoÊenje. JersramoÊenje moæe biti sve”, komentirala je presudu za MediaCentar Sarajevo Slavica LukiÊ.

“Kaznena odredba o sramoÊenju odnosi se, osim toga, nanovinare, a ne na nakladnike koji se nisu pretjerano angaæiralioko osporavanja ove odredbe”, upozorila je LukiÊ na najvjerojatnijiscenarij gdje Êe novinari sami snositi troπkove i plaÊati kazne.Takva pojaËana represija na novinare u ovoj ekonomskoj situacijivrlo je opasna za slobodu govora i demokratske vrijednosti druπtva,dodaje. Tim viπe πto se sporna odredba ne odnosi samo na novinareveÊ na svakog tko u veÊem druπtvu, na predavanju, tribini, skupu,lane neπto πto bi nekoga moglo osramotiti.

Ministar pravosua Orsat MiljeniÊ ne misli ipak da je Zakontoliko loπ ili da bi jedna presuda bila dovoljan razlog da ga semijenja. “S druge strane, naËelni je stav Ministarstva da, akopostoji moguÊnost da bi zakonska odredba mogla ograniËavatipravo na slobodu izraæavanja i medijske slobode, onda ga trebamijenjati”, rekao je ministar dodajuÊi da se Ëast i ugled πtitekaznenim zakonom u mnogim zemljama EU.

“Klevetu Zakon definira kao namjerno, svjesno iznoπenjeneistine i za dekriminalizaciju takvog djela ne moæemo sezalagati. Kod odredbe o sramoÊenju treba napraviti jasnurazliku privatne osobe od javne osobe, odnosno osobe na

Od 27 zemalja EU, obuhvaÊenih komparativnom studijom o zakonimakoji se primjenjuju kod krπenja prava na privatnost i osobnost, njih 17pitanje povrede Ëasti i ugleda regulira kaznenim zakonom. Od toga seu 14 dræava EU, kao i u Hrvatskoj, Ëast i ugled πtite dvostruko, u okvirugraanskog i kaznenog prava.

Istraæivanje je 2008. naruËila Europska komisija pa je jedno od pitanjana koja se traæio odgovor bila i primjena europske Konvencije za zaπtituljudskih prava i temeljnih sloboda u nacionalna zakonodavstva.Konvencija s jedne strane osigurava pravo na vlastito miπljenje, slobodnoprimanje i distribuciju informacija i ideja bez upletanja javnih vlasti, dokistovremeno zahtijeva i zaπtitu privatnosti i osobnosti svakog Ëovjeka.

Prema odlukama Europskog suda za ljudska prava, veÊ tada je bilovidljivo da se od politiËara i javnih duænosnika zahtijeva tolerancija naveÊi stupanj kritiËnosti i preispitivanja njihovih kvalifikacija za javnusluæbu, pa onda i privatnog æivota ako je povezan s time.

Nacionalna zakonodavstva na razliËite su se naËine nastojala uskladitis Konvencijom i uspostaviti ravnoteæu izmeu slobode informiranja iprava na zaπtitu privatnosti. RazliËiti su i omjeri u kojima se u pojedinojdræavi πtiti sloboda govora na uπtrb privatnosti i obratno, kao i odredbeo okolnostima koje Êe utjecati na presudu.

Slovenija Ëast i ugled πtiti graanskim i kaznenim zakonom. Premakaznenom zakonu za djela protiv ugleda i Ëasti propisane su i kaznezatvora. Kazne su u pravilu stroæe ako se informacija koja πteti ugledui Ëasti prenosila putem medija. Za klevetanje u medijima propisana jenovËana ili kazna zatvora do 6 mjeseci. Od kaznenog djela izuzeti su

znanstveni, knjiæevni i umjetniËki radovi, kao i novinarska, politiËka idruga javna djelovanja u obrani prava i zastupanja legitimnih interesa,te ako se ne moæe dokazati da je postojala iskljuËiva namjera klevetanja.

Kleveta je svjesno pronoπenje neistine s iskljuËivom namjerom da senaπkodi neËijoj Ëasti i ugledu zbog koje se u Sloveniji moæe zavrπiti uzatvoru i do godinu dana. Za kazneno djelo uvrede optuæeni moæe bitiosloboen ako dokaæe istinitost svojih tvrdnji ili opravdani razlog zbogkojeg je povjerovao kako je informacija istinita. Posebna odredba odnosise na zaπtitu privatnosti gdje je novinarska profesija ponovo izuzetakao i politiËari i javni djelatnici, te situacije u kojima se πtiti neko pravoako optuæeni dokaæe istinitost svojih navoda ili opravdane razloge zbogkojih je povjerovao u njihovu istinitost.

Joπ je jedna specifiËnost slovenskog zakona da tuæitelj mora dokazatiu kojoj su mjeri povrijeeni njegov ugled i Ëast kako bi sud mogaoodluËiti o presudi i naknadi.

NjemaËka se u sluËajevima kada su mediji optuæeni za povredu Ëastii ugleda dræi Ëlanka 5. Ustava u kojem svaka osoba ima pravo naslobodno izraæavanje svojeg miπljenja, a cenzura se izrijekom zabranjuje.Ovo pravo ograniËeno je na maloljetne osobe i privatnost. U svimdrugim sluËajevima na sudovima je procjena o tome zadire li djelo ujavnu ili sferu privatnog æivota za koju vrijedi pravilo nepovredivosti Ëaki kad se radi o istinitim tvrdnjama. Kazneni zakon od procesuiranjatakoer iskljuËuje, u Ëlanku 193., kritiËke sudove o znanstvenim,umjetniËkim ili komercijalnim postignuÊima te sliËne iskaze kojima jenamjera zaπtititi neko pravo ili legitiman interes - osim ako je vezano za

uvredljive elemente ili osobite okolnosti. Istina je apsolutna obranaosim ako njezino iznoπenje nije nasilno.

Osim ovog saveznog zakona, svaka njemaËka savezna dræava imavlastite zakone gdje je zaπtita privatnosti osigurana zakonima o medijima.

Austrija pravo privatnosti takoer πtiti graanskim i kaznenimzakonom. Zadiranje u privatnost poËinjeno u medijima uglavnom je uingerenciji austrijskih medijskih zakona kao temeljnih zakona kojireguliraju medije. Za klevetu se odgovara prema graanskom ikaznenom pravu. Kleveta je definirana Ëlankom 29. Zakona o medijimagdje novinar ne mora dokazivati istinitost svojih tvrdnji veÊ se oslobaakaznene odgovornosti ako je sve poduzeo kako bi provjerio informacijui ako je njezina objava bila u javnom interesu. Austrijsko zakonodavstvopodrazumijeva i veÊu toleranciju politiËara i javnih djelatnika premakritiËnim napisima o njihovom djelovanju i preispitivanju njihovihkvalifikacija za javnu sluæbu. Posebnom odredbom πtite se privatnost iobiteljski æivot osim ako nije u vezi s javnim æivotom.

Finska takoer izuzima javne osobe od previπe striktne zaπtite osobneËasti i ugleda sve dok se informacija prenosi u korektnim granicamazaπtite privatnosti koja se ne odnosi na javni interes. Isto vrijedi i uNizozemskoj gdje optuæen nije duæan dokazivati istinitost, veÊ dobrunamjeru i poduzimanje svih mjera za provjeru istinitosti informacije Ëijeje objavljivanje u javnom interesu. Istovremeno, prema i dalje vaæeÊemnizozemskom zakonu, na koji se veÊ dugo nitko nije pozvao, za vrijeanjakraljevske obitelji moæe se dosuditi i pet godina zatvora. Poljska jezakonom propisala kaznu od tri godine za vrijeanje predsjednika.

Olakotne okolnosti za novinarsku profesiju postoje i u belgijskomzakonodavstvu, kleveta ne postoji ni u Danskoj ako se utvrdi da jeinformacija istinita, a njezina objava πtiti javni ili legitiman osobni interes.Francuska kazneno goni samo povredu privatnosti dok su sva drugadjela protiv Ëasti i ugleda regulirana Zakonom o medijima.Dekriminalizaciju djela protiv Ëasti i ugleda razmatraju i u Portugalugdje istina nije obrana samo u sluËaju zadiranja u neËije privatne iobiteljske prilike. U drugim sluËajevima istinitost se ne mora dokazivatiako postoje dokazi da se poduzelo sve za provjeru informacije i ako jenjezina objava u javnom interesu. ©panjolska je u sluËaju klevete javnihdjelatnika duæna imenovati dræavnog odvjetnika koji Êe istraæiti navode.Dræavno odvjetniπtvo ©vedske takoer moæe pokrenuti kazneni postupakako je u pitanju kleveta protiv dræavnog duænosnika, no to se malokada i dogaa u praksi. U ©vedskoj su od optuæbi za klevetu izuzetivrijednosni sudovi, istina je apsolutna obrana, a javni interes kljuËniargument koji optuæenog oslobaa odgovornosti.

Osim razliËite razine zaπtite za javne osobe i dræavne duænosnike, upojedinim zemljama, primjerice u Bugarskoj, pravni subjekti mogutuæiti za klevetu samo ako dokaæu da im je ona prouzroËila velikumaterijalnu πtetu. Isto pravilo vrijedi i u Velikoj Britaniji otkako je 1.sijeËnja 2014. na snagu stupio novi zakon o kleveti. Istina je apsolutnaobrana, a ne mora ni biti dokazana ako postoje dokazi da suinformacije dane u dobroj vjeri da se djeluje u javnom interesu.Kompanije, organizacije kao i tijela dræavne uprave uopÊe nemajupravo na zakonsku zaπtitu Ëasti u ©vedskoj�

KAKO SE ZA KLEVETU SUDI U DRUGIM ZEMLJAMA EU

foto Andro DamjaniÊ

18NOVINARBROJ 4-7/2014.

19NOVINAR

BROJ 4-7/2014.medijska scena

Kad proËitam u novinama, primjerice, o prijedloguproraËuna o kojem znam da smo slali upit Vladi, e da biodgovori osvanuli u odabranim medijima jutro prije sjedniceVlade, to ljuti”, jedan je od primjera loπe prakse iz istraæivanjaotvorenosti vlasti prema novinarima koje su poËetkom lipnjaobjavili Zbor istraæivaËkih novinara HND-a i GONG.

Anketni upitnik sa 42 pitanja popunilo je 117 novinarainformativnih redakcija iz dosegom najznaËajnijih hrvatskihmedija, a konaËni rezultati otkrili su o novinarskoj struci

Povlaπteninovinari i

curenjeinformacija

Piπe Melisa Skender

Kakvi su namprofesionalnistandardi, moædanajboljepokazujepodatak daveÊina novinara,Ëak 67%ispitanih, smatrakako je koriπtenjeneformalnihkanalakomunikacije stijelima vlastiprihvatljivo uiznimnimsituacijama. Njih20% ne nalazipak niπta spornou anonimnimizvorima iz Vladeili ministarstava

dossier

javnom poloæaju. Svi mi koji smo javne osobe pristajemo najavno vrednovanje naπeg rada i ponaπanja. Tu bi standardizaπtite trebali biti najniæi, odnosno πtititi bi trebalo samoosobni æivot javne osobe, ako ga ona sama ne zloupotre-bljava”, rekao je MiljeniÊ najavljujuÊi joπ jedan okrugli stolo novim prijedlozima na kojima radi radna skupina.

S druge strane ustrajnosti u kriminalizaciji javne rijeËine stoje nikakvi pokazatelji da je moguÊnost kaznenogprogona novinara ikako pridonijela viπim profesionalnimstandardima i podigla razinu odgovornosti prema temeljnomljudskom pravu na privatnost svake osobe.

Ipak, osim Vesne AlaburiÊ za okruglim stolom nije senaπao pravnik koji bi se za dekriminalizaciju djela protiv Ëastii ugleda bezrezervno opredijelio.

Tako je i istraæivanje profesora Uzelca zakljuËeno tezomkako Êe sudovi, premda nisu najbolje mjesto za formiranjeprofesionalnih standarda slobode medija, u mnogimsluËajevima i dalje ostati zadnji izlaz.

©to u meuvremenu preostaje novinarima protiv kojih suveÊ podignute optuænice osim nade da Êe sudovi otezati spostupkom? Prema prvim podacima na tri najveÊa opÊinskasuda, u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, vodilo se 74 postupaka zasramoÊenje, od toga 42 protiv novinara. Toliko je kaznenihpostupaka protiv novinara profesor Uzelac uspio zbrojiti u desetgodina na koje se odnosilo njegovo istraæivanje. Sigurno netreba sumnjati da je pravda dostiæna, no s pozicije u koju sustavljeni, mnogim Êe novinarima cijena moæda biti previsoka.

Cijene sudskih troπkovaPrema podacima koje smo skupili, sudski troπkovi u

graanskim parnicama kreÊu se u prosijeku od 50 do 30 tisuÊakuna πto vjerojatno ovisi o postupku, broju roËiπta,odvjetniËkim tarifama, pozvanim vjeπtacima, svjedocima…Vesna AlaburiÊ zastupa Slavicu LukiÊ pro bono i spremna je,kaæe, iÊi do Strasbourga. No, koliko bi novinara moglofinancirati takvu pravnu bitku protiv istaknutih javnih osobaili korporacija?

“Ovo je velik korak natrag u odnosu na protekli zakon”,rekla je Slavica LukiÊ usporeujuÊi situaciju s onom iz 90-ihgodina i prisjeÊajuÊi se koliko je vremena tada bila primoranaprovoditi na sudovima.

Sve do 2000. godine i Ustavne odluke koja je takvu praksupromijenila, dræavni odvjetnik je po sluæbenoj duænosti, uzprethodnu njihovu suglasnost, KZ-om bio obavezan pokrenutipostupak protiv uvrede Ëasti i ugleda dræavnog vrha gdje suuz predsjednika RH bili nabrojani predsjednici Vlade, Sabora,Ustavnog suda i Vrhovnog suda.

»ak i takav, 1997. doneseni zakon, koji je za najteæadjela protiv Ëasti i ugleda propisivao i kazne zatvora, bioje neusporedivo liberalniji prema slobodi govora. I tuæbije bilo manje. Ugroæenost Ëasti i ugleda relativnouspjeπno je regulirana instrumentima graanskog prava,a Ëlanak 203. u starom Kaznenom zakonu πtitio jenovinare od kaznenog progona na temelju Ëinjenice dasu obavljali svoj posao�

Istraæivanje Zbora

istraæivaËkih novinara

HND-aPrema podacimakoje smo

prikupili, sudskitroπkovi u

graanskimparnicama kreÊuse u prosjeku od50 do 30 tisuÊa

kuna, πtovjerojatno ovisi opostupku, broju

roËiπta,odvjetniËkim

tarifama,pozvanim

vjeπtacima,svjedocima…Vesna AlaburiÊzastupa Slavicu

LukiÊ pro bono ispremna je, kaæe,

iÊi doStrasbourga. No,

koliko binovinara moglofinancirati takvu

pravnu bitkuprotiv istaknutihjavnih osoba ili

korporacija?

TOP 12 MEDIJA PREMA IZNOSU KAZNI*

MEDIJ Iznos Sudski Ukupno ProsjeËna kazna kazne troπkovi presuda po presudi

Globus 532.000,00 80.646,25 7 87.520,89

Nacional 1.280.000,00 176.722,15 20 72.836,11

Glas Slavonije 130.000,00 2.132,50 2 66.066,25

Arena 125.954,00 4.589,00 2 65.271,50

Gloria 110.000,00 10.765,00 2 60.382,50

Jutarnji list 330.000,00 147.311,66 8 59.663,96

Novi list 489.000,00 47.107,17 9 59.567,46

Slobodna Dalmacija 750.000,00 129.919,99 15 58.661,33

HRT 200.000,00 20.704,76 4 55.176,19

Feral 525.000,00 166.506,19 13 53.192,78

VeËernji list 450.000,00 71.409,03 12 43.450,75

Glas Istre 129.000,00 0,00 3 43.000,00

*SAMO OSU–UJU∆E PRESUDE

foto Andro DamjaniÊ

20NOVINARBROJ 4-7/2014.

21NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

NovineimajubuduÊnost

medijska scenabarem koliko i o javnim tijelima vlasti. Tako je sada iempirijski utvreno kako je mjerilo dobrog novinara debljinanjegova adresara, odnosno neformalni kontakti koje ima biloizravno s duænosnicima ili njihovim glasnogovornicima.Potvreno je i kako odreene medijske kuÊe imaju povlaπtenpoloæaj, dok se diskriminacijom kaænjavaju oni mediji kojikritiËno izvjeπtavaju o radu pojedinog tijela vlasti.

Neformalni kanaliKakvi su nam profesionalni standardi, moæda najbolje

pokazuje podatak da veÊina novinara, Ëak 67% ispitanih,smatra kako je koriπtenje neformalnih kanalakomunikacije s tijelima vlasti prihvatljivo u iznimnimsituacijama. Njih 20% ne nalazi pak niπta sporno uanonimnim izvorima iz Vlade ili ministarstava. Istraæivanjeje ocjenjivalo kako s novinarima komuniciraju Vlada RH,sva ministarstva, HZZO, Ured predsjednika Republike teUred predsjednika Hrvatskog sabora. Pokazalo se kako jesvaki anketirani novinar posljednjih godinu dana uprosjeku kontaktirao 7,5 od ukupno 24 navedena tijelavlasti, a tako visokom prosjeku doprinijeli su najviπe mladinovinari koji kontaktiraju s najveÊim brojem razliËitih

tijela. Ti su podaci potvrdili joπ jedan opÊepoznati trendprema kojem je u redakcijama sve manje specijaliziranihnovinara, dok oni mlai imaju sve manje πanse ikada seusko opredijeliti za odreeno podruËje.

Novinari su se u anonimnoj anketi æalili i na zid πutnjekoji prema njima podiæu pojedina tijela, a jedan od ispitanihnovinara svjedoËio je i o tome kako je veÊ dogovoreni intervjumorao prepustiti kolegi. “Nije objaπnjeno zaπto, ali mislimda su u pitanju osobna prijateljstva Vladine bivπe savjetnice”,zabiljeæeno je u upitniku.

Srediπnji ured Vlade RH inaËe prednjaËi u nejednakomtretmanu novinara s obzirom na osobna poznanstva, pokazaloje istraæivanje, a slijede ministarstva unutarnjih poslova,kulture, gospodarstva i financija. Jedna treÊina ispitanika ili34% tvrdi kako ova Vlada u veÊoj mjeri koristi neformalnekanale komuniciranja u odnosu na prethodnu, dok gotovopolovica (45%) smatra kako to Ëini jednako kao i prethodna.Za novinarska pitanja najzatvorenija su dræavna tijela snajveÊom koncentracijom politiËke i financijske moÊi:srediπnji ured Vlade RH i Ministarstvo financija. Niske ocijeneza svoju komunikaciju s novinarima dobili su i glasnogo-vornici Ministarstava kulture i Ministarstva pravosua.

Utjecati na medijePrema objavljenim rezultatima istraæivanja, koji se mogu

pogledati na web stranicama HND-a i GONG-a, ispada takoda duænosnici radije komuniciraju s novinarima ili medijimagdje mogu utjecati na ono πto Êe i kako biti napisano, pa ibirati novinara s kojim æele razgovarati. KritiËnost premanjihovu radu kaænjava se pak zabranom pristupa duænosniku,pa i informaciji. Stara je to praksa koja se samo nastavlja baπkao i sluËajevi kada duænosnik ili njegov glasnogovornik vrπepritisak na novinara prijetnjama svojim poznanstvom s,primjerice, urednikom.

PoraæavajuÊim se, do neke mjere, moæe smatrati i podatakprema kojem se od svih ispitanih samo 7% novinara pozvalona Zakon o pravu na pristup informacijama. Ipak, pitalo sesamo za zadnji upit πto su ga novinari slali nekom odistraæivanjem obuhvaÊenih tijela javne vlasti, a on se u 79%sluËajeva odnosio na konkretna pitanja. Samo 5% novinaraupitom je zahtijevalo dostavu dokumenata. Premda je natemelju tek jednog upita teπko donositi generalne zakljuËke,ovako velika razlika u postocima ipak govori o sve manjimkapacitetima za istraæivaËko novinarstvo u vodeÊim hrvatskimredakcijama. PolitiËari, tako ispada, i dalje odreuju okvirtema kojima se novinari bave jer se novinari nerijetko neudubljuju u dokumente i ne nastoje previπe istraæivati mimoonog πto im je “servirano”.

»injenicu da se novinari puno ËeπÊe obraÊaju glasno-govornicima nego sluæbeniku za informiranje, moguÊe jeobjasniti i kratkim rokovima kada je na odgovor nemoguÊeËekati 15 dana. Samo u nekim tijelima vlasti funkcijaglasnogovornika objedinjena je s funkcijom sluæbenika zainformiranje. Ondje gdje to nije sluËaj, sluæbenici za pravona pristup informacijama obiËno su marginalizirani, i to

najprije od samih novinara. Takva je praksa to Ëudnija akose zna da je sluæbenik Zakonom o pravu na pristupinformacijama obavezan dati odgovor, dok ne postoji zakonkoji na to obavezuje glasnogovornika.

Zbog toga je jedan od konkretnih zahtjeva kojima jerezultiralo ovo istraæivanje i reguliranje odgovornosti, pravai obaveza Ureda za odnose s javnoπÊu tijela javnih vlasti. Prijesvega, potrebno je uskladiti Zakon o medijima sa Zakonomo pravu na pristup informacijama kako bi se svim novinarimaosigurao jednak pristup traæenim podacima te sankcioniraladiskriminacija nekih novinara. Zahtijeva se i veÊa struËnosti kvaliteta Ureda za odnose s javnoπÊu koji bi trebali osiguratiredovno komuniciranje o radu tijela vlasti, poput tematskihbrifinga o specifiËnim javnim politikama i proaktivnogobjavljivanja podataka. Boljem informiranju javnostipomogle bi i redovite konferencije za novinare bez unaprijednametnute teme, na kojima bi predsjednik Vlade i njegoviministri bili dostupni za izravna pitanja novinara.

IstraæivaËi na metiVeÊina ispitanih novinara traæila je i izravan pristup

dræavnim sluæbenicima koji rade na pojedinim temama i snjima su najbolje upoznati. Funkcija glasnogovornika,sudeÊi prema rezultatima istraæivanja, prije se doæivljava kaoprepreka nego kao pomoÊ u obavljanju novinarskog posla.

Svemu navedenom usprkos, anketirani su novinarigeneralno relativno zadovoljni otvorenoπÊu tijela vlasti, patako ispada da prosjek kvari nekoliko loπe ocijenjenihministarstava i srediπnji Vladin ured. »injenica da se radi odræavnim tijelima πto u najveÊoj mjeri kroje politiku kojaizravno utjeËe na æivote graana zabrinjavajuÊa je kao injihova sklonost potpunoj kontroli onoga πto Êe o njihovu raduiziÊi u javnost. Zbor istraæivaËkih novinara HND-a stoga je meukonkretne zahtjeve stavio i izbacivanje odredbe o sramoÊenjuiz Kaznenog zakona. Jasno je, naime, da Êe upravo istraæivaËkinovinari najËeπÊe biti metom te kaznene odredbe, osobito kadrezultati istraæivanja pokazuju kako su najmoÊniji ljudi udræavi, ako je suditi prema njihovu odnosu s novinarima, oËitoskloni izbjegavanju neugodnih tema i pitanja.

Koliko u tome mogu biti uspjeπni, pokazuje i relativnoslab odaziv novinara za ovo istraæivanje. Premda ih jepozvano gotovo 600, upitnik je pristalo ispuniti njih 230, odkojih je tek 138 ispitanih odgovorilo na sva pitanja. Nije toposebnost samo ovog istraæivanja. SliËno se ponovilo i sanketnim upitnikom koji je novinarima lani slaloMinistarstvo kulture. Razlog tako slaboj motivaciji novinarada odgovaraju na pitanja o svojem profesionalnom statusu,moæe se takoer pronaÊi u rezultatima ovog istraæivanja. Akosu, naime, dræavni duænosnici navikli postavljati uvijete kakoÊe i s kojim novinarima komunicirati, tada je teπko oËekivatibilo kakav konkretan pomak bez obzira na sve iscrpne anketeza koje treba odvojiti i neko vrijeme. Pored toga, meunovinarima koji prate rad visokih dræavnih tijela manje je ionih kojima ovakvo, generalno loπe stanje, odgovara jerputem svojih veza dobivaju “ekskluzive”�

NovineimajubuduÊnost

Piπe Goran BorkoviÊ

Premaobjavljenimrezultatima

istraæivanja, kojise mogu

pogledati na webstranicama HND-

a i GONG-a,ispada tako da

duænosnici radijekomuniciraju snovinarima ili

medijima gdjemogu utjecati naono πto Êe i kakobiti napisano, pai birati novinara s

kojim æelerazgovarati;

kritiËnost premanjihovu radu

kaænjava se pakzabranom

pristupaduænosniku, pa i

informaciji

VeÊ je valjda svima dojadilo Ëitati tekstove o slomu medijskogtræiπta, o sve veÊoj brojci novinara na burzi rada, o novimotkazima, o gaπenju joπ jednog novinskog izdanja, ouredniËkom povlaivanju oglaπivaËima, odnosno o svemuonome πto zadnjih godina obiljeæava novinarsku struku. Zatosmo za ovaj broj pripremili neπto drugo. Pokuπali smo pronaÊinekoliko pozitivnih primjera, kolega koji se barem trudepronaÊi izlaz iz crnila i dati kakav-takav zamah umornomtræiπtu tiskovina, pa zato odmah molba da ih se ne sasijeËena prvu, kako to obiËno radimo, jer kao rade za ovoga ilionoga ili u svrhu ovu ili onu.

Hrabri dvojacPronaπli smo ih dvojicu. Toni Moπkov ne samo da veÊ

nekoliko mjeseci ustrajava objavljujuÊi magazin RollingStone, nego je nedavno krenuo i na Top Gear, a BrankoKarapandæa hrabro ulazi u niπu dnevnih novina na kojimasu i mnogo iskusniji slomili zube.

PriËa prva: Moπkov je deset godina proveo u marketingu.Radio je u Nacionalu do njegova gaπenja, a onda je usredkrize odluËio i sam krenuti u izdavaËki pothvat.

“Siguran sam da træiπte za tiskovine postoji, ali da joπnije doπlo do njegova ËiπÊenja”, kaæe Moπkov navodeÊi razlogekoji su ga ponukali da uzme hipotekarni kredit i upusti se uavanturu za koju ni veÊi izdavaËi ne bi dali boba.

Evo njegove priËe: “U zadnje se vrijeme Ëesto kaæe da vassila natjera na neke stvari, pa tako i na poduzetniπtvo. Mojezadnje radno mjesto prije otvaranja vlastite firme bio jeNacional, koji je zavrπio tako kako je zavrπio. Upravo u tovrijeme dobio sam pozivnicu za londonski sajam medija, gdjesam platio kotizaciju i, ne biste vjerovali, bio senzacija jer sambio prvi iz Hrvatske koji se tamo uopÊe pojavio. Svi ostali izregije odavno su bili na tom festivalu, jedino se nije pojavljivaonitko iz Hrvatske. Pitali su zaπto. Odgovorio sam im kakopretpostavljam da je razlog u tome πto oËito mislimo da radimonajbolje novine na svijetu. Uostalom, i sâm sam radio kod IvePukaniÊa koji me nauËio puno onoga πto i danasprimjenjujem, ali sam znao da on niti hoÊe niti moæe imatilicencna izdanja, jer je bio siguran da svoj posao zna najbolje.”

Kao jedinom Ëovjeku iz Hrvatske, Moπkovu je odmahponuen sastanak s izdavaËima glasovitog The Economista.

22NOVINARBROJ 4-7/2014.

23NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

U dva dana, koliko je trajao festival, Moπkov je bio na πesnaestsastanaka, od kojih je svaki trajao po 45 minuta. IzdavaËi sunudili svoja rjeπenja, a on je uzeo ono po πto je doπao. Cijenune smije otkriti.

“OdluËio sam krenuti s Rolling Stoneom. Mislio sam daje taj magazin najbolje rjeπenje za poËetak jer s takvimproizvodom nikome neÊu uÊi ‘u meso’. Cilj mi je bio dabudem ‘ispod radara’ velikim izdavaËima u Hrvatskoj. Dasam odmah krenuo s Top Gearom, vjerojatno bi me zamijetili,πto mi, kao maloj tvrtki koja je zapravo ‘start up’, nije trebalo.Za razliku od Rolling Stonea, koji praktiËki nemakonkurenciju, na domaÊim kioscima postoji barem 12Ëasopisa poput Top Geara, koji se bave autoindustrijom”,objaπnjava Moπkov.

Zavidna tiraæaBuduÊi da Rolling Stone izlazi veÊ 47 godina, nadao se da

je rijeË o imenu samom po sebi. Iznenadile su ga, meutim,reakcije dijela Ëitatelja nakon nekoliko brojeva koji su kritiziralisadræaj Rolling Stonea tvrdeÊi da je u njemu previπe politike.»itatelji, kaæe Moπkov, nisu znali da je ideja Janna Wernera,izdavaËa i urednika Rolling Stonea, bila upravo da spaja glazbus politikom i ekonomijom. Prosjek prodaje prva tri brojaprijavljen agenciji ABC iznosi 9000 primjeraka, i to na podruËjubivπe Jugoslavije, koje pokriva hrvatsko izdanje.

medijska scena“Zadovoljan sam tim brojkama jer smo ljude najprije trebali

nauËiti Ëinjenici da Rolling Stone nije samo rock’n’roll, da nijesamo glazba, da nemamo samo Pink Floyde i Ëisti rock, nego irecentnu glazbu. U tome su nam puno pomogli ameriËkiizdavaËi, ispriËavπi nam kako su prije nekoliko godina stavilimladu zvijezdu Justina Biebera na naslovnicu. Gotovo im jepao server od mailova kojima su ih zatrpali gnjevni Ëitatelji,prijeteÊi da Êe otkazati pretplatu. Dogodilo se, meutim, neπtosasvim drugo. UnatoË Ëinjenici da im 70 posto prodaje odlazina pretplatu, a tek 30 posto na kioske, broj s Bieberom su nakiosku praktiËki rasprodali. Neki su klinci prvi put upravo zbogBiebera vidjeli Rolling Stone i kupili ga. Neπto sliËnopokuπavamo i mi. Stavili smo na naslovnicu Matiju BabiÊa sIndexa i taj se broj prodao jednako kao i proπli na kojem je bioDamir Urban. Na iduÊu naslovnicu stavili smo temu ‘Bosanskiblues’ o socijalnim prosvjedima u BiH, jer nam se Ëinilo damainstream-mediji puno viπe piπu o dogaanjima u Ukrajini,nego u BiH, koji nas se viπe tiËu. Ne samo da su nam partneri izSAD-a Ëestitali na tom potezu, nego je i taj broj proπao vrlo dobrona kioscima. Broj poslije na naslovnici je bila Dunja ErcegoviÊ,koja nije dobro poznata πiroj publici, ali mislim da je i to ulogaRolling Stonea da podræi sve mlade i pametne ljude koji neπtorade, posebno zato πto radiostanice puπtaju istih 12 pjesama pocijeli dan i ne pruæaju dovoljno moguÊnosti mladima. Ni s njomnismo pogrijeπili”, kaæe Moπkov.

Licencna solidarnostNakon Rolling Stonea, krenuli su s objavljivanjem

licencnog izdanja automagazina Top Gear, Ëasopisa koji jeekstenzija televizijske emisije s 25 izdanja u svijetu. PoËelisu s ekskluzivnim izdanjem Turning Points New York Timesa,koje je bilo dostupno iskljuËivo putem poπte, a od 2014.,najavljuje Moπkov, i ono bi se trebao pojaviti na kioscima.

GovoreÊi o licencnim izdanjima, Moπkov tvrdi da onaosiguravaju kvalitetu sadræaja i da im vlasnici licence znatnopomaæu u realizaciji broja.

“Naπi nam partneri daju smjernice i u prijelomu,sugerirajuÊi koje fotografije da stavimo na naslovnicu, zaπtoda upotrijebimo sivu, a ne potpuno crnu boju. To je πkola kojuprolazimo iz broja u broj. Za svako izdanje radili smo nultaizdanja. Uostalom, i oni rade Ëeste redizajne, πto je sjajna πkolaza sve nas. Ovdje se ne moæe dogoditi da urednici, novinari igrafiËari pet godina rade isti posao”, objaπnjava Moπkov.

©to se tiËe sadræaja, po ugovoru bi Rolling Stone,primjerice, trebao imati pedeset posto prenesenog, a pedesetposto izvornog sadræaja. Moπkov kaæe da bi, s obzirom nakvalitetu novinara koje je okupilo hrvatsko izdanje, uskoromogli zatraæiti njegovu izmjenu.

O cijeni ne æeli puno. Misli da je 15 kuna vrlo fer, jer su sedræali Ëinjenice da, na primjer, Top Gear u Velikoj Britanijistoji Ëetiri funte, jednako kao i kava s mlijekom u centruLondona. IzdavaËi su upravo takvu cijenu formirali i zaHrvatsku: po iznosu kuna koji se izdvoji u centru Zagreba zamacchiato.

Moπkov se ne boji financijskog neuspjeha. Zapoπljavaosmero ljudi, πto je i po zakonu duæan. Unajmljuje ured,plaÊa reæije i kaæe da mu je tvrtka u blagom plusu, ali…

“Kad bih gledao vlastiti novac koji sam investirao, osobnosam u minusu, ali to je moj problem. Uostalom, da bi Ëovjeku Hrvatskoj uπao u izdavaπtvo, i tako mora biti malo lud, jerse plaÊaju obaveze na sve i svaπta, pa i na oglase, πto naπipartneri iz svijeta joπ ne vjeruju. UnatoË tome, ne mislimoodustati. ©toviπe, πirit Êemo se dalje”, optimistiËan je Moπkov.

Zagreb dobiva svoju novinuPriËa druga: Branko Karapandæa, bivπi novinar i urednik u

VeËernjem listu, sa svojim suradnicima pokreÊe dnevni list kojiÊe biti iskljuËivo orijentiran na grad Zagreb i ZagrebaËkuæupaniju. U trenutku kada se piπe ovaj tekst, taj dnevni list(nesluæbeno ime je Za Zagreb) joπ nije iziπao na danje svjetlo.Koπtat Êe pet kuna. Glavna urednica bit Êe Iva Markulin, bivπanovinarka Vjesnika, koja Êe morati doseÊi 8000 prodanihprimjeraka, koliko je potrebno za mirno izlaæenje novog izdanja.

Ako se pred ljeto u tome ne uspije, novine se neÊe gasiti,obeÊava Karapandæa, jer je poslovni model baziran na planutri plus tri mjeseca. Osim toga, postoje zamjenski planovi zaosiguranje dodatnih prihoda, jer se pripremaju i drugi projekti.O brojci zaposlenih novinara zasad ne govori. Kaæe da nijeproblem zaposliti, ali je problem poigravati se sudbinama ljudi.

Otkud novac za pokretanje dnevnog lista, pitali smoKarapandæu.

“Najmanje Ëetiri godine intenzivno se bavimo ovomidejom. Viπe smo puta razgovarali s Brankom Tuenom iStjepanom AndraπiÊem, nekad glavnim ljudima VeËernjeglista, i zakljuËili da novac nije temeljni uvjet njezinerealizacije, nego Ëinjenica da oni koji proizvode novineimaju kontrolu nad njom. U Europi je upravo takav trendjer druπtvena poduzeÊa imaju znatno viπi stupanjuspjeπnosti od onih takozvanih neoliberalnih, koje zanimaiskljuËivo kapital. Ove novine pokreÊe skupinaprofesionalaca koji su u jednom trenutku bili otpisani jernisu odgovarali interesima pojedinih izdavaËa, a kojivjeruju u svoje znanje. PojaËani smo mladim, ali veÊetabliranim novinarima s razliËitih portala i vjerujem damoæemo napraviti proizvod koji Êe ljudi Ëitati. Vrlo Êemobrzo znati jesmo li u pravu”, objaπnjava Karapandæa,demantirajuÊi pritom tvrdnje da iza ovog projekta stojizagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ.

“Nemamo nikakve veze s njim. Istina je da samindirektno radio za gradonaËelnika preko Medijske mreæe,ali ne bih tu Ëinjenicu povezivao s ovim listom niti Êe gaBandiÊ ureivati. Naπe kriterije odreivat Êe uredniπtvo igraani. Prema njihovu Êemo sudu podupirati ili kritiziratiodreene poteze. Ako je negdje rupa na cesti, objavit Êemoda je rupa na cesti. Ni VeËernji ni Jutarnji ni 24sata zapravonisu zagrebaËke novine. Njima je samo sjediπte u Zagrebu.Uza sve uvaæavanje, ali oni uvijek kasne za elektroniËkimmedijima i nude ono πto su graani veÊ Ëuli. Naπ je ciljdrukËiji. Æelimo uvijek iÊi korak dalje i svaku vijest kojaje vrijedna toga tretirati kao temu. Jasno nam je da je toteæi put, ali mi ne æelimo biti novine sa stavom, negonovine s neobvezujuÊim rjeπenjima u prometu, u kulturi,u znanosti, u sportu, u zdravstvu, a ponekad i u politici skojom se neÊemo iskljuËivo baviti.”

IzbjeÊi TisakKarapandæa i njegovi suradnici muku muËe s tehniËkim

detaljima. Odustali su, barem u prvu ruku, od distribucijeputem Tiska.

“Ne moæemo Ëekati 75 dana da bismo od prvog dana prodajedobili novac od Tiska. Ispada da bismo tiskali 750 tisuÊaprimjeraka u 75 dana. Ako ih pomnoæimo s pet kuna, πto jeprodajna cijena izdanja, dobijemo iznos od Ëetiri milijuna kuna.BuduÊi da je realna pretpostavka da Êemo prodati oko polatiskanih novina, ispada da nam je potrebno izmeu pet i sedammilijuna kuna da krenemo, πto nam je bilo previπe”, objaπnjavaKarapandæa, πto otvara priliku za kolportere kojima je ponueno1,2 kune bruto po prodanom primjerku.

Potencijalni problem u opstanku novog dnevnog listamogli bi biti i oglasi. Karapandæa se ne boji oglaπivaËa i kaæeda su se oni, nakon πto su izvukli priliËnu korist od tiskanih,priklonili elektroniËkim medijima.

“Ono πto mogu obeÊati jest da naπu drugu i treÊu stranicunitko neÊe moÊi kupiti, osim Ëitatelja koji su kupili naπe novine.”

Hrabro ili ludo? Vrijeme Êe pokazati, rekli bi nemaπtoviti,ali u ovom sluËaju vrlo toËni novinari�

“Ne moæemoËekati 75 danada bismo odprvog danaprodaje dobilinovac od Tiska.Ispada da bismotiskali 750 tisuÊaprimjeraka u 75dana. Ako ihpomnoæimo spet kuna, πto jeprodajna cijenaizdanja,dobijemo iznosod Ëetiri milijunakuna. BuduÊi daje realnapretpostavka daÊemo prodatioko pola tiskanihnovina, ispadada nam jepotrebnoizmeu pet isedam milijunakuna dakrenemo, πtonam je bilopreviπe”,objaπnjavaBrankoKarapandæa, πtootvara priliku zakolporterekojima jeponueno 1,2kune bruto poprodanomprimjerku

BuduÊi daRolling Stoneizlazi veÊ 47

godina, nadao seda je rijeË o

imenu samompo sebi.

Iznenadile su ga,meutim,

reakcije dijelaËitatelja nakon

nekoliko brojevakoji su kritiziralisadræaj Rolling

Stonea tvrdeÊi daje u njemu

previπe politike.»itatelji, kaæeMoπkov, nisu

znali da je idejaJanna Wernera,

izdavaËa iurednika Rolling

Stonea, bilaupravo da spaja

glazbu spolitikom i

ekonomijom

foto Andro DamjaniÊ

24NOVINARBROJ 4-7/2014.

25NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Jedna odjunakinjanovinarskihbizarnosti koje jeporodioFacebooksupruga jeministragospodarstvaIvana Vrdoljaka.Njoj se smrklokad je odluËilajavno podijelitifotografiju izministrova i svogdnevnog boravkagdje je dalapostaviti, ni viπeni manje, negoveliku Ledovuπkrinju

Ako je iπta kriv, nije na partiji da mu sudi. Ta su vremena proπla.”Facebook status koji je na dan smjene Slavka LiniÊa objavila

bivπa glasnogovornica Vlade Ivana Grljak, u udarnim prilozimaprenijele su sve tri nacionalne televizije, a vodeÊi portali dali sumu istaknuto mjesto analizirajuÊi sukob premijera i bivπegministra financija. Dalo bi se sad raspravljati koliko je virtualnapodrπka koju je LiniÊu dala politiËki irelevantna PR-ovka umedijskoj obradi bila predimenzionirana, ali ovdje je kljuËnoneπto drugo: GrljakiËin status i tekst o njemu sigurno prvi nisumogli objaviti novinari bez otvorenog profila na Facebooku.ZahvaljujuÊi Zuckerbergovoj koπnici informacija, stotinepolitiËara, PR-ovaca, opinion makera, vjerojatno i pripadnikaobavjeπtajnih sluæbi, umreæeno je s novinarima kao nikad prije,vijesti kaotiËno kolaju, a medijski trudbenici Ëetaju, skrolaju ivrebaju vruÊu robu. Opaska “ËovjeËe, nema te na Facebooku”,uz dozu humora i Ëuenja, novinare bez profila sve ËeπÊe dovodiu situaciju da se pred kolegama skoro pa opravdavaju kako uopÊeuspijevaju raditi svoj posao. U klubu ravnoduπnih prema FB-ugodinama je i voditelj Nedjeljom u 2 Aleksandar StankoviÊ, kojitek povremeno ode na sluæbene stranice emisije, ako gledateljimaæeli zahvaliti ili se ispriËati zbog neke pogreπke.

»uvanje intime“Nikad nisam doπao u napast da otvorim osobni profil.

Jednostavno mi ne treba. Ne æelim svoje slike gurati drugimapod nos, niti ih obavjeπtavati o svojim svakodnevnimaktivnostima. Ako govorimo o informacija koje kolaju,vjerojatno sam za neπto zakinut,ali to nadoknaujem na drugenaËine. Zauzvrat dobivam spokoj, jer ne moram komuniciratis kojekakvim idiotima koji se nuæno kaËe na profile javnihosoba. Oni koji me baπ trebaju, naÊi Êe me preko telefona ilimaila, sve viπe od toga smatram gubljenjem vremena”,rezolutan je StankoviÊ.

Osim gubljenja vremena, nekima aktivnosti na FB-u mogudonijeti ozbiljne probleme u redakciji. Nakon oslobaajuÊepresude Anti Gotovini i Mladenu MarkaËu u studenome 2012.,na profilu HTV-ove novinarke Helene KrmpotiÊ pojavio seosebujan osvrt na premijera i predsjednika, zaËinjen soËnimpsovkama i pozivom na linË. “Nabijem na k… MilanoviÊa iJosipoviÊa i njihova miπljenja o Domovinskom ratu ioslobaajuÊoj presudi. Da barem malo nalikujemo na dræavu,veÊ danas bi bili spaljeni na lomaËi na Markovu trgu.”

Na Prisavlju se odmah pokreÊe interna istraga, urednicinovinarku prijavljuju za govor mrænje, a ona angaæiraodvjetnike koji dva dana nakon incidenta tvrde da KrmpotiÊnije bila autorica spornog statusa.

“Kao joπ jedan u nizu poteza s ciljem da je se difamira,netko od kolega je hakirao, provalio u FB-profil i pod njenimimenom i prezimenom objavio izrazito ruæne, bezobrazne ineprimjerene izjave, izvrgnuvπi je podsmijehu javnosti i struke,ali i stegovnom postupku”, poruËili su odvjetnici, najavljujuÊii kaznenu prijavu zbog naruπavanja dostojanstva i profesio-nalnog integriteta Helene KrmpotiÊ.

Ovaj sluËaj nikad nije dobio epilog, samo je pokazao dakrπenja etiËkih i radnih normi, kad su novinarske FB aktivnostiu pitanju, nije nimalo jednostavno pravno dokazati.

medijska scena

Facebook novinarstvo

Styria, toËnije dnevni list 24sata, prvi je pokrenuo strategiju otvaranjasluæbenih FB-stranica svojim novinarima, na kojima oni danas postavljajulinkove na svoje tekstove i izravno komuniciraju s Ëitateljima

Piπe Branimir ZekiÊ

Prolazna moda ilimedijska buduÊnost

26NOVINARBROJ 4-7/2014.

27NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

stranica svojim novinarima, na kojima oni danas postavljajulinkove na svoje tekstove i izravno komuniciraju s Ëitateljima.Meu njima je i Ivan PandæiÊ, jedan od vodeÊih istraæivaËkihnovinara mlae generacije, koji je dugo odolijevao zovuMarka Zuckerberga, a danas ima i sluæbenu novinarsku FBstranicu i privatni profil. Koji opet najviπe koristi za posao.

Direktna komunikacija

“Kad sam odluËio otvoriti profil, odmah sam odluËio daÊe to biti radi posla: prijateljstava s politiËarima, kolegama,analitiËarima, profesorima, osobama iz odnosa s javnoπÊu itek ponekim starim privatnim prijateljem. Kad je 24sataodluËio svim novinarima otvoriti i stranicu, u neznanju sammislio da Êe se prijatelji moÊi prebaciti i tamo, ali nije bilotako lako. Onda sam zapeo u apsurd s dva profila, pa pozvaosve prijatelje da lajkaju i tu stranicu. Zato nekad istu stvarobjavim na oba profila, πto zna biti naporno onima koji sumi i prijatelji. Stranica je striktno poslovna i ograniËena namoj medij, profil je slobodnija forma, ali i jedno i drugo jeprivuklo Ëitatelje. Javljaju se, a πto mi je joπ vaænije, njihovepriËe i stavovi puno su realniji, za razliku od anonimnihkomentara ispod Ëlanaka na internetu, valjda zato πtoobjavljuju pod svojim imenom. Drago mi je vidjeti kad netkopoπalje priËu jer ima povjerenja u moj rad. Ne znam bi li jeposlao i na redakciju, tako da je ovo brz, jednostavan idirektan naËin komunikacije”, pojaπnjava PandæiÊ.

Novinari su stalno u dvojbi: poslovne ili privatne objave,ili moæda kombinirano? Slike s ljetovanja ili kritika nekeodluke MilanoviÊeve Vlade? RazliËiti novinari razliËitoodluËuju, ovisno o vlastitom karakteru, FB publici kojoj seobraÊaju ili navuËenosti na famozne lajkove. Facebookmnogima u æurnalistici sluæi i kao auspuh od nagomilanogstresa, pa ga koriste ponajprije kao privatne osobe, a nenovinari. Zalome se “selfieji” s ludih noÊnih izlazaka, πto seu gorim sluËajevima takoer moæe vratiti kao bumerang.Recimo, ako je iduÊi dan radni, urednik virtualni prijatelj, anovinar sa sinoÊnje fotke vidno indisponiran. Privatne objavedrugih protagonista javne scene, koje novinari potom koristeu svojim tekstovima, radijskim ili tv-prilozima, samo uzadnjih nekoliko mjeseci isprovocirale su nekoliko bizarnihsluËajeva, ne posve liπenih humora. Najsvjeæiji je primjerTomislava Matije Varge, Ëlana Uprave Hrvatske poπtanskebanke, kojega je Vlada na to mjesto imenovala poËetkomlipnja. Varga se, valjda u naletu euforije zbog ugodnog iispunjenog vikenda, na FB-u pohvalio kako ga je proveo uIstri, po vinarijama i oπtarijama, na bicikliranju u prirodi ikoncertu TBF-a, no na naslovnice nije doπao zbog toga.Kobno je ispalo πto se Varga u statusu pohvalio veËerom “sEmilom i Majom“, a Emil nije nije bio nitko drugi negovlasnik Atlantic Tradea i prijatelj premijera MilanoviÊa,Tedeschi. Dovoljno da kao lavina krenu medijski napisi kakopolitika preko privatnih druæenja i dalje kadrovira u upravidræavne banke, ali i da se napomene kako je protagonist tekstaujedno i brat ravnatelja HZZO-a Siniπa Varge, joπ jednoga

medijska scena

Nikad nisamdoπao u napast

da otvorimosobni profil.

Jednostavno mine treba. Ne

æelim svoje slikegurati drugimapod nos, niti ihobavjeπtavati o

svojimsvakodnevnim

aktivnostima.Ako govorimo oinformacija koje

kolaju, vjerojatnosam za neπtozakinut,ali to

nadoknaujemna druge naËine,

kazivaAleksandarStankoviÊ.

Interna prepiskaDa bi dospjele pod lupu javnosti ili na naslovnice portala,

FB-objave novinara ne moraju Ëak biti ni javne. Pokazala jeto interna FB prepiska, “u inbox”, izmeu splitskog novinaraDamira PetranoviÊa i ministra unutarnjih poslova RankaOstojiÊa, koji je u toj polemici izvukao deblji kraj. U razgovorukoji se vodio u kasnim noÊnim satima OstojiÊ insinuira da jePetranoviÊ plaÊenik, istovremeno hvaleÊi sebe kao jedinogministra koji je imao petlje uhititi Dinamova πefa ZdravkaMamiÊa. Osupnut ministrovim uliËnim stilom, infantilnomsamohvalom i optuæbama na njegov raËun, PetranoviÊ iduÊejutro cijelu prepisku prosljeuje kolegama, Index je objavljujena naslovnici, ali ozbiljnija reakcija novinarske struke i

javnosti izostaje. I sve bi bilo dobro da se radilo o jedinomministrovom incidentu ove vrste. Da se treba kloniti Facebookakad su novinari u blizini, vidjelo se i u æestokoj polemici snovinarom Slobodne Dalmacije Ivanom Ugrinom kojoj su urealnom vremenu svjedoËile stotine njihovih virtualnihprijatelja, a potom i mediji. Tko god je Ëitao, morao se zapitati:otkud ministru toliko vremena za internetsko sipanje æuËi, ito stilom i vokabularom neobrazovanog, anonimnogforumaπa? Svaka ozbiljnija studija o hrvatskom novinarstvumorat Êe ubuduÊe uzeti Facebook kao jedan od vaænijihfaktora za dostupnost i Ëitanost tekstova, a time iprepoznatljivost njihovih autora. Styria, toËnije dnevni list24sata, prvi je pokrenuo strategiju otvaranja sluæbenih FB-

koji uæiva premijerovu naklonost. Njegov brat Tomislav Matijanakon svega naprasno gasi FB profil, a VeËernjem listu koji jeprvi objavio tekst stiæu nemuπta uvjeravanja kako Maja i Emiliz statusa zapravo nisu braËni par Tedeschi. Druga junakinjanovinarskih bizarnosti koje je porodio Facebook supruga jeministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Njoj se smrklo kad jeodluËila javno podijeliti fotografiju iz ministrova i svogdnevnog boravka gdje je dala postaviti, ni viπe ni manje, negoveliku Ledovu πkrinju. Osim πto su je nemilosrdni internetskiforumaπi iscipelarili za rijetko vien neukus, u novinarskomtekstu postavljeno je mnogo neugodnije, iako doneklenategnuto pitanje. Kako se u ministrovu domu naπaosponzorski proizvod tvrtke Ivice TodoriÊa, posloviËno dobrouvezanog sa svakom garniturom na vlasti? U oba navedenasluËaja, niz pitanja otvorio se tek nakon FB statusa njihovihautora, kojima vjerojatno ni u primisli nije bilo da Êe zboghvalisanja hedonistiËkim vikendom ili samo obiËnomledenicom zavrπiti na naslovnicama portala.

Pomicanje granica privatnostiNovinar PandæiÊ kaæe da se gotovo uvijek dræi pravila da

na svom profilu ne objavljuje stvari iz privatnog æivota.Iznimka su bile nedavne poplave u Slavoniji, kad je objaviofotografije roditeljske kuÊe u Gunji.

“Katastrofa u Slavoniji i mojoj Gunji pomjerila je graniceprivatnog i poslovnog. Da, htio sam da πto viπe ljudi vidi mojupotopljenu kuÊu, da prenesem razmiπljanja tih ljudi, da utjeËemda ih se ne zaboravi. Baπ tada se vidjela ogromna korist odFacebooka. Kad je krenula poplava, ljudi koji su izaπli iz Gunjeobjavljivali su na posebnoj grupi za one zatoËene u kuÊama, dijelilisu informacije, preko tamoπnjih prijatelja stalno sam bio u tijeku,iz svega su nastale i neke novinarske priËe. Javilo mi se mnogoljudi koje sam poznavao samo povrπno, ta nesreÊa nas je ujedinila,a bez druπtvene mreæe sve bi bilo mnogo teæe. Stvar je priliËnojednostavna, ako im objavim neko obeÊanje iz ministarstva, ljudis terena brzo u svojim komentarima jave kako je u stvarnosti,provodi li se to ili ne. Oni meni pomaæu u poslu, a ja njima kolikomogu da im se problemi rijeπe, to je ta sinergija. Imali smo,naravno, novinare i na terenu, bez toga sve bi bilo besmisleno, alihrpa informacija stigla nam je upravo od mojih sumjeπtana.Druπtvene mreæe pokazale su naæalost i crnu stranu, jer seistovremeno pojavljivala i gomila dezinformacija”, kaæe PandæiÊ.

S padom naklade tiskanih medija Facebook je postaonajdostupnija besplatna platforma za veÊu vidljivost novinarskihuradaka. Sve viπe novinara svaku svoju kolumnu ili jaËunovinarsku priËu, Ëim se pojavi na webu, objavljuje i na vlastitomprofilu, gdje iz prve ruke, po broju lajkova i dijeljenja, moæe vidjetije li pogodio æivac publike. S druge strane, status medijskih zvijezdapojedinim novinarima donosi posjeÊenost virtualnih stranica veÊuod broja prodanih primjeraka nekih nacionalnih dnevnih listova.Zoran ©prajc na dan pisanja ovog teksta brojao je viπe od 30 tisuÊapratitelja, dok Matija BabiÊ armiju sljedbenika svakodnevnouveseljava ciniËnim statusima o LiniÊu, ©egonu, MilanoviÊu iKukuriku koaliciji, objavljujuÊi i detalje o porezno-policijskomnadzoru koji mu je, uvjeren je, vlast navukla na portal�

foto Andro DamjaniÊ

Katastrofa uSlavoniji i mojojGunji pomjerilaje graniceprivatnog iposlovnog. Da,htio sam da πtoviπe ljudi vidimoju potopljenukuÊu, daprenesemrazmiπljanja tihljudi, da utjeËemda ih se nezaboravi. Baπtada se vidjelaogromna koristod Facebooka.Kad je krenulapoplava, ljudikoji su izaπli izGunje objavljivalisu na posebnojgrupi za onezatoËene ukuÊama, dijelilisu informacije,preko tamoπnjihprijatelja stalnosam bio u tijeku,iz svega sunastale i nekenovinarske priËe.Javilo mi semnogo ljudi kojesam poznavaosamo povrπno, tanesreÊa nas jeujedinila, a bezdruπtvene mreæesve bi bilomnogo teæe

28NOVINARBROJ 4-7/2014.

29NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Lektori su uredakcijamapozicionirani tikuz ËistaËicu iportira, vrijedneradnike svaketvrtke, Ëija jezadaÊa krpomprebrisatipodove isanitarije ili senasmijeπiti naulazu, ali - taj jekadar tekiznimno zrcaloprofesionalneneupuÊenosti. Zarazliku odlektorske sluæbe

Zamislite da radite posao koji podrazumijeva potpunuodgovornost, iako javnost ne zna da ste iπta radili, da sve onoπto obavite vaπi nadreeni smatraju samorazumljivim i, samimtime, jednostavnim, prelakim, nedovoljno vaænim da bi sefinancijski stimuliralo, i jedini rezultat vaπeg rada su - propusti.Ako vam je jasno o Ëemu govorimo, vjerojatno ste zaposlenikao lektor u nekoj od hrvatskih novinskih redakcija.

Jeste li isfrustrirani? Vjerojatno jeste.Da biste postali vaæan, ali zanemaren kotaËiÊ u mehani-

zmu objavljivanja druπtveno korisnih priËa, aktualnih vijesti isenzacija, prethodno ste morali zavrπiti zahtjevan studijhrvatskog jezika na nekom od filozofskih fakulteta u zemlji,te se tako regrutirati u veÊinom najobrazovaniji kadarredakcije. Pritom ste, vjerojatno, zaraæeni nevienimmazohizmom, ako se svjesno marginalizirate ili greπkom (ipukom neinformiranoπÊu) pristajete zasjesti na zaËelje zaËeljakad je rijeË o profesionalnom ugledu.

Hrvati su ekstremno upuÊen narod: svaki kafanski “podupiraËπanka” bolje od aktualnog izbornika zna koja je dobitnanogometna formacija, sluËajni prolaznik bio bi bolji premijerod izabranog kad bi mu se samo dala πansa, a jeziËni standarddoktorirali su svi koji su “prismrdili” srednjoj πkoli, pa bolje odprofesora znaju kad upotrijebiti koji refleks jata i tako produbitirazliku izmeu nas, Hrvatina, i susjeda nam, donedavnihneprijatelja. Drugi je problem “Ë” i “Ê”, poligon za izrugivanjeDalmatincima i Zagorcima, i to je otprilike to. Ostalim jeziËnimpitanjima nitko se ne zamara jer ono πto ne znamo ne znamoda ne znamo, osobito ako nam tako odgovara da bismo ubirtijaπkim razgovorima “prodavali pamet”. Na sniæenju.

No, problem se javlja kad ljudi koji su pisanu rijeË odabraliza karijerni razvoj ne osvijeste vlastite rupe u obrazovanju, i toonom jeziËnom. Osjetljivi na vlastiti tekst, novinari se u pravilugnuπaju lektora, onih koji im literarna remek-djela mijenjaju,dotjeruju, ispravljaju, makar se “tu nema πto ispraviti”,uvjereni su. Svaka redakcija ima barem jednu hrabru zvijezdukoja lektorskoj sluæbi zabranjuje ulaz u tekst, i s timprofesionalni jeziËari u naËelu nemaju nikakvog problema.Jer nemaju ni odgovornosti. Autor je potpisao tekst, stavio vetona izmjene, i sve pogreπke (jeziËne, stilske, ËinjeniËke)potpisane su njegovim imenom.

VeÊi je problem vrh piramide - vlasnici medija kojizapoπljavaju jeziËnu sluæbu, jer je ona dio osobne higijenesvakog izdavaËa, te koji vrlo brzo postanu svjesni da ne znajusve, a πto je preduvjet ljudske uspjeπnosti. Ipak, kako je taπtinaveliki neprijatelj svake osobnosti, u ironiji vlastitog poslovanja,veliki gazde lektore nazivaju “ËitaËima”, sluæbom koja “bacaoËi na tekst”, neambicioznima da bi iπta sami napisali. Nesmeta pritom πto ista ta sluæba od “izmeta stvara pitu”, jer -kako priznati da je izmet izmet ako ste iskeπirali nemalihonorar da biste “zvijezdu” kupili za vlastiti medij?! Za takvopriznanje nuæna je samokritika, uvredljiva metoda u procesuvlastitoga vrednovanja. Lektora je, dakle, lakπe okarakteriziratikao “deæurno smetalo”, pozicionirati ga tik uz ËistaËicu iportira, vrijedne radnike svake tvrtke, Ëija je zadaÊa krpomprebrisati podove i sanitarije ili se nasmijeπiti na ulazu, ali -

medijska scena

Zadnjarupa na

svirali

Piπe Ankica TomiÊ

Kad treba srezatihonorare ili

otpustiti viπakradnika, a zbog

globalne krizeizdavaËi 90 posto

energije ulaæuiskljuËivo uraspodjelu

budæeta, lektorÊe se naÊi prvi uredu za odstrel,jer njegovim se

odlaskom ubijajudvije muhe -

vlasnik se rijeπioviπka i maknuo“smetalo” kojega podsjeÊa na

nesavrπenosti

Muke po lektorimafoto Andro DamjaniÊ

30NOVINARBROJ 4-7/2014.

31NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

ZagrebaËke dnevne novine pozatvarale su svoja dopisniπtvau manjim gradovima. »esto se snalaze tako da prepiπu tekstiz lokalnog tjednika. I plaÊaju PDV po stopi od 5%, a mi po13 posto, kaæe Mirko JuriË, predsjednik Grupacije lokalnih iregionalnih izdavaËa novina i direktor Varaædinskih vijesti.

Stoga je Grupacija, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskojkomori, zatraæila da se i na prodane primjerke lokalnih iregionalnih listova, a uglavnom je rijeË o tjednicima, plaÊaporez na dodanu vrijednost od 5%.

Regionalni i lokalni tjednici

“Tjednici lokalnog iregionalnogkaraktera mnogimgraanimapredstavljaju primarniizvor informacija ogospodarskim, politiËkim,kulturnim i drugimrelevantnim zbivanjimaunutar neke lokalnezajednice. Naæalost, zakonski okvir, regulatorna pravilai javne politike u Hrvatskoj ne stimuliraju adekvatnorazvoj lokalnih medija i produkciju lokalnih medijskihsadræaja od javnog interesa“, kaæe Mirko JuriË,predsjednik lokalnih i regionalnih izdavaËa novina

Piπe Igor VukiÊ

Svaka redakcijaima barem jednu

zvijezdu kojalektorskoj sluæbi

zabranjuje ulaz utekst, i s tim

profesionalnijeziËari u naËelu

nemaju nikakvogproblema. Jer

nemaju niodgovornosti.

Autor je potpisaotekst, stavio vetona izmjene, i sve

pogreπke(jeziËne, stilske,

ËinjeniËke)potpisane su

njegovimimenom

medijska scenataj je kadar tek iznimno zrcalo profesionalne neupuÊenosti.Za razliku od lektorske sluæbe.

Zato, kad treba srezati honorare ili otpustiti viπak radnika,a zbog globalne krize izdavaËi 90 posto energije ulaæuiskljuËivo u raspodjelu budæeta, lektor Êe se naÊi prvi u reduza odstrel, jer njegovim se odlaskom ubijaju dvije muhe -vlasnik se rijeπio viπka i maknuo “smetalo” koje ga podsjeÊana nesavrπenosti.

Viπe je stupnjeva u organizaciji lektorske sluæbe. Glavnimai odgovornima kao prvo “nameÊe” se rjeπenje kako da, oddvoje lektora koji Êe Ëitati “proËiπÊene” tekstove kolege,jednostavno makne jednoga te tako dvostruko Ëitanje (a Ëetirioka vide bolje) zamijeni jednim. NajËeπÊe i jedinim buduÊida su novinari Ëesto ili vremenski prikraÊeni ili potpunonezainteresirani za vlastiti tekst pa im se ne mili potroπitiminutu-dvije nakon πto su ga natipkali proizvodeÊi unajmanju ruku tipfelere, ako ne i ozbiljnije jeziËne pogreπke.

Druga je biserna ideja Ëovjeka zamijeniti strojem, tj.lektora spell checkerom koji bi trebao ukazati nanepravilnosti, ali - da ponovimo - jalova je to inicijativa beztemeljnog poznavanja gramatike i pravopisa materinjeg

jezika osobe koja bi promjene trebala prihvatiti, Ëak i kadbismo zanemarili Ëinjenicu da se time profesore hrvatskogjezika i knjiæevnosti svodi na softver (otprilike kao πto se iblagajnice u supermarketima izbacuje zbog “pametnih”blagajni kojima se kupci znaju sluæiti koliko i strojem zarezanje salame, zbog Ëega je degradirana blagajnica uvijeknegdje sa strane, spremna uskoËiti kad zapne). I ne manjevaæno, iz iskustva po mnogim redakcijama znam da reËenastrojna provjera jezika u pravilu nije dio serijske opremeuredskih kompjutora.

Pool - joπ jedna vrhunska ideja. Kao πto bi novinar trebaobiti upuÊen u znaËenje onoga πto piπe, jer bi u tom sluËaju injegov tekst bio materijal koji odgovara na pitanja, umjestoπto ih nemuπto postavlja, tako bi jednako dobro bilo i da lektorzna πto (semantiËki) treba ispraviti u tekstu. Osobno poznajemnekoliko kolega koji su dobili otkaz, novËanu kaznu ili nekitreÊi oblik sankcija (poniæenja iskljuËena) jer nisu ispravilipogreπno ime (ne ime s tipfelerom), Ëinjenicu (ne veliko ilimalo slovo pojma) ili nisu reagirali na nelogiËnosti iznesenihtvrdnji u tekstu, a da se pritom novinaru koji je “krivo shvatio”nije dogodilo niπta. Utoliko, zaπto bi ikome kome je stalo donovinskog sadræaja bilo u interesu lektore kao krdo stjerati utor (tj. pool) i bombardirati ih sadræajem s kojim se prvi putsusreÊu, ovisno o tome u kojoj su smjeni koji dan.

I Ëetvrto - konaËno rjeπenje “restrukturiranja” moderneredakcije ukidanje je jeziËne sluæbe u cijelosti, bez potrebe dase ona zamijeni iËim.

A time dolazimo do glavnog problema suvremenogizdavaπtva - podcjenjivanja publike. Novinske redakcije (viπenego portali) glavni problem slabe i nikakve konzumacijesadræaja koji proizvode pripisuju aktualnoj krizi i potrebi dakrajnji korisnik od vlastitog budæeta otkine ono πto smatraluksuzom, dakle - naviku kupovanja novina. Drugi uzrok traæise u nedovoljno sofisticiranim potrebama Ëitatelja koji (a toportali najbolje znaju) nemaju strpljenja za “pametne”tekstove i dulje forme, nego su fokusirani iskljuËivo na sliËicei traËeve te tabloidno πtivo koje ih zabavlja. Istina je, publikaima specifiËne zahtjeve, ali koliko ona kreira sadræaj medija,toliko i mediji “navlaËe” Ëitatelje na konzumiranje kvalitetnihtekstova. Ta je komunikacije, bez dvojbe, dvosmjerna.

Umjesto zamaranja “viπom matematikom” neisplativostizadiranja u temu o kojoj se piπe, uredniËki bord trebao bi sezamisliti nad kvalitetom priËe i plasirane informacije, ne samou znaËenjskom smislu, nego i u formalnom. Ako smo veÊzemlja s rekordnim brojem visokoobrazovanih na burzi rada,to znaËi da prosjeËan Ëitatelj dnevnih novina o materiji o kojojse piπe (osobito politiËkoj ili ekonomskoj) nerijetko zna viπeod novinara koji je informaciju instant preradio i na brzinukopi-pejstao s interneta, zbog Ëega je vjerojatno apsolvirao iosnovnoπkolsku gramatiku. Takav Êe Ëitatelj itekako primijetititekstualnu nehigijenu, jeziËnu nemuπtost i bezidejnostizraæavanja koje, prema novim modelima ustroja jeziËnesluæbe, viπe nema tko zagladiti kao glazuru na...hm... jedvaprobavljivoj jestvini. I tu su tipfeleri najmanji problem. Onise u pravilu proizvode sluËajno�

Traæimo PDVod 5%

foto Andro DamjaniÊ

32NOVINARBROJ 4-7/2014.

33NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Mogli bi zaposliti stotinjak novinaraGrupacija izdavaËa regionalnih i lokalnih novina broji 32 Ëlana, a u njima radi 366novinara i urednika. Mirko JuriË procjenjuje da bi s niæim PDV-om i drugim poboljπanimtræiπnim uvjetima lokalne novine mogle krenuti u zapoπljavanje novog kadra. “Neka svakaod naπih Ëlanica zaposli 3 do 4 nova zaposlenika, doπli bismo brzo do stotinjaknovozaposlenih novinara”, kaæe JuriË koji dodaje da u mnogim tjednicima nedostaju mlainovinari koji donose svjeæe ideje i suvremeniji prijelom i grafiku. “Kombinacijom iskustva imladenaËkog elana i novine Êe biti privlaËnije svojim Ëitateljima”, smatra JuriË�

Glavak: Je li nekome u interesu da nema lokalnih medija?

IzjednaËitii uvjetedistribucijeLokalni izdavaËi traæepomoÊ i u pregovorimas distributerima radiizjednaËavanja uvjeta sdnevnim listovima.Tjednicima sada natroπak distribucije odlazi46% prihoda, dokdnevni listovi plaÊaju32%. Mirko JuriË bio jedugogodiπnji direktorTiska za sjeverozapadnuHrvatsku pa mu jeproblematika distribucijepoznata i iznutra. Kaæeda u Sloveniji, u mreæiDela, troπak distribucijeza sve novine iznosi23%, a kod nas je, zalokalne tjednike, tajtroπak dvostruko veÊi.Kako smo sad i mi uEuropskoj uniji, trebalibismo imati uvjetebarem jednake onima uSloveniji�

Lokalni izdavaËipozivaju se i na

rjeπenjeUstavnog sudakojim je proπlegodine ukinuta

odluka o 25.000rijeËi u dnevnim

novinama kaomjeri za niæeoporezivanje.

Osobito ukazujuna obrazloæenje

da svakaneopravdana

razlika upostupanju

prema novinamaizravno utjeËe na

slobodu tiska

Zahtjeve za izjednaËavanjem poreznog tretmana poslalisu ministarstvima kulture i financija. Prvi im je cilj uvjeritiMinistarstvo kulture da podræi njihov zahtjev. Zatim bi, nainicijativu iz resora kulture, Ministarstvo financija trebaloVladi podnijeti prijedlog izmjene zakona.

Prema prvim kontaktima s predstavnicima Ministarstvakulture, podrπka u toj instituciji mogla bi se dobiti. VeÊ naosnivanju Grupacije, u sijeËnju ove godine, bio je MilanÆivkoviÊ iz Odjela za medije Ministarstva kulture. JuriË kaæeda je pokazao zanimanje za argumente kako lokalni tjedniciobavljaju vrijednu druπtveno-kulturnu funkciju.

“Objasnili smo da regionalni i lokalni informativni tjednicimnogim graanima predstavljaju primarni izvor informacijao gospodarskim, politiËkim, kulturnim i drugim relevantnimzbivanjima unutar neke lokalne zajednice. Naæalost, zakonskiokvir, regulatorna pravila i javne politike u Hrvatskoj nestimuliraju adekvatno razvoj lokalnih medija i produkcijulokalnih medijskih sadræaja od javnog interesa”, rekao je JuriË.

Jednakost u stopi PDV-a izdavaËi lokalnih novinapokuπali su postiÊi joπ lani kad se, zbog ulaska u EU,mijenjao zakon o PDV-u. Tada su Varaædinske vijesti, listMeimurje, Podravski list i Zagorski list osnovali Medijskiklaster. Potom su podræali prijedlog Udruge novinskih

medijska scena

izdavaËa da se sniæena stopa od 5 posto primjenjuje na svednevne novine i sve druge tiskane medije. Medijski klasterinicirao je zatim osnivanje grupacije pri HGK.

Lokalni izdavaËi pozivaju se i na rjeπenje Ustavnog sudakojom je proπle godine ukinuta odluka o 25.000 rijeËi udnevnim novinama kao mjeri za niæe oporezivanje. Osobitoukazuju na obrazloæenje da svaka neopravdana razlika upostupanju prema novinama izravno utjeËe na slobodu tiska.

Sadaπnja situacija s razliËitim poreznim stopama zadnevnike i tjednike tako podsjeÊa na devedesete godine kad jevlast poreznim pritiskom æeljela ugroziti izlaæenje kritiËkiorijentiranih novina, poput tjednika Feral Tribune. Tada jeMinistarstvo kulture moglo samostalno odluËiti da neki listne spada u periodiËki tisak, pa je morao plaÊati i veÊi porez.Nakon pritiska iz inozemstva i ustrajnog lobiranja Hrvatskognovinarskog druπtva, na Ëelu s tadaπnjom predsjednicomJagodom VukuπiÊ, i uz struËnu pomoÊ odvjetnice VesneAlaburiÊ, pronaeno je sretno rjeπenje. Odreeno je da Êe istiporezni tretman imati sav periodiËki tisak, koji je definirankao tisak koji izlazi najmanje dva puta godiπnje i u nakladiveÊoj od 500 primjeraka. Ta jednostavna definicija, kojaobuhvaÊa i dnevnike i tjednike i mjeseËnike i drugu periodiku,nije ostavljala moguÊnost arbitrarnog tumaËenja zakona.

Grupacija regionalnih informativnih novina Hrvatske gospodarskekomore odræala je poËetkom lipnja u Zagrebu svoj drugi sastanak, nakojem je zakljuËeno da se od Ministarstava kulture i financija zatraæiizjednaËavanje træiπnih uvjeta za sve opÊe informativne novine, neovisnoo tome izlaze li dnevno, tjedno, dvotjedno ili mjeseËno, jer dræe da seistovjetne medijske sadræaje treba jednako i porezno tretirati. Suπtinazahtjeva je smanjenje PDV-a sa sadaπnjih 13%, koliko danas plaÊaju sviregionalni i ostali tjednici i mjeseËnici, na 5% koliko plaÊaju dnevnenovine. Grupacija takoer traæi i ukidanje obaveze kolportera regionalnihinformativnih novina da pri kolporterskoj prodaji koriste fiskalne kase,jer ih to takoer dovodi u neravnopravan poloæaj prema prodavateljimadnevnih novina koji ne moraju tako raditi. Prema analizi struËnjaka HGKRajka Naprte, iznijetoj tijekom sastanka, regionalne informativne novinesu zapoπljavale u 2013. godini ukupno 375 osoba (sa vanjskimsuradnicima-novinarima i preko 500), a svojim radom pokrivaju dogaajeiz podruËja kulture, privrede, politike i svakodnevice Ëijim detaljima senacionalni mediji, slobodno moæemo reÊi, viπe uopÊe ne bave,posljediËno i zbog radikalnog smanjivanja dopisniπtava i opÊenitog padaprodaje. - Moramo se naÊi u istoj kategoriji kao i dnevni listovi. Mi ne

moæemo biti u podreenom poloæaju, jer naπ sadræaj nije isti kao izvjeπÊalota ili tarot - rekao je Mirko JuriË, direktor Varaædinskih vijesti. Sa zahtjevimagrupacije sloæio se i savjetnik u Ministarstvu kulture Milan F. ÆivkoviÊ: -Ako se meu komercijalnim medijima moæe naÊi i jedan sektor koji je odkljuËnog javnog interesa, to je svakako proizvodnja lokalnih vijesti.Uostalom, zakonska je obaveza dræave da potiËe razvoj i osnivanje lokalnihmedija i medijski pluralizam. Uz Hrvatsku u Europi postoji samo jedna dræavau kojoj se povlaπtena stopa PDV-a razlikuje za tjedne i dnevne novine, a toje Poljska. Tu nepravilnost bi trebalo ispraviti i pretpostavljam da to neÊe bitisporno. LogiËno je da se opÊe informativno træiπte promatra kao jedno, jerbi i lokalni listovi vjerojatno izlazili ËeπÊe ako bi za to bilo moguÊnosti natræiπtu. Saborska zastupnica, Ëlanica odbora za medije SunËana Glavak mislida je tu oËito je da je Hrvatska prekrπila zakon (o medijima), jer do sada nijene poticala razvoj lokalnih medija nego ih je gotovo guπila. - Je li nekom uinteresu da vi πto manje izlazite, da vas nema - to pitanje ostavljamo u zraku,rekla je zastupnica. Inicijativu podræava i Ivo LovriÊ iz poduzeÊa Tisak d.d.,koji je izjavio: -  Iz podataka o padu prodaje svih tiskovina za viπe od 20% uovoj godini je vidljivo da se neπto treba napraviti kako bi se pomoglo lokalnimmedijima. Ja se slaæem sa ovom inicijativom�

NeobiËno je da su danas zakonska rjeπenja na ovompodruËju ispod razine dosegnute prije dvadesetak godina.

Ekonomska kriza jednako kao i dnevnike pogaa iinformativne tjednike i polumjeseËnike koji izlaze uæupanijama i gradovima. Moæda joπ i gore jer lokalciuglavnom dobivaju mrvice iz nacionalnih kampanjatelekomunikacijskih operatera, banaka, pivara... JuriË se nemoæe naËuditi kako njihovi marketinπki odjelima ne znajuza potencijal lokalnih novina. Na podruËju koje pokrivajuZagorski list, Varaædinske vijesti, Meimurje, Glas Podravinei Bjelovarski list æivi oko 830 tisuÊa stanovnika. Zajedno seprodaju u nakladi od 37 tisuÊa primjeraka tjedno.Varaædinske vijesti, primjerice, prodaju tjedno oko 8200primjeraka, Meimurje oko 12.000.

“Tjednike prosjeËno proËita viπe ljudi, na kiosku su cijelitjedan pa se tako dolazi do veÊeg Ëitateljskog dosega na tompodruËju nego putem dnevnih listova”, objaπnjava JuriË.

Snagu lokalnog tiska potvruju i u Hrvatskoj gospodarskojkomori. Prema rijeËima Rajka Naprte, voditelja Odjela zapapir, tisak i medije HGK, joπ od 2011. godine koliËina papirakoju koriste tjednici i regionalni listovi nadmaπila je koliËinupapira koja se upotrebljava za tiskanje dnevnih novina. Sdruge strane, distribucija i doseg dnevnih novina daleko jeod potpune nacionalne pokrivenosti.

Grupacija Êe zato nastojati zajedniËki nastupati premavelikim oglaπivaËima. Ponudit Êe im pakete oglaπavanja koji Êeimati dobar omjer cijene i dosega, najavljuju u Grupaciji. U planusu i druge zajedniËke akcije, primjerice, razmjena tekstova,istraæivaËkih tema i drugog sadræaja od zajedniËkog interesa.

Æupanijski i gradski listovi imaju znaËajnu ulogu i u nadzorutroπenja javnog novca u lokalnim proraËunima. Ta uloga dolazinajjasnije do izraæaja kod tjednika koji su vlasniËki nezavisni odsvojih jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Svjesni su togai u Grupaciji pa je veÊ na osnivanju bilo pitanja hoÊe li se napokonuvesti rok lokalnoj samoupravi i njezinim tvrtkama da se maknuiz vlasniËke strukture medija. O tome se govori godinama, ali niπtase ne mijenja. Zato su apetiti vlasti sve veÊi, osobito u vrijeme izbora,a istodobno one ne æele ulagati u medije u kojima su (su)vlasnici,upozorili su sudionici osnivaËkog skupa Grupacije u HGK. OdMinistarstva kulture traæit Êe odgovor i na to pitanje.

I napuniti novine odgovarajuÊim sadræajem u malimsredinama, zapravo je teæe nego u dnevnim novinama uvelikim gradovima. U manjim mjestima svatko zna svakoga.Nije lako pronaÊi crtu izmeu atraktivnosti i opasnosti da senekoga ne uvrijedi i ne upadne u jeftini senzacionalizam.Previπe opreza odbit Êe Ëitatelje, a prevelika smionost moæelako zavrπiti i fiziËkom ugrozom.

Uza sva ograniËenja i teπku ekonomsku situaciju zbog kojemnogi oklijevaju dati na kiosku sedam do deset kuna zalokalni list (koliko Ëesto nije dovoljno ni za kavu s mlijekom),ipak se razvio niz lijepih izdavaËkih projekata. Od Dubrovnikai Makarske do listova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj mogu senaÊi fascinantni primjeri izdanja, koja iz tjedna u tjedan izlazena mnogo stranica, imaju bogato ilustrirane sportske,televizijske i estradne priloge. Nemaju se Ëega stidjeti uusporedbi s boljim primjerima u dnevnim novinama. I stogazaista nema razloga da njihov proizvod bude oporezovanveÊom stopom PDV-a�

34NOVINARBROJ 4-7/2014.

35NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Malo se tkodanas usuuje isanjati opovratkuameriËkestudentskeNCAA lige kojase nekadaprenosila nadræavnojteleviziji, znajuÊida je iplanetarnopopularna NBAliga odavnaiπËeznula s malihekranadalekovidnice.NBA je zadnjiput bio na HTV-uu sezoni 2004./2005., kad jeprenoπeno finaleSan AntonioSpurs - DetroitPistons, koje suSpursi dobili usedam utakmica,kaæe novinarTomislav Pakrac

medijska scena

Koπarka i HTVdva su svijeta

Status koπarke naHrvatskoj je

televizijiskandalozan, a

javna se televizijaprema kraljiciigara odnosi

podcjenjivaËki.Ne radi se samo

o minimalnombroju klupskih

utakmica koje seizravno prenose,

nego i otretmanu

informacija izkoπarke u

izvjeπtajnimemisijama.

Nerijetko suzanemarene ili

na neprikladnommjestu. Ponekad

se zapitamsabotira li netko

na HTV-unamjerno

hrvatsku koπarku,primjeÊuje

Hrvoje SliπkoviÊiz Jutarnjeg lista

Piπe Ozren Podnar

Kraljica sportova ili prosjakinja?

foto Andro DamjaniÊ

36NOVINARBROJ 4-7/2014.

37NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Koπarka na televiziji u dræavama bivπe JugoslavijeUsporedba s nacionalnim televizijama u susjednim dræavama potvruje jadan status koπarke na HTV-u. U zemljama bivπe

Jugoslavije situacija je, kada su javne televizije u pitanju, puno bolja nego kod nas, ocjenjuje MilatiÊ.

SlovenijaTV Slovenija 2 prenosi zavrπnicu dræavnog prvenstva, kao i utakmice reprezentacije i zavrπnice kupa u muπkoj i æenskoj

konkurenciji. Dok je u Euroligi nastupala Union Olimpija, prijenosi su bili na TV Slovenija, a sada je, kao i u Hrvatskoj i Srbiji, tonatjecanje preuzeo Sport Klub. Podrazumijeva se da je prenosila i cijeli Eurobasket na svom terenu.

Bosna i HercegovinaBosna i Hercegovina je putem BHT 1 prenosila sve utakmice reprezentacije i u kvalifikacijama i na Eurobasketu u Sloveniji.

Prenosila je i zavrπnicu dræavnog prvenstva i kupa te pojedine susrete ABA lige predstavnika BiH.RT Republike Srpske, kao jedan od entitetskih dræavnih medija, prenosio je gotovo sve πto i BHT 1, ali i sve utakmice Igokee

iz Aleksandrovca, koja je pod vodstvom kapetana, RijeËanina Siniπe ©tembergera, obranila naslov prvaka.

SrbijaU Srbiji je koπarka najmanje jednom tjedno na ekranima RT Srbije, koja prenosi dræavno prvenstvo, ABA ligu, Eurokup te

nastupe reprezentacije, Ëak i na prijateljskim turnirima. Proteklih je godina prenosio i Euroligu, koju je u meuvremenupreuzeo Sport Klub. Tako je StankoviÊev kup u Pekingu i ©angaju, koji je zbog vremenske razlike igran “u nevrijeme” - 12 i 14sati - prikazan na RTS 1, koji kao i HTV 1 nije rezerviran za sport; Eurobasket u Sloveniji prenoπen je u cijelosti�

SudeÊi po zastupljenosti koπarke na hrvatskoj javnojteleviziji, nikad se ne bi reklo da Dario ©ariÊ, Ante TomiÊ,Mario Hezonja i drugi igraËi koji oduπevljavaju danaπnjeeuropske navijaËe nose hrvatsku putovnicu.

Po uËestalosti prijenosa koπarke na HTV-u, teπko bi semoglo zakljuËiti da je Hrvatska dala Damira ©olmana, PetraSkansija, Kreπu ∆osiÊa, Vinka Jelovca, Draæena PetroviÊa, DinaRau, Tonija KukoËa, Stojka VrankoviÊa, Arijana Komazeca,Gordana GiriËeka i nebrojene druge asove “kraljice igara”.Malo vrijedi pet Kupova prvaka Cibone i Jugoplastike,olimpijsko srebro i svjetska bronca reprezentacije i pregrπttrofeja koje su Hrvati osvojili kao Ëlanovi nepobjedivejugoslavenske momËadi. UnatoË neugaslom zanimanju,domaÊi gledatelji ne mogu na nacionalnoj televiziji vidjetiveÊinu vaænih koπarkaπkih utakmica jer su one rezerviraneuglavnom za pretplatnike programa kabelske televizije.

Razgovarali smo s nekoliko istaknutih koπarkaπkihnovinara o mjestu hrvatske i meunarodne koπarke naHTV-u. Svi se slaæu da jedan od sportova po kojima je naπazemlja prepoznatljiva ima bijedan status na nacionalnojteleviziji, kao i da za taj status ne postoje ni ekonomskani sportska opravdanja.

“Status koπarke na Hrvatskoj je televiziji skandalozan,a javna se televizija prema kraljici igara odnosipodcjenjivaËki. Ne radi se samo o minimalnom brojuklupskih utakmica koje se izravno prenose, nego i potretmanu informacija iz koπarke u izvjeπtajnim emisijama.Nerijetko su zanemarene ili na neprikladnom mjestu”,prosuuje Hrvoje SliπkoviÊ iz Jutarnjeg lista.

“I dalje smo zemlja sjajnih koπarkaπa. Iako je Dario ©ariÊzaludio Europu, nema izgleda da javni servis posvetipozornost koπarci. Danas, ako ne platite odreenu IPTV

medijska scenaplatformu, praktiËno ne moæete gledati ovaj sport”, tvrdinovinar i koπarkaπki kroniËar Ivan MilatiÊ.

Propust HTV-a da prenosi zavrπni turnir regionalne ABAlige, ili barem finale izmeu Cibone i Cedevite, bio je noviudar na obveznike plaÊanja nameta na dræavnu televiziju.

Promaπaj s ABA ligomPrava na regionalnu ABA ligu veÊ nekoliko godina

pripadaju Arena Sportu, iako se i HTV povremeno ukljuËuje.Ove je sezone HTV prenosio dio utakmica redovne sezone tognatjecanja, neformalno poznatog kao Jadranska liga, ali sepritom nije proslavio, tvrdi varaædinski novinar i koπarkaπkipovjesniËar Tomislav Pakrac.

“Nisam vodio evidenciju, ali svaka druga utakmica nije bilaprenoπena od poËetka zbog tehniËkih razloga. Jedna od Ciboninihutakmica Ëak je kasnila s ukljuËenjem viπe od pola sata.”

Finalni je turnir prikazan samo na Arena Sportu koji je zaustupanje prava traæio viπe nego πto je HTV htio ili mogao platiti.

“Koπarka jako loπe stoji na HTV-u”, veli iskusna koπarkaπkaizvjestiteljica Iva Perdec AugustiÊ. “»injenica da Final FourABA lige nije bio na HTV-u, nego samo na Areni, kojuobjektivno gleda malo ljudi, izazvala je pravu lavinu pogrda.Znate i sami da su glavni sportovi u Hrvata skijanje i rukomet.”

S time se slaæe T-portalov Vladimir RadiËeviÊ, urednikbivπih revija Koπarka i Superkoπarka.

“Podatak da HTV nije prenosio Final Four u Beogradu, sve govori.OËito nitko na HTV-u nije oËekivao scenarij da Êe se u finalu naÊidva hrvatska kluba. ©teta πto gledatelji u cijeloj Hrvatskoj nisu mogligledati majstorije 20-godiπnjeg Darija ©ariÊa.”

Meutim, cijena prijenosa nije uvijek bila nedostiæna zaodgovorne na HTV-u, nego je narasla tek uoËi zavrπnice, istiËePerdec AugustiÊ.

“HTV je mogao otkupiti prava joπ na poËetku sezone jerje Cedevita bila sigurna oklada za nastup u Final Fouru. Kadsu se Cibona i Cedevita plasirale na zavrπni turnir, cijena viπenije bila ista i HTV je odustao.”

DomaÊe prvenstvoHrvoje SliπkoviÊ smatra Ëudnim πto javnost nije doznala

kolika je zapravo bila cijena prijenosa koja je obeshrabrilavodstvo HTV-a.

“»injenica da nikada nije objavljeno koji je novËani iznosArena Sport traæio za prava prijenosa znak je potpunogpodcjenjivanja javnosti. Sigurno ga se ne moæe usporediti siznosima koje HTV izdvaja za druge sportske dogaaje.”

Hrvatsko je dræavno prvenstvo joπ rjei gost nanacionalnoj televiziji nego regionalna liga. Kad je krenulodoigravanje, HTV Sport je jedva objavljivao rezultat ponekeutakmice pretplatnicima od kojih mjeseËno ubire priliËannovac, smatra MilatiÊ.

Umjesto HTV-a, tv-kuÊa Sport Klub je ta koja veÊ nekolikogodina prenosi po jednu utakmicu svakog kola i cijelodoigravanje hrvatskog prvenstva.

“Iskreno, da nema Sport Kluba, sumnjam da bismo imaliprilike nekoliko puta u sezoni gledati utakmice Alkara iz Sinjapred sjajnim navijaËima ili πibenski derbi u krcatomBaldekinu”, upozorava RadiËeviÊ.

Europski kupoviKad se radi o meunarodnim klupskim natjecanjima, HTV

je ispustio Euroligu prije pet sezone, ali je zadræao utakmicehrvatskih klubova u Eurokupu.

“Ove je sezone javna televizija prikazala utakmice Cedeviteu prvom i drugom krugu Eurokupa. To je priliËna senzacija,buduÊi da veÊ dugo nije bilo europskih utakmica na HTV-u”,ironizira MilatiÊ.

Prava na Euroligu veÊ su godinama u rukama tv-kuÊeSport Klub, zahvaljujuÊi kojoj koπarkaπki zaljubljenici mogugledati utakmice od prvog kola do Final Foura.

“S obzirom na to da u Euroligi igra velik broj hrvatskihkoπarkaπa te da Êemo sljedeÊe sezone imati dva kluba u tomrangu, nema drugog izbora nego okrenuti se Sport Klubu”,napominje RadiËeviÊ.

No, samo je dio prijenosa prestiænih koπarkaπkih natjecanjadostupan u osnovnim programskim paketima, koji ukljuËujuSport Klub 1 i Arena Sport 1, a za viπe od toga potrebno jekupiti dodatne sportske kanale. I to vas ne oslobaa obavezeplaÊanja mjeseËne naknade HTV-u.

Utjeha u reprezentacijiDomaÊi su navijaËi sretni πto HTV pokriva barem

hrvatsku reprezentaciju na velikim natjecanjima pa njeneutakmice mogu pratiti i oni koji ne æele plaÊati naknadukomercijalnim televizijama.

“Meutim, i tu je bilo propusta. Primjerice, HTV nijeprenosio povijesni kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre uPekingu 2008. jer su procijenili da neÊemo dobro proÊi. Aupravo je taj turnir bio poËetak stvaranja sjajne reprezentacijepredvoene Jasminom Repeπom”, istiËe RadiËeviÊ.

MilatiÊu pak smeta spoznaja da æenske koπarke nema niu tragovima na javnoj televiziji, iako su naπe reprezentativkenastupile na OI.

“Nadam se da Êemo gledati viπe reprezentativne koπarke ugodinama uoËi OI u Riju. ©teta je πto Êe Slavko CvitkoviÊ, jedinikomentator koji donekle razumije koπarku, otiÊi u mirovinu,a nasljednik mu se nikako i nigdje ne nazire.”

NBA davno iπËeznulaNekoÊ su hrvatski ljubitelji sporta na javnoj televiziji mogli

nauËiti abecedu ameriËke koπarke. I to ne samo profesionalne.“HTV je u vrijeme Jugoslavije bila sinonim za koπarkaπke

prijenose i emisije. Krajem osamdesetih i poËetkom devedesetihprenoπeni su Ëak i zavrπni turniri ameriËke studentske NCAAlige”, oslikava MilatiÊ.

Malo se tko danas usuuje i sanjati o povratku studentskekoπarke, znajuÊi da je i planetarno popularna NBA liga odavnaiπËeznula s dræavne televizije.

“NBA je zadnji put bio na HTV-u u sezoni 2004./2005.,kad je prenoπeno finale San Antonio Spurs - Detroit Pis-tons, koju su Spursi dobili u sedam utakmica”, sjeÊa seTomislav Pakrac.

Ovako, ljubiteljima NBA preostaje gledanje redovne sezonei veÊine utakmica doigravanja na Sport Klubu�

Podatak da HTVnije prenosioFinal Four u

Beogradu, svegovori. OËito

nitko na HTV-unije oËekivao

scenarij da Êe seu finalu naÊi dva

hrvatska kluba.©teta πto

gledatelji u cijelojHrvatskoj nisumogli gledati

majstorije20-godiπnjegDarija ©ariÊa

Iskreno, da nemaSport Kluba,sumnjam dabismo imaliprilike nekolikoputa u sezonigledati utakmiceAlkara iz Sinjapred sjajnimnavijaËima iliπibenski derbi ukrcatomBaldekinu

38NOVINARBROJ 4-7/2014.

39NOVINAR

BROJ 4-7/2014.iz rada HND-a i SNH-a

Nakon tri godine na HND-ovoj 55. godiπnjoj Skupπtini izglasanje novi Statut Druπtva i prihvaÊeni svi amandmani koji su ciljalina veÊu odgovornost Ëelnih ljudi svih HND-ovih tijela,ukljuËujuÊi predsjednika i glavnog tajnika druπtva. Premaodredbama novog Statuta, predsjednici i potpredsjednici svihtijela HND-a mogu se birati najviπe u dva uzastopna mandata,a u sluËaju neprihvaÊanja godiπnjeg izvjeπtaja, duæni supodnijeti ostavku. Ako to ne uËine, Izvrπni odbor HND-apokrenut Êe postupak njihove smjene. Najviπe prijepora izazvaoje amandman kojim je predloæen jednak stupanj odgovornostii za glavnog tajnika, jer ne radi se o izbornoj veÊ profesionalnojfunkciji. VeÊina na Skupπtini odluËila je ipak kako je i glavnitajnik smjenjiv ako njegov godiπnji izvjeπtaj ne dobije potvrduveÊinom glasova Srediπnjeg odbora.

Izvjeπtaje Êe, pod istim uvjetima, morati godiπnje svojimËlanovima na glasanje ponuditi i predsjednici Ogranaka.

Dok s jedne strane postoji strah da pod ovakvim uvjetimaneÊe biti zainteresiranih za rad u Ograncima za koji se ionakone dobiva nikakva naknada, s druge se strane vjeruje kako ÊepoveÊana razina odgovornosti rezultirati i ozbiljnijim radomOgranaka. Od ukupno 41 ogranka HND-a, predsjednikZdenko Duka u svojem je izvjeπtaju, naime, nabrojio tek πestkoji su tijekom proπle godine bili aktivni.

Ogranak umirovljenih novinara postavio je i pitanjenovËane pomoÊi Ëlanovima HND-a sredstvima iz Fonda

Zaboljesutra

Poloæaj novinaranikad nije bio

nesigurniji,izgubljeno je oko35 posto radnihmjesta, plaÊe su

u prosjeku od 25do 30 posto niæe,privatne radijske

i lokalnetelevizijske

postaje se gase,pobrojio je u

svojem Izvjeπtajuna otvaranju

Skupπtinepredsjednik

HND-a ZdenkoDuka sve razloge

zbog kojih jepotreban veÊi

angaæmanDruπtva u borbi

za opstojnostmedija i

kvalitetno,profesionalno

informiranjejavnosti

solidarnosti Vladimir Majer. Zapaæeno je kako je u proπlojgodini, u odnosu na 2012., isplaÊeno gotovo upola manjesredstava po toj stavki, πto smatraju nelogiËnim s obzirom nasve teæi socijalan poloæaj novinara.

Æarko ModriÊ ispred Ogranka umirovljenih novinarapredloæio je stoga objavljivanje cjelovite dokumentacije ikriterija za isplatu pomoÊi iz Fonda solidarnosti VladimirMajer na web stranicama HND-a. Uzrok manjem brojuzahtjeva za novËanu pomoÊ, smatraju, moæda je u Ëinjenicikako mnogi nisu ni upoznati s pravom na koriπtenje Fonda ukoji se ulaæe 40% Ëlanarine HND-ovih aktivnih Ëlanova, dokumirovljenici cijelu svoju Ëlanarinu uplaÊuju u Fond. Ovo jeprihvaÊeno kao jedan od zakljuËaka Skupπtine.

Ogranak umirovljenika zaloæio se i za veÊi angaæmanHND-a u zastupanju istraæivaËkog novinarstva, kao i ulaganjau edukaciju mladih novinara. Draæen Vukov ColiÊ predloæioje vodstvu HND-a da iskoristi svoj ugled u meunarodnimkrugovima, poveæe se s meunarodnim organizacijama i ispitapostoje li moguÊnosti financiranja pojedinih projekata ili pakpovlaËenja sredstava iz EU fondova.

OdluËeno je da Êe za prvu sjednicu nakon ljeta Srediπnjiodbor HND-a traæiti detaljne izvjeπtaje o plaÊama isistematizaciju poslova u tajniπtvu kako bi se razmotrila moguÊaracionalizacija i izbjeglo smanjenje plaÊa zaposlenih u tajniπtvu.Pokaæe li se potreba za smanjenjem plaÊa, to svakako ne bi

trebalo biti linearno. Pri odluci bi trebalo voditi raËuna i ogodinama do mirovine te kreditnoj zaduæenosti zaposlenika.

Na iduÊem Srediπnjem odboru raspravljat Êe se i o analizitroπkova studentskih ugovora i ako bi se poslovi koje obavljajustudenti mogli preraspodijeliti na zaposlene u tajniπtvu. NaSkupπtini je reËeno kako se sa svim vanjskim suradnicimaod proπle godine potpisuju ugovori o djelu.

Odbor za Statut Skupπtina je zaduæila da u roku dva tjednapripremi cjelovit tekst Statuta prihvaÊenog na Skupπtini sa svimamandmanima, te ga dostavi na odobrenje Gradskom ureduza opÊu upravu. Odbor za Statut uskladit Êe tekst premamoguÊim primjedbama Gradskog ureda i Statut Êe nakon togabiti objavljen na web stranicama HND-a i u glasilu Novinar.

Poloæaj novinara nikad nije bio nesigurniji, izgubljenoje oko 35 posto radnih mjesta, plaÊe su u prosjeku od 25 do30 posto niæe, privatne radijske i lokalne televizijske postajese gase, pobrojio je u svojem Izvjeπtaju na otvaranju Skupπtinepredsjednik HND-a Zdenko Duka sve razloge zbog kojih jepotreban veÊi angaæman Druπtva u borbi za opstojnost medijai kvalitetno, profesionalno informiranje javnosti. Spomenuoje i nova previranja na onemoÊaloj medijskoj sceni, uz EPHkoji Ëeka odluku TrgovaËkog suda kako bi se vlasnikom 90posto te izdavaËke kuÊe upisao odvjetnik Marjan HanæekoviÊ.Albert Faggian traæio je predsteËajnu nagodbu i za Novi list,iako te novine nikad nisu negativno poslovale. PostupakpredsteËajne nagodbe Faggian je veÊ pokrenuo za Glas Istrenovine i trgovina.

Situaciju na HRT-u obiljeæili su nesporazumi ravnateljaGorana Radmana s Nadzornim odborom, ProgramskimvijeÊem i novinarima kuÊe.

Kao svijetli novinarski trenutak proπle godine ZdenkoDuka izdvojio je solidariziranje veÊine redakcija s HND-ovimpozivom na bojkot udruge U ime obitelji koja je tijekomkampanje za referendum o braku diskriminirala veliki brojmedija. Joπ jedan sluËaj novinarske solidarnosti jest peticijaza ukidanje kaznene odredbe sramoÊenja nakon pravomoÊnepresude novinarki Jutarnjeg lista Slavici LukiÊ.

HND je organizirao i okrugli stol naslovljen “Izmjenomkaznenog zakona protiv cenzure” koji je okupio relevantnepravne struËnjake, suce i novinare i rezultirao najavomministra pravosua Orsata MiljeniÊa da Êe odredba osramoÊenju biti razmotrena i izmijenjena ili brisana,prijedloge Êe ponuditi radna skupina koja je radila naKaznenom zakonu. Joπ jedna svijetla toËka proπle godine bilaje i konaËna pravomoÊna presuda koju je novinarka HelenaPuljiz dobila nakon viπegodiπnjeg procesa protiv RH.Problemi u medijima i paket novih medijskih zakona, okojima bi se do jeseni trebala otvoriti javna rasprava, bili supovod panel-diskusiji na temu “Medijsko zakonodavstvo -πto treba mijenjati?”, koja je u HND-u odræana dan nakonSkupπtine. Medijska strategija trebala bi biti predstavljenajavnosti do kraja lipnja, najavio je tom prilikom Milan F.ÆivkoviÊ, savjetnik za medije ministrice kulture Andreje ZlatarVioliÊ. Strategija Êe analizirati i loπ poloæaj novinara te naglasitikako bi im se odgovarajuÊom zakonskom regulativom trebala

ZakljuËci 55. godiπnjeSkupπtine HND-a 14. lipnja 2014.1) Svu dokumentaciju s kriterijima za dodjelu pomoÊi iz Fonda solidarnostiVladimir Majer treba objaviti na internetskoj stranici HND-a (dokumentiUpravnog odbora Fonda, odluka o kriterijima za isplatu pomoÊi, odluka okriterijima za utvrivanje jednokratne novËane naknade za posljedicenesretnog sluËaja, odluka o kriterijima za dodatak mirovini, kao i buduÊeodluke Upravnog odbora Fonda solidarnosti Vladimir Majer).PredlagaË Æarko ModriÊ2) Srediπnji odbor Êe za prvu iduÊu sjednicu pribaviti od tajniπtva detaljneizvjeπtaje o plaÊama, kako bi potom razmotrio potrebu za smanjenjem plaÊakoja ne bi trebala biti linearna (s obzirom na kreditnu zaduæenost djelatnika igodine staæa preostale do mirovine).PredlagaËica Boæena MatijeviÊSrediπnji odbor za iduÊu Êe sjednicu pribaviti sistematizaciju od tajniπtva kakobi razmotrio moguÊnosti racionalizacije poslova i njihove preraspodjele radimoguÊe uπtede na plaÊama.PredlagaËica Diana Koller3) Za iduÊi Srediπnji odbor takoer se traæi analiza troπkova studentskihugovora, kako bi se razmotrio moguÊi manji angaæman preko studentservisa, a viπe angaæirali djelatnici tajniπtva HND-a (ne bi li se prvo smanjilitroπkovi HND-a, a ne nuæno i plaÊe djelatnika).PredlagaËica Silva Celebrini4) Vodstvo i Tajniπtvo HND-a treba provjeriti koji su dodatni izvorifinanciranja te pojaËati meunarodnu suradnju s ciljem edukacije i dobivanjanovËane pomoÊi i povlaËenje sredstava iz EU fondova.PredlagaË Draæen Vukov-ColiÊ5) Zaduæuje se Odbor za Statut da u roku 15 dana pripremi cjeloviti tekstStatuta prihvaÊen na danaπnjoj Skupπtini te ga na odobrenje odmah dostaviGradskom uredu za opÊu upravu. Bude li primjedbi iz Gradskog ureda,Odbor za Statut usuglasit Êe tekst Statuta te ga nakon toga objaviti u glasiluNovinar i na web stranicama HND-a.

osigurati veÊa autonomnost pred izdavaËima. Tako je jedan oduvjeta sniæenja PDV-a za dnevne novine bilo donoπenje Statutaredakcije koji je obavezan postao i za sve nakladnikeelektroniËkih medija koji se prijavljuju za subvencije iz Fondaza pluralizam. Pokazalo se, meutim, da su statuti u veÊiniredakcija gdje su doneseni uglavnom tek formalnost koju jetrebalo ispuniti. Nadzor nad provoenjem mjere, koja jenajveÊim tiskanim izdavaËima osigurala ukupno 30 milijunakuna veÊe prihode, nitko, naime, ne provodi.

Meu alarmantno opasnim zakonskim odredbamaistaknula se, meutim, odredba o kaznenom djelu sramoÊenja.Posebnu opasnost odredbe o sramoÊenju Slavica LukiÊ,novinarka Ëija je presuda otkrila svu πirinu moguÊe njezinezloporabe, vidi i u Ëinjenici uredniËkih intervencija u tekstove,zbog Ëega Êe na kraju odgovarati novinari koji su tekstovepotpisali. Pored toga, novinari su izloæeni cenzuri i u svojimredakcijama pod pritiskom izdavaËa koji im zabranjuje dagovore o stanju medija u kojem rade�

Melisa Skender

Skupπtina HND-a / Skupπtina SNH

foto Andro DamjaniÊ

40NOVINARBROJ 4-7/2014.

41NOVINAR

BROJ 4-7/2014.iz rada HND-a i SNH-aSve manje stalno zaposlenih novinara i neprekidna rezanja njihovih primanjarazlog su zbog kojeg Sindikat novinara Hrvatske sve teæe podmiruje troπkovesudskih postupaka koje pokreÊe kako bi zaπtitio interese svojih Ëlanova.OdvjetniËke usluge i lani su, kao i prethodnih godina, najveÊa pojedinaËnastavka u rashodima SNH, reËeno je na 26. redovnoj Skupπtini. Ipak, ni jedanËlan koji im se obratio za pravnu pomoÊ nije odbijen, a s odvjetniËkim uredimadogovoreno je plaÊanje na rate. Kako je, meutim, sve viπe sporova kojenovinari gube u drugostupanjskim postupcima, veÊi su i iznosi naknada zasudske troπkove. Istovremeno, buduÊi da kriza na medijskom træiπtu neposustaje, a poslodavci svoje poslovanje restrukturiraju preko lea radnika,potrebna Êe biti i sredstva za πtrajkaπki fond kao i druge izvanredne troπkove.

Svi ti razlozi bili su dovoljno snaæan argument da veÊina na Skupπtiniusvoji prijedlog novog izraËuna Ëlanarine s promijenjenim odnosom uplataza srediπnjicu i sindikalne podruænice tako da se srediπnjici ubuduÊe uplaÊuje0,7 posto, a podruænicama 0,5 posto od neto primanja Ëlanstva. Ova se mjera,meutim, uvodi na godinu dana, zakljuËeno je na Skupπtini te je tako i uStatutu SNH promijenjena toËka 3. u Ëlanku 60. prema kojoj sada SkupπtinaSNH odluËuje o raspodjeli Ëlanarine izmeu srediπnjice i podruænica.“Ova Êe mjera poveÊati prihode srediπnjice za 90 tisuÊa kuna, od kojih Êe dioiÊi u πtrajkaπki fond, a dio Êe se u buduÊnosti izdvajati za pola plaÊe pravnikakojeg bi SNH i HND zajedno zaposlili. Taj pravnik nas moæda neÊe moÊi uvijekzastupati na sudu pa Êe nam i dalje trebati odvjetnici, no troπkovi Êe svakakobiti manji”, rekao je predsjednik SNH Anton FiliÊ dodajuÊi kako, iako s HND-om oko toga postoji naËelni dogovor, zajedniËki sastanak Izvrπnih odboraSindikata i Druπtva joπ nije odræan jer je struktura HND-a drugaËija i uz Izvrπnipostoji i Srediπnji odbor. Predloæio je stoga da obje organizacije imenuju svojeodbore za suradnju koji bi to pitanje mogli raspraviti.

Time, meutim, nije i zavrπena rasprava o suradnji SNH i HND-a jer, kakoje FiliÊ napomenuo, sve teæa gospodarska situacija odraæava se i na primanjaDruπtva, zbog Ëega ono posljednje dvije-tri godine nije moglo i novËanopomagati SNH. Pokrivanjem troπkova od najma prostora do reæija, HND je urad sindikata uloæio, prema financijskom izvjeπtaju Druπtva, oko 191 tisuÊukuna, ali kao materijalnu, a ne financijsku pomoÊ.

Ponovno je postavljeno i pitanje moguÊeg ujedinjavanja tih dvijuorganizacija, iako u proteklih godinu dana nije odræan ni jedan sastanakradnih skupina oformljenih s tim ciljem. Problemi su i ovdje tehniËke naravibuduÊi da je sindikat jedini zakonom ovlaπten pokrenuti πtrajk te je njegovopotpuno pripajanje HND-u nemoguÊe, baπ kao πto ni HND s tradicijom duljomod stoljeÊa ne moæe nestati kako bi se pripojio Sindikatu. ZajedniËkozapoπljavanje odvjetnika ipak je velik korak prema joπ bliæoj suradnji, zakljuËioje FiliÊ te pozvao sindikalne povjerenike da svoje prijedloge o daljnjoj suradnjipripreme za Skupπtinu HND-a.

Jedna od ideja prema osnaæivanju SNH bio je i prijedlog njegovaudruæivanja sa sliËnim sindikatima, toËnije Sindikatom medija ikomunikacija, no inicijativa je zapela na bojazni kako bi SNH na taj naËinizgubio svoju autonomiju. Ipak, ovisno o problemima s kojima su ËlanoviSindikata bili suoËeni u svojim redakcijama, pojedine podruænice SNHuspjeπno su suraivale s ostalim sindikatima koji djeluju u njihovim medijimau zajedniËkom nastupu prema poslodavcu. To se prije svega odnosi nasuradnju s podruænicama Sindikata grafiËke i nakladniËke djelatnosti Hrvatskekoji djeluju u Novom listu, Glasu Slavonije i Slobodnoj Dalmaciji. Kao svijetliprimjer istaknuta je i suradnja Podruænice SNH novinari i medijski djelatnicisa Samostalnim sindikatom radnika HRT-a koji su zajedniËki uspjeliispregovarati potpisivanje novog Kolektivnog ugovora za HRT-ove radnike�

Melisa Skender

PoveÊatiizdvajanje

za srediπnjicu

Faggianu Krumpirko kao najgorem poslodavcuNa Skupπtini su prihvaÊena i pravila za provedbu πtrajka na

nacionalnoj razini, kao i pravila za provedbu πtrajka u sindikalnojpodruænici i πtrajka solidarnosti πto Êe pomoÊi, kako je istaknuo FiliÊ,da se πtrajk provede bez reperkusija za ljude koji ga vode. Odreenisu i prioritetni zadaci SNH meu kojima je, uz potpisivanjenacionalnog kolektivnog ugovora, rjeπavanja statusa RPO-a i pozivadræavnim institucijama da istraæe transparentnost vlasniπtva, iinicijativa o objavi Bijele knjige pritisaka na sindikalne povjerenike

koji su pozvani izvijestiti o svim problemima s kojima se u svojemdjelovanju susreÊu. Sindikat bi se, osim toga, svakako trebaoukljuËiti u raspravu o moguÊnosti beneficiranog radnog staæa zanovinare koju je u sklopu izmjena Zakona o staæu s poveÊanimtrajanjem najavio ministar rada i mirovinskog sustava MirandoMrsiÊ. Dokument o planu i programu rada izradit Êe Izvrπniodbor, zakljuËeno je na Skupπtini koja je i ove godine zavrπenadodjeljivanjem Cvjetka najboljem i Krumpirka najgoremposlodavcu. Cvjetka tako ove godine nije dobio nitko, dok je Ëakpet Krumpirka, po jedan za svaki medij u svojem vlasniπtvu,dobio Albert Faggian�

Skupπtina HND-a / Skupπtina SNH

BuduÊi da krizana medijskom

træiπtu neposustaje, a

poslodavci svojeposlovanje

restrukturirajupreko lea

radnika,potrebna Êe biti i

sredstva zaπtrajkaπki fond

kao i drugeizvanredne

troπkove

foto Andro DamjaniÊ

42NOVINARBROJ 4-7/2014.

43NOVINAR

BROJ 4-7/2014.iz rada HND-a i SNH-a

Tradicionalne nagrade Hrvatskog novinarskog druπtva zaprofesionalnu izvrsnost podijeljene su ove godine u osamkategorija. Prema odluci OcjenjivaËkog odbora, izostala jenagrada za istraæivaËko novinarstvo kako bi se struci, ali ivlasnicima medija, poruËilo da je, kad su u pitanju kriterijiza ovu kategoriju, letvica podignuta vrlo visoko.

“Radovi koje nagrauje Hrvatsko novinarsko druπtvonakladnici moæda ne bi nagradili”, rekao je otvarajuÊiceremoniju dodjele nagrada predsjednik HND-a ZdenkoDuka. “OcjenjivaËki odbor prema vlastitoj savjesti ipropisanim pravilima ËeπÊe Êe svoj glas dati novinarima kojiidu izvan struje”, dodao je.

Kakva su pak aktualna strujanja kad je o novinarskojprofesiji rijeË, Duka je saæeo u zakljuËku kako smo viπesumorni nego zadovoljni situacijom u medijima i ispunja-vanjem njihove druπtvene funkcije.

Nagrada za novinara godine, jedina koja se dodjeljujeprema glasovima Ëlanova HND-a, pripala je Jurici PaviËiÊu,kolumnistu Jutarnjeg lista, koji je dobio najviπe od ukupno646 glasova, meu kojima je bilo 107 nevaæeÊih. InaËe, i ove

Nagraeninajbolji

novinarskiradovi u

proπlojgodini

Nagrade onima koji idu izvan sluæbene linijekao i prethodnih godina, Ëlanstvo u HND-u nije bilo uvjet zanovinare nominirane za nagrade.

Nagradu “Marija JuriÊ Zagorka” za pisano novinarstvodobila je slobodna novinarka Barbara MatejËiÊ koju jekandidirala grupa graana Grada Vukovara za dvije reportaæeiz Vukovara objavljene u Jutarnjem listu i Novostima.

“Ne vidim potvrdu da je ijednoj Vladi stalo do Vukovara”,zakljuËila je svoj skraÊeni i u cijelosti Vukovaru posveÊengovor Barbara MatejËiÊ uz naglasak da to govori kaonovinarka s terena.

Nagradu za radijsko novinarstvo dobila je Silvija ©eparoviÊza tjedni politiËki magazin “Aftershock” koji potpisuje kaoautorica, urednica i voditeljica, a koji se aktualnim politiËkimpreviranjima bavi traæeÊi njihove uzroke u bliæoj ili davnojproπlosti. Za televizijsko novinarstvo priznanje je dobilo dvojeautora i urednika u meuvremenu ukinutog HRT-ovavanjskopolitiËkog magazina “Horizonti”. Ivana DragiËeviÊrijeË je vrlo brzo prepustila kolegi Draganu NikoliÊu.

“Smatram da je ovo za HTV vaæna nagrada, a kako ja viπenisam djelom te kuÊe, mislim da je bolje da o njoj govori

kolega”, rekla je Ivana DragiËeviÊ koja je nedavno s HTV-apreπla na novu televiziju N1, pokretanje Ëijeg se programaoËekuje najesen. Dragan NikoliÊ u svojem je govoru naglasiokako je televizija timski rad, πto je kasnije ponovio i HTV-ovsnimatelj Mario SladiÊ koji je svojeg kolegu Stjepana Betija,suputnika s kojim je izvjeπtavao iz Sirije, izvukao za govornicukako bi ga predstavio.

Nagrada za najbolju novinsku fotografiju “NikπaAntonini” pripala je Æeljku LukuniÊu za fotografiju kliziπtatik iznad ponora koji se nakon nevremena otvorio odronomzemlje. Najboljim internetskim novinarom proglaπen je Ilko∆imiÊ za seriju svojih tekstova o predsteËajnim nagodbama,upravo na dan smjene ministra financija Slavka LiniÊa.

“LiniÊ jest smijenjen, ali nisam zadovoljan jer mislim daje odgovornost na cijeloj Vladi”, rekao je ∆imiÊ prilikompreuzimanja nagrade.

Nagradu za æivotno djelo “Otokar Kerπovani” dobio jeBranko ©uljiÊ, dugogodiπnji novinar Novog lista, za svakiredak πto ga je u proteklih 40 godina napisao o moru i naËinuæivota uz more. Za govornicu je izaπao gotovo srameæljivo i

u kratkom govoru rekao tek kako mu ova nagrada posebnoznaËi jer je dodjeljuje struka, zbog Ëega ima osobitu teæinu.

Dodjela nagrada bila je i prilika da predsjednik HND-apozove sve zainteresirane da Druπtvu upute svoje sugestijeoko moguÊih promjena sustava nagraivanja. Naime, nanovinarskoj tribini gdje su par dana prije ceremonijepredstavljena sva tri kandidata za novinara godine, JuricaPaviËiÊ, urednik “Plodova zemlje” Vlatko GrguriÊ i novinarVeËernjeg lista Marinko JurasiÊ, bilo je puno nezadovoljnihzbog malog broja kategorija za koje se nagrada dodjeljuje.Voditeljica novinarskih tribina i predsjednica ogranka HND-a u VeËernjem listu, novinarka Boæena MatijeviÊ, otvorila jeto pitanje i na zajedniËkoj sjednici Srediπnjeg i Izvrπnogodbora HND-a, odræanoj 20. svibnja, kad je napomenula dabi trebalo razmisliti o vraÊanju nekih kategorija poput oneza najbolju reportaæu, intervju, kolumnu i sliËno jer, smatra,nedostatak novca ne bi smio biti opravdanje. KonaËno,nagrada ne mora biti novËana, zakljuËila je, jer kolegamaje priznanje struke ipak vaænije�

Melisa Skender

Prema odluciOcjenjivaËkogodbora, izostalaje nagrada zaistraæivaËkonovinarstvo kakobi se struci, ali ivlasnicimamedija, poruËiloda je, kad su upitanju kriteriji zaovu kategoriju,letvica podignutavrlo visoko

foto

Mar

io ∆

uæiÊ

44NOVINARBROJ 4-7/2014.

45NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Nagradu za æivotno djelo Branko ©uljiÊ primio je s malo rijeËi,spominjuÊi ribare i ljude koji æive na moru, a o kojima jenajËeπÊe pisao tijekom Ëetiri desetljeÊa u redakciji Novog lista.Odnedavno je u prijevremenoj mirovini, puno viπe plovi, ali ipiπe, jer kako najavljuje, u pripremi je i druga njegova knjiga.

Nedostaje li vam redakcija otkako ste u mirovini?- Jednostavno pitanje na koje bi trebalo kratko odgovoriti:

da ili ne! Ali, nije tako… Profesionalno, nakon 45 godina unovinarstvu, nema sumnje da mi redakcija nedostaje.Naæalost, moram iskreno reÊi da ne æalim za redakcijomkakvu sam ostavio u Novom listu. Naprotiv. Nije to zbogkolega, njih Êu zauvijek nositi u lijepom sjeÊanju, a nadasvenaËin na koji su me ispratili. Meutim, bole me rijeËi kojimami se obraÊaju prilikom svakog susreta: “Blago tebi, ti si seizvukao!” Kad to kaæe mlada kolegica ili kolega u naponustvaralaπtva, ne moæeπ ostati indiferentan. Novi list je u teπkojmaterijalnoj situaciji, nije to viπe nikakva tajna, problemieskaliraju svaki put kad treba isplatiti plaÊe. Umjestorazgovora o poslu, novinarstvu i listu, redakcijom dominirapesimizam, neizvjesnost oko plaÊe i sudbine tvrtke. Nakon40 godina odraenih u Novom listu, naprosto nisam mogaoi æelio raditi u takvim uvjetima, u neizvjesnosti hoÊu li Êudobiti plaÊu. Ukazala se prilika u obliku skromne otpremninei - dignuo sam sidro, otiπao u prijevremenu mirovinu.

Uvijek sam govorio, radit Êu do posljednjeg danazakonskih moguÊnosti. Mogao bih raditi, ne joπ 15 mjeseci,nego pet godina. Ima u meni volje i snage, novinarskogentuzijazma i, πto je najvaænije, zdravlja. Zato mi nedostajeredakcija, ali mi joπ viπe nedostaje terenski rad, jer ja samuvijek viπe vremena provodio na terenu, meu ljudima. Falemi ti susreti i druæenja. Nedostaje mi ranojutarnja kava iÊakula s ribarima, doËekivanje brodova i πuπur u luci,ponekad i Ëaπa vina poslije marende na brodu u vrijeme dokveÊina prosjeËnih ljudi tek ustaje iz kreveta. Nedostaju mibesane noÊi u ribolovu, svakodnevni posjeti ribarnici,nedostaje mi “snifanje“ poliesterskih smola u pogonimamalih brodograditelja, skakanje po brodovima. Bez obzirana to πto plovim puno viπe nego dok sam radio, nedostaje miplovidba po zadatku, testiranje brodova i motora, jurnjava iprkos vjetru i valovima. Æaljenju, meutim, nema mjesta.Odlazak u mirovinu svima nam je neminovnost, nevaænodogodi li se mjesec ranije ili kasnije.

Kako se u 45 godina, koliko ste u novinarstvu, mijenjalaprofesija i uvjeti rada novinara?

iz rada HND-a i SNH-aBranko

©uljiÊdobitnik nagradedobitnik nagradedobitnik nagradedobitnik nagradedobitnik nagradeza æivotno djeloza æivotno djeloza æivotno djeloza æivotno djeloza æivotno djelo

Otokar KerπovaniOtokar KerπovaniOtokar KerπovaniOtokar KerπovaniOtokar Kerπovani

Odlazaku mirovinu -spas za novinara

- Usporedbe su gotovo nemoguÊe. Kad sam radio prvenovinarske korake na Radio Rijeci, krajem πezdesetih i poËetkomsedamdesetih godina, program je trajao tri sata, javljanja uæivogotovo da nije bilo. MuËna su bila izvjeπtavanja s terena, javljanjaiz neke seoske poπte gdje se veza Ëesto prekidala. A fotoilustracije...I vaæni dogaaji iz udaljenih mjesta ostajali su bez ilustracije,ili je fotografija objavljivana s dan, dva zakaπnjenja. Filmove seslalo po vozaËima, zapovjednicima brodova, putnicima vlaka…Tko je tada mogao zamisliti mobitele, internet, elektroniËkurazmjenu podataka, kolor fotografiju u redakciji istog trena kadse neπto dogodilo.

Novine su se tada paæljivo i detaljno Ëitale, bile su punenovosti. »itam danaπnje novine, sve mi je nekako poznato,neke od tih vijesti proËitao sam, ili Ëuo, juËer ujutro. Osobnomi smeta pristup mnogih mladih kolega, previπe vremenaprovode za kompjutorom, previπe se koriste internetom. Da serazumijemo, i meni je on od velike pomoÊi, ali su mi u posluuvijek glavni bili ljudi, susreti i razgovori s njima. U tomeinternet ne pomaæe!

©to mislite o prijedlogu beneficiranog radnog staæa zanovinare? I πto biste preporuËili mladim kolegama kojitek ulaze u profesiju?- O beneficiranom staæu sluπam od objave prvog teksta.

Pamtim, joπ negdje 1971. ili 1972. godine, u novinarskim sekrugovima tvrdilo da je to gotova stvar. A, nema ga ni danas ipitanje je hoÊemo li beneficirani staæ uopÊe dobiti? Da bismoga trebali dobiti, to nije sporno. I osobno sam sudjelovao unekim raspravama i formuliranju zahtjeva ondaπnjeg DNH -Druπtva novinara Hrvatske. OptimistiËki sam o tome priËao uredakciji, a jedan stariji kolega me prizemljio rijeËima: “Niπtaod toga!” »esto bih se njegovih rijeËi, kako je samo bio u pravu.

Savjet mladima… Parafrazirao bih onu Lenjinovu: uËiti,uËiti i samo uËiti. UËio sam doslovce do posljednjeg radnogdana, sluπao, gledao, pitao, Ëitao, traæio i one informacije πtomi nisu nuæne, πto ih vjerojatno neÊu objaviti. Nikad se nisamsramio pitati, ni kao stari novinar. Bolje je dva puta pitati,nego jednom objaviti pogreπnu informaciju. Ljudi morajuvjerovati novinama i novinaru koji informaciju potpisuje. Akotoga nema, sve je uzalud. Joπ neËega moraju biti svjesni buduÊinovinari - u novinarstvu se neÊe financijski obogatiti. Gdje senovac dijeli, ondje nema pravog i poπtenog novinara.

Moæemo li sad kad imate viπe vremena, oËekivati i novevaπe knjige, osobito zahvaljujuÊi uspjehu knjige “Sportskiribolov uz hrvatsku obalu”?- Sigurno! Imam viπe ideja, nameÊu se teme o ribama,

ribarstvu, ribolovu, drvenoj brodogradnji, podvodnimaktivnostima, otocima i æivotu na njima. Neki izdavaËiiskazuju zanimanje, njihov interes odluËit Êe u kojem smjeruzaploviti i kada. TrenutaËno se odmaram, povremeno neπtonapiπem za struËne i specijalizirane Ëasopise iz Hrvatske iinozemstva, viπe publicistiËki nego novinarski. Sve skupaskromno u odnosu na nekadaπnju radnu aktivnost. Nisam seumorio od pisanja, ali je nakon 45 godina potreban predah. Anovinar piπe dok je æiv�

Melisa Skender

Nije sluËajno da je Barbara MatejËiÊ jedina koju za nagradunisu predloæili kolege ili urednici. Nju je predloæila skupinaVukovaraca. Jer, njezini su tekstovi utjecali na obiËne ljude.Stoga je nagrada viπe nego zasluæena, na kraju krajeva, zakoga bismo mi novinari zapravo trebali raditi ako ne zaobiËne ljude, reËeno je na sveËanoj dodjeli HND-ovih nagradaza novinarsku izvrsnost prije nego πto joj je uruËena ona zanajbolje pisano novinarstvo.

Nema niπta obiËno u tim “obiËnim” ljudima - objaπnjavanam Barbara dok sjedimo na kavi.- »esto su moji sugovornici nepoznati ljudi, ali u onome

πto rade i kako razmiπljaju otvoreni su, viπeslojni, zanimljivi.Prema njima su politiËari sasvim obiËni, ploπni - kaæe Barbarai govori to kao novinarka s terena. VeÊ za dva dana sprema seponovno u Meimurje. Upoznala je razred u kojem sjedi sromskim πkolarcima i s njima provodi utorke kako bi direktnovidjela ono πto brojke govore o obrazovanju Roma.

Raspon tema kojima se bavite priliËno je πirok, odjavnog prostora do ljudskih sudbina. Kako prepoznajetepriËu, kako znate koju treba ispriËati?- PriËa koje valja ispriËati ima posvuda, samo treba znati

uoËavati, sluπati, postavljati pitanja. Neke nalazim u kratkiminformacijama, Ëija me pozadina zaintrigira, na primjer kadsam proËitala da je æenu ubio bivπi partner na balkonu u trisata poslijepodne, zanimalo me πto su susjedi Ëuli i πto supoduzeli; kad sam na internetu pronaπla da se Hrvatskaspominje kao destinacija za æenski seksualni turizam, istraæilasam koliko je to toËno i postoje li muπki heteroseksualniseksualni radnici u patrijarhalnoj Hrvatskoj. Neke temeproizlaze iz pokuπaja razumijevanja neËije pozicije, recimo,zanimalo me kako u podijeljenim sredinama, kao πto suMostar i Vukovar, æive ljudi koji su u mijeπanim brakovimaili razgovaraju li o ratu veterani i invalidi rata iz Hrvatske,Bosne i Srbije koji se danas sreÊu na turnirima sjedeÊeodbojke. Za neke priËe Ëekam da se “dogode“, da se situacijakoju sam zamislila realizira kako bih mogla o tome pisati.Na primjer, ne piπem o sportu, ali ako se na predstojeÊemSvjetskom prvenstvu u nogometu dogodi da netko promaπistraπno vaæan gol, bilo bi mi zanimljivo pisati o tom igraËu,o tome kako se prebrodi takav javni poraz. Imam malubiljeænicu u koju zapisujem ideje i priliËno je ispunjena. Onekoje me ne puπtaju ni nakon duljeg vremena, bit Êe temekoje Êu jednom obraditi. Tako ih testiram.

Novinari su sve manje na terenu, ostavlja li to posljedicena sadræaj novina i naËin kako komuniciraju s publikom?

- Svakako, ako novinari nisu meu ljudima, ako neprovjeravaju na terenu kako se reflektiraju politiËke odluke ikako stvari uistinu stoje, onda se stvara jaz izmeu publike imedija. Time je ugroæeno i pravo na vjerodostojno informi-ranje, ono koje sluæi javnosti. Danaπnja medijska publikauvelike mora biti educirana da bi mogla prepoznati πto joj sezapravo podmeÊe pod vijesti, mora znati tko, kako i zaπtooblikuje medijske sadræaje da bi znala moæe li im vjerovati. Ato nije duænost publike.

Tko vam plaÊa putne troπkove? Kako se snalazite na træiπtu?- Ovo Êe ljeto biti pet godina kako sam slobodnjakinja i u

tom mi je periodu samo jednom domaÊi medij platio dnevnicei smjeπtaj. Nije to bila neka velika redakcija niti skupoputovanje, veÊ tjednik Novosti i reportaæa iz Vukovara. I tadasam zbog troπkova morala birati hoÊu li iÊi autom s fotografomi vratiti se isti dan ili sama i prespavati. Kako mi je vaæno damogu πto viπe provesti na terenu, mada su i dva dana prekratka,iπla sam sama, vlakom. Tako najËeπÊe putujem; javnimprijevozom, niskobudæetno i na svoj troπak. Kada radim zastrance, pak, uglavnom mi plate troπkove. A kako se snalazimna træiπtu? Preæivljavam iz mjeseca u mjesec. Moji roditelji birekli da to nije dovoljno, ali i dalje me zadovoljava πto radimposao koji volim, ne moram pristajati na bitne kompromise iod toga mogu æivjeti. To πto mi dani nisu ispunjeni nervozom,nezadovoljstvom i Ëekanjem vikenda da doem k sebi, takoerima svoju vrijednost. Istina, ne odraæava se na raËunu, ali tajbenefit osjeÊam svakodnevno.

BuduÊi se u pravilu bavite vrlo osjetljivim i intimnimtemama, kako prilazite sugovornicima? Kako se, nakraju, nosite s vlastitim emocijama i predrasudama?- Ne znam postoji li bolji naËin da se prie ljudima od

poπtovanja prema njima, iskrenog interesa i volje da ih sesasluπa, koliko god trajalo. Ljudi zapravo imaju potrebu govoritio onome πto ih muËi, ali trebaju osjeÊati da ima smisla da sepovjere baπ vama. Vjerojatno pomaæe i to πto ne baratamunaprijed formiranim stavovima i zakljuËcima, πto se trudimosloboditi svih predrasuda iako, naravno, nisam na njih sasvimimuna, ali apsolutno ostavljam prostor da mi se pokaæe da samu krivu. Uostalom, kada neπto radim, ne radim zato πto sve znamo tome, nego baπ zato πto æelim razumjeti. Emocije ne blokiram,nisam distancirana reporterka i zapravo se teπko mogu natjeratida radim neπto prema Ëemu niπta ne osjeÊam. Mislim da najboljeradim kad emocije kanaliziram u posao.

“»esto na granici izmeu toga hoÊete li biti dobar iliodliËan novinar stoji urednik”, rekli ste u razgovoru sAntonelom MaruπiÊ za Voxfeminae.net. Kakoprocjenjujete πanse mladih novinara koji tek ulaze uredakcije? ©to je bilo kljuËno u vaπem osobnomprofesionalnom napredovanju?- Pretpostavljam da Êe novinari koji su na poËecima najviπe

ovisiti o sebi samima, o svojim kvalitetama, vrijednostima ukoje vjeruju i ustrajnosti, jer neÊe biti puno urednika koji Êese njima baviti. Nije drukËije bilo ni kad sam ja poËinjala ilimoæda samo nisam imala sreÊe. Koliko bi manje studenatanovinarstva teæilo poslu u PR-u da im se pokaæe da jenovinarstvo lijepa i vaæna profesija, u koju itekako ima smislauloæiti samoga sebe�

Melisa Skender

BarbaraMatejËiÊdobitnicadobitnicadobitnicadobitnicadobitnicanagrade nagrade nagrade nagrade nagrade MarijaMarijaMarijaMarijaMarijaJuriÊ ZagorkaJuriÊ ZagorkaJuriÊ ZagorkaJuriÊ ZagorkaJuriÊ Zagorka

Zapisujem ideje:one koje me

ne puπtaju,postaju teme

foto

Mar

io ∆

uæiÊ

foto

Mar

io ∆

uæiÊ

46NOVINARBROJ 4-7/2014.

47NOVINAR

BROJ 4-7/2014.iz rada HND-a i SNH-a

Ivani DragiËeviÊ i Draganu NikoliÊu HND-ova nagrada zatelevizijsko novinarstvo i sluæbeno je priznanje vanjsko-politiËkog magazina “Horizonti“, emisije koja je, naæalost,potrajala koliko i entuzijazam privremene uprave HRT-a.Iako “Horizonte“ viπe ne moæemo gledati na HTV-u, autore idalje pratimo zahvaljujuÊi reportaæama Dragana NikoliÊakoji je ostao na HTV-u i Ivane DragiËeviÊ - koja je umeuvremenu javnu televiziju zamijenila kabelskom newstelevizijom N1 s regionalnom licencom CNN-a i programomkoji obuhvaÊa Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.Autorskom televizijskom dvojcu postavili smo ista pitanja.

Kakvi su izazovi autorskog televizijskog projekta ikoliko Ëesto novinari HRT-a, u odnosu na one skomercijalnih televizija, imaju priliku kreirati svoje,autorske emisije ili snimati reportaæe na terenu? IVANA: Mislim da se i dalje brkaju lonËiÊi kada se

usporeuju javna i tzv. zemaljske komercijalne televizije uRH. HRT prema zakonu ima svoju jasnu ulogu, te bi udanaπnje, medijski i πire, kaotiËno doba, trebao to koristitina najbolji moguÊi naËin. Glomazni, tromi sustav i negativnaselekcija izjedaju sami sebe, a politika uvijek iz sitnog interesaæeli malo tog HRT-a prigrabiti ili vuÊi po blatu u svojiminternim borbama. Ja vidim dobre autorske stvari i na javnoji na komercijalnim televizijama, u novinama, na radiju.Moæda ih ima manje nego nekad, no nau svoj put. Zbogprostora koji HRT nudi na svoja Ëetiri kanala, rekla bih daondje ima viπe mjesta za autorske stvari. Stvarati ih ubirokratiziranom okruæenju, gdje su organizacijske kuÊiceispred ideja, ipak, dosta je teπko i u konaËnici projekt nikadane biva realiziran na najbolji naËin, za πto HRT i dalje imanajbolje kreativne resurse koji se Ëesto ne vide, ne Ëuju.

DRAGAN: Iz jednogodiπnjeg iskustva “Horizonata” mogureÊi da su autori, osobito oni koje troπi tjedni ritam, na HTV-u prepuπteni sami sebi. Umjesto da sve svoje potencijaleposvete sadræaju, preËesto su prisiljeni baviti se formom.Naravno, ako su postavili vlastite standarde toga Ëime se bavei ako im je stalo kako je taj sadræaj upakiran. Prisavski sustavne prati pojedince, Ëini sve da ih sasijeËe. Posljedica atmosfereu kojoj je redelegiranje odgovornosti i na najmanjoj razinistvaranja programa godinama njegovana i poæeljnakategorija, a svaki novi mediokritet na funkciji odaπiljeporuku kako su svi isti i zamjenjivi, jest i Ëinjenica da sureporteri i autori komercijalnih televizija njihovi brandovi, ana javnome servisu ti su ljudi debelo podcijenjena kategorija.HTV i dalje pruæa veÊi manevarski prostor za snimanjereportaæe iz inozemstva ili autorski projekt u odnosu nakomercijalnu konkurenciju. Naæalost, odavno je to posljedica

IvanaDragiËeviÊ i

DraganNikoliÊ dobitnici dobitnici dobitnici dobitnici dobitnici

nagrade zanagrade zanagrade zanagrade zanagrade zatelevizijskotelevizijskotelevizijskotelevizijskotelevizijsko

novinarstvonovinarstvonovinarstvonovinarstvonovinarstvo

Nagrada zaukinutimagazin

iskljuËivo zakonski odreenog javnoga karaktera HTV-a. Nijeto stvar inicijative, veÊ inercije. A to ubija kreativnost i autorebilo kojega predznaka...

Kako biste ocijenili medijsko praÊenje izbora hrvatskihzastupnika u Europskom parlamentu? Koliko je zakonprema kojem se svim listama moralo dati isto vrijemei pozornost ograniËavajuÊi? IVANA: “Medijsko praÊenje” je bilo upravo to - “praÊenje”

kandidata, u tim tzv. predizbornim aktivnostima, i to vrlo πturo,van radara, po zakonu takvom kakav jest, bez πireg konteksta,eksplikacije. Iskreno se nadam da Êemo doæivjeti dan kada Êemona televiziji vidjeti punokrvnu, argumentiranu, struËno voenupolitiËku debatu, suËeljavanje kljuËnih politiËkih aktera, bilopred parlamentarne ili europarlamentarne izbore. Zakon jestproblem, ali ni mi novinari nismo nevini u tom konkretnomsluËaju. Godinu dana smo u EU, no shvaÊanje tog konteksta umedijima kao da izostaje.

DRAGAN: Problem je πto Hrvatska ne æivi svoju novueuropsku stvarnost ni u jednom segmentu druπtva. »astizuzecima, ali trenutaËno nema politiËkog mainstreama kojibi suvereno, argumentirano, zanimljivo raspravljao oeuropskim temama, a kamoli za to zainteresirao biraËe.Nezaposlenost mladih, ilegalni imigranti, trgovinski sporazumEU s Amerikancima, klimatske promjene, odræiv razvoj... Daje zakon i bolji, a nije jer status quo odgovara najveÊimstrankama, koje su kadrovski potkapacitirane za πiru raspravuo takvim temama, siguran sam da hrvatski politiËari ne biznali iskoristiti pruæenu medijsku priliku. Istina, i kolegamanovinarima bilo bi znatno teæe. Za moderiranje debate u kojojsu referentne godine ’45. ili ’90., a ne 2014. ne trebate posebnapredznanja. Za poimanje globalnoga konteksta i raspravu oglobalnim (europskim) temama i politiËari i novinari ipaktrebaju iskoraËiti iz bespuÊa naπe male palanke. A taj prvikorak nikako da se dogodi...

©to je sljedeÊa priËa ili projekt koji biste voljeli raditi ikako biste usporedili prednosti i nedostatkekomercijalnih i javne televizije za realizaciju te ideje?IVANA: TrenutaËno sam usredotoËena na lansiranje novog

news kabelskog kanala N1, gdje sam u svibnju preπla na mjestoizvrπne producentice nakon 15 godina rada na HRT-u. Vjerujemda novi posao donosi nove izazove, a s obzirom na novinarskuekipu koju N1 okuplja u tri dræave, vjerujem da Êe, uzvijesti, biti prostora i sluha za mnoge zanimljive projekte.

DRAGAN: Uza sve ostale reporterske obaveze, ove samgodine uspio krajem travnja dosnimiti materijal za svojevrsnuπpanjolsku trilogiju, koja bi u tri 45-minutna dokumentarcanajesen trebala gledatelje upoznati s tri najveÊa izazovasuvremenog πpanjolskog druπtva (druπtvena drama kaoposljedica ekonomske krize, ideja katalonske neovisnosti,podjela zemlje na lijevi i desni tabor), koje i inaËe smatramjednim od najdinamiËnijih na kontinentu. Bit Êe to krunamojeg viπegodiπnjeg intenzivnog reporterskog rada i boravkau ©panjolskoj. Takve teme i forme, kao i dugoroËno plani-ranje te vrste, nemaju prolaz na komercijalnim kanalima.Govorim to iz prve ruke, buduÊi da sam bio meu onima kojisu postavljali temelje informativnog programa jednenacionalne tv-kuÊe prije viπe od deset godina�

Melisa Skender

Silvija©eparoviÊdobitnicadobitnicadobitnicadobitnicadobitnicanagrade zanagrade zanagrade zanagrade zanagrade zaradijskoradijskoradijskoradijskoradijskonovinarstvonovinarstvonovinarstvonovinarstvonovinarstvo

VeÊinaradiostanica

danas proizvodinovac,

a ne sadræajSilvija ©eparoviÊ dobro je poznat glas ne samo hrvatskogradijskog etera, a nagrada koju je osvojila za radijskonovinarstvo svakako nije prvo priznanje koje je dobila za svojprofesionalni angaæman. Ovog puta nagraena je njezinaemisija “Aftershock”, tjedni politiËki magazin koji se svakogpetka u 10.30 emitira na frekvenciji Radio Sljemena. Umjestosuhoparnog pregleda najvaænijih zbivanja, “Aftershock”sluπateljima nudi cjelovit prikaz uzroka koji su doveli doposljedica s kojima smo danas suoËeni, pa makar to znaËiloi vraÊati se nekoliko desetljeÊa u arhiviranu povijest kako bise priËa smjestila u pravi kontekst.

Kako je nastao “Aftershock”?- Bila sam pozvana da kao autor predloæim neku ideju

Hrvatskom radiju, a kako me stalno muËila pomisao nakratko pamÊenje zbog kojega ljudima izmiËe pravi sadræajaktualnih dogaanja, odluËila sam spojiti ono proπlo isadaπnje i tako je nastao “Aftershock”. Jer lakπe je shvatiti πtonam se dogaa kad razumijemo πto je bilo prije. Niπta nijeod juËer. Ipak, ne mogu reÊi da sam se tome sama dosjetila.Naime, Nataπa MagdaleniÊ BantiÊ i ja smo, temeljem onogaËime smo se prije bavile, æeljele napraviti neπto drugo i uvijeknam je negdje knjiga bila u glavi. Pet godina smo potroπilena to da skupimo materijal i napiπemo knjigu koja predstavljapregled prvih 20-ak godina Hrvatske samostalnosti i, premdaje krenula s idejom o izdavaËu, i dalje ga traæi.

O kakvoj je knjizi rijeË?- Pokuπale smo i vjerujem uspjele dati sveobuhvatan

pregled prvih 20 godina samostalne Hrvatske na viπe od tisuÊustranica, uz oko tisuÊu fotografija, grafikona, kriæaljki. Tusu godine rata, tranzicije, pretvorbe i privatizacije, ratnizloËini, povijesni repovi, borba protiv podivljale korupcije,ali i kolaæ raznolikih podataka o dogaanjima u druπtvu odfilma, sporta, glazbe, kulturoloπkih fenomena. Knjiga nemanamjeru biti povijesni udæbenik jer mi nismo povjesniËarke,ali smo zapisniËarke povijesti. Htjele smo tom knjigom datineki kontekst i premostiti razlike u generacijama - onih kojisu kao odrasli pratili Hrvatsku od samoga roenja i onih kojisu se rodili s njom.

Obje ste bile suautorice i urednice emisije “WeekReport” na Radiju 101, ipak ne volite kad vas se s tomemisijom povezuje?

- Nataπa, Zinka BadriÊ i ja smo krenule svaka svojim putemi jedina sam meu nama koja je joπ vezana uz radio. Nataπa jenovinar AP-a, a Zinka u drugim vodama. “Week Report” nas jesve obiljeæio i od toga je teπko pobjeÊi. Ponekad me ipak, neÊureÊi ljuti, ali nije mi ugodno kad ljudi misle da je to jedino πtoznamo raditi, jedino πto o tebi, kad se govori, treba spomenuti.

Postoji li danas, osim HR-a kao javnog medija, bilo kojiradio gdje biste mogli raditi u svojem stilu?- »ini se da je jedini privatan radio gdje se proizvodio

nekakav javni sadræaj bila Stojedinica. Danas su radiostanice,kako ja to vidim, izgubile svoj pravi smisao i postoje samo dabi proizvodile kakav-takav, ali profit. Zbog toga su se umeuvremenu razvili kojekakvi formati namijenjeniproizvodnji novca, a ne viπe radijskog sadræaja. Dobro, tomoæda ljudi zaista sluπaju i moæda to proizvodi novac, ali nevidim u tome nikakve druge svrhe. Tako sam se od nekogatko je odrastao uz Radio 101 i bio uvjeren kako je to jediniradio koji mogu sluπati, pretvorila zapravo u sluπatelja prijesvega HR-a, i to prije nego πto sam poËela raditi “Aftershock”.Tu me ne maltretiraju πupljim priËama o vremenu i dobromraspoloæenju nego mi nude sadræaj i, u veÊini, radiofoniËnost.To ne znaËi da se nuæno slaæem s njihovim kutom gledanja,ali dobijem informaciju koju onda procesuiram.

Neko vrijeme, do gaπenja BBC-jeva dopisniπtva uHrvatskoj, bili ste njihova urednica vijesti. ©to stenajvaænije nauËili iz tog iskustva, a moglo bi opÊenitokoristiti svakom novinaru?- Pa prvo to da uvijek imaπ πto nauËiti, bez obzira na to

koliko iskustva imaπ. Drugo, da uvijek moraπ imati na umuprofesionalna pravila koja se ne odnose samo na onih petpitanja, nego ih se nuæno moraπ dræati da bi radioprofesionalni posao. Recimo, kod nas je iznoπenje osobnogstava izjednaËeno s novinarskim slobodama pa se onda idobrim vijestima smatraju one u kojima donosiπ svoj stav.Mislim, trebaπ imati stav, ali pritom ne smijeπ zanemariti toπto je prava vijest. »ovjeku trebaπ dati prave informacije natemelju kojih Êe on graditi vlastiti stav. Svoju ulogu novinaritrebaju procjenjivati i ovisno o politiËkim okolnostima pa jetako 90-ih moæda trebalo raditi vijesti sa stavom, ali danas,kad je toliko razliËitih politiËkih utjecaja, trebao bi bitidovoljno razuman da prepoznaπ pravu vijest, pa je i to nekavrsta stava. Ponekad ne znam ni kako se ljudi uopÊe snalazeu svemu tome jer, na primjer, naπi roditelji koji moæda kupujuVeËernjak imaju sasvim drukËiju realnost od onih koji kupujuJutarnji. A πto se u stvari dogaa, zna li to itko, nisam sigurna.

Kako onda na danaπnjem træiπtu procjenjujete πansemladih novinara?- »ini mi se da im je jako teπko jer ne postoji sustav u kojem

bi ih se moglo poduËavati. Moja generacija je imala sreÊu πto jepostojala kultura urednika koji je imao odgovornost premasvojim mladim kolegama koji tek ulaze u posao. Tako je i mene,kad sam doπla na Stojedinicu, tesala Vesna Krbot NejaπmiÊ,genijalna urednica. Iako je bila tek neznatno starija od nas,postrojavala nas je kao vojsku i to na radiju koji nikad nije biopoznat po osobitoj discipliniranosti. Vjerujem da su svi ljudi iurednici pod pritiskom pa nemaju ni vremena, ali to πto se netrenira i ne obuËava te mlade ljude, u konaËnici se odraæava ina to kakvo Êemo imati novinarstvo�

foto

Mar

io ∆

uæiÊ

foto

Mar

io ∆

uæiÊ

48NOVINARBROJ 4-7/2014.

49NOVINAR

BROJ 4-7/2014.iz rada HND-a i SNH-a

Nakon πto je prije dvije godine dobio priznanje zaistraæivaËko novinarstvo kao prvi internetski novinar kojeg jenagradio HND, Ilko ∆imiÊ novu je strukovnu nagradu dobio ukategoriji internet novinarstva ustanovljenoj lani. OcjenjivaËkiodbor opisao ga je u svojem obrazloæenju kao posljednjegnovinara za kojeg biste æeljeli da u tekstu o vama upotrijebi frazu“krenimo redom”. Ona se, naime, Ëesto pojavljuje u serijamanjegovih tekstova o gospodarskom kriminalu, korupciji,krupnom kapitalu, sukobima interesa javnih osoba kojima seime u vodeÊim medijima malo kada, ako ikada, spominje ubilo kakvom osim pozitivnom svjetlu.

Kako istraæivaËko novinarstvo funkcionira na portaluIndex.hr?- Moram zahvaliti Indexu ne samo na strpljenju, jer

istraæivanja nekih priËa malo duæe traju, nego i za prostor koji sudobile te priliËno tabu-teme o kojima se u drugim medijima nijepuno pisalo. »esto su to bile i, pod navodnim znakovima, dosadne,ekonomske teme koje su ipak bitne za razotkrivanje korupcije.One ne samo da su nalazile svoje mjesto na Indexu, nego su bile iprezentirane na naslovnici portala. ©to se posebnosti internetskogmedija tiËe, on je vrlo brz i uvijek aæuran tako da tekst koji napiπeteujutro naveËer uopÊe ne mora izgledati isto jer se stalnonadopunjuje novim informacijama. Osobno, u tome vidim samoprednost. Loπa strana je, πto se na internetu vrlo Ëesto dogaa, daje raspon tema o kojima piπemo priliËno πirok - od medicinskihfenomena, razliËitih zanimljivosti, poplava, potresa pa dofinancijskih afera. Moja je sreÊa πto sam na Indexu ipak ograniËenna te gospodarsko-politiËke teme, a posao na desku pomaæe mi daproπirim svoje znanje o aktualnim dogaajima, pa u njimanalazim teme koje su vrijedne daljnjeg istraæivanja.

Prvi ste pisali o nepravilnostima vezanim uzpredsteËajne nagodbe, no Slavko LiniÊ smijenjen jetek nakon teksta u Jutarnjem. Je li frustrirajuÊe kadvam drugi mediji na takav naËin preuzimaju priËe?- Meni je drago πto Index nije sudjelovao u odstrelu Slavka

LiniÊa kojem je, ispada, presudila naslovnica Jutarnjeg lista.Drago mi je πto smo bili prvi medij u Hrvatskoj koji je prepoznaosvu opasnost predsteËajnih nagodbi, a bilo je tek pitanje vremenaπto Êe od tih silnih uz predsteËajne nagodbe vezanih afera bitipovod njegovoj smjeni. Dogodilo se da je to sluËaj SpaËva koji jeobjavio Jutarnji list, a gledajuÊi kronologiju dogaaja i izjave,oËito je da se Jutarnji list uglavnom bazirao na dokumentima izureda predsjednika Vlade pa i sama ta Ëinjenica dovoljno govorio njihovu Ëlanku.

Koliko su naπa tijela javne vlasti otvorena premajavnosti i tretiraju li razliËito novinare portala inovinare, primjerice, HRT-a?

Ilko∆imiÊ

dobitnik nagradedobitnik nagradedobitnik nagradedobitnik nagradedobitnik nagradeza internetza internetza internetza internetza internet

novinarstvonovinarstvonovinarstvonovinarstvonovinarstvo

- Otkako smo uπli u EU, stvari su se promijenile, pa se svakavlast trudi pokazati transparentnom. U sluËaju predsteËajnihnagodbi, jednog od najloπijih zakona joπ od pretvorbe iprivatizacije, dræava je htjela svoju transparentnost dokazatiobjavljivanjem kompletne dokumentacije na stranicama FINA-e. Meutim, tamo se nalaze na tisuÊe dokumenata Ëiji je pregledjako oteæan jer nisu kategorizirani pa trebaju sati da bi sepronaπao odreeni dokument Ëak i ako nagodba nije previπezahtjevna. Mene viπe brine kada, uza svu tu transparentnost i natemelju sluæbenih dokumenata, otkrijete nepravilnosti i toobjavite, a ne dogodi se apsolutno niπta. Takva je transparentnostbesmislena. ©to se tiËe komunikacije s Ministarstvom financija,ona je u doba LiniÊa bila nemoguÊa. Mislim da na viπe od poloviceupita nikada nismo dobili odgovor iako su se odnosili nadokumente i potvrde koje je izdalo Ministarstvo. Jedan od takvihje, ako uopÊe postoji, specifikacija brojke od navodno 50 tisuÊapredsteËajnom nagodbom spaπenih radnih mjesta. Nikada nijeobjavljeno ni koliko je temeljem predsteËajnih nagodbi 1200 tvrtkiu postupku uplatilo u dræavni proraËun, iako bi to trebao bitinajznaËajniji pokazatelj uspjeπnosti tih nagodbi.

Jeste li od DORH-a ikada dobili konkretan odgovorna bilo koje pitanje?- Od DORH-a Êete najviπe saznati onog trenutka kad objavite

neπto za njih nepovoljno pa su primorani reagirati i otkriti maloviπe informacija nego πto bi htjeli. Kad im postavite bilo kakvopitanje vezano uz njihov redoviti rad, uvijek Êe se pozvati na tajnostpodataka ili na to da istraga traje. Tako ne znamo, recimo, niπta otome πto se dogaa sa sluËajem Slobodne Dalmacije gdje je kaznenaprijava podnesena 2009. jer istraga traje, sluËaj Kamensko - istragatraje, u sluËaju Branka ©egona, koji traje od 2010. do danas, nijeutvrena njegova imovina. I svaki put kad ih pitate za istrage tihnekih moÊnika, koje traju pet i viπe godina, u policiji i DORH-u vasdoæivljavaju kao provokatora i sve zavrπi na suhim, birokratskimodgovorima, tipa “ne moæemo davati podatke”.

U svojem govoru na dodjeli HND-ovih nagradaspomenuli ste i represiju dræavnog aparata kojoj jeIndex izloæen u posljednje vrijeme.- Sve je krenulo od Porezne uprave kada smo objavili prvi

tekst o Slavku LiniÊu poËetkom proπle godine i kada smo poËelipisati o predsteËajnim nagodbama. Za to vrijeme mislim daredakciju nije posjetila samo veterinarska inspekcija, sve drugesu bile. Meutim, najveÊi pritisak krenuo je kada smo objaviliaferu PomoÊnik. Samo dan nakon πto smo objavili Ëlanak kojije na kraju doveo i do smjene Branka ©egona, DORH i policijazakucali su na vrata viπe desetaka ljudi, meu kojima i onih kojisu na Indexu radili 2004. i 2005. godine. ObiËno ti pozivi stiæukasno naveËer i tim se bivπim suradnicima Indexa nalaæe da seodmah ujutro jave u Odvjetniπtvo.

Koliko je teπko ostati nezavisan na træiπtu poputnaπeg? Jeste li sada, kad je Net.hr pripojen EPH,ostali jedini nezavisni portal?- Ne bih rekao. Moæda smo prvi meu nezavisnima, ali pokreÊu

se i drugi portal, pa to vidim kao izgradnju nezavisnog prostora nainternetu. Tu prije svega mislim na Lupiga.com, na Stav.cenzura,hru Splitu i na Forum.tm. Osim toga, i T-portal pokazuje neke znakovenapretka, tako da rat nije izgubljen nego tek predstoji najæeπÊa bitkakoja Êe donijeti glavobolje svima koji misle da su pokoravanjemmainstream medija rijeπili sve svoje medijske probleme. Da njihovispinovi neÊe biti otkriveni i da Êe moÊi slobodno raditi ono πto suradili dosad. Mislim da to neÊe proÊi�

Melisa Skender

Besmislenatransparentnost

FOND SOLIDARNOSTIVLADIMIR MAJER KONA»NOSAMOSTALAN KAKO BI MOGAO POMO∆IUGROÆENIM »LANOVIMA HND-a

Pedeset peta skupπtina HND-a je donijela odluku da se Fond solidarnostiVladimir Majer konaËno osamostali i u novi statut druπtva unesena jeodredba koja to potvruje. “Sredstva Fonda, koja nisu utroπena uproraËunskoj godini ne mogu se koristiti za druge namjene i prenose se uiduÊu proraËunsku godinu. Samo Skupπtina HND-a moæe u opravdanimsluËajevima odluËiti o prenamjeni dijela sredstava Fonda solidarnosti”zapisano je u novom statutu.

Zaπto je to vaæno, nije potrebno objaπnjavati. Posljednjih godinanovinari su pod sve veÊim pritiskom: gube zaposlenje, smanjuju im seplaÊe, buduÊnost je sve viπe upitna. Nitko viπe nije siguran da Êe iduÊegodine, iduÊeg mjeseca, moæda Ëak iduÊe sedmice biti zaposlen. Upravo uvrijeme odræavanja skupπtine stigle su vijesti o zatraæenom predsteËajnompostupku za joπ jedan dnevni list.

Kada su osnivali Hrvatsko novinarsko druπtvo, prije 104 godine, naπiprethodnici su bili imuÊni i ugledni graani. Uostalom, oni su uspjeliizgraditi krasnu i vrlo vrijednu zgradu u kojoj smo mi danas i od prihodakoje ona donosi naπe druπtvo æivi. Danas HND nebi mogao izgraditi ninovinski kiosk, pa je usporedba s davnim vremenima poËetka proπlogstoljeÊa porazna. Pa ipak i tada su osnivaËi HND-a zapisali u pravilima(Ëlan 2 iz 1910): “Svrha je druπtva da udruæi novinare, unapreujenovinarstvo, zaπtiÊuje i diæe probitke i ugled novinara i novinarskog staleæa

i da POTPOMAÆE SVOJE »LANOVE NOVINARE, A U SLU»AJU POTREBE INJIHOVE PORODICE.”

Prihodi Fonda solidarnosti su relativno stabilni. Oni se prikupljajuizdvajanjem 40 posto od Ëlanarine redovnih Ëlanova dok umirovljeni novinariplaÊaju 180 kuna godiπnje izravno u Fond solidarnosti. Uz to u Fond dolaze ipojedinaËne uplate, na primjer odricanje od novËane nagrade u korist Fonda ilioporuËna ostavπtina nekih umirovljenih Ëlanova HND-a.

Proπle godine od prikupljenih 405.818 samo je 319.000 kuna utroπeno zapomoÊ Ëlanovima HND-a. Ostatak je potroπen za druge svrhe πto je za mnogeËlanove neprihvatljivo. Uostalom, kada se bolje proËita Pravilnik Fondasolidarnosti, pogotovo Ëlan 3 stav 2, jasno je da se proraËunom ne smije diratiu sredstva Fonda. Naime, taj pravilnik iz 2008. godine kaæe “Sredstva Fondavode se odvojeno u knjigovodstvu HND kao poseban fond”. Iz toga je jasno dase ta sredstva ne mogu koristiti za druge svrhe. Ogranak umirovljenih novinarana svom je godiπnjem sastanku predloæio promjenu statuta kako bi se Fondjoπ ËvrπÊe zaπtitio, πto je na skupπtini HND-a 13. lipnja jednoglasno prihvaÊeno.

No to nije sve. Naime, ustanovljeno je da se na internetskoj stranici HND-amogu proËitati Pravila Fonda solidarnosti donesena 2002. godine i neπto izmijenjena2008. godine, ali uz to nisu objavljeni i drugi vaæni dokumenti Fonda. Zato ËlanoviHND-a ne mogu saznati kriterije i pravila o dodjeli pomoÊi. Mnogima je sigurnovrlo neprijatno dolaziti u tajniπtvo HND-a i raspitivati se o moguÊnostima da im seodobri novËana pomoÊ. Zato je na skupπtini jednoglasno prihvaÊen i zakljuËak dase na internetsku stranicu HND-a odmah stave i svi dokumenti Upravnog odboraFonda, Odluka o kriterijima za isplatu pomoÊi, Odluka o kriterijima za utvrivanjejednokratne novËane naknade za posljedice nesretnog sluËaja i Odluka o kriterijimaza dodatak mirovini, te sve buduÊe odluke Upravnog odbora Fonda solidarnostiVladimir Majer kako bi Ëlanovi HND-a mogli saznati kakva su im prava i kakomogu zatraæiti novËanu pomoÊ Fonda. (æm)

foto Andro DamjaniÊ

foto

Mar

io ∆

uæiÊ

50NOVINARBROJ 4-7/2014.

51NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Ovih vruÊih, paklenih dana kasnog proljeÊa godineGospodnje 2014., kao i svake Ëetiri godine veÊ punih,respektabilnih 80 godina (koliko ima i trener svih trenera∆iro BlaæeviÊ) oËi, srca i umovi svijeta bit Êe prikovani uznajveÊu planetarnu manifestaciju: Svjetsko nogometneprvenstvo u Brazilu. Nogomet je odavno postao majkom svihdogaaja i nema gotovo nikoga tko bi na tu manifestacijuostao imun, makoliko bio i antinogometno nastrojen. Premaistraæivanjima javnog mijenja, ni spuπtanje ljudi na Marsne bi bilo gledano toliko kao finale Svjetskog prvenstva. Ovihnestvarnih nogometnih dana ludila prestaje svaki interes zasve ostale dogaaja, makoliko uzbudljivi, dramatiËni,tragiËni, veseli, turobni ili povijesni bili - naime, upravo svata raspoloæenja, emocije i optereÊenja nude utakmice SP-a.

Nogomet veÊ sada “jede” i baca u zapeÊak sve druge temepoput onih hoÊe li veÊ jednom taj Slavjansk pasti ili ne uruke krvoæednih strana ukrajinskog sukoba, svatko veÊodmahuje rukom na operetne raskole u SDP-u ili iranskinuklearni program, ali i kobnu sudbinu neke Kim Jong Unoveurokljive tetke pa Ëak i Putinove macho pictoriale. Nogometpostaje okosnica oko koje se vrti svjetsko javno mnijenje.

Nevien interesOvo, 20. jubilarno okupljanje, najboljih svjetskih

reprezentacija ujedno je najveÊi i medijski dogaaj. Gotovoda se ni Olimpijske igre viπe ne mogu nositi s tim fenomenom.Na svakog nogometaπa doÊi Êe, kaæu, viπe od 50 “medijskihdjelatnika” i ni jedna jedina tajna iz svlaËionica, koje djelujupoput startrekovskih space shuttleova i dobro utvrenihkampova koji su nadgledaniji i izoliraniji od paranoiËnesovjetske granice 30-ih godine, ne smije ne doÊi do Ëitatelja,sluπatelja ili gledatelja.

Mediji su vrlo brzo shvatili znaËaj i privlaËnost nogometa,mada je ipak potrajalo da se pozicionira na medijskomprostoru, onako kako to izgleda danas. Naime, tehnologija imarketing su u mnogome odreivali taj, gotovo neobjaπnjivi,rast interesa. Recimo, rezultati s prvog SP-a 1930. u Urugvajustizali su i s nekoliko dana zakaπnjenja, putujuÊi prekooceana, “na vesla”, zaobilaznim putevima. Rezultati s te prvesvjetske smotre, recimo u tadaπnjim hrvatskim medijima,stiskali su se na zadnjim stranicama, uz vijest o tome kakoje zaprega kod Podsuseda izmakla kontroli pripitog “selakaiz ZapreπiÊa” te naletjela na postariju kumicu za zeljem kojije nosila na Dolac. Vremena su se tako promijenila. Nogometje danas naslovna vijest.

mediji u svijetu Nogometjedina tema mjeseca

Piπe Vlado VuruπiÊ

Jubilarno, 20.Svjetskoprvenstvo najveÊije medijskidogaaj. Nasvakognogometaπa doÊiÊe, navodno, viπeod 50 “medijskihdjelatnika”, takoda nijedna tajnaiz svlaËioniceneÊe mimoiÊiËitatelja,sluπatelja iligledatelja

Mediji su bili i ostali neizostavna pratnja nogometa, pa jedoπlo do simbioze koje je postala medijski fenomen kako 20.tako i 21. stoljeÊa.

Recimo, s utakmicom Engleska - SAD 0:1 (inaËe jednomod najsenzacionalnijih rezultata u povijesti svjetskihprvenstava) na SP-u u Brazilu 1950., bila je dodatna medijskazbrka. Naime, kao πto se zna, Englezi su izgubili odreprezentacije iz zemlje gdje je nogomet tada bio velikanepoznanica. Rezultat je odmah obletio svijet putem tadanajveÊeg tehnoloπkog dosega - telefaksom. No, neke engleskenovine objavile su, pozivajuÊi se kasnije na “nesavrπenost”telefaksova, da je utakmica zavrπila rezultatom 10:1 zaEnglesku, πto zapravo ne bi bilo iznenaenje. Mislili su da jeispred engleske “0” ispala “1”.

Koliko je sve napredovalo, kazuje i brojka od 1,2 milijunatelefonskih, televizijskih, internetskih i radiokabela kojima se 60puta mogla “obujmiti” Zemlja, instaliranih u Francuskoj 1998.

O medijima u sluæbi nogometnih strasti govori i podatakda su, na spomenutom Prvenstvu 1950., na dan odluËujuÊeutakmice s Urugvajem, brazilske novine donijele fotografijusvoje reprezentacija s natpisom “Ovo su svjetski prvaci!“

I pokazalo se, kao nebrojeno puta u povijesti, da nitko netreba “trËati pred rudo”, osobito ne novine. Brazil je tuutakmici izgubio i ostao bez “bezecirane” titule. Legenda kaæeda je upravo ta naslovnica motivirala urugvajske nogometaπeda odigraju utakmicu svog æivota i ne smo da posrame Brazilusred njihova hrama - Maracane, nego da oËitaju i lekcijunadmenim brazilskim novinarima.

Teπki novinarski lapsusiO zanimljivost novinarske “svemoÊi” i “spremnosti za

svaku priliku”, svjedoËi i priËa odnedavno. Usred odluËujuÊeutakmice Japana, na SP-u 2002., s Tunisom, novinska agencijaKoyoda poslala u optjecaj tekst - “Tragedija u Osaki” i”Uniπteni japanski snovi”. Japan je u tom trenutku vodio veÊ2:0 protiv Tunisa i bio je siguran u prolaz u drugi krug. No,novinari te agencije pedantno su se pripremili za sve varijante,od one katastrofalne do uspjeπne. Vaæno je da budu prvi! No,neki aljkavi sluæbenik ili nogometni neznalica greπkom jeposlalo u svijet “krivi” scenarij i zabezeknuo japanskenavijaËa. Agencija se kasnije ispriËavala, ali je ipak uπla uanale “teπkih novinarskih lapsusa”.

Mediji su, dakle, neizostavan pratilac svjetskih nogometnihprvenstava. Radioprijenosi utakmica vode se od 1930. godine,a televizija kao najveÊi nogometni fan, ukljuËila se veÊ na

reagiranjesame te moguÊnosti - aktivnog bavljenja politikom, naime - jest meritokratska podvalakoju najbolje moæe zastupati upravo autor nasrtaja na LMD.

Naime, Toni GabriÊ je bio sastavljaË kriterija natjeËaja Ministarstva kulture zaneprofitne medije za 2013. godinu, po kojima je portal H-alter, a Ëiji je on glavniurednik, zauzeo prvo mjesto. Pritom valja istaknuti, jer GabriÊ dræi do tog aspekta, dana mjesto sastavljaËa kriterija nije doπao putem javnog natjeËaja ni formalnimdemokratskim kanalima. Sam bi si GabriÊ, u duhu Ëlanka posveÊenog KopMediji,javno zacijelo trebao postaviti pitanje tko ga je ovlastio za to, na osnovu kojihkvalifikacija, zaπto bi baπ on bio najbolji izbor i tko bi uopÊe trebao pisati kriterije otome tko Êe pisati kriterije.

GabriÊevo pitanje, koje si, naravno, neÊe javno postaviti, zanimljivo je zbog njegovelicemjerne primjedbe vezane uz angaæman dvoje Ëlanova KopMedije u jednom medijsko-istraæivaËkom projektu Ministarstva kulture. On najprije konstatira da nitko nije bio zakonskiduæan raspisati javni natjeËaj za angaæiranje suradnika za tu potrebu, ali svejedno inzistirana tome da se taj natjeËaj raspisati - morao. Razlog takvom podijeljenom pristupu natjeËajnojproblematici prepoznajemo u oËitoj motivaciji zadræavanja utjecaja nad raspodjelom javnognovca, dakle u GabriÊevoj konkurentskoj i kompeticijskoj ostraπÊenosti.

Dok Igora LasiÊa i Andreu Milat kao Ëlanove KopMedije optuæuje za suradnju sMinistarstvom kulture, namjerno preπuÊuje Ëinjenicu da su oba prozvana Ëlana tijekomcijele godine suradnje s Ministarstvom ujedno bila i aktivni Ëlanovi Udruge za nezavisnumedijsku kulturu (UNMK), koja je nakladnik portala H-alter, Ëiji je Toni GabriÊ glavniurednik. Istovremeno, tijekom iste godine u Ministarstvu je u Odjelu za medijezaposlena joπ jedna Ëlanica UNMK-a, πto sve GabriÊ u svom napadu na KopMedijupreπuÊuje, kao πto preπuÊuje i Ëinjenicu da je upravo on na natjeËaju za koji je pisaokriterije dobio najveÊu potporu u visini od 400.000 kuna za proizvodnju medijskogsadræaja. Ne zaboravimo, veÊi dio tog medijskog sadræaja “proizveden” je tako πto jejednostavno preuzet iz drugih medija, uglavnom bez odobrenja autora prenesenihtekstova. Na natjeËaju za neprofitne medije H-alter je u rubrici za koju je bitan brojautorskih tekstova ostvario maksimalan broj bodova, premda je za promatranu godinuna tjednoj razini imao svega nekoliko autorskih tekstova.

Ako usporedimo sufinanciranje KopMedije i sufinanciranje UNMK-a, lako je utvrditida je GabriÊeva udruga bitno izdaπnije potpomognuta javnim sredstvima koja stoje naraspolaganju Ministarstvu kulture od KopMedije. Uz to, oko medijske politikea§ri raznimaktivnostima Ministarstva kulture angaæirano je viπe Ëlanova UNMK-a nego naπe medijskezadruge, dakle pravo je pitanje tko je tu i zaπto privilegiran i tko te privilegije æeli saËuvati.

©to se tiËe natjeËaja pod nazivom “Javni poziv za ugovaranje novinarskih radovau neprofitnim medijima”, KopMedija se odluËila prijaviti sa svojim prijedlogom nakonπto je od zainteresiranih novinara zaprimila æelje da se odreenim temama bave nanaËin na koji ih obrauje upravo LMD. Potaknuti time, kao i Ëinjenicom da senatjeËajnom dokumentacijom nije traæio dokaz o upisu u Registar neprofitnihorganizacija, uputili smo Ministarstvu kulture upit moæemo li se prijaviti na spomenutinatjeËaj i pritom dobili potvrdan odgovor. Za eventualne daljnje nejasnoÊe okonatjeËajnih kriterija i profitnosti, odnosno neprofitnosti zadruga, KopMedija nije i nemoæe biti odgovorna ni na koji naËin.

Na kraju, ali ne najmanje vaæno, prilikom nastanka teksta “UmijeÊe diplomatiquea”autor Toni GabriÊ i uredniπtvo Novinara nisu kontaktirali niti su za podatke ili komentarzatraæili prozvanu stranu, u ovom sluËaju KopMediju, zadrugu za medije. Krajnjeneprofesionalnim, ako ne i zlonamjernim, smatramo ponaπanje uredniπtva Novinarakoje je dozvolilo da se publicira Ëlanak u kojemu se desetak kolega novinara eksplicitnooptuæuje za korupciju, a da pritom nikome od njih nije dana prilika da se oËituje oiznesenim diskvalifikacijama. Tim viπe πto tekst, objavljen pod tendencioznim opremom“UmijeÊe diplomatiquea”, nije pisan iz pozicije objektivnog i neutralnog novinara kojiinformacije objavljuje u interesu javnosti, nego iz pozicije poslovno zainteresirane stranekoja se takoer natjeËe za sredstva Ministarstva kulture, πto je uredniπtvo Novinara moraloznati. Stoga otvorenom ostavljamo moguÊnost da zadovoljπtinu potraæimo na sudu.

Molimo vas da ovaj ispravak objavite u roku i na naËin predvien Zakonom omedijima, u sljedeÊem broju Novinara, a prije toga na web-stranicama Hrvatskognovinarskog druπtva.

Za KopMediju, zadrugu za medijeAndrea Milat, upraviteljicaU Zagrebu, 14. travnja 2014.

Poπtovani/a,temeljem Ël. 40 Zakona o medijima koji regulira pravo na ispravak objavljeneinformacije, traæimo objavu ovog reagiranja, a povodom teksta objavljenog usluæbenom glasilu Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske“Novinar” broj 1-3/2014. pod naslovom “UmijeÊe diplomatiquea”, u kojemu autorToni GabriÊ iznosi niz neistinitih, tendencioznih i klevetniËkih tvrdnji.

Prva u nizu neistinitih ËinjeniËnih tvrdnji jest ona da je KopMedija, zadruga zamedije i izdavaË hrvatskog izdanja “Le Monde diplomatuquea”, pri TrgovaËkomsudu u Zagrebu upisana kao druπtvo s ograniËenom odgovornoπÊu (od 18. srpnja2012. Tt-12-11758-2). Naime, TrgovaËki je sud samo nekoliko dana po tom upisu,koji sam kasnije naziva “oËiglednom pogreπkom”, izdao Ispravak rjeπenja (od 23.srpnja 2012. Tt-12-11758-3) u kojem piπe da se KopMedija u Registar upisuje kaozadruga za medije. GabriÊevo zanemarivanje spomenutog Ispravka rjeπenja, koje jeisto tako javno dostupno kao i prethodno pogreπno Rjeπenje, smatramo svjesnomodlukom autora teksta s ciljem povrede ugleda, nanoπenja financijske πtete idiskreditacije rada KopMedije.

Druga kljuËna GabriÊeva tvrdnja, ona da se ministrica kulture pismom namjereupuÊenom Parizu obvezala na financiranje projekta KopMedije, takoer nije istinita.Kao πto je vidljivo iz objavljenog pisma namjere, ministrica se niti jednom reËenicomnije obvezala ni na πto prema KopMediji, kao ni prema pariπkoj centrali “Le Mondediplomatiquea“. Kako je za zasnivanje obveznopravnog odnosa potreban potpis dvijuzainteresiranih strana, a pismo o kojem je rijeË potpisala je samo ministrica kulture,obvezni odnos, svakome je jasno, nije zasnovan. Ministrica je u pismu samo napisalada se “plan za pokretanje hrvatskog izdanja ‘Le Monde diplomatiquea’ uklapa ukriterije natjeËaja za trogodiπnju (2013. - 2015.) financijsku potporu Ministarstvakulture koji se uskoro otvara”, kao i u “politiËke prioritete” tog Ministarstva.

Iz ministriËina pisma vidljivo je da se “vanjskopolitiËke teme” spominju iskljuËivou kontekstu medijske politike za koju je, podsjeÊamo, nadleæna institucija upravoMinistarstvo kulture, a prema rijeËima same ministrice: “VanjskopolitiËke teme,naæalost, veÊ dugo nisu u rasponu interesa dominantno privatnog novinskogizdavaπtva u Hrvatskoj, tako da Êe pokretanje LMD-a bitno doprinijeti pluralizmumedijskih sadræaja. ImajuÊi u vidu da pluralizam politiËkih stajaliπta u medijskojsferi preËesto ovisi o aktivistiËkom entuzijazmu prekarnih izdavaËkih projekata,iznimno je vaæno osigurati stabilnu javnu potporu dugotrajnom izlaæenju hrvatskogizdanja. Napokon, kooperativna inicijativa Medijske zadruge KopMedija posebnoraduje kao doprinos buduÊem, nadamo se, pluralizmu vlasniπtva medija.”

Suprotno zlonamjernim GabriÊevim interpretacijama da je ministrica “pismenimobvezivanjem pariπkom LMD-u“ dovela “struËne vrednovatelje pred gotov Ëin“,kojima autor teksta stvara laæni dojam da je “Le Monde diplomatique“ sredstvadobio odlukom ministrice, a ne na natjeËaju, jedina je istina da je “Le Monde diplo-matique“ sredstva dobio na isti naËin na koji su dodijeljena i Toniju GabriÊu -odlukom peteroËlanog Kulturnog vijeÊa za knjiænu, nakladniËku i knjiæarskudjelatnost, a na temelju ocjenjivanja predloæenih projekata na natjeËaju zasufinanciranje programa Ëasopisa i elektroniËkih publikacija.

Zaπto GabriÊ u svom tekstu o naËinu odluËivanja i dodjele sredstava nije anketiraoËlanove Kulturnog vijeÊa o navodnom svrπenom Ëinu? Jedino suvislo Ëemu se moæemodomisliti jest autorova bojazan da bi od njih dobio po sebe nezadovoljavajuÊi odgovor,toËnije da su pri donoπenju odluke djelovali autonomno. Nejasno je takoer zaπto ToniGabriÊ uopÊe surauje s Ministarstvom kulture, a vidjet Êemo kasnije da se takvojsuradnji rado odaziva, ako smatra da je Ëlanove pojedinih tijela lako dovesti “predgotov Ëin“, odnosno ako ih tretira kao nedorasle i nesposobne za samostalno odluËivanje.

ZakljuËimo: buduÊi da je spomenuto ministriËino pismo po svojoj pravnoj formii uËincima iskljuËivo neobvezujuÊe pismo namjere, a nipoπto pismo kojim se zasnivaneki obveznopravni odnos, ono niti je prejudiciralo, niti je to moglo, rjeπenje iliodluku vezanu uz natjeËaj i dodjelu sredstava “Le Monde diplomatiqueu“.

Uostalom, naËelna podrπka nekom novom i nezavisnom mediju, a s obzirom nanjegov profil, po naπem je uvjerenju ministriËin legitimni politiËki Ëin. Ministrica jeimala priliku javno izraziti zadovoljstvo pokretanjem hrvatskog izdanja LMD-a ilije, s druge strane, sve to mogla preπutjeti i domaÊe izdanje prepustiti træiπtu,eventualnim sponzorima i pokrajnjim interesnim krugovima, πto bi takoer bio Ëinvrijedan diskusije o ideoloπkoj mu pozadini. Ali principijelno zahtijevati ukidanje

52NOVINARBROJ 4-7/2014.

53NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

Rezultati s prvogSP-a 1930. u

Urugvaju stizalisu i s nekoliko

danazakaπnjenja,

putujuÊi prekooceana, “na

vesla”,zaobilaznimputevima. U

tadaπnjimhrvatskim

medijima stiskalisu se na zadnjim

stranicama, uzvijest o tome

kako je zapregakod Podsusedaizmakla kontrolipripitog “selakaiz ZapreπiÊa” te

naletjela napostariju kumicuza zeljem koji jenosila na Dolac

petom prvenstvu 1954. u ©vicarskoj, odakle su emitirana prviizravni prijenosi. Od prvenstva u ©vedskoj 1958. broj novinararapidno raste pa je tada bilo Ëak 1500 akreditiranihpredstavnika medija.

Iako je televizija na velika vrata uπla, kako smo rekli, u©vicarskoj, SP u ©vedskoj 1958. oznaËio je poËetak sustavnogpraÊenja natjecanja putem televizijskog ekrana. No, oko togase mjesecima prije poËela voditi pravno-financijska bitkaizmeu organizatora prvenstva i Eurovizije. Tada je glavniproblem bio kako nadoknaditi πtetu πvedskim organizatorimaako zbog prijenosa padne prodaja ulaznica.

DomaÊini su postavili limit od 85 posto prodanih ulaznica itada su pristajali na prijenos. No, to je bilo teπko ostvariti, jer su se(danas je to Ëuenje u svijetu) ulaznice kupovale na danutakmice! Osim toga, “navijaËki turizam” nije bio ni u povojima.On Êe doÊi tek na prvenstvima krajem 60-ih i poËetkom 70-ih.

Svjetsko prvenstvo nezamislivo je danas bez televizije, asmatra se da Êe televizije stotinjak zemlja prenositi uæivo sveutakmice Prvenstva u Brazilu, a televizijska prava postala sunajveÊa stavka u zaradi organizatora. I dok su tv-prava zaPrvenstva odræana do Italije 1990. bila moglo bi se kazati nasimboliËnoj razini, od prava za SP 2006. godine u ujedinjenojNjemaËkoj utræeno je 1,2 milijarde ameriËkih dolara, dokse, usporedbe radi, od sponzora stilo “tek” 800 milijunadolara. Tako su, recimo, njemaËke javne postaje ARD i ZDF,koje su otkupile pravo na prijenos utakmica, za 170 milijunadolara, morale naplaÊivati 30 sekundi reklame za gotovo 300tisuÊa dolara kako bi pokrile utroπena sredstva.

Nogometaπi reporteriTo svakako nije Ëudno jer je, recimo, proπlo Prvenstvo

2010. godine u JuænoafriËkoj Republici svaku utakmicu uprosjeku gledalo na televiziji oko 400 milijuna ljudi, a toznaËi je da 26 milijardi ljudi gledalo cijelo Prvenstvo. Sad sesmatra da Êe, samo uvodnu utakmicu Brazila i Hrvatske, natelevizijskim ekranima gledati oko dvije milijarde gledatelja.

No, podsjetimo se, nekih starih sluËajeva, kada su zbogsredstava mnogi “kuburili” s novinarima, ali su æeljeliizvjeπtaje. Pa je tako za jedne moskovske novine s Prvenstva u©vedskoj izvjeπtavao igraË “zbornaje komande” Sergej Salnikov.SliËno je bilo i u »ileu 1962. kada su zagrebaËke i beogradskenovine angaæirale nogometaπe da im πalju izvjeπtaje, pa je zbogtoga dolazilo do mnogih zabuna, jer bi neki igraË koji je “ra-dio” za Politiku, na tribinama vidio jedan broj gledatelja, aonaj igraË koji je bio “douπnik” Vjesnika prebrojao bi drukËije,pa su se izvjeπtaji Ëesto drastiËno razlikovali.

Kako se nogomet razvijao, tako je medijska glad postajalasve veÊa, pa su nogometaπi postajali “traæena roba” inedodirljivi idoli. Na Prvenstvu u Meksiku 1970. brazilskareprezentacija je objavila cjenik za razgovore s njihovimigraËima, pa je druæenje s Peleom od nekih petnaestak minutakoπtalo tada vrtoglavih 1400 ameriËkih dolara.

Nogomet je postao stilom æivota, a mediji, kao i mnogi,æive od - nogometa. Tako Êe biti i sada u Brazilu. I za Ëetirigodine u Rusiji. I za sljedeÊe Ëetiri u...!?�

mediji u svijetu

Novinska Êe industrija i dalje æivjeti blizu ruba te Êe se moratioslanjati na kreativnost i inovacije ako æeli preæivjeti, iznio jemedijski guru Ken Doctor predstavljajuÊi trendove u novinarstvuna nedavnom World Publishing Dxpou u Amsterdamu.

Mediji Êe uvoditi nove strategije, istiËe Doctor. Susrest Êemose s novim medijskim proizvodima usmjerenima na posebneskupine Ëitatelja. Neki Êe tiskani mediji radi uπtede mijenjatiritam izlaæenja pa Êe, umjesto svakodnevno, izlaziti Ëetiri ilitri puta tjedno. U upotrebu Êe uÊi nova generacija paywalla,modela naplate on line sadræaja.

Prihodi od oglasa u tiskanom novinarstvu nastavit Êepadati, nakon πto su u zadnje godine na globalnom planupali za 39 posto prosjeËnim tempom od 51 milijardu dolaragodiπnje. Oglasi Êe se i dalje seliti na digitalnu platformu, apritom Êe poprimati nove, maπtovite oblike u cilju πtouspjeπnije mimikrije s uredniËkim dijelom sadræaja.

©to novinari moraju znati o trendovima u novinskojindustriji i kakva znanja i vjeπtine moraju posjedovati da biopstali u ovom biznisu? Bacimo li pogled prema nastavku2014., uoËavamo nekoliko kljuËnih strategija na koje Êe seoslanjati novinska industrija u nastojanju da odræi korak svremenom. To su mobilne tehnologije, individualiziranisadræaj i organsko oglaπavanje.

Bujanje mobilnostiSvrha glasila uvijek je bila prenoπenje vijesti javnosti, gdje

god se ona nalazila. NekoÊ se to odvijalo na gradskom trgu,a danas na beæiËnim ureajima i druπtvenim mreæama.Prema predvianjima struËnjaka kao πto su Caroline Little iKen Doctor, upotreba mobilnih ureaja nastavit Êe bujati teÊe se mobilni korisnici po brojnosti i dalje pribliæavatikorisnicima stolnih ureaja. Proπle su godine digitalni medijiostvarivali 33 posto prometa s mobilnih platformi, osam postoviπe nego 2012. BBC je proπlog srpnja prvi put, u dvanepovezana dana, zabiljeæio veÊi promet s mobilnih nego sastolnih raËunala. ZahvaljujuÊi ovom trendu, ove Êemo godine

svjedoËiti sve veÊem broju nakladnika kojima Êe mobilnastrategija biti na prvome mjestu, a ne puki dodatak prikazusadræaja na raËunalima. VeÊ vidimo kako mediji obnavljajusvoje internetske stranice i uvode nove aplikacije, oËitointenzivno razmiπljajuÊi o Ëitateljskom doæivljaju.

Mnogi su predviali da Êe digitalna era odvesti dugenovinarske forme do izumiranja, no to se nije dogodilo.Kvalitetni Êe sadræaji i dalje imati mnogo Ëitatelja, a neki Êeod njih biti voljni i platiti pristup. Ipak, mobilni saæeci vijestinaziru se kao novi hit za korisnike smartfona i tableta,ocjenjuje Forbes u prilogu o trendovima u novinskojindustriji. Primjerice, Yahoo je nedavno kupio Summly, serviskoji putem algoritama saæima vijesti za mobilne ureaje.

Osluπkivanje potroπaËaI novinski i oglaπavaËki biznis brzo se mijenjaju pod

utjecajem Facebooka, Twittera, Tumblra i drugih druπtvenihmreæa. VodeÊe druπtvene mreæe iz dana u dan sve viπe podsjeÊajuna medijske kompanije, tako πto objavljuju svakovrsneprogramske i reklamne sadræaje. Sve se viπe Ëitatelja informiraputem druπtvenih mreæa, prateÊi preglede i saæetke vijesti kojestvaraju njihovi prijatelji. No, i mediji se mogu okoristititragovima koje korisnici ostavljaju na druπtvenim mreæama.Novinska industrija sve Êe viπe koristiti tehnoloπke moguÊnostiprikupljanja podataka o Ëitateljima da bi im isporuËila osobnorelevantne i ciljane vijesti. Ove Êe godine sve viπe medija“osluπkivati” potroπaËe i krojiti sadræaje prema njihoviminteresima, potrebama i aktivnostima.

Na temelju informacija o trenutnoj lokaciji ili planovimaputovanja, mediji Êe predviati kretanja korisnika i nuditiim relevantnije vijesti vezane za njihovu lokaciju. Tako Êevijesti biti ne samo vremenski, nego i prostorno aktualne, aËitatelji Êe biti zahvalni πto im je olakπano snalaæenje uinternetskom moru informacija.

OglaπivaËi pokreÊu medijeKompanije koje ranije nisu imale veze s medijima ulaze

u nakladniπtvo i pokreÊu glasila radi oglaπavanja vlastitihproizvoda i usluga, a za ureivanje i pisanje angaæirajuuglavnom slobodne novinare. OglaπivaËi koji joπ nisuspremni za osnivanje vlastitih medija ulaze dublje usponzorske odnose i naruËuju sadræaje temeljene na njihovimproizvodima i uslugama, ali za Ëiju su realizaciju ipakzaduæeni novinari i urednici.

Organsko oglaπavanje (engl. native advertising) oblik jedigitalnog oglaπavanja u kojemu su oglasi stilom i formomuklopljeni u ostali sadræaj internetskog portala. Radi se osponzoriranom Ëlanku ili drugom sadræaju tako oblikova-nom da πto manje odudara od nesponzoriranih sadræaja. To

je joπ jedan oglaπavaËki trik sraËunat na nenametljivouvlaËenje pod koæu Ëitateljima, sklonim preskakanjuoËiglednih reklama.

Nakladnici Êe morati izaÊi ususret oglaπivaËima u pogledupoveÊane vidljivosti oglasa. Donedavna je svaki oglaπivaË traæiopostavljanje oglasa na vrh stranice, no u meuvremenu suzakljuËili da Ëitatelji skrolaju bræe nego πto se oglasi stignuprikazati. Stoga sve viπe oglaπivaËa zahtijeva da njihovi oglasibudu vidljivi barem na sekundu. Ako Ëitatelj skrola naniæe,oglas Êe se takoer pomicati prema dolje. Druga je opcija daduæe skrolanje omoguÊi vidljivost veÊem broju oglasasmjeπtenih uz tekst.

Alati za vanjsku suradnjuMediji Êe teæiti proizvodnji priloga koji obuhvaÊaju tekst,

zvuk, video i crteæ. Iako atraktivne, takve Êe multimedijskereportaæe ostati u domeni bolje stojeÊih i ambicioznijihnakladnika, jer Êe njihova proizvodnja biti skupa, spora iograniËena nedostatkom osoblja.

Danaπnje medijske redakcije nisu kadrovski opremljene zaproizvodnju dovoljne koliËine sadræaja uz koje bi se mogla vezatidovoljno πiroka paleta reklama od kojih je moguÊe udobnoæivjeti. U vrijeme sniæenih prihoda veÊina medijskih organizacijazapoπljava manje novinara nego do prije Ëetiri ili pet godina paraste potreba za proizvodnjom sadræaja izvan redakcije.

Da bi to bilo moguÊe, mediji Êe morati na svoje stranicepostavljati jednostavne alate s kojima Êe se moÊi sluæiti vanjskiautori sadræaja kao πto su Ëitatelji-reporteri, komentatori islobodni novinari�

Zanimanje n ovinar: glavni trendovi u 2014.©to danaπnji novinari moraju znati da

bi saËuvali svoju karijeru? Bacimo lipogled prema nastavku 2014.,

uoËavamo nekoliko kljuËnih strategijana koje Êe se oslanjati novinska

industrija u nastojanju da odræi korak svremenom. To su mobilne

tehnologije, individualizirani sadræaj iorgansko oglaπavanje

Piπe Ozren Podnar

Crowdfunding: rast mikrosponzoriranja

OËekuje se nastavak razsta Indiegoga i Kickstartera,internetskih servisa za crowdfunding ili mikrosponzoriranje.

To je postupak prikupljanja malih novËanih iznosa odvelikog broja ljudi za raznolike kreativne projekte, koji mogubiti i nakladniËke prirode.

Po trenutaËno najpopularnijem modelu mikrosponzoriranja,primatelj sredstava daje svakom sponzoru odreenepovlastice (engl. perks) ovisno o uplaÊenom iznosu.Primjerice, uspije li skupiti dovoljno sredstava za pokretanjemedija, nakladnik moæe obeÊati sponzoru pretplatu ilibesplatan pristup premijernim sadræajima.

U drugim modelima davatelji sredstava mogu raËunati nasimboliËan udio u profitu (bude li financirani projekt donosioprofit) ili na dionice poduzeÊa osnovanog od prikupljenihsredstava. Jedan model obuhvaÊa klasiËne donacije, za kojedonatori ne traæe nikakve protuusluge�

Proπle su godinedigitalni medijiostvarivali 33 postoprometa s mobilnihplatformi, osamposto viπe nego2012. BBC jeproπlog srpnja prviput, u dvanepovezana dana,zabiljeæio veÊipromet s mobilnihnego sa stolnihraËunala.ZahvaljujuÊi ovomtrendu, ove Êemogodine svjedoËitisve veÊem brojunakladnika kojimaÊe mobilnastrategija biti naprvome mjestu, ane puki dodatakprikazu sadræaja naraËunalima

54NOVINARBROJ 4-7/2014.

55NOVINAR

BROJ 4-7/2014.recite im…Piπe Nives OpaËiÊ

»itajuÊi i sluπajuÊi moje jeziËne savjete (koji to zapravo i nisu, tek kap umoru da se hrvatski leksik kliko-toliko saËuva od nepotrebnih bedastoÊa iznaslova), ljudi mi i sami πalju “bisere” na koje naiu. OËito ih zasmeta istoono πto zasmeta i mene: u prvom redu nerazumljivost. Tako mi je podbombastiËnim nadnaslovom: Modni poremeÊaj u (svejedno je kako se gradzove) stigla istrgnuta stranica s rukom napisanim komentarom na cijeliËlanak: to je prije svega jeziËni poremeÊaj. O Ëemu je rijeË? Jedna modnadizajnerica otvara na glavnom trgu svojega grada, kako je sama i zamislila,concept store, u kojem Êe, osim svoje unikatne odjeÊe “pod brendom Fash-ion Disorder”, prodavati i nakit ili torbe svojih kolega dizajnera. Sama tapojava u naπem je tisku oËito izazvala tektonski modni poremeÊaj, no pritomonaj jeziËni nisu ni primijetili. Jer ako poËnete traæiti πto bi to bilo conceptstore, uvjerit Êete se da ga ni u jednom englesko-hrvatskom rjeËniku nema.To je, dakle, kao i tolike druge stvari oko nas, neπto neopisivo. Jer akorazglobimo sastavne dijelove ove sintagme, vidjet Êemo da puno smisla baπ inema. Concept znaËi pojam, ideja, zamisao, misao, shvaÊanje, pristup,koncepcija, doktrina, naËelo, formulacija, definicija ... A store moæe bitizaliha, skladiπte, obilje; robna kuÊa, trgovina, duÊan, prodavaonica.

Mi glupi (i dosadni zato πto u svemu traæimo neki smisao) joπ uvijek æivimobez ikakvih benefita. Naime, niπta ne razumijemo. U samostalnoj hrvatskojdræavi i u hrvatskom tisku, koji je sada konaËno svoj i slobodan, a ne kao nekoÊ- dirigiran (bilo iz Beograda bilo iz Saveza komunista). Doduπe, vlasnici medijamalo su “odnaroeni”, nisu baπ na “ti” s hrvatskim prilikama (s hrvatskimjezikom joπ manje), no pustimo sada to, Ëemu traæiti dlaku u jajetu?! Tko jenama kriv! Benefiti odoπe boljima i viπima, a nas ne dopadoπe. Razumijevanjehrvatskoga tiska oËito i nije jedini benefit bez kojega mi (takvi) æivimo. Jerbenefit je korist, uæivanje, blagodat, prednost, potpora, povlastica i, premalatinskom, beneficija. Ljudi koji su cijeli svoj poπteni radni vijek proæivjelibez ikakvih povlastica (razumljivijih i na planu izraza, a pogotovo naplanu sadræaja - dobri stari F. de Saussure!), radeÊi samo svoj posao,poπtovali su veÊ i svoje radno mjesto kao blagodat πto uopÊe imaju posaoi nisu nad kruhom traæili pogaËe.

No danas za one koji se usude kritizirati te bjelosvjetske gluposti obiËnogovore da nismo prudentni! Niti smo bili nisi smo sada. Sva prenemaganjakoja sam nabrojila u Ëlanku ne govore samo pokondirene tikvepoluinteligenata i kojekakvih spadala koji se na taj naËin misle uzdiÊi uoËima “uËenih”. Naæalost, tako i govore i piπu i filozofi, znanstvenici, nomoæda ni mnogi od njih nisu danas daleko od mentalnoga sklopa skorojeviÊa:izraæavaj se πto nerazumljivije, pa Êe ti upravo ta nerazumljivost dati auruznanstvenosti. I u to se uvjeravam vrlo Ëesto lektorirajuÊi jedan znanstveniËasopis. Mislila sam da znanost mora biti razumljiva svima, a ne da jezaodijevaju u ruho koje Êe je uËiniti πto nerazumljivijom. Zaπto prudentan,kojega nema ni u rjeËniku stranih rijeËi? Zar samo zato πto se tako kaæe uengleskom jeziku? U englesko-hrvatskom rjeËniku doista piπe: prudent,razborit, oprezan, promiπljen, pametan. Uz prudence piπe: razboritost, oprez,mudrost, promiπljenost. No u latinsko-hrvatskom rjeËniku lijepo piπe:prudens, prudentis, razborit, iskusan, vjeπt; pametan, mudar. Zaπto nismomogli ostati na bilo kojem hrvatskom ekvivalentu latinskoga pridjevaprudens, veÊ prema tome koje nam znaËenje najbolje odgovara onomu πtoæelimo iskazati? Moglo se da se htjelo. No, istini za volju, i meu lingvistimaima sve viπe onih koji se takvim teænjama uopÊe ne opiru. ©toviπe, prije Êe sepobuniti protiv mojega stava da nam neke tuice uopÊe nisu potrebne negoprotiv njihova nepotrebnog uvoenja. Jer, kaæu, ovako je komunikacijaleæernija. Je li? Moæda i jest. Jer concept store nudi tolike prudentne benefiteda bi bio grijeh propustiti koji od njih�

Conc

ept s

tore

u ra

ljam

a p

rude

ntni

h be

nefit

aintervju Razgovarao Jozo PetriËeviÊ

andro damjaniÊ

Kao fotograf dirigirao

sam pred 900

komsomolaca u Moskvi

Bio sam Ëlan Kino-kluba Split od 1955.godine pa sam tada

joπ viπe zavolio i sveËeπÊe koristio

fotoaparat. Gledefotografije moram

spomenutinajupeËatljiviju

osobu mogdjetinjstva, “barbuMeneta”, odnosnoDinka DamjaniÊa,

koji me je ifotografirao kada

sam imao svegaosam dana,

pretpostavljajuÊi datako mizeran ni

neÊu dugo

Na prigodnoj sveËanosti upriliËenoj u Bijeloj dvoraniHrvatskog novinarskog druπtva, 7. travnja ove godine,obavljena je sveËana dodjela nagrada iz 11. sezone ovognajveÊeg fotoreporterskog natjeËaja i priznanja za posebnovrijedan doprinos hrvatskoj novinskoj fotografiji.

Danas predstavljamo jednog od Ëlanova KuÊe slavnihhrvatskog fotonovinarstva i dobitnika priznanja za posebnovrijedan doprinos fotonovinarstvu Andru DamjaniÊa,nadaleko poznatog fotoreportera splitske Slobodne Dalmacije.

Najprije srdaËno vam Ëestitamo na dodjeli Priznanja zaposeban doprinos hrvatskom fotonovinarstvu i ulasku u KuÊuslavnih hrvatskog fotonovinarstva.

Velika vam hvala na najljepπim æeljama i na nagradi meniposebno dragoj, jer dolazi od struËnih kolega.

©to to priznanje za vas znaËi?- Imam razliËitih priznanja, ali ovo mi je do sada najdraæe.©to vas je odredilo kao fotoreportera?- Bio sam Ëlan Kino-kluba Split od 1955. godine pa sam

tada joπ viπe zavolio i sve ËeπÊe koristio fotoaparat. Gledefotografije moram spomenuti najupeËatljiviju osobu mogdjetinjstva, “barbu Meneta“, odnosno Dinka DamjaniÊa, kojime je i fotografirao kada sam imao svega osam dana,pretpostavljajuÊi da tako mizeran ni neÊu dugo. Tu boxkameru darovao mi je i Ëuvam je u svojem domu kao oko u

foto Tom Dubravec

56NOVINARBROJ 4-7/2014.

57NOVINAR

BROJ 4-7/2014.intervju andro damjaniÊglavi meu ostalih 47 fotoaparata raznih vrsta i profilaosim, naravno, digitalnih. Svjesno sam omeio rasponizmeu crnog i bijelog, uvijek dostatnim da pokaæem kakoja vidim stvari.

Kada danas gledate retrospektivno, moæete li reÊi - ja samsretan Ëovjek? Jesu li se ispunila sva vaπa predvianja?- Zadovoljan sam i ako mi se nisu ispunila sva

predvianja. To je na kraju krajeva i normalno. Ljudski.Kada ste napravili prvu fotografiju, πto ste prvi putsnimali i gdje ste je objavili?- Prvi moji snimci bili su okoliπ, ljudi, ribari, brodovi,

seljaci, æivotinje: psi, maËke, magarci, stoka i cvijeÊe pa ineke manifestacije (feπte). Niπta od toga nije objavljivano.

S kakvim ste fotoaparatom zapoËeli taj izuzetnoodgovoran novinarski zanat?- Moj prvi fotoaparat bio je Kodak (6x6 na mijeh).Iako ste u godinama, niste joπ bacili fotoaparat u stranu?- Snimam joπ. Jedina je razlika πto aparat ne nosim

(otvoreno) veÊ u torbici. Mnogi su govorili: “Andro ni u WCne ide bez fotoaparata.”

Tijekom bogate karijere snimali ste mnoge osobe izrazliËitih podruËja druπtveno-politiËkog æivota Splita iπire? Navedite neke najvaænije.- Kako Slobodna Dalmacija nije imala veÊu nakladu,

πtedjelo se na papiru pa se nije sve ni snimalo - a fotografijenisu ni potpisivane. U Splitu i πiroj okolici snimao sammnogo tih godina.

Snimao sam politiËare: predsjednika Tita, Vicka Krstulo-viÊa, Antu JurjeviÊa Baju, Antu ZeliÊa, Ranka AndroiÊa, RaduDumaniÊa, Brunu VuletiÊa, Vicu Buljana, Miku Tripala, Stipu©uvara, Draæena Budiπu, Anku Berus, Savku DabËeviÊ KuËar,Aleksandra RankoviÊa, KoËu PopoviÊa, Stanu Dolenca,Janeza Janπu i druge.

Glumce: Vanju Dracha, Josipa Glendu, Borisa Dvornika,Zdravku KrstuloviÊ, braÊu MarjanoviÊ, Ivicu VidoviÊa, MilkuPodrug-KokotoviÊ, Duπicu Æegarac i druge.

Dirigente i kompozitore: Borisa Papandopula, SilvijaBombardelija, Krstu Odaka. Kulturnjake, kipare i slikare:Ivana MeπtroviÊa, Milana ToliÊa, Mirka Ostoju, Ivu AndriÊa,Joku KneæeviÊa, Nikolu IgnjatoviÊa, Vaska Lipovca, dr. KrunuPrijatelja, dr. Duπka KeËkemeta i dr.

Znanstvenike: dr. Tonka ©oljana, dr. Antu ErcegoviÊa itd.Filmske reæisere: Alfreda Hitchcocka i Stipu DeliÊa.PjevaËe: Ivu RobiÊa, –ora MarjanoviÊa, Terezu Kesoviju,

Arsena DediÊa, Gabi Novak, TonËa Papina, Severinu VuËkoviÊ,–orija PeruzoviÊa i druge.

Sportaπe: Matu Parlova, Tonka MardeπiÊa, Branka CikatiÊa,ronioca Andru Zankija, koπarkaπe Josipa Gjergju, Dina Rau,Kreπu ∆osiÊa, Petra Skansija, Ratu TvrdiÊa, atletiËare AlebiÊa,sestre Anu i Luciju ZaninoviÊ, vaterpoliste i plivaËe itd.

Sve od malog baluna do meunarodnih susretaposebno Hajdukove i Splitove generacije: braÊu MatoπiÊ,Bernarda Vukasa, Boæu Kokezu, pa do “malih tiÊa” -barba Luku Kaliternu, Tomislava IviÊa, BiÊu MladiniÊa,Stanka PoklepoviÊa.

KomiËare: Olega Popova, najveÊi ruskog komiËara iimitatora, Moiru Orfej, cirkusku atrakciju.

Artiste: Svengali (iluzionist), AleksiÊ (akrobat).Splitske osebujne likove: Vinka JadrijeviÊa, dr. Pecaru,

Marina-Karuzu, Maru Æebon…Od tvornica: Jugovinil, Jugoplastiku, Brodogradiliπte,

Cetinku, Dalmaciju - Dugi Rat, posebno porinuÊa brodova itd.Moæe li se vaπ fotoopus izraziti u brojkama, tisuÊamafotografija?- Kad bih spomenuo tisuÊe i tisuÊe, vjerojatno ne bih

pretjerao. VeÊina mojih snimaka je na veÊem formatu (6x6) ito preteæno snimljeno Ëeπkim fotoaparatom Fleksaret.

Uvjeti su danas za rad kudikamo bolji, zar ne?- Danas je mnogo toga jednostavnije zahvaljujuÊi napretku

tehnologije pa i procesa daljnje obrade. Ovo je fantazija.Ne samo da ste snimali, nego ste slike i razvijali, pisalipotpise pod njih?- VeÊinom sam radio sam. Od snimanja, razvijanja i izrade

pa i izbora buduÊi da je Slobodna tek zadnjih (mojih radnih)godina zaposlila laboranta. »esto bih uz sliku napisao i tekst.

Boravili ste Ëesto i na terenu.Gdje ste sve “troπili” negative?- Bio sam lutalica, “vagabundo”. Osim zadataka za list,

putovanja po svijetu iskoristio sam i za povezivanje spolitiËarima, sportaπima, kulturnim i folklornim klubovimai grupama (npr. Filip DeviÊ; s njima sam posjetio ©vedsku,Norveπku, »eπku, Poljsku, NjemaËku, Austriju, Italiju bezbrojputa, Sovjetski Savez, Egipat…). ZnajuÊi kamo Êu putovati,nabavljao sam odreenu literaturu i s osobom iz grupe obilazioznamenitosti - muzeje, crkve, groblja, akvarija, zooloπke vrtoveitd. Tako sam saËuvao vrlo zanimljivih snimaka. Npr, u»ehoslovaËkoj (Pragu) bio sam, stjecajem okolnosti, 24 puta,u Rusiji dvaput, u Poljskoj tri, u Egiptu tri, NjemaËkoj 10-ak,a u Italiji nebrojeno puta.

Obiπao sam i neka straviËna mjesta kao πto su koncentra-cijski logori, poglavito Auschwitz, susreÊuÊi se i s mnogimpreæivjelima, πto je bilo posebno dramatiËno.

Bio sam i na Olimpijadi u Münchenu, i snimao sve zapotrebe Slobodne, ali i Nedjeljne Dalmacije. Iz Moskve imamzanimljiv dogaaj. Tamo sam putovao s polaznicima politiËkeπkole iz Splita, na dan godiπnjice Komsomola SovjetskogSaveza, pozvani smo na sveËanu akademiju i predstavljenipublici kao pjevaËka grupa iz Splita. Kako sam na tomputovanju “dirigirao klapom”, odgovorni za grupu Ivo Mimicaodredio me da dirigiram pred oko 900 komsomolaca iz svihpokrajina SSSR-a. Sretna okolnost bila nam je πto je tadaπnjinjihov predsjednik Nikita HruπËov bio u Splitu neposredno prijetoga, pa su vjerojatno prisutni neπto Ëuli o naπem lijepomSplitu. Dugo bi trebalo da opiπem bezbroj detalja, ali jeËinjenica da sam, eto, sluËajnoπÊu, registriran kao treÊihrvatski dirigent u Moskvi.

©to biste iz dugogodiπnjeg bavljenja fotografskimzanatom voljeli ponoviti?A πto zaboraviti?- Sve πto sam do sada napravio, ponovio bih, ne

zaboravivπi ama baπ niπta. A uËinak je, mogu slobodno reÊi,golem i pregolem.

Nekad su se fotografijom bavili iskljuËivo kolege, amanje kolegice. Ima li Split neku svoju fotoreporterku?- Imala je Slobodna Dalmacija, Ëini mi se 1958., jednu

fotoreporterku po mom sudu vrlo vrijednu, solidnu i aktivnu,danas nema ni jednu.

No, u Zagrebu ih je sve viπe, πto je dobro. Je li to posaoza “æensku Ëeljad”?- Smatram da to nije posao za æenu! Naime, ne moæe

æena raditi i snimati baπ sve. Trebale bi raditi i snimati samopo sklonostima, prvenstveno prema djeci, obitelji, modi,kulturi, domaÊinstvu i sliËno. Uostalom, fotoreporterski posaoje vrlo Ëesto izloæen i fiziËkim optereÊenjima i opasnostima.

Urednici su itekako bitni u naπoj profesiji. Kakva su vaπaiskustva s njima?- Suradnja s urednicima je vrlo bitna, kao i s vlaπÊu.

Nikad nisam pozivan na red, nije bilo primjedbi na poslovekoje sam obavljao.

©to je s poπtivanjem privatnosti ljudi?- Nekorektno i neljudski je napraviti bilo kome πto ne bi

æelio da to uËine tebi. No, Ëeste su autorske ambicije zbogpopularnosti, a vezano uz sve ËeπÊe afere.

Jeste li Ëlan neke politiËke stranke?- Ne pripadam ni jednoj politiËkoj stranci. Poπtujem

privatnost, istinu i pravdu za sve jednako.No ne tajite simpatije prema...

U SlobodnojDalmaciji 1959.godine, kad samja poËeo raditi,bila su dvafotoreportera i toDanilo KabiÊ iPetar JoviÊ.Glavni uredniklista bio je SibeKvesiÊ, radili su ulistu urednici,lektori, vozaËi iπtampaduri,sekretarica idaktilografkinje,ukupno 70-akzaposlenika

- Od ranije sam vezan za NK Hajduk. Naime, nepoznato jeda je moja tetka, oËeva sestra, sa suprugom daleke 1911. bilau posjetu obitelji kada su upali balonjeri “igraËi” i kada jekrπten Hajduk. KuÊa gdje su æivjela tri brata i sestra MatoπiÊanalazi se u ulici Gospinci, danas Rooseveltovoj, uz zajedniËkuzgradu moje tetke.

Moji miljenici bili su najprije barba Jozo i Frane MatoπiÊ iπjora Marica. A onda svi hajdukovci redom. Druæio sam se svrπnjacima i mlaim igraËima. Bio sam prijatelj s AcomKozlinom, prijateljevao sam s BrkljaËom i AnkoviÊem, posebnoFerantem Colnagom, Ëija je majka DamjaniÊ moja daljnjarodbina. Stanko KrstuloviÊ i Vladimir ©enauer prijatelji su mijoπ iz πkolskih dana te Æaja, sva trojica Bege, VardiÊ i Hlevnjak.S Antom MladiniÊem BiÊom posebno sam bio dobar pa samprisustvovao i njegovu vjenËanju i pogrebu.

Dugo ste godina proveli u Slobodnoj Dalmaciji. Moæete lite novine usporediti nekoÊ i danas?- U Slobodnoj Dalmaciji 1959. godine, kad sam ja poËeo

raditi, bila su dva fotoreportera i to Danilo KabiÊ i Petar JoviÊ.Glavni urednik lista bio je Sibe KvesiÊ, radili su u listu urednici,lektori, vozaËi i πtampaduri, sekretarica i daktilografkinje,ukupno 70-ak zaposlenika. Danas ne znam kakvo je stanje.Razlika je u svakom sluËaju golema. Danas se neusporedivolakπe radi.

Tko su vam uzori u fotonovinarstvu?

Bio sam lutalica,“vagabundo”. Osim

zadataka za list,putovanja po svijetu

iskoristio sam i zapovezivanje spolitiËarima,sportaπima,kulturnim ifolklornim

klubovima igrupama (npr. FilipDeviÊ; s njima sam

posjetio ©vedsku,Norveπku, »eπku,

Poljsku, NjemaËku,Austriju, Italijubezbroj puta,

Sovjetski Savez,Egipat…). ZnajuÊikamo Êu putovati,

nabavljao samodreenu literaturui s osobom iz grupe

obilazioznamenitosti -muzeje, crkve,

groblja, akvarija,zooloπke vrtove itd.Tako sam saËuvao

vrlo zanimljivihsnimaka. Npr, u

»ehoslovaËkoj(Pragu) bio sam,

stjecajem okolnosti,24 puta, u Rusiji

dvaput, u Poljskojtri, u Egiptu tri,

NjemaËkoj 10-ak, au Italiji nebrojeno

puta

58NOVINARBROJ 4-7/2014.

59NOVINAR

BROJ 4-7/2014.intervju andro damjaniÊ

- Velikih fotoreportera i novinara u Slobodnoj Dalmacijibilo je uvijek. Oni su mi uzori. Najstariji je Ante BeziÊ, novinariz Novog doba, doajen splitskog novinarstva, od kojeg sumnogi nauËili specifiËnosti te profesije, a od njega je najviπenauËio kasniji i neponovljivi glavni urednik SlobodneDalmacije Joπko KuluπiÊ. Postojali su urednici razliËitihrubrika, ali najudarnija je bila je gradska, koja je godinamatiskana na zadnjoj stranici lista.

Koga smatrate najboljim fotografom?- Posebno mjesto pripada Tomu Dubravcu (Cropix). Njega

smatram univerzalnim. Na zemlji, u zraku, na moru, i upodmorju (ronilaËko snimanje).

Opus vam je vrlo raznovrstan, dojmljiv. Koja biste svojadjela izdvojili?- Niπta ne bih izdvajao, smatrajuÊi da sam cijeli opus ra-

dio angaæirano, s ozbiljnoπÊu i odgovorno. I danas samsposoban uz svaki snimak pojasniti sadræaj, okolnosti i mjestodogaaja, a ponekad i toËan datum.

Jeste li dosad izlagali, pojedinaËno i kolektivno?- IzlagaËkom djelatnoπÊu bavim se od 1951. godine, ondaπnji

kriteriji za izlaganje, napose u inozemstvu, bili su specifiËni.

Najprije, klupski æiri je odluËivao oko kvalitete, Ëetiri fotografijeformata 30x40 bez ikakvih rubova. Na poleini su trebali bitiautorovi podaci, pripadnost organizacije i legenda (naslov)obavezno na engleskom jeziku plus i neznatna novËana taksa.

Moje su fotografije primljene na viπe od 80 posto poslanihizloæbi, a neke su i reproducirane u prigodnim katalozima pai nagraivane. ToËnu evidenciju nemam, ali sa sigurnoπÊumogu reÊi da sam sudjelovao na viπe od 100 izloæbi u zemlji iinozemstvu. U bivπoj dræavi rijedak je salon na kojem nisamizlagao i bio nagraivan. Moæda moj najveÊi inozemni uspjehonaj je u Edinburghu (©kotska) gdje je fotografija naslova“Koncentracija” bila primljena i nagraena - jedina od svih30-ak predstavnika Fotosaveza Jugoslavije. Drugi, ne manjiuspjeh bio je u Bordeauxu (Francuska) gdje mi je pripalanagrada za sliku (Na posljednjem putu) - detalj MeπtroviÊevapogreba. I dalje πaljem svoje radove na izloæbe, ali uvjeti suoteæani. PlaÊa se nemala taksa i to u stranim valutama.

Sada ste u mirovini. Kako protjeËu umirovljeniËki dani?- U mirovini sam veÊ 15 godina, ali nisam umirovljenik,

buduÊi da mi fotoaparat nikada ne da mira. Uvijek je samnom. Za svaki sluËaj.

60NOVINARBROJ 4-7/2014.

61NOVINAR

BROJ 4-7/2014.intervju andro damjaniÊ

U bivπoj dræavirijedak je salonna kojem nisamizlagao i bionagraivan.Moæda mojnajveÊi inozemniuspjeh onaj je uEdinburghu(©kotska) gdje jefotografijanaslova“Koncentracija”bila primljena inagraena -jedina od svih30-akpredstavnikaFotosavezaJugoslavije.Drugi, ne manjiuspjeh bio je uBordeauxu(Francuska) gdjemi je pripalanagrada za sliku(Na posljednjemputu) - detaljMeπtroviÊevapogreba

NajveÊinovinarski genijpo meni, moj jeosobni, sada veÊpokojni prijatelj

Joπko KuluπiÊKula. Taj je znao

sve, imao jesreÊu naslijediti

“bogatstvo“ svogprethodnika,

glavnog urednikai reformatora

SlobodneDalmacije SibuKvesiÊa, a taj je

napravio i tiraænibum

Moæe li Andro DamjaniÊ æivjeti od mirovine?- PotjeËem iz siromaπne otoËke, seljaËke obitelji. Djetinjstvo

mi je bilo vrlo skromno. NauËen sam joπ od malih nogu odradiπnog, poπtenog i duhovitog ËaÊe - tako bar govore mjeπtani- na skromnost, na mnoge miæerije, pa danas lakπe brodim smirovinskim prihodom. Ne mogu se potuæiti.

Koje dogaaje pamtite?- Pamtim i dobro se sjeÊam svega πto se zbivalo, prvenstvene

u godinama uoËi rata i 1941. godine. Oca odvode Nijemci, amama, trogodiπnji brat i ja odlazimo u zbjeg El Katadba - EllShatt (Egipat). Dug je to put. Mene imenuju voom manjegrupe zbjega (æene, starci, djeca). S tog putovanja pamtimmnogo pojedinosti i detalja. Iπli smo preko brda, noÊu po kiπi,a zatim manjim brodom (bracerom) do Visa. Nakon nekolikodana krenuli smo brodovima savezniËke flote do Barija - padalje u Santa Maria di Leuca gdje je baπ na Uskrs naπ mjeπtanindon Ante BlaπkoviÊ dræao misu i optimistiËku propovijed.

Poslije toga pet πest dana putujemo prema Aleksandriji.Ne mogu a da ne spomenem - prije nego πto smo krenuli izrodne mi Vrboske, preæivjeli smo minobacaËku paljbutalijanskog orua, a zatim aviobombardiranje od Engleza(gaali su skriveni njemaËki transportni ratni brod u Vrboskojuvali). Na Visu, iste veËeri po naπem dolasku, slijedi njemaËkoaviobombardiranje, u Bariju takoer padaju njemaËke bombe.Na plovu prema Aleksandriji oko Sicilije uzbuna zbog pojavenjemaËkih podmornica! Smrt nas je traæila. Teπko se tozaboravlja.

Od 1945. godine do danas umrlo je mnogo rasnihfotoreportera. Koje od njih nikad ne bismo smjelizaboraviti?- Kolege odlaze, ne smijemo ih zaboraviti, mnogi su

preminuli, a itekako su zasluæni Ëlanovi naπe novinarskeorganizacije. Nikad ne smijemo zaboraviti mog πefa DanilaKabiÊa, suosnivaËa Tanjuga, on je meu ostalim, snimaopokop Ive Lole Ribara u GrmeË planini 1943. godine. Posebnosmo duæni poπtovati naπeg prethodnika Æivka Gatinna, ratnogi prvog fotoreportera Slobodne Dalmacije, zatim iz zagrebaËkihlistova Pavla Cajzeka, Zvonka GrËmana te joπ æive RadiπuMladenoviÊa, Mladena Tudora, Valenta Grobenskog,preminule DubrovËane Pavu Urbana, Nikπu Antoninija teÆeljka MaganjiÊa, zatim novinare –ermana ∆iÊu SenjanoviÊa,Hrvoja MacanoviÊa, Ivu TomiÊa, Mladena DeliÊa, MomËilaPopadiÊa, Tomu BebiÊa, Milorada BibiÊa Mosora, a o Smojida i ne govorimo. Moæda Êemo jednom ËeπÊe njega spominjatikad mu otkriju i postave spomenik u gradu podno Marjana. Ane treba zanemariti ni mnoge kolege iz Beograda, Ljubljane,Sarajeva, Skoplja…

Pomogli ste mnogim mladih kolegama, i to izdaπno, kadasu stupali na novinarsku pozornicu?- Nekad sam pomagao mlaim kolegama, uz napomenu

da nova tehnika ne zahtijeva posebne vjeπtine, osim sklonosti.Kad sam bio predsjednik Fotokluba Split, tada smo dobili

prvo gradsko priznanje za aktivnost od ondaπnjeg neponov-ljivog predsjednika Grada dr. Jakπe MiliËiÊa. Zasluga za topripada i mladim kolegama fotoreporterima.

62NOVINARBROJ 4-7/2014.

63NOVINAR

BROJ 4-7/2014.nove knjige

Daja Globan KovaËeviÊOKRENI BIZNIS NA BAJKUPrivredni vjesnik d.o.o., Zagreb, 2013.

Novinarka Daja Globan KovaËeviÊ (1953.) dosad je objavila viπe struËnih radova s podruËjaknjiæevne teorije, nagraivana je autorica kratkih priËa, a posebno istraæuje nove oblikeknjiæevne komunikacije s djecom i mladima. Rezultat svega nekoliko je knjiga.

Njeno najnovije djelo “Okreni biznis na bajku” zapravo je zbirka autoriËinih esejanastalih od 2011. do 2013., a objavio ga je u prosincu Privredni vjesnik u svojoj biblioteciPV plus. Po ocjeni uglednih majstora novinarskog pera Daja Globan KovaËeviÊ podarilanam je solidno djelo. Pronicljive, zabavne i duhovite, ali, πto je joπ vaænije, izvrsnonapisane, Daja Globan KovaËeviÊ otvara nam priËe o umjetnicima biznisa i biznismenimaumjetnicima. Sve ih povezuje bajkovitost, nestvarnost, zamagljena granica izmeurealnosti i fantastike. S njenom knjigom dobili smo tako posve nov, originalan i privlaËanpogled na hrvatsku i svjetsku poslovnu zbilju, ali i vrijedan doprinos hrvatskoj publicistici,smatra Ratko BoπkoviÊ. Autorica je viπe od dva desetljeÊa radila kao lektorica, redaktorica,

Nenad GollNEMOGU∆A MISIJAæidovski padobranci u Hrvatskoj 1944.Nakladnik Despot Infinitus d.o.o., Zagreb, 2014.

Kad je u noÊi 13. oæujka 1944. iznad visova Æumberka iskoËilo petero padobranaca izosamljenog britanskog HALIFAY-ja, malo je tko znao da je zapoËela jedna od najkontroverznijihtajnih operacija Drugog svjetskog rata. Poslije gotovo dvogodiπnjih priprema, nekolikoodgaanja poËetka pothvata i promjena planova, napokon je krenula u akciju prva od nekolikogrupa æidovskih padobranaca koji su trebali uËiniti nemoguÊe: potaknuti otpor i organiziratisamospaπavanje svojih joπ preostalih sunarodnjaka u nekoliko europskih zemalja. Za tajgotovo samoubilaËki pothvat prijavilo se 300-tinjak æidovskih dragovoljaca - djevojaka imladiÊa iz Palestine, nakon πto su se izjalovile nade da Êe Saveznici zaista djelotvornopomoÊi ugroæenim æidovskim zajednicama u okupiranoj Europi. OËekivana i obeÊana pomoÊsvela se uglavnom na prosvjede, deklaracije i sliËne jalove politiËke akcije, a to nije moglozaustaviti ærvanj holokausta. Zakazao je Ëak i Meunarodni komitet Crvenog kriæa. Knjiganovinara i spisatelja Nenada Golla prvi put donosi cjelovitu istinu o toj tajnoj operaciji, ali ovoje i knjiga u kojoj je ispriËan niz tragiËnih sudbina tih ljudi. Kolega Goll (1933.) itekako jeznano ime u hrvatskom novinarstvu. PodsjeÊanja radi, navodim da je od 1956. pa doumirovljenja objavljivao u Narodnom listu, Vjesniku, Narodnom sportu, Globusu, Areni, Fokusu,Vikendu, Studiju, Matici, listu Matice iseljenika Hrvatske itd. Posebno je upamÊen i po tomeπto je s Marinom Zurlom krajem pedesetih godina izveo podvig dostojan divljenja, “proπetao”je na splavi od Zagreba do Crnog mora� (j.p.)

Mira ©uvarHISTORIA TRAGICOMICAIzdavaËka kuÊa Razlog d.o.o. iz Zagreba, u sklopu svoje biblioteke Tako je bilo, objavilaje potkraj 2013. godine knjigu prof. doktora Stipe ©uvara “Historia tragicomica” koju jeuredila i priredila njegova supruga, novinarka Mira ©uvar.

“Naslov knjige dao je autor i skicirao njezin sadræaj nekoliko mjeseci prije iznenadnesmrti. Kasnije je odustao od naslova za tu knjigu i tako naslovio ovu u koju je namjeravaouvrstiti intervjue objavljene u deset godina duljem razdoblju - do 2004. godine. Ja sampak sada u knjigu, osim intervjua, uvrstila i razliËite tekstove koje je autor ispisivao, aveÊinu njih i objavio u tom vremenu”, kaæe Mira ©uvar, navodeÊi da je u sva tri dijelaknjige tekstove poredala kronoloπki, datiravπi kad je neki tekst izgovoren, napisan iobjavljen. “Smatrala sam da je Ëitatelju vaæan kontekst, vrijeme nastajanja intervjua ilinekog drugog teksta”, pojaπnjava. Pred nama je viπe od 60 radova na 574 straniceprof. dr. Stipe ©uvara, objavljenih od 1990. do 2004. godine u hrvatskim i stranimnovinama, tjednicima i Ëasopisima, poput Arkzina, beogradske Borbe i nedjeljne Borbe,sarajevskih Dana, beogradskog Ekonomista, Feral Tribunea, Globusa, Hrvatske ljevice,PodgoriËkog Indexa i Monitora, Nacionala, Nedjeljne Dalmacije, beogradskog Nina,Novog lista, sarajevskog Osloboenja, Poleta, ljubljanske Slovenske panorame,banjaluËkog Reportera, sarajevske Slobodne Bosne, beogradskog Vremena itd., Ëemutreba pridodati Ëitav niz znaËajnih istupanja na meunarodnim skupovima kao i prigodnihistupa o znaËajnim dogaajima i liËnostima.

Ovdje prezentirani ©uvarovi tekstovi vremenski su sabrani i sadræajno podijeljeni utri zasebna dijela knjige pod sugestivnim naslovom “Historia tragicomica”� (p.j.)

BIOGRAFIJALegendarni splitski fotoreporter Andro

DamjaniÊ, dobitnik priznanja zaposebno vrijedan doprinos hrvatskojnovinskoj fotografiji, Ëime je uπao uKuÊu slavnih hrvatskog fotonovinarstva,roen je 15. kolovoza 1929. u Vrboskojna otoku Hvaru.

Poslije zavrπetka gimnazije, umjestona studij, dospio je u ondaπnjiOceanografski institut gdje je svaka“markirana“ srdela dobila svoj karton.Slijedi vojska, a onda zapaæen rad ulaboratoriju OpÊe bolnice Firule uSplitu, od 1951. do 1959. Ondje je radiona mikroskopu, a kako je imao svojfotoaparat, fotografirao je i ponekuoperaciju.

U poznatom velikom splitskomkarnevalu 1958. dobio je nagradu zamasku Pometa, humoristiËkog prilogaSlobodne Dalmacije, gdje je i suraivao(tadaπnji urednik bio je DavorinRudolf). Od 1959. radi kao pripravnik uSlobodnoj Dalmaciji i u njoj ostaje svedo umirovljenja 1995. godine.

KraÊe vrijeme je predavaopredvojniËku obuku uËenicima uprivredi, kao instruktor autovozaËaodræavao je teËajeve na Hvaru,posjeduje kapetansku brodsku dozvoluza upravljanje plovilom do 50 BRT, bioje i rukometni sudac, potpredsjednikDruπtva neæenja u Splitu, suosnivaË ikustos ribarskog muzeja u Vrboskoj,jedinog takvog u Hrvatskoj...

UpamÊen je i po joπ neËemu: odSlobodne Dalmacije dodijeljen mu jesvojedobno manji stan. Nakon πto jedobio rodbinsko naslijee, Andro ga jevratio redakciji Slobodne bez ikakvenaknade. Tisak je objavio da je to drugitakav sluËaj u RH�

intervjuNa πto ste posebno osjetljivi - alergiËni?Osjetljiv sam na nerad i neodgovornost.Kad vam skoËi adrenalin?- Ako mi neπto ne ide po planu, posebno vremenski, onda

mi skoËi adrenalin. Tijekom mojeg πefovanja u SlobodnojDalmaciji, bilo je pet fotoreportera s kojima nisam imaozamiπljenu komunikaciju, pa se na tom poloæaju nisam dugoni zadræao. Dao sam zahvalu. ZakljuËio sam da je meni lakπeraditi nego nareivati. O tome sam jednom na radniËkomsavjetu i govorio, istaknuvπi da je πteta dobre radnike postavitiza rukovodioce jer se tada gubi ukupna kvaliteta.

Jeste li ikad u æivotu snimali po narudæbi, s neËasnimnamjerama, da nekoga zeznete ili da mu se na tajnaËin osvetite?- Nikada nisam snimao sa namjerom da ikome napravim

neugodu. To je meni strano.Ugasili su se u nas mnogi novinski divovi kojima jeosjetno smanjena naklada.- Bogatima nikad dosta! Kako je novinarstvo nepregledno

velika moÊ, ta im djelatnost donosi koristi na viπe naËina,primjerice monopol nad tiskovinama.

Kolega Joπko KuluπiÊ je stvorio Slobodnu Dalmaciju,njenu nakladu i ugled, ali...- NajveÊi novinarski genij po meni, moj je osobni, sada

veÊ pokojni prijatelj Joπko KuluπiÊ Kula. Taj je znao sve, imaoje sreÊu naslijediti “bogatstvo“ svog prethodnika, glavnogurednika i reformatora Slobodne Dalmacije Sibu KvesiÊa, ataj je napravio i tiraæni bum. Od 3000 primjeraka preπao jena 10-ak tisuÊa i viπe. Moram navesti jedan primjer.

Na redakcijskom kolegiju sa svim urednicima rubrika, svakije dan bio zaduæen pojedinac da referira o juËeraπnjem izdanju.Nakon toga KuluπiÊ bi iz hrpe raznih novina uzeo neke naslovneteme, te ih dijelio urednicima, s tim da ih odrade za naπe Ëitateljeprema lokalnim potrebama grada, regije pa i πire. Za svojeguredovanja uspio je angaæirati gotovo sve najvienije kolegenovinare iz drugih listova pa i iz inozemstva. Proπirio jedopisniπtva po Dalmaciji. »ak je osobno znao kontroliratiprodajna mjesta. Mnoge je noÊi proveo za uredniËkim stolom.Naklada je dosegla pribliæno 200.000. Osnovao je i tjednikNedjeljna Dalmacija, zatim prigodna i izvanredna izdanja,humoristiËki prilog Slobodne - Pomet. Takoer je podigao tiraæunovim sadræajima. Remitenda je bila neznatna. Postali suurednici rubrika, mentori i lektori, te korektori kao i posebnovrijedna tajnica te neumorne daktilografkinje. O“prekovremenom” se nije ni Ëulo. Kaπnjenja nije bilo osimako je zakazao stroj u tiskanju. U slobodnim, prazniËnimdanima skupno se iπlo na slavlja, izlete, a ljeti na kupanje.

©to ne podnosite u branπi?- Ne podnosim dugaËke isprike za neuspjeh.Koja vam je omiljena uzreËica?- Moja Ëesta uzreËica je: idemo!Ne moæete zamisliti dan bez...- Bez nekog novog dnevnog saznanja iz bilo kojeg podruËja

koje ponekad i fotografiram bio bi mi dan prazan.©to vam je strast?

andro damjaniÊ

- Strast mi je fotografija i njeno objaπnjenje.©to kod svojih prijatelja najviπe cijenite?- Posebno cijenim iskrenost, preciznost i strpljenje.Koja vam ljudska osobina najviπe ide na æivce?- Tvrdoglavost.Je li bilo otpora poslovnim potezima πto ste ih vukli?- Ne, ili je otpora bilo vrlo malo.Koliko se danas radi s mladim kolegicama i kolegama? Nemaviπe mentora od kojih bi se nauËilo viπe nego na fakultetu.- Nema viπe mentora kao nekada, πto je velika πteta. Starije

novinarske kolege redakcije sve manje angaæiraju, oni Ëak irijetko piπu. Upravo stoga ne vidim perspektivu novinarstva.

Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara nemajudovoljnu podrπku javnosti. Kad se medijima poπaljupriopÊenja ili ih izvijestimo o nekim dogaajima, obiËnose skrate ili ne objave. Pojedini mediji ne objave Ëak niinformacije o smrti naπih kolega. Kakvi smo mi to ljudi?- To je æalosno, i πefovima dnevnih listova, radija i televizije

to nikako ne sluæi na Ëast. Mediji sluËajevima posveÊuju cijelestranice, ali kada se radi o nama, onda slijedi πutnja.

Pratite li naπ list Novinar?- Novinar pratim i iz njega se saznaje sve πto se dogaa u

naπim medijima, udrugama i ograncima. Informativan je.Je li odnos prema starijima human?- NajkraÊe - smatram da je tu kriv kuÊni odgoj.Koliko se danas cijeni ono πto su stvorile starijegeneracije naπih kolegica i kolega?- Djela starije generacije malo se ili moæda uopÊe ne cijene.

Neki suvremenici koriste bez pitanja ono πto im odgovara izarhiva koji smo mi stvarali.

Koliko pratite aktualno novinarstvo?- Pratim aktualno novinarstvo naπih izdanja, a razliku

uoËavam, kao πto Êe je uoËiti i stare kolege kada proËitaju ovoo Ëemu nas dvojica razgovaramo.

Koliko su danas novinari slobodni i ima li uopÊeapsolutne novinarske slobode?- Ne znam koliko su novinari danas slobodni. Poπtujem,

cijenim i podræavam istraæivaËko novinarstvo, premda neznam kako ga poticati.

Vaπ kolega Pavao Cajzek dræi da fotoreporter mora biti ikompletan novinar?- S cijenjenim, sada pokojnim kolegom Pavlom Cajzekom

imam puno toga zajedniËkog i slaæem se s miπljenjem danovinski fotoreporter treba biti kompletan novinar.

©to ste zapravo vi fotoreporteri, kroniËari i svjedocivremena ili...?- Fotoreporteri su kroniËari vremena Ëiju dokumentaciju

mogu “Ëitati“ svi, pa i nepismeni sa zdravim oËima.Da se ponovo rodite πto biste bili?- Da se ponovo rodim, bio bih ponovno isto, s uvjerenjem

da bi mi u tome u mnogome pomogla nova fotografska ipriruËna joj tehnologija.

Kakvu biste poruku uputili mladim kolegicama i kolegama?- Mladim, nastupajuÊim generacijama sugeriram i

predlaæem: rad, misaoni rad, a tehnika Êe to korektno odraditi�

foto Tom Dubravec

64NOVINARBROJ 4-7/2014.

65NOVINAR

BROJ 4-7/2014.nove knjige

–ore LiËinaHRVATSKA:100 KATASTROFA U 100 GODINAEnciklopedijski saæeto, reporterski teËno i riplijevski zanimljivo,–ore LiËina napisao je knjigu “Hrvatska: 100 katastrofa u 100godina”, kroniku o 100 najveÊih mirnodopskih katastrofa u Hrvatskoj.Fascinantna kronika osobnih drama, pojedinaËne sudbine ukolektivnim tragedijama, oæivljene su u ovoj knjizi kao svojevrsnadramatiËna povijesna Ëitanka. Nakladnik je Jasno&glasno, Zagreb,2014, a knjiga ima 230 stranica.

»etrdesetak je godina Vjesnikov novinar i ugledni publicist i feljtonist–ore LiËina sustavno prikupljao dokumentaciju o svim velikimmirnodopskim nesreÊama u Hrvatskoj od 1900. godine, pa sve dodanaπnjih dana. RijeË je o nesreÊama πto su se dogodile na podruËjudanaπnje Hrvatske ili na samim njezinim granicama (rijeke Sava iDrava, teritorijalno more i dr.), ali i na brodovima hrvatskih kompanijakoji su potonuli na svjetskim morima i oceanima. Cestovne, pomorske,rijeËne, rudarske, tramvajske, zrakoplovne i æeljezniËke nesreÊe, ali ivremenske nepogode, potresi, poæari, od onih najteæih, do onihnajbizarnijih, nesreÊe koje su ostavile traga na mnogim novinskimstranicama, a najviπe u æivotima njezinih sudionika, Ëine zanimljivu iintrigantnu knjigu� (j.p.)

Mladen BjaæiÊNOSI ME MOREPJESME I PRI»E O RIJE»IMANovinar, urednik, pjesnik i knjiæevnik, Zlarinjanin Mladen BjaæiÊ (1924.)neumoran je u pisanju i tiskanju svojih pjesniËko-literarnih radova.Nedavno nam je darovao novo djelo: “Nosi me more - pjesme i priËe orijeËima” u koje je uvrstio 177 pjesama punih ljubavi ne samo za rodniZlarin , ©ibenik, Zadar i Zagreb, nego i za sve ono πto je lijepo i dobro.Pjesnik BjaæiÊ u svakom stihu nudi ljubav, prijateljstvo, pruæa ruku Ëovjekui prirodi. Ne zaboravlja ni oca ni mater, ni sve dobro - samo dobropriznaje. Pritom se taj Ëovjek otvorio pred nama kao πkoljka da srËemoiz nje more, istiËe njegov kolega po peru Mladen Kuπec.

Sam autor svojim prijateljima poruËuje da je knjiga pjesamanamijenjena njima. “Polaæem srce u vaπe ruke. Pustite ga da laganokuca i govori vam o meni. Niπta, nije skriveno. Sve je otvoreno vaπimoËima i srcu. Ne zamjerite starcu πto vas - ponekad nevjeπto i naivno,vodi do daleke mladosti svoje i priËa kojekakve ludorije. Sve je toæivot, a vi znate da sam ga volio i da joπ uæivam u njemu.”

Ova je knjiga nastajala dugo, od 1951. do 2013., i puna je pjesamai priËica o zaviËaju, ljubavi i prijateljima� ( j.p.)

Slavko PerπiÊNA BOJI©TU SJE∆ANJADavor Batrac Keks odpaklenog kraja do pakla i natragIzdavaË FranjevaËki samostan Naπice, 2013.

Davor Batrac Keks najmlai je od petnaestorice MotiËana koji s,zajedno s joπ 52 dragovoljca s naπiËkog podruËja, 27. rujna 1991.godine otiπli spaπavati Vukovar, grad u kojem je te godine æivjela 21.000Hrvata, a u vrijeme srpskog ruπilaËkog osvajanja oruæjem ga je branilosamo oko 2000 ljudi, meu kojima i mnogi πto su u pomoÊ pohitali nesamo iz Hrvatske.

Slom junaËke obrane doËekao je u Borovu Naselju na svoj 20.roendan, 18. studenoga, a slobodu tek nakon 270 dana provedenihu srbijanskim konclogorima. No, nakon bolovanja, ponovno je vojnik,u TreÊoj gardijskoj brigadi, s kojom je najprije kraÊe vrijeme na osjeËkojfronti, a zatim gotovo pet i pol mjeseci na zadarskoj. Prerano umirovljen,Ëemu su pridonijele sve muke i strahote proæivljene u tih petstotinjakdana, na tri bojiπnice i u tri robijaπnice, utapa vrijeme u alkoholu iodlazi na svoje novo, najteæe bojiπte, na kojem sve do danas, zajednosa svojom obitelji, uspjeπno odolijeva preteπkim sjeÊanjima. Ova jeknjiga plod ne samo Keksove æelje da se ta njegova borba otmezaboravu; ona ima izraæenu pouku i opomenu.

Autor knjige pisane iznimno zanimljivo i leprπavo poznati je novinar,profesor hrvatskog jezika i knjiæevnosti te dugogodiπnji redaktor i lektoru Vjesniku, Areni, izdanjima Europapress Holdinga i viπe drugihizdavaËa. Povremeno je pisao i za novine. Uz ostalo, u Vjesniku iNovinaru, glasilu Druπtva novinara i Sindikata novinara Hrvatske, objavioje viπe polemiËkih Ëlanaka u kojima se bavi hrvatskim jezikom� (j.p.)

in memoriamZvonimirMilËec(1938. - 2014.)

Joπ jedna istinska hrvatska novinarska legendaotiπla je u vjeËnost 17. travnja. U 76. godini æivotapreminuo je u Zagrebu Zvonimir MilËec, a posljednjiispraÊaj obavljen je 22. travnja u krematoriju naMirogoju. MilËec, novinar, feljtonist, scenarist iknjiæevnik, roen je u Zagrebu, gdje je pohaaografiËku πkolu 1955. i Viπu pedagoπku πkolu tenovinarsku πkolu pri Institutu za novinarstvo uBeogradu 1960. Novinarstvom se poËeo baviti uNarodnom listu i VeËernjem vjesniku, a profesionalnou listu Vjesnik Rade KonËara.

SreÊkoPirπl(1929. - 2014.)

Dugogodiπnji sportski novinar Vjesnika i VeËernjeglista SreÊko Pirπl preminuo je 9. travnja 2014. uZagrebu. Dva dana kasnije od njega smo se oprostiliu tiπini krematorija na Mirogoju.

Kolega Pirπl roen je 4. listopada 1929. godine uBrod Moravicama (Gorski kotar). U Zagrebu jepohaao gimnaziju. U Vjesniku je radio od 1. svibnja1949. u fiskulturnoj rubrici. Nakon odlaska umirovinu, od 1992. honorarno je suraivao uVeËernjem listu.

SreÊko Êe biti upamÊen po svojim æivotnim (iæivahnim) priËama o tzv. malim sportovima (on samnije priznavao podjelu na velike i male), malimsredinama i malim, a velikim sportaπima, njegujuÊikroz svoje napise ono iskonsko u sportu - potrebuza druæenjem i nadmetanjem.

Izvjeπtavao je s brojnih natjecanja u rukometu,koπarci, streljaπtvu, zrakoplovstvu, kuglanju, odbojcii s biciklistiËkih utrka na prostoru bivπe dræave.Napisao je brojne reportaæe o malim sportskimsredinama, ekipama i pojedincima. Godinama je uVeËernjaku sastavljao sportski raspored, πto je takoerhvale vrijedan posao zahvaljujuÊi kojem je i na nekumanje poznatu utakmicu doπao koji gledatelj viπe.

Meu brojnim nagradama i priznanjima, SreÊkoPirπl dobio je i Nagradu za æivotno djelo Hrvatskogzbora sportskih novinara, koju je primio 2006.godine� (af)

NenadMariniÊ(1956. - 2014.)

Nakon duge i teπke bolesti, u nedjelju 9. oæujka uZagrebu je u 59. godini æivota preminuo dugogodiπnjinovinar SN-a Nenad MariniÊ. Roen je 9. sijeËnja1956. godine u Slavonskom Brodu, a πkolovao se utom gradu i u Zagrebu. Profesionalni novinar je od1. lipnja 1983. u Vjesniku, a kasnije je radio unekoliko listova NI©PRO-a Vjesnik, piπuÊi ponajviπei ponajËeπÊe o sportu. Tijekom 25-godiπnjenovinarske karijere najviπe je pratio skijanje, koπarkui meunarodni sport. Izvjeπtavao je sa Zimskiholimpijskih igara i skijaπkih svjetskih prvenstava. No,njegova najveÊa ljubav bila je koπarka. Cijeli svojæivotni vijek bio je trener æenske koπarke. PoËeo jeu Dubravi u Zagrebu i pod njegovim su vodstvomsvoje prve korake napravile igraËice kao πto su LidijaGnjidiÊ, a potom i njezina sestra Tihana AbrliÊ.Posljednji ispraÊaj obavljen je u Ëetvrtak, 13. oæujka,u krematoriju na Mirogoju� (p.)

Zaposlenik je VeËernjeg lista od 1. veljaËe 1964.,najprije je suradnik unutaranjopolitiËke rubrike,zatim urednik regionalnih izdanja, slobodni reporteri feljtonist. Pisao je scenarije za viπe kratkih filmovai televizijske drame (“PriËa iz maksimirske πume”).Djela: “Piti ili ne piti”, 1969., “Zadnja poπta Zagreb”,1973., “Pozdravi doma”, 1975., “Zviæduk s Bukovca”,1975., “U Zagrebu prije podne”, 1979., “Posljednjizviæduk”, 1980., “PriËa o novinama”, 1982., “Pozdraviz Zagreba”, 1986., “Pjeπak u Zagrebu”, 1988.,“Galantni Zagreb”, 1989., “Povratak Bana”, 1990.,“ZagrebaËki gradonaËelnici”, 1993., “Zagreb jeinaËe lijep”, 2001. i dr. Knjiga “Zviæduk s Bukovca”prevedena je na poljski, a “U Zagrebu prije podne”na ruski. Bio je kolumnist Jutarnjeg lista odpokretanja novina te glavni urednik lista ZagrebaËkitrg do 1995. Dobitnik je knjiæevnih nagrada “GrigorVitez” 1976. i “Mlado pokoljenje” 1977., “Nagradegrada Zagreba” 1994., Nagrade HND-a “OtokarKerπovani“ i drugih priznanja. Inicijator je i jedan odrealizatora podizanja spomenika Augustu ©enoi uZagrebu� (p)

Igor MandiÊOKLOP TVR–I OD »ELIKAOklop od papira - autobiografski saldakonti 1966.-2013.” najnovijaje objavljena knjiga Igora MandiÊa, roenog 1939. u ©ibeniku. MandiÊod 1958. godine, tj. od poËetka studiranja, do danas æivi u Zagrebu,sada kao umirovljenik. RijeË je o najnovijoj, Ëak 31. njegovoj knjizi, atako velik opus ne treba ovdje rezimirati - buduÊi da je opÊe i naπiroko poznat - zahvaljujuÊi i tome πto je autor sudionik u svimdomaÊim masovnim medijima.

PraveÊi “saldakonte” svoje intelektualne biografije - saæimajuÊirazdoblje od 1966. do 2013. godine - autor je æelio, kaæe, predoËitivrtoglavu tobogansku voænju preko staza i bogaza tih proteklihdesetljeÊa, kao usamljeniËku plovidbu izmeu Scile i Haribde, voendevizom da postupa s minimumom kompromisa, ali zato smaksimumom kontroverzija. TreÊi svezak autobiografije razlikuje seod prva dva (“Sebi pod koæu”, 2006., i “U zadnji Ëas”, 2009.) u kojimaje razotkrivao πtoπta iz svojeg privatnog, intimnog ili osobnoga æivota- djetinjstva, πkolovanja, studiranja, ljubavi, braka i roditeljstva - utolikoπto je “Oklop od papira” saËinjen od samih tekstova koji su ga obiljeæilii razgraniËili. DesetljeÊima se ta masa tekstova, kritika, feljtona,polemika, intervjua…, gomilala i slagala, “stvarajuÊi oko mojegaintimnog biÊa zaπtitnu barijeru, oklop tvri od Ëelika, ispod kojegaostajem netaknut, poput - ribe u soli”. Ovdje je ponovno objavio neketekstove koji su ga tako obiljeæili da je bio etiketiran, neke koji suostali slabije poznati πiroj javnosti, a u kojima se razgraniËavao posistemu: “Moj razlaz sa svima”, te brojne intervjue u kojima seslobodnije izraæavao nego kad je literarizirao Ëinjenice. Ovapozamaπna, izvrsno opremljena i ureena knjiga (u nakladi V.B.Z.-a,Zagreb, Sarajevo, Beograd; za izdavaËa Boπko Zatezalo; glavni urednikD. Glamuzina; urednik knjige: Stjepan RaviÊ, Zagreb, 2014.),tekstualno obogaÊena brojnim fotografijama iz privatnosti “njegovemalenkosti”, nije samo, kako mi se Ëini, njegov vrhunski oknjiæeniuradak, nego je i jedinstveni hommage naπoj, novinskoj profesiji. Jer,Igor MandiÊ nije u njoj samo objavio 50-ak svojih kapitalnih tekstova,nego je uz njih, kao ravnopravne, ukljuËio Ëak i 30-ak intervjua, ukojima su ga kolege preispitivali Ëak tamo od 1969. pa do 2013.godine. Mnoge su novine πirom naπih prostora tako pridonijele izgradnjinjegove intelektualne biografije (Start, Omladinski tjednik, beogradskiReporter, sarajevski Valter, Slobodna i Nedjeljna Dalmacija, beogradski

NIN, Globus, Novi list, beogradsko Vreme, beogradska Naπa borba,Nacional, Feral Tribune, Glas Istre, Jutarnji list, VeËernji list, beogradskeVeËernje novosti). Jer ti intervjui, prema miπljenju pisca, predstavljajusastavnicu njegova “autorskog glasa” i ponekad su preciznije,slobodnije i bolje posluæili za iskazivanje autorove osobnosti. IzdavaËkakuÊa V.B.Z. iz Zagreba tiskala je potkraj protekle godine - u sklopusvoje biblioteke Ambrozija, i drugu knjigu Igora MandiÊa pod naslovom“Prijapov problem - vulgarni eseji ili eseji o vulgarnosti”. Knjiga “Prijapovproblem” drugo je, ponovljeno izdanje remek-djela Igora MandiÊa kojese na 264 stranice teksta bavi ljudskom seksualnoπÊu objavljeno 1999.godine u izdanju Arkzina�

Jozo PetriËeviÊ

novinarka i urednica u dnevnim, tjednim i revijalnim izdanjima NI©PRO-a Vjesnik, zavrπila je dva fakulteta, redoviti je Ëlan viπe strukovnihorganizacija, a kao slobodna novinarka æivi i radi u Zagrebu�(p)

foto

And

ro D

amja

niÊ

66NOVINARBROJ 4-7/2014.

67NOVINAR

BROJ 4-7/2014.

JasenGrubiÊ(1926. - 2014.)

Redove naπe cehovske organizacije napustio jejoπ jedan veteran. 12. oæujka umro je u ZagrebuJasen GrubiÊ u 88. godini æivota. Roen je 2. svibnja1926. godine u Splitu. Sudionik je NOB-a. Novi-narstvom se poËeo baviti 1952. suraujuÊi najprijeu Studentskom listu, zatim od 1954. do 1957. uzagrebaËkom Narodnom listu, potom do 1970. u listuKRA© pa do umirovljenja u Privrednoj komoriHrvatske kao rukovoditelj informativne sluæbe.Suraivao je u listovima Samoupravljanje, Privrednivjesnik, Privredni pregled, Vjesnik, Ekonomskapolitika i dr. UpamÊen je kao vrlo plodan i svestrannovinar - pisac britkih ekonomskih pa i politiËkihkomentara. Pisao je struËno, provjereno, odgovorno,dobronamjerno i temeljito. Kolege Êe ga se sjeÊatipo iznimnoj susretljivosti s novinarima, osobito dokje radio u Privrednoj komori Hrvatske. Osiguravaoim je na vrijeme sve najvaænije dokumente o kojimse raspravljalo u Komori. Iskazao se i kao sposobanorganizator� (j.p.)

MiodragPejakoviÊ(1966. - 2014.)

Svoj ovozemaljski put, 17. je svibnja, u 48. godini,zavrπio rasni i vrsni snimatelj Hrvatske radiotelevizijeMiodrag PejakoviÊ - Miki. Kolega PejakoviÊ roen je29. lipnja 1966. godine u Vinkovcima. Po zavrπetkuπkolovanja zaposlio se najprije na OTV-u gdje je radiood 1990. do 1996. godine, a od 1996. do svojeprerane smrti na Hrvatskoj radioteleviziji. Specija-lnost u branπi isprva mu je bila, kako je sam zapisaou dokumentima πto su pohranjeni u Arhivu Hrvatskognovinarskog druπtva, sportska reportaæa. Zaobavljanje toga i kasnije novog posla imao jepotrebno znanje i sposobnost. Godinama je djelovaone samo kao snimatelj nego i kamerman radnejedinice Tehnika - Odjel snimanje, a kasnije je bioglavni kamerman. Za njega prijatelji kaæu da je bioiznimno talentiran za obavljanje tog posla i u njegasu se uvijek, u svakom trenutku, kolege i pretpo-stavljeni mogli pouzdati. UpamÊen je kao jedan odnajboljih snimatelja u HRT-ovu dnevnom programu,te divan, iskren, veseo, human, srdaËan i struËanËovjek i radnik� (j.p.)

VjenceslavCenËiÊ(1927. - 2014.)

Poznati novinar i publicist Vjenceslav CenËiÊpreminuo je 24. svibnja u 87. godini u Rijeci nakonduge i teπke bolesti, a pokopan je 27. svibnja nagradskom groblju u Delnicama. Roen je 28.kolovoza 1927. godine u mjestu Lokve. Po zavrπetkurata bio je vojno pomorski oficir gdje se isticaosavjesnim i predanim radom. Od 1953. novinarstvomu je prvo i najvaænije zanimanje. Tri godine kasnijepostao je i Ëlan Druπtva novinara Hrvatske. Radio jena RTV-u, Novom listu, Radio Puli, Informativno-privrednom centru Rijeka, listu Samoupravljanje, πtoga je izdavala NIK Stvarnost u Zagrebu, i to kaonovinar, urednik i direktor. Sve te novinarske posloveobavljao je vrlo savjesno, struËno i predano.Istodobno, ogledao se i u publicistici i feljtonistici,objavivπi nekoliko knjiga, meu kojima su “EnigmaKopiniÊ“, 1983., “Titova posljednja ispovijest“, 2001.,“Ljubav nema cijene“, vlastita naklada 2002.,“Atentat na Tita“, 2006., “Kako je Tito postaogeneralni sekretar KOPJ“ i joπ neke. ©iroj javnostiposao je najpoznatiji po knjizi “Enigma KopiniÊ“,posveÊenoj predstavniku Kominterne JosipuKopiniÊu, za Ëiji je centar u Zagrebu bilo vezano osamkomunistiËkih partija Europe (GrËka, Jugoslavija,Bugarska, Rumunjska, Maarska, Italija, Austrija iSlovaËka)� (p.)

in memoriam

MilanJurkoviÊ(1930.-2014.)

Otiπao je na poËinak u tiπinu mira joπ jedan naπiznimno vrijedan novinarski kolega. 23. svibnja umroje Milan JurkoviÊ, a sahranjen je na Donjegradskomgroblju u Osijeku 26. svibnja. Roen je 22.studenoga 1930. godine u BeËeju. Stekao je najviπeobrazovanje i nekoliko godina uspjeπno je radio kaonastavnik povijesti i geografije i direktor SveuËiliπtasve do 1967. godine. Tada se u potpunosti posveÊujenovinarskom pozivu- susreÊemo ga na RadijuOtoËac, gdje je bio direktor, a upamÊen je i kaourednik emisije sport, zabava, glazba, dæuboksamladih, koje je bila i te kako sluπana u OtoËcu iokolici. Bio je vrlo vrijedan u pisanju za “LiËkenovine”, “VeËernji list”, RTV Ëiji je dopisnik i snimateljbio od 1970. godine. SjeÊamo ga se i kao vrlosolidnog fotoreportera i TV snimatelja. Njegovomoku nije uspjelo promaÊi niπta iz tog dijela zemljeπto je bilo zanimljivo za javnost. Rijetko je tko kaoon u svojim emisijama “opjevao” ljepotu Nacional-nog parka Plitvice - njegovog OtoËca i Like. Pisao jestruËno i provjereno i nikad nije napravio kiks ili pakneπto pogreπno objavio. Naprotiv� (p.)

MarinaRadiÊBelamariÊ(1957. - 2014.)

Novinarka Marina RadiÊ BelamariÊ umrla je 12.oæujka u ©ibeniku nakon duge i teπke bolesti s kojomse godinama hrabro borila. Roena je 8. rujna 1957.u ©ibeniku. Tijekom svoje bogate i plodne novinarskekarijere bila je urednica, spikerica na radiju , tv-voditeljica i novinarka ,a njezini posljednji angaæmanbio je na Hrvatskoj televiziji gdje je bila urednicaπibenskog dopisniπtva. Radila je u viπe lokalnihmedija i bila poznata kao objektivna novinarka kojaje svoje teme obraivala na najviπoj profesionalnojrazini. Svoje radne zadatke obavljala je praktiËki dozadnjeg dana, odolijevajuÊi teπkoj bolesti. Osobitose isticala tekstovima i reportaæama o turizmu nesamo u ©ibeniku, nego diljem æupanije, za πto jedobila niz priznanja. Kolegice i kolege pamte je i poviπe nego ljudskom odnosu prema suradnicima.Osobito je cijenila one πto su prednjaËili brzinom ipreciznoπÊu u izvjeπtavanju s mnogih dogaaja izsvih podruËja æivota u gradu i πire� (j)

BrankaJoviËiÊ(1950. - 2014.)

Nakon duge i teπke bolesti u Zagrebu je 1. travnjau 64. godini umrla dugogodiπnja novinarka i urednicau Obrazovnom i DjeËjem programu Hrvatskeradiotelevizije Branka JoviËiÊ roena SiroËiÊ, aispraÊaj pokojnice obavljen je 4. travnja na grobljuMirogoj. Branka JoviËiÊ roena je 10. rujna 1950.godine u Zagrebu gdje je zavrπila osnovnu πkolu,gimnaziju i diplomirala na Filozofskom fakultetuZagrebaËkog sveuËiliπta 1977. godine. Govorila jeteËno engleski i ruski. Novinarsku karijeru zapoËelaje na Radio Jugoslaviji gdje je radila osamdesetihgodina, a potom na Radio Zagrebu, u DjeËjem iObrazovnom programu. Specijalnost u novinarstvubila joj je podruËje odgoja i obrazovanja te kulturnostvaralaπtvo mladih. Osim ureivanja vlastitihemisija sudjeluje u brojnim timskim projektima.Koautorica je te jedna od urednica i voditeljicazabavne emisije za djecu “Radiokopter“, nagraenena Danima radija u Ohridu 1986. i specijalnimpriznanjem za radiofoniËnost, na meunarodnomradijskom festivalu EBU - Europske radijske unije.Istodobno vrlo sluπana bila je i njezina autorskazabavno-kolaæna emisija za mlade tinejdæerskoguzrasta “Zbrda- zdola“. Pamtit Êemo je, uz ostalo, ipo iznimnoj kreativnosti i vedrim emisijama za djecu.Za svoj predani novinarski rad nagraena jegodiπnjom nagradom Hrvatske radiotelevizije, dvaputa Zlatnim perom i nagradom “Marija JuriÊZagorka“ Hrvatskog novinarskog druπtva� (p.)

Under the Auspices of the President of the Republic of Croatia21st - 26th July 2014

Sunger

Omiπa

ljDelnice

Petehovac14

˚ 22’

06.

43’’

E45˚ 12’ 51.76’’ N

14˚ 4

9’ 2

9.14

’’ E

45˚ 19’ 26.66’’ N

45˚ 22’ 38.46’’ N

45˚ 23’ 47.53’’ N

14˚ 4

9’ 4

5.07

’’ E

14˚ 4

8’ 1

6.18

’’ E

www.croatiaopen.net

NOVINARSKI CLUB

CRNI LUG

ZAJEDNICA SPORTOVAPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

CROATIANN RDICwalkingCENTER

OPGVIΔPOP

kod KoritaCRNI LUG

SOBE