Zaljubljeni u ples idu na TREPS! - cekate.hr · PJESMA ZA MOJ KVART Glas Trešnjevke, proljeće 2008 Trešnjevačka balada Sidjite na jednoj od šest tramvajskih stanica obavite posao

b r o j 3 • p r o l j e ć e 2 0 0 8 . • b e s p l a t n o k v a r t o v s k o g l a s i l o

Što je to što volimo u svom kvartu?

Zaljubljeni u ples idu na ... TREPS!Kako je od kvartovskog TREPS postao nacionalni festival!

Slavimo slobodu duha! Pokrenimo Travoltino

Novi naraštaji ekološki osviještenih Trešnjevčana!

Imamo prvi park za pse u gradu!

Nogometne nade u ružičastim dresovima

Pero Kvrgic - promišljanja o stvarima koje nam život znace

9 7 7 1 8 4 6 5 0 3 0 0 0

ISSN 1846-503X

Glas Trešnjevke, proljeće 2008�

Dragi građani Trešnjevke,

Svi se u našoj redakciji slažu kako je naš kvart zaista osobit, pa nas nisu začudile i brojne pjesme posvećene Trešnjevci koje nam šaljete. U rubrici Glas naroda saznajte što je to što neki od vas smatraju posebno dragim u svom kvartu. No, kada se govori o Trešnjevci, sva radosna i nostalgična prisjećanja uvijek i neizostavno završavaju rezigniranom i ljutom rečenicom: «Ne sviđa mi se ovo što se događa», misleći na ubrzanu i neplaniranu urbani-zaciju koja daleko agresivnije nego što bismo mi željeli mijenja naše najuže okružje.Da li mi obični građani imamo utjecaja? Imamo li mogućnost da mijenjamo ili zaustavlja-mo? I kako da to učinimo?Pišite nam o svojim razmišljanjima ili dajte prijedlog kako da zajednički utječemo na iz-gled Trešnjevke.Svaki, pa i najmanji doprinos bolji je od nikakvoga.

U ovome, proljetnom broju rado bismo potaknuli buđenje pa vas pozivamo na ples (ne morate nastupati, ali svakako posjetite TREPS festival), a želite li nešto drugačiju zabavu i stvaranje – projekt Travoltino čini se dobrim početkom za oživljavanje učmalih dijelova grada!

I na kraju, bili bismo neizmjerno sretni kada bismo saznali kako je naša mala priča o noćnom odgajatelju velikog srca inspirirala barem jednu osobu na nesebično davanje i rad za druge...

Danijela Rajković

Javljajte nam se s prijedlozima i željama:ako smatrate da ima bitnih tema koje nismo dotakli ili

ako želite da govorimo o nekom događaju, osobi ili problemu,pišite nam na adresu: Glas Trešnjevke, CEKATE,

Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb; e-mailom na [email protected] ili faksom na 3024 247

Glavna urednica Danijela Rajković

Novinari Maja Cvek, Jelena Dropulić, Petra Habdelić, Sanja Pakrac Kramarić, Tomislav Pokrajčić,

Kristina Posavec, Marko RančićFotografi

Jovan Kliska, Martin Turšić, Darko Pauković-Kan Lektura

Nataša PejićGrafička urednica

Tanja Balotić

Prijelom Alan Mance

Prodaja oglasnog prostora Anamarija Meniss

Dinamika izlaženja ožujak, lipanj, rujan, prosinac

Naklada 10 000 primjeraka

Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka

uz potporu Vijeća gradskih četvrti Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever

Za nakladnika Ljiljana Perišić

Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb

Telefon 01/3027-411 01/3027-032 Faks 01/3024-247e-mail: [email protected]

MB: 3239632Žiro račun

Zagrebačka banka 2360000-1101429565

G L A S T R E Š N J E V K E − I M P R E S S U M

PJESMA ZA MOJ KVART

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 �

Trešnjevačka balada

Sidjite na jednoj od šest tramvajskih stanica obavite posao i vratite se.

I nećete saznati ništa.

Jer život se ipak ne živi iz publike, on živi u srcu te čudne republike,

od krpenih pajaca, streljane iza placa, do trešnjevačkoga kina i njegovih fakina,

od sindikata ZET-a i gigantskih turbina, do bezposlenih suza od rakije i vina,

od uličnih pjevača i krovopokrivača.

U hiljadama priča je hiljade sudbina.

Ali treba doći u proljeće, kad ožive mali vrtovi i kad se okite dvorišta,

a potok pojuri prema jutarnjoj smjeni ...

Treba doći u proljeće, kad Pongračevo zazeleni i kad sve to ne košta ništa u ovom kvartu

bez groblja i rodilišta.

I treba biti ispod podvožnjaka kad prodju svjetla jutarnjeg vlaka,

s jedinom željom ostavljenom za nas; da bude sutra bolje nego danas!

I treba biti sa cvijetom na reveru u neku zoru pred trešnjevačkom NAMOM,

i reći zdravo trgu sto se budi, kad već nikoga nema, nazdraviti sebi samom!

I treba poći, bez planova i para, s nekim starim drugom, samoborskom prugom,

ili otići u prvu gostionu na “gospon doktor” namignuti lampion ...

Treba biti blizu, kad prvi tramvaji napuštaju remizu.

Na početku dana kad perferija je kao ikebana od dimnjaka i cvijeća.

Drago Britvić rođen je 6. srpnja 1935. u Pitomači. Jedan je od osnivača 2. programa Radio Zagreba i svoj je radni vijek proveo na Hrvatskom radiju kao urednik redakcije i popularnih emisija (Lice s fotografije, Pod starim i novim krovovima, Ulice i trgovi…). Napisao je stihove za blizu 1000 pjesama od kojih se mnoge doživljavaju narodnima i općepoznatim. Najnagrađivaniji je autor stihova na glazbenim festivalima. Posthumno je nagrađen Porinom za životno djelo (2006). Potraži me u predgrađu Bicikl, Kockar, Milioner, Tko pjeva zlo ne misli Trešnjevačka balada, Kad zazvone dubrovačka zvona, samo su neka od mnogih nezaboravnih djela Drage Britvića.


SADRŽAJ

2 Pjesma za moj kvartDrago Britvić - Trešnjevačka balada

6 Projekt za kojim žudimoTravoltino – glorifikacija slobode duha

8 Kvartovski ociUvijek su na terenu, uvijek su dostupni

12 Info servis

13 Samo dobre vijestiMali uspjesi lokalne vlasti

14 Ljudi koji žive TrešnjevkuTko odgaja nove naraštaje ekološki osvještenih Trešnjevčana?

16 Građani žele znatiVi pitate - mi tražimo odgovore

17 Posebni smo jer...... imamo prvi park za pse

18 Tvrtke i ustanovePredstavljamo Centar za kulturu Trešnjevka

21 Dobri duh mog kvartaDragan Krajcer, skromna duša velikog srca

23 Glas narodaŠto volimo u svom kvartu?

24 PredstavljamoPlesna scena zove se ... TREPS!

26 In corpore sanoNogometne nade u ružičastim dresovima

28 Nostalgični kutakGlas Trešnjevke 1932.

29 Povijesne straniceTrešnjevka koja nestaje Zlatka Dermičeka

32 Ime moje uliceLjubekova, Slavenskog, Domašinečka, Hanamanova, Drniška, Javorska, Lovranska

35 Poznati stanar13 pitanja za Peru Kvrgića

38 Društvene i kulturne kronike

41 A gdje ručamo?Mjesto za druženje – Pivnica Medvedgrad

42 Od placa do stolaGrah trešnjevac na varivo

43 Događanja za neumorne

44 Svi van za vikend

45 Kolumna

46 CEKATE najavljujeKazalište, koncerti, radionice, projekti u proljeće


PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO

Danijela Rajković

Republika Travoltino - glorifikacija slobode duha!

Travoltino

inicijativa

urbanizam

aktiviranjejavnih površina

lokala

kultura

umjetnost

struktura

web platforma

portal

blogovi

wiki

projekt management

forum

tim

organizatori

produkcija

suradnici

umjetnici

znanstvenici

pravnici

ekonomisti

novinari

fotoreporteri

ured

telefoni

sastanci

internet

oprema

sredstva

Raspored

razvijanje ideje

budžetiranje

prezentiranje

angažiranje suradnika

strukturiranje izvršnog tima

koordiniranje autorskihprojekata

ishodovanje svih dozvola

partnerstvo s medijima

oglašavanje

Travoltino - na jedan dan

dokumentiranje

evaluacija

program

kreativne radionice

mediji

film

fotografija

animacija

web

strip

radio

likovne umjetnosti

scenske umjetnosti

glazba

projekti

izložbe

izvedbe

projekcije

rasprave

vizija

decentralizacija kulture

gra ansko društvo

održivi razvoj

angažiranje stanovnika

razvijanje svijesti iodgovornosti

razbijanje predrasuda

povezivanje

Travoltino.mmap - 26.6.2007 -

Kao primjer za zagovaranje aktivnog učešća građana u izgradnji kulture malih zajednica ili kvartova, autor idejnog projekta Travoltino Draško Ivezić pokreće inicijativu da se u

Voltinom formira umjetnička vlast na jedan dan. U duhu ironije, humora, izvrtanja stvarnosti formirat će se vlast koja ima posebne umjetničke zakone, propisuje svoja pravila i

ostvaruje program koji je nemoguće opisati kao institucionalan, već on postaje kvartovski sveprisutan.

Ivezić je za sada jedini autor, ali siguran je da će, kao i sve svoje radove, i ovaj ostvariti s puno usijanih glava, lude krvi i nadrealnih razgovora i sanjarenja.

Foto

grafi

ja: a

rhiv

a C

EKA

TE



Što znači Travoltino?Travoltino je stara zafrkan-

cija na ime Voltino što autoru projekta simbolizira ironiju koju smatra najbitnijom značajkom velikih umjetničkih djela koja ga inspiriraju, pa Leteći cirkus Monthyja Pythona smatra pri-je umjetničkim nego humornim projektom.

Samo teoretski pristup ili produkcija aktivnosti koje se mogu vidjeti, čuti i osjetiti?

Travoltino podrazumijeva i jedno i drugo, dakle to je neka

Jednodnevna kulturna manifestacija s likovnim, kazališnim, filmskim i glazbenim sadržajem karnevalskog tipa

Što hoće reći, očekuje se da se pored pozvanih umjetnika i građani “potravolte” i postanu dio velikog ironijskog socijalnog cir-kusa i humorom shvate kako žive u zatvorenoj školjci iz dana u dan i kako tome ne mora biti tako. Manifestacija traje jedan dan ka-ko bi se potakla paganska crta jednodnevnog obilježavanja neke svetkovine. U ovom slučaju to bi bila glorifikacija slobode duha i

samog kvarta i više ne spavamo u kućama, nismo isključivo konzu-menti, nego razvijamo društvo.

Uživatelji – korisnici i izvođači-sudionici - suradnici projekta

Potencijalno, uživatelji su baš svi, a ciljano, mladi za ko-je nema sadžaja, osim škole, nešto sporta i knjižnice. Razvija se sumljiva kontrakultura tulu-marenja na nasipu, a u takvom scenariju najčešće preuzima pri-mitivizam, alkohol, pa i droga. Potencijalni suradnici su prije svega blizak krug ljudi Draška

vrst izmišljenog prostora (vir-tualnog) koji komunicira dosa-dan i nepostojeći kulturni život Voltinog naselja. To je ujedno i produkcija, ukoliko se za to nađu sredstva i posebno ljudi. Autor Travoltino vidi kao svoj umjetnički višedisciplinarni rad koji prije svega stanovnicima (Tra)voltinog, a onda i stanov-nicima drugih kvartova postavl-ja pitanja - Kakva je kultura oko vaših domova?, Da li su vam do-movi samo spavaonice ili se tu zajedničkim radom može uzgo-jiti neki drugačiji sadržaj za nas i posebno naše najmlađe?

otvaranje novih umjetničkih is-kustava takozvanim običnim građanima od kojih je kultura i umjetnost odvojena elitističkom mistifikacijom. To stanje bi na-kon tog jednog dana trebalo po-trajati cijelu godinu, ali se Repu-blika Travoltino proglašava samo na jedan dan, a ostali dani osta-ju drugim građanima da proglase neke svoje kulturne republike i da uzgoje sadržaj skupa sa svo-jim susjedima za sljedeće Travol-tino. Upravo u tom povezivanju i obilježavanju jednog određenog datuma koji se određuje i kojega se drži, dobivamo na identitetu



Ivezića: nekadašnji kolege s Aka-demije likovnih umjetnosti, prija-telji kreativci, znanstvenici, um-jetnici, pisci, aktivisti i slobodni mislioci koji su okupljeni pod konspirativnim imenom K.I.T. i djeluju incognito i ne zna im se broj. Njegov brat, Ivor, također stanovnik Voltinog, filmski montažer, najdragocjeniji partner i najveći izvor inspiracije. I svaka-ko, Centar za kulturu Trešnjevka koji je dopustio aplikaciju pre-ko njih, kao i ravnateljica Ljilja-na Perišić koja je projekt odmah

ta upravo u osmišljavanju mjesta u Voltinom naselju koja su sad neiskorištena, projekt će se tamo i događati. To istraživanje će biti kompletno dokumentirano i postat će sastavni dio studije koja će se prezentirati na dan koji se oda-bere za Travoltino, kao i po dru-gim mjestima gdje postoji interes. Rokove realizacije nemoguće je odrediti s obzirom na to da je pro-jekt u virtualnoj fazi i postoji za sad samo na web adresi travoltino.org, gdje grad još uvijek spava. No uz gradsku pomoć i Cekatea, grad bi se uskoro mogao i probuditi.

Draško Ivezić: moja motivacija i inspiracija za pokretanje Travoltina

«Želja mi je profilirati se u li-kovnog umjetnika koji se bavi intermedijalnom umjetničkom disciplinom, čime se objedin-juje više disciplina na jednom umjetničkom radu. To nije multi-medija, jer je to ime već rezervi-rano za interaktivne kompjutorske projekte, a ovo uključuje i upotre-bu živog izvođenja, intervenciju u prostor, oglašavanje, znanstve-nu evaluaciju plus klasične medi-je poput slika, grafike, kiparstva,

shvatila i prihvatila te omogućila osnovnu infrastrukturu.

Potrebna sredstva, mogući izvori financiranja, trajanje faze pripreme i mjesto realizacije projekta

Računa se na sredstva od gra-da, jer je najlogičnije da grad financira takve projekte, a po-stoje i konkretni planovi za do-bivanje donirane opreme. Tu su dakako i natječaji Ministarstva kulture na koje se tek treba javi-ti, te razne strane fundacije koje doniraju suvremenu umjetnost, jer kod nas ih ima tek nekoliko. Budući da je glavni razlog projek-

Najluđi snovi vezani za budućnost projekta - u svijetu u kojem je sve moguće

Da projekt, nakon što bude izveden i dokumentiran, otkupi i predstavi Muzej suvremene um-jetnosti, kao projektni rad, ali i kao primjer za aktivizam i kulturu aktivne promjene. I naravno, da projekt zaživi u vidu jednog kul-turnog stožera u mojem naselju i tako bude osnova za puno ma-lih beba-projekata od stanovnika Voltinog naselja koji se žele ak-tivno oduprijeti kulturnoj tišini i nedostatku sadržaja.

plesa, koncerta, recitacije, pa i multimediju. Za izvođenje kori-stim jezik, znanost, umjetnost, logiku, emociju i općenito, sva znanja koja mogu ujedinjeno komunicirati neku ideju, odnos-no proizvesti neki umjetnički doživljaj. Kako to radim već dulje vrijeme, ali na potpunoj margi-ni i nesvjestan toga, odlučio sam svojem radu dati veću vidljivost na kulturno umjetničkom pro-storu, kvalitetnije dokumentirati i označiti kako bi bio shvaćen, a s vremenom i prihvaćen od umjetničkog establišmenta, kod nas, a i vani.»


KVARTOVSKI OCI

Danijela Rajković i Petra Habdelić

Oni su uvijek na terenu, uvijek dostupniSljedeći lokalni izbori održat će iduće godine u svibnju, a kroz promociju stranaka ponovno ćemo odabirati vijećnike gradske četvrti Trešnjevka. Kroz razgovore s četiri aktivna i agilna vijećnika, te u želji da se u što većoj mjeri upoznamo s načinom rada lokalnih vlasti, donosimo pregledan opis njihovih poslova i obveza.

Foto

grafi

je: K

an

Marija Gumhalter Trešnjevka-jug

Rođena 23. 3. 1949.

Zanimanje: dipl. ekonomistica

Radila kao voditeljica informatike u INA Maziva; u mirovini od 4/07

Obitelj: suprug i dvoje odrasle djece

Najveća želja: što dulje biti aktivna u vijeću

Hobi: šetnje Sljemenom i Plešivicom, pilates

Osnovni posao vijećnika je rad na poboljša-vanju uvjeta života stanovnika.To su komunalne akcije, one vezane uz kul-

turu i sport, suradnja s vrtićima, školama, đačkim do-movima i domovima umirovljenika, vjerskim zajed-nicama te udrugama građana.

Ukratko, posao vijećnika jest da svojim sugestija-ma, planovima i pitanjima pridonosi razvitku grads-ke četvrti.

Komunikaciju s građanima ostvaruju kroz or-ganizirane susrete, tribine, osobnim kontaktom i posjećivanjem skupova na kojima se građani okupljaju,a građani mogu prisustvovati i samim sjed-nicama.

Upućuju prijedloge Vijeću gradske četvrti, koje onda usvaja plan malih komunalnih akcija za nared-nu godinu.

Za svoj rad ostvaruju naknadu od 1500 kn mjesečno, nemaju drugih povlastica, a radišnost i angažiranost svakog vijećnika može se odrediti prim-jerice redovitim prisustvom na sastancima, te najviše od svega odabirom građana na sljedećim izborima.

Zašto se postaje vijećnikom? M. Gumhalter Snažno sam vezana za ovaj kvart.

Zainteresiranost i želja da ljudi budu zadovoljni svo-jim okolišem, parkovima, cestama – to je taj motiv. Kad je krenulo s Vijećem gradske četvrti, pokrenuli smo izgradnje, asfaltiranja, postavljanja rasvjete. Za sve što sada spada u našu nadležnost, onda nitko nije bio zadužen. Radilo se tek minimalno.


KVARTOVSKI OCI

D. Hrestak Do 2000. godine u Zagrebu nije po-stojala lokalna samouprava i u tom desetogodišnjem periodu osjetile su se razne potrebe koje nisu mogle biti zadovoljene.

Drago nam je da se centar grada uređuje, ali osta-je činjenica da komunalna poduzeća nisu obraćala previše pažnje na ostale kvartove, tako da se nije vo-dilo računa o dijelovima grada koji nisu najreprezen-tativniji, a ljudi u njima žive.

Sjećam se, kad smo krenuli u akcije asfaltiranja, ljudi su zaista bili u nevjerici da svojom inicijativom mogu dovesti do asfaltiranja ulice ili da im se postave klupe u park.

S. Mujukić: Rođenjem pripadam Trešnjevci, vo-lim ju i želim je vidjeti uređenu po mjerilima građana koji ovdje žive.

A moj je put bio uobičajeni put člana stranke koji želi nešto učiniti. Učlanila sam se u SDP i svojim za-laganjem i prijedlozima za poboljšanje uvjeta života bila prepoznata i predložena za prvu listu Vijeća gradske četvrti pa zatim i na listu za drugi sastav.

M. Mladenović: Moja osobna želja je svojim ra-dom i sposobnostima pridonijeti razvitku naše grads-ke četvrti i poboljšanju uvjeta života na Trešnjevci.

Gradski vijećnik postao sam dobivši mandat na lokalnim izborima na stranačkoj listi HDZ-a.

Politikom na lokalnoj razini bavim se od samo-ga početka, tj. od donošenja Zakona o lokalnoj sa-moupravi, a kako mi je sinulo da nešto napravim, ne znam ni sam, uvijek me zanimalo sve što se događa i radi na Trešnjevci, pa tako sada aktivno sudjelujem u kreiranju i provedbi komunalnih akcija i drugih aktivnosti vijeća.

Denis Hrestak Trešnjevka-jug

Rođen 13. 7. 1970.

Zanimanje: dipl. inženjer

elektrotehnike

Zaposlen kao informatički

specijalist u ZABI

Obitelj: supruga i dijete

Najveća želja: dobro se odmoriti

Hobi: putovanja

Građani Trešnjevke već dulje vrijeme snažno iskazuju želju za sadnjom stabala trešnje i time stvaranja jedinstvene prepoznatljivosti svoga kvarta. Što je potrebno da se ta želja i ostvari?

M. Gumhalter: Vijeće je to koje bi tu trebalo podmetnuti svoja leđa i preko vijeća bi to trebalo izgurati do kraja.

Denis Hrestak: Mi podržavamo tu inicijativu iako se svaka odluka koja se donosi konzultira sa strukom. Prije masovne sadnje moramo se konzultirati s Odjelom za zelenilo. Već na idućoj sjednici ćemo to pokre-nuti kao inicijativu.

Silvija Mujukić: Postoji idejni projekt obnove parka koji se nalazi ispred zgrade Vijeća, u kojem bi bile zasađene trešnje svih sorti. Taj projekt vijeće podržava, ali prelazi naše financijske mogućnosti pa je na stručnim službama Gradskog poglavarstva Skupštine grada Zagreba da ga usvoje i provedu.

Mladen Mladenović: Potrebno je malo dobre volje i sluha u gradu. Vijeće bi sigurno podržalo akciju te vrste, a već je i bilo nekih pokušaja, ali iz ne znam kojih razloga, to se nije i ostvarilo.

Glas Trešnjevke, proljeće 200810

KVARTOVSKI OCI

Kako izgleda vijećnički radni dan – što vijećnik doista radi

M. Gumhalter: Uz praćenje tiska, proučavam materijale dobivene od Gradskog vijeća (problemi za koje moramo dati mišljenje) kako bih se pripremila za sjednicu, te kroz obilazak gradske četvrti uočavam probleme: primjerice, primijetim li srušen rukohvat, dojavljujem i potičem organiziranje popravka. Na sjednicama gradskog vijeća, vijećnici postavljaju pi-tanja koja su uputili građani i tu se traži odgovor od mjerodavnih.

D. Hrestak: Od početka mandata, javno sam ob-javio svoj broj mobitela građanima na Srednjacima kako bi me mogli obavijestiti o kakvom god proble-

Silvija Mujukić Trešnjevka-sjever

Rođena 30. 12. 1953.

Zanimanje: upravni pravnik VŠ

Zaposlena kao referent prodaje u Krašu d.d.

Obitelj: razvedena, ponosna majka studentice PMF-a

Najveća želja: da se svaki stanov-nik Trešnjevke brine o njoj bolje, odlučnije i odgovornije.

Hobi: humanitarni rad u Forumu žena SDP-a i kinologija, tj. ljubiteljica je pasa

mu. Građani su to zdušno prihvatili i ne prođe ni je-dan dan da me netko ne nazove vezano uz kvartovs-ku problematiku.

Također, surađujemo s kvartovskim policajcima koji redovito dolaze do nas ili se s njima nađemo na terenu. Jedno sam vrijeme, uz njihovu pomoć, zain-teresiranim građanima organizirao predavanja na temu kako se zaštiti od provale u ljetnom periodu. Surađujemo i s tijelima gradske uprave; primjerice s ljudima iz Odjela za zelenilo i s Uredom za promet nastojimo riješiti problem parkiranja na jednom dije-lu Srednjaka.

S. Mujukić: Nakon uobičajenog radnog dana nastojim autom ili šetajući sa psom vidjeti ima li kakvih vidljivih nedostataka koje javljam u stručne službe vijeća i zamolim za daljnje rješavanje.

Predsjednica sam i povjerenstva za GUP za područje Trešnjevke-sjever, tako da sam zadužena za organizaciju predstavljanja detaljnih urbanističkih planova na područjima na koje se odnose putem Zborova građana.

M. Mladenović: S obzirom na to da su uglavnom svi članovi vijeća zaposleni, za rad koristimo slobod-no vrijeme. Na klubovima vijećnika, koji se sastaju prije sjednice, razmotri se problematika te se donosi zajednički stav kluba vijećnika.

Svaki vijećnik radi i u radnim skupinama ili odbo-rima, tako da se ne može govoriti o klasičnom rad-nom danu.

Susreti s građanima – korisni i konstruktivni, ili?D. Hrestak: Suradnja s građanima je izvrsna, pri-

jedlozi su uglavnom konstruktivni, a kakvi su sastanci, ovisi o prigodi. Nekad su namjenski u cilju rješavanja konkretnog problema, dok su drugi ponekad nekog svečarskog tipa.

S. Mujukić: Susreti s građanima vrlo su korisni i odvijaju se u prostorijama mjesne samouprave gdje na oglasnoj ploči stoji moje ime i telefonski brojevi za kontakt kao i e-mail adresa.

M. Mladenović: Susreti s građanima od ve-like su važnosti za rad vijeća iz razloga što građani sami postavljaju pitanja koja vijećnik na sjed-nici vijeća prezentira, te se ta pitanja šalju stručnim službama grada.

Najveća frustracija M. Gumhalter: Dom invalida iza zgrade Crvenog

križa na Jarunu stoji urušen već kojih dvadesetak go-dina, iako Grad stalno obećava rješavanje tog legla

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 11

KVARTOVSKI OCI

ovisnika i zaraze, i preko puta je osnovna škola i uređena crkva pa urušeno ruglo strši, a to je prostor koji bi se itekako mogao urediti i iskoristiti. Na sva-kom ćemo vijeću postavljati pitanje kada će krenuti obnova.

D. Hrestak: Previše je objekata na Trešnjevci koji nisu uređeni, poput zgrade Cimosa.

Trenutačni problem je nepostojan-je zgrade lokalne uprave Trešnjevka-jug, i svi se sastanci organiziraju u zgradi Trešnjevka-sjever.

Dodatni problem je i nepostojanje po-licijske postaje na području Trešnjevke-jug, pa je u kriznim i hitnim slučajevima i za vrijeme prometnih gužvi potrebno pu-no vremena da se dođe od Nehajske do npr. Prečkog.

S. Mujukić: Sigurno sporost admini-stracije, tj. pojedinih službi, ali i nedostatak financijskih sred-stava kako bi se ostvarili predviđeni planovi.

Dodatno, najveća želja mi je da se nakon 16 go-dina neprekidnog rada na proširenju Dječjeg vrtića Trešnjevka iseli Agencija za odgoj i obrazovanje, te da je na zgradi u Badalićevoj ulici samo natpis „Dječji vrtić Trešnjevka.“

M. Mladenović: Najviše me sputava što se odgo-vori na postavljena pitanja vijećnika čekaju dugo ili ih uopće ne dobivamo. Čini mi se ponekad da naš rad grad uopće “ne doživljava”.

Najveći uspjehM. Gumhalter: Svojim prijedlozima za rješavanje

problema uspjela sam jasno i sigurno prezentirati vijeću i izgurati brojna uređenja parkova, šetnica, postavljanje klupa uz nogostupe ili košara za otpad.

D. Hrestak: Srednjaci su sada puno bolje i ljepše naselje nego prije. To je najstariji kvart na Trešnjevci-jug i sada je većina ulica asfaltirana, uređen je pješačko-biciklistički most koji ljudi kori-ste svakodnevno...

S. Mujukić: Smatram da je moj uspjeh ako mi građani jave da je negdje nelegalno odlagalište ot-pada , a ja u suradnji s Komunalnim redarstvom to riješim.

Neki od uspjeha su i postavljanje semafora na križanju Kranjčevićeve i Badalićeve, Badalićeve i Adžijine, te zatvaranje jednog lokala koji je ljudima otežavao život.

M. Mladenović: Kao svoj najveći uspjeh sma-tram to što mogu participirati u radu vijeća za do-brobit Trešnjevke i na kraju mandata se zajedno s građanima veseliti učinjenome.

Mladen Mladenović Trešnjevka-sjever

Rođen: 25. 5. 1960.

Zanimanje: ekonomist

Zaposlen u TŽV-GREDELJ

Obitelj: oženjen i otac dvadesetogodišnje kćeri, studentice

Najveća želja: građani zadovoljni mojim radom, te ostvarenje svih ovogodišnjih planova vijeća

Hobi: vožnja na motoru, pecanje, druženje...

VIJEĆNICI PORUČUJU

Dragi Trešnjevčani, budimo svjesniji kako je javni prostor

koji nas okružuje upravo naše vlasništvo.

Javljajte nam se s uočenim problemima,

prijedlozima i željama.

Što nas bolje obavještavate, to će više stvari biti riješeno, i

naša okolina bit će bolje mjesto za život!

INFO SERVIS

Kontakti gradskih službiGRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA SJEVER Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-764, fax: 6585-765

e-mail [email protected] Vijeća Hrvoje OzmecPrimanje građana: utorkom 10:00-12:00

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA JUG Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-759; fax: 6585-760; e-mail: [email protected] Vijeća Saša Molan dipl. Oec.Primanje građana: srijedom 11:00-12:00

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Trg Stjepana Radića 1, tel: centrala 610-1111

Odjel za zelene površine (nadležnost zaštite parkova, zelenih površina, postavljanje i uklanjanje klupa, postavljenje klamerica i dr.) Odjel za promet – nadležnost regulacija prometa, postava znakova, postava stupića i dr.ČISTOĆA – ispostave službe čišćenja i pranja Trešnjevka sjever – tel: 3860-781, 3646-293, Mladen Volarić 098-358-683, Robert Nadinić 098-308-703Trešnjevka jug – tel 3634-035, Ivica Zdešić 098-308-707KOMUNALNO REDARSTVO TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585 -747, fax 6585-741dežurni tel: 610-1566 (radni dani i vikendom od 08.00 – 20.00 satiMATIČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, Tel: 01/658-5735-6, Faks: 01/658-5737,Radno vrijeme: 8:30-15:30

PODRUČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-777 centralaPOLICIJSKA POSTAJA TREŠNJEVKA Nehajska 7, tel: 365-6666POREZNA ISPOSTAVA TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 3035-800VODOOPSKRBA I ODVODNJA ODJEL HITNIH INTERVENCIJA, tel: 6163-292,šef Boris Orešić 091-6187816LOKACIJA ZAGORSKA centrala: 3643-539

Kontakt za pritužbe ili obavijesti, NE za prijave kvarova: [email protected]

ZAGREBAČKE CESTE NADCESTARIJA I, Remetinečka cesta 109; tel: 6527-487zadužena za GČ Trešnjevka jug, Mile Čulumović - 091-2356-011NADCESTARIJA III, Prilaz baruna Filipovića 9; tel: 3775-184zadužena za GČ Trešnjevka sjever – Marko Čorak – 091-2356-110

ZRINJEVAC Trešnjevka – održavanjeTrešnjevka sjever – Krapinska bb – Gojčeta Nediljka, dipl. ing – 301-0716, 098-323-472Trešnjevka jug – Ranogajčeva bb - Dušević Dijana, dipl. ing. 098-323-692 Održavanje zelenih površina: tel: 6598 891; Uređenje zelenih površina: tel: 6598 872Besplatni telefon 0800 200 202, [email protected]


Glas Trešnjevke, proljeće 2008 1�

SAMO DOBRE VIJESTI

! Tijekom proteklih godina na području Gradske četvrti Trešnjevka-jug u sklopu plana upravljanja lokalnim vodama Hrvatskih voda, tvrtka Vodoprivreda Zagreb d.d. uredila je i regulirala nekoliko potoka. Ideja tih regulacija bila je omogućiti građanima pristup kako biciklom tako i pješice do Športsko-rekreativnog centra Jaruna i Save. Potok Vrapčak je u nekoliko etapa u dionici od ulice Bernarda Vukasa do Zagrebačke aveni-je uređen, odnosno reguliran, obložen kamenom, napravljene su šetnice i dr. Posljednja etapa napravljena je u 2007. godini u Vrbanima od Rudeške ulice do Zagrebačke avenije. U sklopu tih

radova produžena je šetnica (izdubljivanjem) ispod Zagrebačke ave-nije, te su građani dobili mogućnost skraćenog prelaska Zagrebačke avenije između dvaju križanja (Rudeška ulica i Zagrebačka avenija; Petrovaradinska ulica i Zagrebačka avenija).Također, dionica potoka Vrapčak od Zagrebačke avenije do Zagrebačke ceste regulirana je tije-kom 2007. godine. Ova dionica prolazi kroz naselje Rudeš u susjednoj četvrti Trešnjevka-sjever. Tako su ove dvije četvrti Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug osim spoja na križanjima Zagrebačke avenije dobile poveznicu šetnicu uz potok Vrapčak ispod Zagrebačke avenije.

Što je ostvareno, što započeto,

a što i kada u planu?

! Postavljena ograda kod OŠ

Kralja Tomislava, Nova cesta,

Trešnjevka-sjever

! Uređeno dječje igralište u Štefanićevoj ulici, Prečko, Trešnjevka-jug

• Nastavljaju se radovi na probijanju pristupnog puta za parkiralište zgrade Nova cesta 9

Vijeća Gradskih četvrti Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug odredila su putem plana malih komunalnih akcija sustavno rješavati prioritetne komunalne i

društvene potrebe. Pogledajmo rezultate u protekla tri mjeseca


LJUDI KOJI ŽIVE TREŠNJVEKU

“Odgajamo nove naraštaje ekološki osviještenih Trešnjevčana”

Sanja Pakrac Kramarić

Lidija Janeš, ravnateljica Dječjeg vrtića Srednjaci:

Kada su prije 35 godina stanovnici Srednjaka trebali izabrati hoće li se na javnoj površini u Ulici Vladimira Filakovca izgraditi garaže ili dječji vrtić, odlučili su se za potonje. Lidija Janeš, ravnateljica DV Srednjaci, sretna je zbog te odluke jer je vrtić u Filakovčevoj drugi dom za više od 400 djece s područja Trešnjevke.S njenim dolaskom na mjesto ravnateljice DV Srednjaci, vrtić je potpuno preuređen, a sama je posebno ponosna na igralište, preuređeno i zaštićeno od vandala visokom ogradom i stalnim videonadzorom. Njezina borba za sigurno dječje igralište trajala je dulje od osam godina, često strepeći od ponedjeljka ne znajući u kojem će stanju pronaći igralište nakon vikenda. Iako su huligani bili uporni u uništavanju sprava, ona i njezin tim bili su uporniji – redovito su fotografirali stanje dvorišta te svakodnevno čistili igralište od opasnog smeća te uporno sanirali uništene sprave.

Foto

grafi

je: J

ovan

Klis

ka


LJUDI KOJI ŽIVE TREŠNJEVKU

Po čemu se DV Srednjaci razlikuje od ostalih gradskih vrtića?

U našem se vrtiću, osim re-dovitog desetosatnog programa, provodi i cjelodnevni sportski program, a sljedeće godine nam-jeravamo ponuditi i 10-satni pro-gram engleskog jezika. Već deve-tu godinu imamo eko-program, odnosno Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, zahvaljujući koje-mu smo postali Stručno razvojni centar za cijelu Hrvatsku iz tog područja. Čak 8 vrtićkih grupa svakodnevno upija nova znanja iz ekologije u našemu objektu u Loparskoj ulici, gdje se u vrtu o kojemu se zajedno s odgojitelji-ma brinu i djeca, uzgaja ljekovi-to bilje, povrće, voćke i cvijeće. Imaju i laboratorij u kojem rade čuda od ljekovitog bilja, te ma-lo reciklažno dvorište pa sami izrađuju papir.

Dakle, odgajate nove naraštaje ekološki osviještenih Trešnjevčana…

Upravo tako. Roditelji nam dovode djecu iz različitih dije-lova grada, ne trošimo na pro-moviranje jer je interes za upis u taj program izniman i na listi čekanja nam je ostala siječanjska generacija djece koja, nažalost, mora pričekati rujanski upis. No kada bi nam Grad vratio objekt iz Vrličke ulice koji nam je 1991. godine oduzet, tada bismo imali dovoljno mjesta za svu djecu.

Koja je najidealnija djetetova dob za odlazak u vrtić?

Sama sam svoje dijete upisala u vrtić s tri godine. Prije te dobi to preporučam samo onim roditelji-ma koji doista ne mogu osigura-ti čuvanje djeteta. Smatram da bi generalno trebalo popraviti uvjete rada u jaslicama jer jedan odga-jatelj u smjeni nema vremena za svakog mališana koji traži zagrl-

jaj, nježnost i pažnju. Prve tri su doista najvažnije i djeca najviše dobra dobivaju doma od mame.

Kakve su nove generacije klinaca u usporedbi s onima prije 27 godina kada ste počela raditi kao odgojiteljica?

Odlične. Znatiželjni su i ot-voreni, slobodni. Mislim da je to stvar vremena, moderne didakti-ke koja im je ponuđena, tehnolo-gije…

A jesu li poslušni kao prijašnje generacije?

Poslušni? Ma dajte! Demokra-cija je. Što znači biti poslušan? Postavljaju se granice i pravi-la. Nije cilj slušati tetu, nego poštovati pravila. U jutarnjem krugu djeca se zajedno s odgo-jiteljem dogovaraju što će se ra-diti, što im se nudi, kakve će biti aktivnosti, zašto neki nisu došli u vrtić… Nastojimo zadovoljiti sva-ko dijete prema njegovim intere-sima i osobnosti.

Koja je Vaša vizija idealnog vrtića…Kuća po mjeri djeteta… pro-

stor koji odgaja i potiče. Poput Reggioa. A za to je potrebna dobra suradnja između arhitek-tonske i pedagoške struke već od samog početka gradnje novog vrtića.

… a idealnog kvarta?

Mislim da su to naša djeca najjasnije rekla: više parkova i igrališta, a manje auta.

Je li Trešnjevka idealan kvart?

Kao mala, puno sam vremena provodila n a Trešnjevci i za nju me vežu lijepe uspomene. Nedostaju mi one ma-

le, tople kućice… Betonizacija je nažalost zahvatila Trešnjevku i na

malo kvadra-ta preko noći niče puno sta-nova. To mi se ne

sviđa, jer Trešnjevka gubi čar – onu koju je Zvonko Špišić opisivao u svojim

pjesmama.

PROFIL: Lidija Janeš

Rođena: 10. kolovoza 1961 godine u Zagrebu. Odrasla uz čaroban miris lipa i duhana u Klaićevoj ulici, a puno vremena provodila kod strica na Trešnjevci. Nezrele šljive, baba koraba, skupljanje salveta, pa-pirnate lutkice i šprice iz otpada obližnjeg Doma zdravlja, bile su omiljena zabava male “fakinke” Lidije. “Imala sam jako lijepo djetinjstvo i stalno imam flash backove. Budući da sam se kao mala obožavala penjati po raketi, jako me je rastužilo kada su je uklonili s Trešnjevke.” Zanimanje: profesorica pedagogijeKarijera: odgojiteljica u vrtiću Bajka na Trešnjevci; prelazi na mjesto pedagoga; ravnateljica DV Srednjaci. Obitelj: majka 26-godišnje stu-dentice Ive i ponosna vlasnica 4 godine starog maltezera Lua. Slobodno vrijeme: bavi se jogom i fotografijom, šeće sa psom, rola po Jarunu, čita knjige ili uživa u razgovorima uz kavu sa svojim prijateljicama. Voli sve vrste glazbe, a najčešće sluša r’n’b. Izvan vrtića, naravno.


GRAĐENI ŽELE ZNATI ... KAKO, KADA I GDJE

Pitanja o problemima na koje nailazite šaljite nam na [email protected], telefonom na broj 3027 411 ili poštom na CEKATE,

Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb, a Glas Trešnjevke nastojat će prenijeti odgovore nadležnih

BLAGDANI BEZ ZASTAVA?!Kao predstavnik zgrade u Dobojskoj 36b izvjesim zastavu povodom svakog državnog praznika. Kroz duže vrijeme primijetio sam da građani, predstavnici dru-gih zgrada, obrtnici, tvrtke i sl. uglavnom to ne čine.Predlažem i apeliram na Glas Trešnjevke i Gradsku četvrt Trešnjevka sjever i jug da pokrenu akciju kojom bi se javnost potaknula da u znak poštovanja, a time i osobnog ponosa svih nas, istakne zastave na svojim objektima.Time, osim što uljepšavamo svoje četvrti i cijeli grad, pridonosimo i primjerenom

svečanom ozračju koje nakon Domovinskog rata i svega što smo prošli proteklih godina, doista zaslužujemo. Josip PavlekPodržavamo takvu inicijativu (Hrvoje Ozmec)

DOBOJSKA − GRADILIŠTEU prvom broju Glasa Trešnjevke objavljeno je da su Dobojska cesta i Dužice asfaltirane, no to nije napravl-jeno i još uvijek je gradilište. Kada će to biti gotovo?Josip PavlekDobojska i Dužice su zbog imovinsko-pravnih poteškoća pomaknute u krajnjoj realizaciji. Završetak se očekuje u 2008. godini. (Hrvoje Ozmec)

KADA ĆEMO TRAMVAJEM DO PREČKOG?Kada će se uvesti tramvajska linija broj 7 do Prečkog a ne do Savskog mosta?Pero LjubičićPlan je povezivanje Ljubljanice (remize) s Horvaćanskom uz tok potoka Črnomerec i nebodere ulice Braće Domany. (Saša Molan)

UREDITE PARKIĆ KOD TREŠNJEVAČKOG PLACA!Sramotan je park kod Trešnjevačkog placa, a njegovo korištenje se jako očekuje. Što je s uređenjem? Ana ČelićU planu je izrada detaljnog urbanističkog plana središta Trešnjevke, te će se u tom kontekstu raspravljati o parku na Trešnjevačkom placu. (Hrvoje Ozmec)

OZALJSKA − MEKA ZAPUŠTENIH PROSTORAZašto toliko poslovnih prostora u Ozaljskoj zjapi prazno? Domagoj SretinićPrazni poslovni prostori u Ozaljskoj su u postupku povrata vlasnicima. (Hrvoje Ozmec)

Na pitanja-komentare građana: odgovoraju: Saša Molan – Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka Jug i Hrvoje Ozmec - Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka Sjever


Jedini u gradu imamo parkić za naše pse!

U suradnji s Gradskim ure-dom za poljoprivredu i šumarstvo, krajem 2007.

godine, započela je izgradnja parka na starom okretištu tram-vaja broj 5 i 17 na kojemu se svakodnevno okupljaju građani sa svojim krznenim mezimci-ma. Budući da se staro okretište sada koristi samo kao rezervno okretište, površinu unutar pruge ionako nije bilo moguće iskori-stiti u druge svrhe. Grad Zagreb trenutno broji 35 tisuća pasa, što je bio samo razlog više da se ovaj pilot-projekt ostvari.

Iako je izgradnja prošla tek početnu fazu, mnoštvo vlasni-ka pasa već je počelo dolaziti, a reakcije su i više nego pozi-tivne. Za sada je unutrašnji dio okretišta, koji omeđuje tram-vajska pruga, ograđen drvenom

ogradom. Prema izjavi gospodi-na Emila Tuka iz Gradskog ure-da za poljoprivredu i šumarstvo, s daljnjim radovima trebalo bi se nastaviti čim se poboljšaju vremenske prilike. U planu je postavljanje klupa i stolova gdje će građani moći sjesti i uživati u ugodnom razgovoru dok se nji-hovi ljubimci međusobno zabav-ljaju. Na površini se namjerava zasaditi dvoredna živica forzicije i lovorvišnje. Također će se po-staviti kante za komunalni otpad i pseći izmet, a na samom ula-zu table koje označavaju svrhu i namjenu livade s odredbama gradskih propisa koji uređuju pravila ponašanja na ovakvim površinama. U gradskom ure-du nadaju se daljnjoj izgradnji sličnih parkova i u ostalim dijelo-vima grada.

Projekti ove vrste također su doprinos komunalnom redu i higijeni javnih gradskih površina. Oni su možda novost u našem gradu, no europski gradovi ost-varuju dobre rezultate radeći na njima. Također, jedan od ciljeva je da se s minimalnim ulaganjima urede javne površine ovog tipa.

Kada uređenje bude u potpu-nosti završeno, Gradski ured poz-vat će predstavnike svih gradskih četvrti da pokušaju urediti javne površine na taj način, ako za to imaju uvjete. Pod uvjetima se misli na adekvatan prostor i pro-storno-planske dokumente koji dopuštaju izgradnju.

foto

grafi

je: J

ovan

Klis

ka

U zagrebačkom naselju Vrbani prošle se godine započelo s izgradnjom prvog javnog parka za kućne ljubimce. Inicijativu tog pilot-projekta potaknuli su vlasnici pasa iz spomenutog na-selja. Kako bi mogli bezbrižno i nesmetano puštati svoje ljubimce da se istrče i obave nuždu, stanovnici Vrbana krenuli su u akciju. Svaka čast!

Kristina Posavec

POSEBNI SMO JER...

Ako želite da i vaše naselje dobije ovako atraktivan sadržaj, trebate samo malo dobre

volje, jednako malo vremena i komad papira s prijedlogom i zamolbom koji ćete uputiti na Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo.

Nedjelja ujutro. Buđenje, doručak i šetnja do Centra za kulturu Trešnjevka? Došli ste na dječju predstavu u TNT-Teatar.Prolazeći kroz ulazni dio prema kafiću, u kojem možda popijete kavu, na panou s lijeve strane bacate pogled na ovomjesečnu ponudu. Pronalazite sadržaje baš za svaki uzrast i afinitete vašeg djeteta. Usput se informirate o izložbama, radionicama, tečajevima, predstavama i koncertima. Na putu do dvorane, prolazeći kroz staklenu galeriju Modulor, pogledat ćete izložbu plesne fotografije i... evo vas u dvorani.

Znate li što sve znači Ce_ka_te? Kultura, zabava i znanje na jednom mijestu, naravno.

A što sve Ce_ka_te nudi, priređuje i omogućava?

Centar za kulturu Trešnjevka ili popularni Ce_ka_te nudi raznovrstan program na dvije lokacije, u samome Centru (Park StaraTrešnjevka 1) i u Do-mu kulture Prečko, tijekom cijele godine osim u kolovozu.

Program Centra, osim stalnih igraonica, manifestacija, radio-nica, tečajeva i tribina uključuje TNT – Teatar na Trešnjevci, TREPS – Trešnjevačku plesnu sce-nu, Zagrebački glazbeni podij, Galeriju Modulor, te program fil-ma i videa.

TNT svaki vikend razveseljava predstavama za djecu koja pu-ne dvoranu Centra, a odraslima omogućuje uživanje u večernjim događanjima, poput nove pred-stave Priča puno priča koja ek-sperimentalno kombinira pokret i koncert na digeridoou, najstarijem i najjednostavnijem puhačkom instrumentu na svijetu.

Trešnjevačka plesna scena – TREPS okuplja velike i male zaljubljenike plesne umjetno-sti pružajući priliku za stjecanje prvih plesnih iskustava. Polaznici dobivaju i mogućnost profesio-

nalnog istraživanja vlastite krea-tivnosti, rukovodeći se spozna-jom o kreativnoj prirodi mladih i njihovoj želji da sami aktivno sudjeluju u stvaranju umjetničkog programa, izražavajući se pokre-tom i plesom.

Od 1995. godine u sklopu Centra djeluje Zagrebački glaZ-beni podij, matični centar za zagrebački glazbeni amaterizam koji okuplja oko 120 ansamba-la, u čijem radu aktivno sudjelu-je više od 3000 pjevača i svirača. Taj podatak potvrđuje činjenicu

da su glazbeni amateri najbrojni-ja skupina koja djeluje u Zagre-bu, u odnosu na folklorni, dram-ski, plesni, likovni amaterizam...

galerija Modulor specija-lizirana je za prezentaciju, valo-rizaciju i revalorizaciju arhitek- tonsko-urbanističkih i dizajner-skih projekata, izvedbi i autora. Odlukom Umjetničkog savjeta ULUPUH-a uvrštena je na ULUPUH-ov prijedlog popi-sa priznatih izložbenih prosto-ra za Hrvatsku zajednicu samo-stalnih umjetnika. Osim izložbi

USTANOVE U SUSJEDSTVU

1� Glas Trešnjevke, proljeće 2008

iz područja arhitekture, galerija omogućava izlaganje mladim fo-tografima, dizajnerima, ilustra-torima. Unazad nekoliko godina djeluje i Veseli atelje za djecu s cerebralnom paralizom, jer je pri-laz Centru prilagođen invalidskim kolicima.

Trešnjevački klinci, ali i srednjoškolci, studenti i starija populacija sudjeluju u čitavom nizu besplaTnih kreaTivnih ra-dionica, bilo da su usmjerene usvajanju likovnih vještina ili

određenih znanja ili pak nekim komunikacijskim vještinama i stimulaciji timskoga rada: radio-nice uz obilježavanje pojedi-nih blagdana (božićne, uskrsne, fašničke radionice, radionice tra-

dicijskog nasljeđa i druge). pro-graMi informatička radionica, break-dance, modna capoeira, izrada nakita, origami vežu se uz vrijeme školskih praznika ka-da djeca imaju manje obaveza, a slobodno vrijeme mogu kreativno provesti u Ce_ka_te-u.

Osim radionica filMa i videa, za sve koji žele ovladati tajna-ma videa i filma i upoznati se s temeljima filmske režije, sni-manja i montaže, od 2007. godine Centar je i organizator revi-je/fesTivala nijeMog filMa. Revija, a od 2008. Festival, pri-kazuje klasičnu i re-centnu produkciju uz živu muzičku prat-nju različitih bendo-va, te poziva sve zainteresirane da pošalju svoje radove koji će, bez selekcije, biti prikazani na ovogodišnjem Festivalu Pssst!

Ce_ka_te ima bogati komerci-jalni program – Tečajeve (igraoni-ca engleskog jezika za predškolce i mala škola, engleski jezik za osnovnoškolce, likovni studio – tri grupe formirane prema uzrastu, dramski studio, plesni tečajevi, radionice filma i videa).

Dodatno, Ce_ka_te uključuje građane kvarta u aktivan od-nos prema svojem okruženju kroz inTerdisciplinarne projek-Te Simulacija zbilje (ukazivanje na potrebu redizajna pojedinih lokacija Trešnjevke), Mapa ne-vidljive Trešnjevke (mapiran-je neiskorištenih prostora za moguću kulturnu produkciju), Zaboravljeni trešnjevački par-kovi (ukazivanje na potrebu za uređenjem i aktivnim odnosom prema našim parkovima), Šta ima u Gradu? (ciklus organizira-nih posjeta za mlade nekom od zagrebačkih izložbenih i klupskih prostora).

Niz je još dodatnih aktivno-sti, npr. Svibanjska događanja, Zmajada na Trešnjevci, Sukob i komunikacija, Multikulturalizam, Znanjem do razvoja, Stres i ka-ko ga prevladati, O knjigama sve najbolje, a stariji sugrađani rado sudjeluju u seriji predavanja dr. Vladimira Grudena (npr. Autoge-ni trening).

O programima Ce_ka_te-a možete se informirati na web stranici:

www.cekate.hr, pogledati info-ormariće na tramvajs-kim stajalištima Park Stara Trešnjevka i Trešnjevački trg, ili se jednostavno došetati do nas...

N a z i v

T r a j a n j e

S i n o p s i s

O a u t o r u / a u t o r i c i

S c e n a r i j

R e ž i j a

G l a v n e u l o g e

K a m e r a

M o n t a ž a

K o n t a k t

I m e , p r e z i m e

U l i c a , b r o j

G r a d

T e l e f o n ( m o b i t e l )

E - m a i l

C e n t a r z a k u l t u r u T r e š n j e v k a , z a P S S S T ! , P a r k S t a r a T r e š n j e v k a 1 , Z a g r e be - m a i l : r d a n k o@ c e k a t e . h r

P r i j a v i s e n a

USTANOVE U SUSJEDSTVU


Glas Trešnjevke, proljeće 2008�0

SAMO DOBRE VIJESTI

oglas tresnja 10/03/08 10:40 Page 1

Composite

C M Y CM MY CY CMY K

RADNO VRIJEME BLAGAJNEPonedjeljak, utorak i petak: 9-16 hSrijeda, Ëetvrtak: 9-19 hSubotom i nedjeljom:90 minuta prije poËetka predstave

MoπÊeniËka 1, 10 000 ZagrebInformacije i rezervacije:01/3638 00801/3638 556

•

•

•

•

•

•

•

ONLINE REZERVACIJA

MOGU∆NOST PRETPLATE I PRETPRODAJE

ZAKUP SJEDALA ZA TVRTKE

DOSTAVA ULAZNICA

TRE©NJIN DU∆AN

»LANSTVO U TRE©NJINOM KLUBU

NAJBOLJE KOKICE U GRADU

...I JO© SVA©TA

www.kazaliste-tresnja.hr

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 �1

spomenuti kolegu s kojim je to pokrenuo no sama sebe. Prava, tako raritetna skromna duša.

Poslije, 1996. godine, uz pomoć kanu-kluba «Končar» i «Eko» kluba, osnovana je kajakaš-ka sekcija «A. G. Matoš» i program «Pedagogija vode» – spoj sporta, zabave i pustolovine.

Sam Dragec priznaje da ni-je lako raditi s djecom, pogoto-vo jer neka od njih vole katkad, nazovimo to tako, izvoditi egzi-bicije. No ljubav prema domskoj djeci i čari vode jači su od tak-vih poteškoća. Kad sam ga pitala što ga tjera dalje, što ga potiče u njegovu volonterskom radu, od-govara da ide sportom protiv ci-jelog svijeta! E to zaslužuje biti negdje zabilježeno! I vjerujem da i jest u svakoj mladoj duši koja prođe «Pedagogiju vode» i ode u svijet jača.

Dragan Krajcer nije plani-rao raditi s djecom, to se dogodilo slučajno, kao

što se najbolje stvari u životu i događaju. Slušajući ga s kak-vom nježnošću i brigom govori o djeci iz Doma, pomislite kako

ga je sama Providnost poslala da ih čuva i danju i noću. Dragec s njima trenira, kroti valove, pre-lazi granice ljudske izdržljivosti na vodi, plače, smije se i uživa. Ono što ga najviše veseli jesu nji-hovi uspjesi i naravno sve one os-vojene medalje, kojih doista ima popriličan broj. Na klupskim i državnim natjecanjima ovi klinci osvojili su 28 medalja svih boja. Rekao bi Dragec, njima one sjaje posebnim sjajem, jer to je kruna njihova rada! Kad već ne mogu imati sve što bi trebali, sve što je većina nas imala, a to je podrška i bezuvjetna ljubav roditelja – oni bar imaju Drageca. I on-da vam on kaže: «Ma nisam vam ja volonter, ima ljudi koji rade i više od mene. Katkad me srce boli kad vidim koliko mi zapravo malo radimo za tu djecu, a mogli bismo toliko više.»

Dragec se ne hvali, spominje druge, a sebe stavlja u pozadi-nu. Ipak, čak i nakon ovo ma-lo vremena provedenog s njime, ne može me zavarati njegova skromnost... jer osmijeh na licima djece iz Doma i sjaj u očima pri pogledu na Drageca govori sve.

Već u prvom razgovoru s Draganom Krajcerom, od strane većine znanog kao

Dragec, sjetite se onoga što su vam mame i bake znale govori-ti. Ma ne, ne da oblačite debele čarape zimi! Znate ono, da posto-je ljudi koji su duša od čovjeka. Sigurno su mislile na nekoga baš poput Drageca.

Prvo što mi je rekao bilo je «Ma nisam vam ja volonter, ne bih ja sebe tako nazivao». (A meni je došlo da čovjeku ko-jeg ni ne znam kažem da me ne povlači za jezik.) Pa kako niste, kad svi znaju da jeste, a poseb-no klinci u Domu «A. G. Matoš», dječjem domu koji zbrinjava se-damdesetak dječaka i djevojčica, a svima njima Dragan Krajcer je noćni čuvar i dnevni dobri duh.

S volontiranjem je počeo 90-ih radeći s djecom izbjeglicama i prognanicima: no i tu će prije

Skromna duša

velikoga srca

Foto

grafi

ja: J

ovan

Klis

ka

Petra Habdelić

DOBRI DUH MOG KVARTA

Glas Trešnjevke, proljeće 2008��

GLAS NARODA

Što je to što volite u svome kvartu?

Dario Knezović,medicinski tehničar:„Jarun je zakon kvart, tu sam odrastao i proveo najbolje godine. Super mi je kaj mogu svaki dan otići prošetat u prirodu i relaksirati se nakon napornog radnog dana.“

pripremila: Kristina Posavec fotografije: Kan

Ivan Repanić, student:„Ovdje je puno čišći zrak ne-go u ostalim dijelovima grada i to mi se jako sviđa. Nekako je ugodnija atmosfera i živi se ne-kako laganije, nije tako užurban način života.“

Ivanka Prpa, umirovljenica: „Jako je zgodno što nam je blizu plac na koji svakodnev-no odlazim. Također mnoštvo raznolikih trgovina. Sve što vam treba može se naći na Trešnjevci pa ne morate odla-ziti do centra.

Vedran Albahari, student: „Najdraža mi je blizina Jarun-skog jezera gdje se odlazim rekreirati. Isto tako mnoštvo trgovina i plac na kojem redovito kupujem namjernice.“

Dragan Šesto, strojarski tehničar:

„Najviše mi se na kvartu sviđa mnoštvo zelenila i jako lijepo

uređenje. Zaista se ima gdje prošetati

i opustiti.“

Vjekoslav Čačić, umirovljenik:

„Divna je tišina u susjedstvu, nema

buke i previše prometa.“

Marija Kolarić, umirovljenica: „Najviše od svega volim ljude i lica koja svakodnevno vidim na kvartu i placu. Svi su ljubaz-ni i dragi ljudi. Jedina zamjerka je što je Jarunski plac jedan od najskupljih u Zagrebu.“

Nada Papić, krojačica:

„Previše se izgradilo zgrada, cijene su porasle, previše

automobila. No najviše kao i većina stanovnika volim

Jarunsko jezero gdje se svi odlazimo relaksirati.“

Glas Trešnjevke, proljeće 2008 ��

GLAS NARODA

Branka Mesić, umirovljenica: „Nekada je Trešnjevka bila prekrasan kvart za živjet zbog mirnoće i ljubaznosti ljudi. No danas se sve degeneri-ralo. Previše je buke i sve je natrpano zgradama.“

Rudolf Horvat, umirovljenik: „Najviše volim park Stara Trešnjevka. Tamo se mogu prošetati i jedno je od rijetkih mjesta gdje još ima zelenila i gdje se djeca mogu igrati. No previše je pasa smatram da bi trebalo odvoji-ti parkove za djecu kako bi se mogla

bezbrižno igrati.“

Nada Domitrović, frizer: „Živim blizu Končara i sviđa mi se što tamo ima dosta zelenila za razliku od ostalih dijelova kvarta. Isto tako Trešnjevka je jako ugodna za živjeti.“

Mladen Carek, student:

„Na kvartu volim najviše kaj ima dosta kafića u

blizini i to kaj je plac jako blizu pa ne moram daleko odlaziti kad trebam nešto

kupit.“

Tihana Frobe, studentica prava: „Najviše mi se sviđa što ima mnoštvo kafića u koje vrlo rado zalazim. No loša strana je što se izgradilo previše zgrada zbog kojih sada ima premalo zelenila.“

Robert Crnić, umirovljenik:

„Jarun je prekrasan kvart. Najbolje je što nam je je-

zero u blizini gdje uredno odlazim u šetnje i gdje se mogu opustiti i uživati u

pogledu i prirodi.

Josip Šimić, student: „Najbolje je to što ima puno kafića u koje najviše volim odlazi-ti. Blizu mi je jezero na kojem se preko dana ili odlazim rekreirati ili popit kavu u kafiće, a po noći u neku od diskoteka. Stvarno je sve na jednom mjestu i to je super.“

Tulija Forijan, umirovljenica:

„Najviše mi se dopada blizina placa, Getro-a i ostalih trgovi-na. Ne moram odlaziti daleko

ako mi nešto nedostaje kada radim ručak, samo se

spustim do prve trgovine.“


SAMO DOBRE VIJESTI

Trešnjevačka plesna scena zove se... TREPSOsnovan u CeKaTe-u, TREPS je naziv Trešnjevačke plesne scene koja je pokrenuta prije samo četiri godine, a već je prepoznata kao mjesto kvalitetnih edukativnih programa i plesnih događanja. Okuplja zaljubljenike plesne umjetnosti dajući priliku za stjecanje prvih plesnih iskustava, ali i mogućnost profesionalnog istraživanja vlastite kreativnosti. Svoju misiju TREPS ostvaruje kroz različite projekte, programe, tečajeve, radionice, seminare za koreografe i plesače, Susrete plesnih grupa, TREPS festival, postavljanjem predstava te koprodukcijom profesionalnih plesnih projekata.

Sanja Pakrac Kramarić

Foto

grafi

je: J

ovan

Klis

ka; a

rhiv

a C

EKA

TE


CEKATE PREDSTAVLJA

Od priprema do besplatnih programa za mlade s invaliditetom

Voditeljica Trešnjevačke plesne scene, Vladimi-ra Vrhovšek, koncipirala je opsežan program: u okviru Dječje plesne scene otvorene su radionice i tečajevi na kojima djeca stječu prva iskustva o ple-su uopće, razvijaju vještine obli-kovanja ritmičko-plesnih cjelina i plesnu izražajnost.

Plesni tečajevi pripremaju polaznike za nastupe u predsta-vama i prigodnim priredbama na pozornici CeKaTe-a.

Tečajevi ritmike i plesa održavaju se za predškolce (od 4 do 6 godina) te školarce (od 7 do 15 godina) dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom, po sat vremena u dvorani CeKaTe-a. Cijena tečaja iznosi 180 kuna mjesečno. Što se pak opreme tiče, preporučuje se dres bijele boje i mekane papučice.

U sklopu CeKaTe-a održava se i posebni, besplatan pro-gram pod nazivom “Plesom do zdravlja”, namijenjen mladima s invaliditetom.

Dvije tisuće izvođača na 5. susretima plesnih grupa

Ovo događanje poklonici plesa već dobro poznaju, a ove se godine održava od 18. do 20. odnosno od 25. do 27. travnja u CeKaTe-u. Svake godine Susreti se održavaju oko Međunarodnog dana plesa, koji se obilježava 29. travnja.

Iako su 1. susreti plesnih grupa, održani 2004. godine, okupili plesače prvenstveno iz Zagreba i Zagrebačke županije, dobar glas o tom atraktivnom

plesnom događanju pročuo se na nacionalnoj razini, pa se danas s pravom može nazvati državnom manifestacijom.

Ove se godine djeca i mladi koji svoju kreativnost izražavaju plesom očekuju iz cijele Hr-vatske. Plesne grupe stižu iz svih naših velikih gradova, ali i iz Vodnjana, Bedekovčine, Jastrebarskog, Raba, Filip Jakova… Popis je podulji, a očekuje se više od dvije tisuće izvođača koji će pred publikom i stručnom komisijom pokazati ono što najbolje znaju – svoje plesne pokrete ukomponirane u glazbu i šarenilo kostima.

Plesne kategorije podijel-jene su prema dobi izvođača: predškolski uzrast (od 4 do 6 go-dina), djeca (od 7 do 13 godina), mladi (od 14 do 20 godina) te plesne škole kao gosti.

Što se pak tiče plesnih izraza, na sceni će biti zastupljeni svi – od klasičnih do suvremenih, uključujući show dance, break-dance i hip-hop.

Najbolji idu gdje? Na TREPS festival, naravno!

Stručna komisija odabire 20 najuspješnijih plesnih nastupa na Susretima, a kriteriji su origi-nalnost, kreativnost, primjerenost koreografije i kostima, te narav-no izvedba i izražajnost plesača s obzirom na prijavljeni plesni izraz i dobnu kategoriju.

Njima se uručuje poziv za nastup na TREPS festivalu, koji se ove godine održava 17. svibnja u CeKaTe-u.

Najbolji od najboljih na TREPS festivalu osvojit će nagra-de i kristalne plakete.

Koreografkinja i baletna pedago-ginja već je s osam godina znala da je ples njezino određenje. U toj je dobi naime upisala Školu za klasični balet na Ilirskom trgu, dijeleći balet-ne štange s poznatim baletanom, koreografom i baletnim pedagogom Dinkom Bogdanićem.

Nakon baletne škole zaposlila se kao baletni pedagog u Osnovnoj školi za balet i ritmiku u Zagorskoj 16 te upisala Ekonomski fakultet. S dvadeset godina podučavala je ba-letnu nacionalnu prvakinju i ravna-teljicu Baleta splitskog HNK, Almiru Osmanović, povijesnim i karakter-nim plesovima.

Osim poduke mladih baletnih nada, gospođa Vrhovšek svojedob-no je uspješno vodila i dvije velike kuće: Osnovnu školu za balet i rit-miku te Kazalište Trešnja. Također, osmislila je i postavila brojne koreo-grafije na daskama kazališta Trešnja i sadašnje kuće, Centra za kulturu Trešnjevka.

Usporedno sa životom plesačice vodila je i obiteljski život te ima dva sina, Marija Marka i Lucijana.

Rođena je Zagrepčanka, živi na Trešnjevci, a za opuštanje najradi-je odabire šetnju s prijateljicama po “plaži”, kako od milja nazivaju Trakošćansku ulicu, uz obaveznu kavu u kafiću Casper.

PROFIL: VLADIMIRA VRHOVŠEK,voditeljica TREPS-a

Sve dodatne informacije o TREPS-u možete dobiti na adresi: Trešnjevačka plesna scena, Centar za kulturu Trešnjevka,

Park stara Trešnjevka 1; tel. 01/3027-411, e-mail: [email protected]


IN CORPORE SANO

Kad je u pitanju najvažnija sporedna stvar na svijetu, priznat ćete i sami, ona

je rezervirana za muškarce. Kad je tekma na televiziji priča ide – Ništa ne pitaj! Pusti me da vege-tiram, radim rupe u kauču, pozo-vem društvo i popijem koju pivu. E da, obavezno zatvori prozore da me susjed ne čuje kako psu-jem. I neka igre počnu!

No, u Hrvatskoj ima sve više djevojaka koje se žele baviti no-gometom, i lagano potiskuju svoje muške kolege. Ženski no-gometni klub Agram postoji već

osam godina, u natjecanjima skuplja medalje zadnjih šest, a okuplja fascinantnu grupu od 80 djevojaka u 3 kategorije – do 12 godina, do 16 godina te seniorke starije od 16 godina. Na čelu klu-ba odnedavna je gospođa Gor-dana Sobol, koju svi hvale i kažu da je svojim trudom i zalaganjem klubu dala jednu novu dimenzi-ju kvalitete, a posebno ih veseli što je teren za treninge osigura-la u Hokejskom centru Zagreb, gdje smo uspjeli i posjetiti cure na treningu. Gđa. Sobol hvali djevojke na sva zvona. Naime,

klub je trenutno jesenski prvak druge lige s dva boda prednosti ispred Rijeke, a juniorke jesens-ke prvakinje 1. lige. U repre-zentaciji Hrvatske do 17 godina igraju im tri igračice, do 19 go-dina njih četiri, i jednu igračicu imaju u seniorkama. Rezultati za svaku pohvalu, s obzirom da su cure, ne? Šala, jer to je upravo ono što gospođu Sobol najviše ljuti – diskriminacija. Još uvijek ima homo sapiensa u Hrvata ko-ji smatraju da žene ne bi treba-le, čak štoviše, ne bi smjele igrati nogomet. No, uvijek bilo, uvijek

Ženski nogometni klub Agram – mlade nade u ružičastim dresovimaMuhammad Ali je jednom rekao: „Ako vas žena pobjeđuje u tenisu, promijenite sport. Ako vas žena pobjeđuje u boksu, promijenite ženu“. No što ako vas žena pobjeđuje u nogometu? Mijenjajte taktiku!

Petra Habdelić

foto

grafi

je: J

ovan

Klis

ka


IN CORPORE SANO

bit će. Nema muško-ženskih sportova, isto kao što nema muško-

ženskih poslova, zaključuje gospođa Sobol. Ako svi tvrde da su muškarci bolji kuhari, a to je kao ženski posao, zašto žene ne bi bile bolje u nogometu? Cu-re se mogu pohvaliti da osim što odlično igraju nogomet, i u školi postižu odlične re-zultate (pa svi znaju da žene mogu radi-ti dvije stva-ri odjednom, dok muškarci ipak malo teže).

Još jed-na posebnost ovoga klu-ba je malo-n o g o m e t n i turnir koji je najjači i najk-valitetniji u ovom dijelu Europe, a ugošćuje ekipe iz BiH, Srbije, Slovenije, Mađarske i Njemačke. Na zadnjem je turniru eki-pa ženskog nogometnog kluba Agram bila jedina iz Hrvatske među prve četiri. Trenutno se pripremaju za međunarodni tur-nir u Sarajevu, na kojem nastu-paju već četvrti put, a za Uskrs su pozvane na turnir Spandau 06 u Berlinu. I uza sve te naporne treninge, odlaske na turnire, cure stignu i učiti, a vjerovali ili ne – čak se i našminkati...

Većina l jud i , o s i m

što misli da nogomet nije

za žene, misli da su žene koje ga se udostoje igrati

– manje ženstvene. No, reči će vam predsjednica Sobol – slo-bodno dođite na trening i pasite očima. Niti jedna od ovih mladih dama neće se doduše tamo poja-viti u štiklicama i suknji, no zašto bi to bio pojam ljepote? Ionako su zgodne u kopačkama, kratkim hlačama i širokim majicama (po-sebnu dozu ženstvenosti daje im roza boja njihovih dresova). Dak-

le, vi koji ne vjerujete, izazvani ste da dođete, vidite i možda odi-grate koju tekmu s curama. One bi time bile oduševljene jer sva-ka koju sam pitala – „Tko bolje igra nogomet?“, odgovorila je isto – „Pa cure, naravno“. Sve te dje-vojke obožavaju ovu najvažniju sporednu stvar na svijetu. Još kao male, većina njih igrale su nogo-met s tatom ili bratom, a čim se ukazala prilika za nečim većim, bez oklijevanja su se uključile u nogometni klub Agram. Tako je ono što je počelo 2000. godine

kao ideja gospodina Željka Kure-vije, da se igra samo mali nogo-met po turnirima, danas preraslo u nešto mnogo veće. Veće čak i od velikog nogometa. To je no-va generacija hrvatskoga sporta, jer cure odgovorno tvrde da mo-gu pobijediti bilo koju ekipu od 11 kršnih momaka. Samo neka dođu, poručuju one. Ako ste po-mislili da je nježniji spol nježan i vani na terenu, prevarili biste se. Upitah jednu mladu damu kako ona igra, da li u žaru borbe gura protivnice, na što se ona zacrve-ni, a dama pored nje se grohotom nasmije i kaže – „Pitajte ju koliko kartona ima.“

„I koliko si ih skupila?“ – A onda onaj tipično muški odgovor, ko-jem sam se morala od sr-ca nasmijati: „Ma daj, pa ja idem i ma-lo ju gurnem, i odmah su-dac tvrdi da je faul. Ne-vjerojatno!“ Dakle tu smo, sudac je kri-

vo procijenio. Odgovor koji ćete dobiti od svakog nogometaša, bio on ženskog ili muškog spola. I ta-da znate, te cure žive nogomet, i tu nema mjesta diskriminaciji i omalovažavanju.

Na kraju, morala sam razriješti vječnu dilemu – nogometaši i maneken-

ke su uvijek zajedno, a obrnuto? Sve što sam dobila bio je glasni smijeh i odgovor – „ Ako naleti...“ Pa, drage cure, ako i naleti, mo-lim vas – ne budite jako grube.

NOSTALGIČNI KUTAK


POVIJESNE STRANICE

Trešnjevka koja nestaje Zlatka Dermičeka

Maša Štrbac

Gradovi su kolijevke zapadne civilizacije, kako je to lijepo opisao Lewis Mumford u svojoj temeljnoj knjizi “Grad u historiji”. Izvorišta napredne misli, mjesta uzleta duha, gra-dovi su u isto vrijeme i pokazatelj bolesti društva, simptom svih njegovih mana. Iz njih je moguće iščitati sve najvažnije društvene procese, jer gradovi su poprišta društvenih previranja, pozornica borbe za moć i prestiž.


I Trešnjevka svojom poviješću odražava sve društvene mijene koje su pogađale Zagreb. Od tridesetih godina prošlog

stoljeća kada na periferiji grada poprima svoje prve obrise stihijs-kim podizanjem elementarnih nastambi za radništvo, bez ko-munalne infrastrukture, od kraja Drugog svjetskog rata Trešnjevka biva zahvaćena snažnim razvo-jem grada i industrijalizacijom, i ugrađena u samo gradsku jez-gru, postavši njenim sastavnim dijelom. Ipak, cijelo se to vrijeme (kao i danas) njen razvoj odvijao bez nekog plana, ili bolje rečeno, nekoliko se planova i strategija nadmetalo, a niti jedna nije do kraja realizirana.

Danas tako na ovom području grada možemo zateći podjedna-ko plansko naselje Prve hrvatske štedionice, kao i ostatke stihijski podizanih skromnih prizemnica s povrtnjacima uz Trešnjevačku tržnicu, te u najnovije vrijeme po-dignute stambene blokovske mo-nolite u Adžijinoj ulici i drugdje. Svi ti slojevi grada danas postoje jedni uz druge, kao svjedoci svog

vremena, kao jedan sloj u povi-jest razvoja ovog dijela grada.

Upravo njihovu ne baš «mi-roljubivu koegzistenciju» bilježi Zlatko Dermiček svojim objekti-vom, i to ustrajno posljednjih 30 godina, od 1978. do danas.

Izbor motiva otkriva duh šetača, bez nekog unaprijed zacr-tanog plana. Dermiček se ne usredotočuje na pojedine tipove promjena ili određenu tipologiju objekata, naprosto bilježi sve što mu se u trenutku učini zaniml-jivim, prepuštajući se instinktu.

Ova izložba nije foto-grafska studija urbani-teta, nego individualna,

emotivna šetnja vlastitim kvar-tom. Pred nama se nižu poznati, legendarni (sad već bivši) resto-ran “Dvije lipe”, bezimeni park u Mihovljanskoj u jesen, pitome i prostrane Dužice prije nego što su postale mračni koridor između visokih zgrada, bivše Kupalište na Savi, skrovita dvorišta sa mačkom na travnjaku, rubljem koje se suši na vjetru i pumpom za vo-du, sve to tik uz najnoviji nebo-der… Različiti načini života su-postoje ovdje jedni uz druge, kao u nekom nadrealističkom kolažu. Stvarnost ovdje nadmašuje maštu, apsurdi povijesti prevladavaju razum. Nespojivi “parovi” strše u

POVIJESNE STRANICE


urbanoj matrici grada, pružajući otpor urbanoj logici. Ali grad je odraz života, a on nikad nije baš sasvim logičan. Gledajući te fo-tografije slijepih ulica, s trošnim kućercima sljubljenim uz gigants-ke blokove, šetamo kroz povijest ovog grada, zapinjuću, spotičuću, ne glatku povijest, nego trnovitu, neizvjesnu … Inventarskim ma-rom Dermiček dokumentira ovu začudnu «baštinu», sa svim nje-nim apsurdima: kolodvor bez pruge, postolje bez spomenika, stratišta arhitekturnog booma, pomahnitalog kapitala koji ba-hato gazi sve pred sobom. I rasl-inje, divlje i neobuzdano granje

i žilavi korov, ravnopravni su protagonisti te borbe za opsta-nak, opkoljavajući napuštene nastambe, ničući uokolo napuštenih tratina koje još ni-je zaposjela neka građevinska tvrtka, izbijajući iz porušenih krovova, obgrljujući oronule zi-dove…

Kako vrijedna postaju ta sli-kovna svjedočanstva, po-nekad rijetka, posljednja

utočišta naših sjećanja, memo-rije ovog grada! Dermičekove fotografije predstavljaju vrijedan trezor naših sjećanja, našu emo-tivnu poputbinu, dragulje uspo-mena, naš oslonac u svijetu koji

se vrtoglavo mijen-ja, naše uporište, ono što nam poka-zuje otkud dolazi-mo i gdje idemo.

Zato ove i ovakve fotografije moramo čuvati, i obogaćivati ih novim fotografi-jama, stvarati zali-hu naših sjećanja na naš kvart i naš grad za buduće ge-neracije!

POVIJESNE STRANICE


IME MOJE ULICE

(Jarun) Matija Ljubek (Belišće, 22. studenoga 1953. – Belišće, 11. listo-pada 2000.), najtrofejniji

hrvatski kanuist i jedan od najuspješnijih hr-vatskih sportaša uopće. Blistave trenutke kari-jere doživio je osvajanjem dvaju zlatnih, te po jedne srebrne i brončane Olimpijske medalje, čime je zasluženo dobio titulu najuspješnijeg muškog hrvatskog olimpijca u pojedinačnim sportovima svih vremena. Posthumno je 2000. godine dobio Državnu nagradu za šport “Fran-jo Bučar” za životno djelo.

Nakon završetka sportske karijere ostao je aktivan kao sportski djelatnik. Nažalost, prerana smrt (stradao od metka iz pištolja us-lijed nerazjašnjenih obiteljskih prilika) odvo-jila ga je zauvijek od sporta. Po njemu danas nosi ime kajak i kanu klub u Zagre-bu, a i nagrada za životno djelo Hr-vatskog olimpijskog odbora – Nagrada Matija Ljubek.

Ljubekova

(Vrbani) Domašinec je općina i važno arheološko nalazište u Međimurskoj županiji. Mlađu fazu željeznog doba u Međimurju dokumentiraju nalazi gline-nih posuda s lokaliteta u Domašincu. Slučajno spašene glinene posude (urna i zdjele) znak su postojanja groblja ravnih grobova takozvane latenske kulture.

U povijesnim vrelima Domašinec se prvi put spominje 1244. godine. Tada se spominje plemić Petrina kao vlasnik posjeda imenom Damasa, odnosno Domasa.

Krajem 18. stoljeća Domašinec je veliko, mnogoljudno i za ono vrijeme vrlo bogato naselje. Godine 1772. u Domašincu je bilo 86 poreznih obveznika, od toga 65 kmetova. Držali su čak 251 kravu, 278 junica i teladi, 238 konja i 658 svinja. U selu je bilo 86 kuća. Na veliko su uzgaja-li duhan, takozvani “međimurski čerebi”, mnogi su se bavili pčelarstvom i obrtom.

Prvi poznati službeni popis stanovništva obavljen 1786. godine govori da je u Domašincu bilo 811 stanovnika, odnosno 110 obitelji koji su živjeli u 109 kuća.

Domašinec se 1910. godine zove Damasa. Ima 1924 stanovnika i sjedište je općine koju čini i selo Turčišće, te naseobina Podnova puszta koja ima 22 stanovnika.

Domašinečka

Ako ste se ikada zapitali zašto se prolazite zove

(Prečko) Josip Slavenski (Čakovec, 11. svibnja 1896. – Beograd, 30. studenoga 1955.) Hrvatski skladatelj

Josip Slavenski rođen je u obitelji Štolcer. Učio je kod Zoltana Kodalyja u Budimpešti i Vitezs-lava Novaka u Pragu. Usavršavao se u Parizu.

Karijeru je počeo 1923. kao nastavnik u Zagrebu. No, iduće se godine, zbog bol-jih uvjeta, preselio u Beograd gdje je ostao do smrti. Svoje najbolje stranice Slavenski je ostvario u simfoniji Orijenta za soliste, zbor i orkestar, simfonijskoj suiti Balkanofonija, gudačkim kvartetima, violinskim sonatama, klavirskim djelima, čudesnim zborovima Voda zvira i Romarska te solo-pjesmama.

Prihvaćajući suvremena izražajna sredstva, ostao je vjeran zemlji i narodu, napajajući se najprije na melodijskom bogatstvu svoga Međimurja, a onda i cijelog Balka-na. Nakon istraživanja glazbe starih kulturnih naroda Istoka otišao je još i dalje, tražeći poticaj u folkloru onih naroda koje civilizacija nije iskvarila.

Slavenskog

Priredio: Tomislav Pokrajčić


IME MOJE ULICE

(Rudeš) Franjo Hanaman je zajedno s Alek-sandarom Justom izumio i patentirao žarulju s volframovom žicom. Pučku školu završio je u Brčkom 1887. godine, a maturirao je 1895. u Ze-

munu na Realnoj gimnaziji. Nakon mature studirao je u Beču, gdje je 1899. diplomirao na Kemijskom odjelu Tehničke visoke škole. Sljedeće godine postaje asistentom dr. Georga Vort-manna, gdje upoznaje dr. Alexandera Justa, znanst-venika koji ga je zainteresirao za rad na poboljšanju električne žarulje s metalnom žarnom niti. U travnju 1903. godine dr. Just i Hanaman su u Beču zaštitili svoj prvi postupak za dobivanje volframovih žarnih niti (postupak supstitucije) patentom D. R. P. No. 154262.

Vodio je institut za ispitivanje materijala u tzv. Aeronautičkom arsenalu u Beču, te bio generalni direktor Jugoslavenske industrije motora d.d. u Zagrebu. Bio je i glavni urednik “Arhiva za kemiju i tehnologiju”. Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Hanamanova(Srednjaci) Grad Drniš se nalazi u središnjem

dijelu Šibensko-kninske županije, tzv. Zagori. Prema zadnjem popisu ima 3175 stanovnika. Klimatski, odlikuje se mješavinom kontinen-talne i mediteranske klime, čije specifičnosti omogućuju po-sebnost i kvalitetu najpoznatijih tradicionalnih drniških proizvoda – drniškog pršuta, vina, ovčjeg sira.

Planinarsko odredište Promi-na, blizina rijeka Čikole i Krke, franjevačkog samostana Viso-vac, te dijela nacionalnog parka Krka – Roškog Slapa čine poseb-no okruženje gradu Drnišu, te

ga svojim prirodnim ljepotama iz-dvajaju kao privlačnu izletničku destinaciju.

Drniška

(Voltino) Javor (gorski javor, Acer pseudo-platanus) do 35 metara visoko šumsko drvo srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije. Dolazi uglavnom

u planinskim područjima. Krošnja mu je široko zaobljena, deblo može doseći i debljinu preko 1 metar, obično je kratko i obraslo crvenkastosmeđom korom koja se ljušti pločasto. Gorski javor je karakteristična vrsta bukovih šuma, a javlja se u svim tipovima bu-kovih i mješovitih šuma, izvan poplavnih područja, indicirajući u njima vlažnija mjesta. Odgovaraju mu mineralima bogata, srednje vlažna, na trajno mokra, rahla i humusna tla. List javora je simbol Kanade, i nalazi se na njenoj zastavi.

Javorska

(StaraTrešnjevka) Lovran je grad duge i bogate prošlosti sa stogodišnjom tradicijom u turizmu. Ime je dobio po lovoru (laurus nobilis) koji u izobilju raste u zimzelenim gajevima u mje-stu i okolici.

Od mjesta koja su se razvila na istočnim strmim padinama Učke, Lovran je najstarije naselje koje je izraslo neposredno uz obalu Liburni-je. Lovran je sačuvao svoju povijesnu jezgru srednjo- vjekovne urbane koncepcije. Stari grad je bio okružen obrambenim zidom i bastio-nima na čijim su temeljima i zidovima s vremenom izgrađene kuće.

Lovranska

ulica u kojoj živite ili kojom upravo ovako...

N a z i v

T r a j a n j e

S i n o p s i s

O a u t o r u / a u t o r i c i

S c e n a r i j

R e ž i j a

G l a v n e u l o g e

K a m e r a

M o n t a ž a

K o n t a k t

I m e , p r e z i m e

U l i c a , b r o j

G r a d

T e l e f o n ( m o b i t e l )

E - m a i l

C e n t a r z a k u l t u r u T r e š n j e v k a , z a P S S S T ! , P a r k S t a r a T r e š n j e v k a 1 , Z a g r e be - m a i l : r d a n k o@ c e k a t e . h r

P r i j a v i s e n a

prijavi se na festival!


13 pitanja za Peru Kvrgića

Foto

grafi

ja: J

ovan

Klis

ka

POZNATI STANAR

Danijela Rajković


POZNATI STANAR

Urnebesni smijeh publike kao stalni dio legendarnih Stilskih vježbi, rado gledana predstava U posjetu kod gospodina Greena, pisanje kolumni za Vijenac, zvijezda u Opatijskoj ulici slavnih, glumački poziv cijele obitelji, nizovi nagrada i priznanja – sve je to sastavni dio gotovo svakog intervjua s Perom Kvrgićem. U želji da se ne ponavljamo, radije smo od njega tražili promišljanja i iskrene stavove o raznim stvarima koje nam život znače: onima malima i velikima.


POZNATI STANAR

Idoli i uzoriSa svojih 25 godina, to su bili ljudi poput Dujišina. Danas... da-nas sam ohlađen od bilo kakvih uzora.

NovacVolim zaraditi da bi se mo-glo živjeti pristojno. Premda, ha... ha... igram popriličan broj škrtaca kojima je novac sve i sva. Novac je idol u našem društvu bez uzora i tome se ne pruža go-tovo nikakav otpor. Moj osobni otpor protiv te nezdrave idolatri-je jest zadržati svoj integritet na način da radim svoj posao i odbi-jam angažmane u TV-serijama.

StarenjeSama po sebi nesreća i često ponižavajuća. Kineski je mudrac rekao: Živjeti iznad sedamdesete je povlastica. Ne znam jesam li ja tu povlasticu zaslužio.

KnjiževnostUvijek klasičari: Čehov, Dosto-jevski, Krleža.

UspjehUzbuđenje uspjeha čovjeka može dovesti do toga da potpu-no pogubi konce. Važno je imati odmak i zadržati kritički stav.Sâm sam osoba koja stalno sum-nja u mogućnost da bude glumac i to me prisiljava da...

HedonizamSkroman sam i uvijek uživam s osjećajem za mjeru. Uživam u trenu: zbog toga što sam živ, zbog lijepog vremena ili pri sus-retu s publikom koja dobro prima predstavu.

Religija i vjeraNisam religiozan iako iznimno poštujem tuđu vjeru. Agnostik sam.

MonogamijaDa. Monogaman sam tip. U tom sam pogledu pravi kršćanin, ha... ha.

Gluma – čari i jadiČari: vanjski uspjeh, ispunjenje i spektakl. A ako glumac ne uspije, često upada u veliki jad iza kojeg obično slijedi alkohol. Jer, glum-ci su ljudi koji neizmjerno vole raditi a istovremeno puno ovise o sreći i okolnostima koje trebaju dovesti do pravog trenutka i pra-ve uloge, a time i uspjeha.

Grad u kojem živimoTo je Zagreb zagušen smogom i prometom predstavljajući lažnu metropolu. Sve se slijeva u Zagreb... ne razumijem, postoje i Rijeka, Split i Osijek. Nekada se jasno mogao prepoznati mentali-tet grada, taj neki gospodski štih. A sada, puno prostaštva, često i nacionalnog ekstremizma uz osjećaj besperspektivnosti.

Naš kvartNekada je Trešnjevka bila mala. Vidim kako se pretvara u ma-li grad, a neke osebujnosti ne primjećujem.

Što u ovome našem svijetu ide nizbrdo

Zagađenje među ljudima, zagađenje našeg planeta. Čini mi se da vlada posvemašnja amo-ralnost i atmosfera bezdušja.

Fizička privlačnost i seksSvjestan sam svoje neprivlačnosti. Nisam poput jednog dragog kolege koji je vješto izvlačio kapital iz svoje neprivlačnosti. Curama se ud-varao s Ružan sam, smilujte mi se. Nevjerojatno koliko ih je palo na to.


KULTURNO-DRUŠTVENE KRONIKEFo

togr

afije

: arh

iva

CEK

ATE Namijenjena djeci od vrtićkog uz-

rasta do 4. razreda osnovne škole, u siječnju je premijerno izvedena predstava za djecu Grašak na zrnu kral-jevne u Ceka-teovom Teatru na Trešnjevci, u režiji udruge Tvornica lutaka. Publika (mala, a i ona velika u pratnji) bila je oduševljena dobro poznatom pričom, ovaj put ispričanom s aspekta maloga graška.

U posljednjem tjednu siječnja, u Knjižnici «Tin Ujević» po-stavljena je izložba pod nazivom “Bočice nade” internetskog foruma “Radionica snova”. Članice organizacije RADIONI-CA SNOVA koja se bavi raznim kreativnim hobijima, prema primjeru iz SAD-a, pokrenule su akciju ukazivanja pažnje djeci oboljele od malignih bolesti. Bočice, koje ostaju prazne nakon upotrebljenog lijeka, ukrašene polimernom masom s veselim i zanimljivim uzorcima i bojama, podijeljene su djeci, a unutar svake, nalazi se napisana poruka. Ove utješno-vesele bočice bi-le su podijeljene povodom Nacionalnog dana djeteta oboljelog od malignih bolesti (15. veljače 2008.), na onkološkim odjeli-ma bolnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ostaje nada da će ova akcija bar malo razveseliti oboljelu djecu i potaknuti na realizaciju sličnih akcija ubuduće.

Priredili: Maja Cvek i Cekate

U Crkvi Marije Pomoćnice na Knežiji održan je VII. Festival duhovne glazbe DON BOSCO FEST 2008. Nakon pozdrav-nog govora provincijala don Ive Marjanovića u prepunoj crkvi, i ove se godine oko 200 mla-dih izvođača iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije pridružilo prosla-vi blagdana don Bosca, oca i učitelja mladih.


KULTURNO-DRUŠTVENE KRONIKE

Kostimirani Zagrepčani svih uzrasta za-bavljali su se na petom Fašniku, održanom početkom veljače na Cvjetnom trgu. Tradi-ciju zagrebačkih plesnih balova za vrijeme Fašnika na velikoj su pozornici oživjeli plesači Plemićke mladeži, Plesnog centra Zagreb i Plesnog kluba Step by Step. Održano je i nat-jecanje malih plesača, a najbolji par osvojio je nagradu Turbo limača. U večernjim satima, usprkos kiši, održana je Trka na prstenac, igra slična Sinjskoj alki koja se u Zagrebu za vrije-me poklada trčala s prekidima od 17. stoljeća.

Skupina «Cirkus vjetra» uprizorila je 8. i 9. veljače u TNT-u Priču puno priča – ek-sperimentalnu kombinaciju predstave i didgeridoo koncerta koja stvara dojam trodimenzionalne glazbe. Scenski ele-menti apstraktnog krajolika, šume vrlo osebujnih cijevi-instrumena-ta te ineraktivni video zajedno sa sviračem/glumcem stopili su se u jedinstvenu glazbenu priču. Didgeridoo je najstariji i najjed-nostavniji puhački instrument na svijetu – sastoji se od jedne (drve-ne) cijevi, i suprotno očekivanju, sposo-ban je u simbiozi s ljudskim tijelom ispu-

8. trešnjevački dječji karneval u veljači je ispunio veliku dvoranu Cekatea koju su do posljednje-ga mjesta zauzele vile, princeze, prinčevi, ninja kornjače, gusari i mnogi drugi likovi iz bajki. U pro-gramu su sudjelovali mali pjevači Dječjeg zbora Loptice i njihova voditeljica Jasna Doležal, a poma-gali su i klaunovi i mađioničari iz Harlekina, te plesači Plesnog studi-ja Lepeza VV. Kao i svake godine, bilo je puno prijava u nekoliko kategorija, tako da su najkreativ-nija, najoriginalnija, najsmješnija, najstrašnija i naj-eko maska dobile bogate nagrade koje su osigurali Turbo limač, Algoritam, Menart i Hit Records.

Večernju publiku zabavljale su zagrebačke mažoretkinje i KUD Oštrc iz Samobora, a Fašnik je završio koncertom grupe St!llness. Kao što je običaj, Zagrepčani su spalili fašnika – Pandorinu kutiju kapitala i na trenu-tak oslobodili građane svih nevolja suvreme-nog društva.

niti izuzetno široki frekvencijski spektar i auditornim iluzijama ostvariti dojam jednog cijelog nevidljivog orkestra. Dva svi-jeta u jednoj sobi – Stinkirum,

put kroz Zemlju – Manda-la, misli u tamnici uma – Labirint, strah od praz-ne sobe – Demoni, samo

su neke od ispričanih priča povezane glavnim akte-

rom predstave – vjet-rom, koji simbolizi-ra pokretačku snagu

svega što jest.


KULTURNO-DRUŠTVENE KRONIKE

Projekt Galerije Modulor „Što ima u gradu?“ je u veljači i ožujku kroz neformalnu edukaciju omogućio upoznavanje mladih s aktualnim događanjima u muzejima i ga-lerijama grada. Organiziranim

Povodom obilježavanja Valentinova, u knjižnici Knežija održana je već tradicionalna večer ljubavne poezi-je pjesnikinje Maje Cvek pod nazi-vom “Nek’ ostanu odškrinuta vrata”. Pjesnikinja je sama prezentirala svoje pjesme, neke iz već objavljenih zbirki, kao i svoje nove pjesme. Kao gošće nastupile su slikarica Đurđica Jakovac-Vitorović s izložbom cvjetnih akvare-la te mlada violončelistica Nikolina Tičinović koja je održala kratki kon-cert. Tribine na kojima su zastupljene različite vrste umjetnosti, kao npr. poezija, slikarstvo i glazba, u knjižnici Knežija nisu rijetkost i uvijek su dobro posjećene.

Pivnica Medvedgrad pivo vlastite proizvodnje i bogata

ponuda domaćih pivničkih jelaobilascima aktualnih likovnih događanja kulturnih institucija (izložba Chagalla u Klovićevim dvorima i Net-kulturni centar Mama) projekt proširuje obra-zovanje i informiranost mladih na području likovne kulture, a kroz edukaciju radioničkog tipa pridonosi razvoju estetskih osobina, analitičkog promatranja i oblikovnog mišljenja te razvija kreativnost.

Galeriji Modulor je 27. ožujka otvorena izložba TONI BEŠLIĆ: ARHITEKTURA MIROSLAVA GENGA. Na arhitek-tonskoj je sceni arhitekt Miroslav Geng prisutan već gotovo tri desetljeća. Njegov najnoviji rad, Kvaternikov trg – rezultat prve nagrade na arhitektonskome natječaju iz 1997. godine – nala-zi se pred završetkom. Opuštena i neformalna atmosfera koja istodobno stvara i ugođaj uređenoga dnevnog boravka glavno je obilježje novouređenoga trga. Jedna od zanimljivosti trga

bit će i čelično-staklena vertikala – svjetleći paralelopiped s različitim obavijestima emitiranih elektronskim zapisima. Trgovi kao pozornice života trebaju omogućiti širinu javnih aktivnosti. U tome smislu, Gengovo rješenje predviđa spajanje središnje plohe trga s pločnikom na zapadnoj strani u jedinstvenu pješačku zonu. Osim toga, projekt bi trebao značiti i početak uređenja zapuštenih zagrebačkih prostora.


sponzorirani prilog A GDJE RUČAMO

Pivnica Medvedgrad pivo vlastite proizvodnje i bogata

ponuda domaćih pivničkih jela

Pivnica Medvedgrad u Adžijinoj 16 najprije privlači pažnju svo-jom autentičnom vanjštinom (nekadašnji Samoborček), i odlično smještenom vrtnom terasom punom zelenila. Interijeri odišu

naglašenim ambijentom stare europske pivnice s prepoznatljivim hra-stovim namještajem, zaštitnim znakom pivnice Medvedgrad.

Ova pivnica već više od desetljeća proizvodi svoje pivo, prirod-no i čisto, bez konzervansa, tradicionalnim načinima pripremanja i poetičnih naziva kao što su Zlatni medvjed, Mrki medvjed, Crna kralji-ca, Dva klasa ili Grička vještica.

19. studenoga 1996. godine u pivnici je osnovan prvi hrvatski Klub ljubitelja piva s ciljem promicanja višestoljetne europske tradicije proizvodnje i kulture ispijanja piva, a učlanjenjem svaki član dobiva kriglu s brojem, pretinac za kriglu, te člansku iskaznicu s kojom se ost-varuju razne pogodnosti.

Pivnica Medvedgrad, osim kvalitetnim pivom vlastite proizvod-nje, goste privlači i bogatom ponudom domaćih pivničkih jela po pristupačnim cijenama, pa nećete pogriješiti ako primjerice uz ob-vezatnu čvarkušu odaberete zagorsku juhu, pivničke kobasice s resta-nim krumpirom i šampinjonima na žaru. Dobar vam tek pri ponovnom odlasku u Pivnicu Medvedgrad!Ugodan pivnički ambijent, znana pivnička jela, te pet vrsta čistog, pri-rodnog piva vlastite proizvodnje, karakteristike su koje povezuju piv-nice Medvedgrad: Medvedgrad u Adžijinoj, Mali Medo u Tkalčićevoj, Medvedgrad u Samoborskoj, Mali Medo u Samoboru i Medvedgrad u Mokricama-Oroslavje.


Grah trešnjevac na varivo

PRIPREMAOprani grah prokuhajte na 10-15 minuta.Ocijedite.Stavite grah u novu vodu (dva prsta iznad graha), a onda do-dajte narezanu mrkvu, celer, peršin, kobasice, žličicu soli i luk (prethodno isjeckan i prodinstan na ulju, na laganom, na ploči): sve ste to pripremili - nasjeckali i propirjali - i dok se grah prvi put kuhao.Grah kuhajte na ploči, a kad zakuha, plamen smanjite na najs-labije.Nakon sat vremena probajte grah. Kuhajte još otprilike sat vremena, dok grah ne omekša.Za veliko finale pripremite zapršku: na ulju propirjajte luk (na laganom, na ploči). Dodajte sitno sjeckani (nožem, ne sjek-kalicom!) češnjak. Maknite s vatre, dodajte žlicu Vegete, 2 žličice ljute paprike, 1/2 žličice papra, podlijte juhom od graha (2-3 šeflje) pa vratite na vatru i lagano prokuhajte (uz stalno miješanje).Dobiveni umak dodajte u grah. Dodajte lovorov list i sitno sjek-kane listiće peršina. Kuhajte još nekoliko minuta.

SASTOJCI40-60 dag graha trešnjevca par kobasica ili komad špeka

1 kriška celera 4 veće mrkve 1 veći korijen peršina 1 glavica luka 1 žličica soli ZA PIRJANJE 1 glavica luka 2-3 češnja

češnjaka ulje crvena paprika (ljuta) papar

OD PLACA DO STOLA


DOGAĐANJA ZA NEUMORNE

Carmen - Monumentalna opera, 22. 4., utorak, 20:00 sati, Dom sportovaOva je opera igra strasti i slo-bode koju režira Yekta Kara, dugogodišnji direktor Istanbulske opere. Poznati zvukovi Georgesa Bizeta u vrhunskoj produkciji, nezaboravne masovne scene i Carmenina senzualnost dovolj-ni su razlozi za vaše mjesto u publici.Cijena ulaznice: 250 do 350 kn.

Hazmat Modine, 4. 5., nedjelja, Aquarius klubJedan od najoriginalnijih njujorških bendova očarava rustičnim i dionizijanskim blue-som, reggaeom, klezmer, country i gypsy ofarbanom glazbom. Ne propustiti!

Elemental 22. 4., utorak, Aquarius klub, Zagreb

Gola glazba: Mildreds 11. 4., petak, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb

Grupa poznatih hrvatskih i slovenskih glazbenika koji njeguju pose-ban zvuk (članovi: Astrid Kuljanić, Uros Rakovec, Ziga Golob, Kruno

Levačić, Blaž Celarec) u novinskim se napisima često spominje kao “savršena ritam sekcija” a njihov repertoar čine originalne skladbe

članova uz domaće i strane standarde interpretirane na prepoznatljiv način. Bombonijera za glazbene sladokusce.

3. Vip INmusic festival: Nick Cave and The Bad Seeds, 3. 6., Otok hrvatske mladeži, Jarun3. Vip INmusic festival 4. 6., srijeda, Otok hrvatske mladeži, Jarun

Mark Knopfler, 9. 6., ponedjeljak, Dom sportova, cijena ulaznice 215 do 310 knNakon gotovo 20 godina čekanja, Mark Knopfler, frontmen velikih Dire Straitsa, nastupa povodom predstavljanja novog albuma Kill to Get Crimson. Prema želji izvođača, sva mjesta u Domu sportova bit će sjedeća i numerirana. Cijene ulaznica kreću se od 215 do 310 kn.

Priredila: Jelena Dropulić


SVI VAN ZA VIKEND!

Dan plemstva 18.06., ZaprešićTradicionalna cjelodnevna priredba koja oživi kompleks Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću uz kostimografiju, plesove, teksto-ve i ugođaj s kraja 19. i početka 20. st.Motiv događanja je očuvanje uspomene na hrvatskog bana Jo-sipa Jelačića i kompleks Novih dvora Jelačićevih.Uobičajeno je da posjetitelje dočekuju kostimirani članovi udruge, vode ih u razgledavanje Novih dvora ili na čaj s gro-ficama.Živeći u okruženju prekrasnih starih plemenitaških zdanja, gledajući s tugom njihovo propadanje, organizatori djeluju kao apel za spas hrvatske baštine.

Viteški turnir, 14.06., Gornja Stubica, Muzej seljačkih bunaOdgovarajuća scenogra-fija dočarava povratak u

prošlost kako bi posjeti-telji mo-gli iskusiti

srednji vijek uz viteške plesove,

demonstraci-je tradicijs-kih obrta, natjecanja u streličarstvu , upoz-

navanju s oružjem i opremom srednjeg vi-jeka. Također popratna

događanja uključuju lutkar-

ske pučke predstave i mu-

zejske radionice i igraonice za djecu.

StreetART, 15.06., 22.06., & 28.06., Sveta Nedelja Svetonedeljsko kulturno ljeto odvija se na Trgu A.Starčevića, a posjetitelji mogu uživati u izložbama, radionicama, večerima poezije, glazbe i plesa.

Jurjevo 22.4. Kloštar IvanićSlikovit pučki običaj je u narodu prihvaćen kao pravi početak proljeća pa otud i izreka Nema proljeća do Ju-rjeva dana: Sv. Juraj zaštitnik je zemlje, usjeva, zelenila i stoke.U Zagrebačkoj županiji najpoznatije je “Turopoljsko Jurjevo“. Jurjevske svečanosti počinju svetom misom u crkvi Sv. Jurja u Odri, a nastavljaju se pučkim veselicama u Hrašću, Gradićima, Donjoj Lomnici i Velikoj Gorici. Središnji događaj je ispred starog grada Lukavca gdje se uz pjesmu, ples i veliki krijes okupi mnogo posjetilaca.

4. dani samoborskih kremšnita, svibanj, Samobor«One takve moraju biti, samo ovak pjenaste i tople su prave samoborske»; česti razlog zbog koje već generacije stanovnika Zagreba i okolice, rado dolaze u Samobor. Stoga nije ni čudo da su čelni ljudi Samoborfesta odlučili i ove godine organizi- rati manifestaciju i nastaviti tradiciju slavljenja kremšnite kao prepoznatljive delicije.

poziva, kada je sve bilo gotovo, a skvot u potpunosti uništen. Ubrzo je uslijedilo skvotiranje bivšeg tiskar-skog skladišta u Zagrebačkoj ulici. Kolektiv ‘’Mreža društvene solidarnosti’’ unutar skvotiranog prostora uspostavio je besplatni dućan, a planirali su i postaviti kuhinju pod nazivom ‘’Hrana, a Ne oružje’’ otvorenu za sve koji si ne mogu priuštiti plaćeni obrok. Željeli su napraviti mjesni centar u kojem bi ljudi mogli bes-platno zadovoljavati neke od svojih potreba: popiti besplatan čaj ili kavu, zamijeniti odjeću i ostala do-bra, izmijeniti iskustva i znanje kroz radionice, raz-govore, prezentacije u kojima bi svatko mogao sud-jelovati. Skvoteri su sami očistili napušteni prostor, skupili staru odjecu, obuću i posuđe. Htjeli su pomoći ljudima, no nažalost, prostor je zaživio samo na 10 dana, sve dok policija ponovno nije zatvorila skvot.

Izdignimo se na trenutak iznad rasprave legalizma i uđimo u raspravu tipa dobro-loše, korisno-štetno, ispravno-neetično. Pa se u tom duhu zapitajmo: Kakve to interese imaju Grad i policija u uništavanju ovakvih

sadržaja? Boje li se možda onih ko-ji misle svojom glavom i ne slažu se sa svim što nam serviraju gradski oci i investitori sumnjive etike?

Svakih nekoliko tjedana, u nekoj napuštenoj zgradi skvoteri organizi-raju svoje akcije, od dijeljenja hrane beskućnicima i svim gladnima pa sve do odličnih tuluma i koncerata. Začudo, najčešće sve završava do-laskom policije, no ustrajni skvote-ri svojim djelovanjem velikodušno donose dobrobit većem broju ljudi

nego što će to učiniti neki poslovni prostor. Skvotiranje je samo jedan od načina koji ukazuju

na problem špekulacije i na neiskorištenost potenci-jalnih društvenih ili stambenih dobara, ali su skvoteri trenutno jedini koji doslovno uzimaju stvar u svoje ru-ke kada protestiranje i peticije nemaju ama baš nikak-vu težinu.

Čini se da je demokracija dobila neko novo zna-čenje. U školi nas uče da je to volja većine, a zapra-vo ta većina biva kažnjavana kada uzima ono što joj pripada.

U sjeni dinamitnih tema skloni smo ignorirati pi-tanja, događaje i stvari koje možda u građana ne polučuju zlurado naslađivanje (kao bizar-

no popularna i besmislena saga Pokos-Radeljak) ili čuđenje (kao predstojeća i nevjerojatna devastacija Cvjetnog trga usprkos jasnom i glasnom protivljenju građana), ali tu su. Stalno prisutne, tihe i nenamet-ljive. Kao primjerice prazne, neiskorištene prostorije i zgrade koje vape za smislom i obnovom. Njihova namjena je nejasna, stanje u kojemu se nalaze očajno, odgovorne institucije šute, a mediji se ne trude dosl-jedno istraživati. Da, čeka se da pojedinim lokacijama poraste vrijednost ili da zgrade propadnu do mjere ka-da je rušenje jedino što je moguće učiniti.

Mnogi takvi napušteni i zanemareni prostori nala-ze se upravo u našem kvartu. Kad budete prolazili pored scene rušenja nekog derutnog skladišta, stare tvornice ili trošne kućice, bit će onih koji će se tome oduprijeti. Čini se da bogati investitori nisu jedini koji znaju da rušenje stoljetnih zidova i uklanjanje štakora ne mora biti jedino rješenje…

Znate li što se nalazi iza glomaz-nih metalnih vrata u Adžijinoj ili iza živice u Horvaćanskoj na Knežiji? Jeste li čuli za skvotere? Radi se o osobama koje bespravno useljavaju u neki napušteni prostor htijući skrenu-ti pozornost na problem i potaknuti odgovorne na akciju ili jednostavno uzeti stvar u svoje ruke te iskoristi-ti zanemarene potencijale. Bolje od truljenja, jeftinije od rušenja.

Vila Kiseljak na Knežiji trenut-no je jedini aktivni skvot u Zagrebu. Stara, napuštena kuća koju je skvoterima ustupio njezin vlasnik, poz-nata je mnogim skvoterima strancima koji prolaze kroz Zagreb. Tu se može prespavati ili čak živjeti ne-ko vrijeme. Šest mladih Francuza koji putuju Europom u starom kombiju nedavno je odabralo ovaj smještaj u dobrom društvu stalnih stanara.

U Zagrebu je u više navrata postojalo nekoliko skvotova, između ostalih i onaj u Adžijinoj ulici. Taj skvot je iseljen i uništen u napadu skinheadsa, no po-licija nije reagirala iako im je stanica udaljena jedva deset minuta hoda. Pojavili su se tek tri sata nakon

Tko su naši skvoteri: gradski štakori, milijarderi duha ili ljudi koji djeluju kada

protestiranje i peticije više ništa ne znače?Marko Rančić

Termin squatting, prvi se put pojavio u britanskim koloni-jama početkom 19. stoljeća, a

označavao je nezakonito naselja-vanje krunske zemlje. Kolonizaci-jom Australije velik broj doseljeni-ka bez dozvole se naseljavao na

zemlju u vlasništvu države. Kasnije se skvotiranje veže uz aktivizam i poseban buntovnički stil života.

Zabilješke buntovnika s razlogom KOLUMNA



Ce_ka_te NAJAVLJUJE

TREPS – Trešnjevačka plesna scena5. susreti plesnih grupa za djecu i mlade18. – 20. 4. i 25. – 27.4 .2008. Ce_ka_teulaz: 10,00 kn

Svjetski dan plesa29. 4. 2008 Ce_ka_te

Treps festival17. 5. 2008 Ce_ka_te, za djecu i mladeUlaz: 10,00 kn

Cvjetni korzo za djecu (pred)školskog uzrastapozdrav proljeću: pjevanje, ples, radionice vezane uz prirodu, gradu za rođendankraj svibnja, Park Stara TrešnjevkaInfo: 30 24 247, [email protected]

Zagrebački glazbeni podij9. natjecanje pjevačkih zborova2. – 4. 5. 2008. Hrvatski glazbeni zavod,Gundulićeva 6ulaz: 25,00 kninfo: tel: 3014 644 , [email protected]

Vokal škola Gertruda Munitićožujak – svibanj, Ce_ka_te pripreme za Akademiju upisnina: 200 kn/mj.Info: 30 27 411, [email protected]

Likovne radioniceNaslikaj pismo prijatelju5., 12., 19., 26. travnja, od 10:00 do 13:00 sati10., 17., 24., 31. svibnja od 10:00 do 13:00 sati 7. i 14. lipnja od 10:00 do 13:00 sati djeca školskog uzrasta, gratisosunčano dvorište Ce_ka_te-a

Oslikavanje i puštanje zmajeva 12. i 19. 4. oslikavanje, Ce_ka_te17. 5. puštanje, Savski nasipdjeca školskog uzrasta, gratisinfo: [email protected]

TNT – Teatar na TrešnjevciPremijera komedije kazališne skupine Pentravci

Ce_ka_te-uproljeće u


Ce_ka_te NAJAVLJUJE

travanj Ce_ka_teulaz: 20,00 kn info: ‘:36 95 457, :[email protected]

Urbana kulturaIdemo Trešnjevka, predavanje i koncert26. 4. i 24. 5. Ce_ka_te ulaz: 10,00 kninfo: 36 95 457, [email protected]

Multikulturalizam, projektsvibanj – lipanj, PU Trešnjevkainfo: 30 14 644

Radionice (stalni program)Ljetne radionice za djecu školskog uzrasta30. 6. do 25. 7., Ce_ka_te iDK Prečko, gratisinfo: 38 65 806

Film i video Pssst! Kreće natječaj za festivallipanj, Ce_ka_te , www.cekate.hr, gratisinfo: 30 27 411, : [email protected]

Tečaj filma: Postani Hitchcocktravanj, Ce_ka_te,upisnina: 800,00 kninfo: 30 14 644

ManifestacijeDani Centara za kulturukraj svibnja, Cvjetni trgInfo: ‘:30 27 411, : [email protected]

Svjetski dani18. i 21. 4., 21. 6. Ce_ka_te, DK Prečko, Cvjetni trginfo: 30 14 644

Ce_ka_te-u

Documents

Zaljubljeni u ples idu na TREPS! - cekate.hr · PJESMA ZA MOJ KVART Glas Trešnjevke, proljeće 2008 Trešnjevačka balada Sidjite na jednoj od šest tramvajskih stanica obavite posao