UVODNA RIJEC

Ova jesen donosi nam bogat kulturni program na Maunarodnom festivalu mladog glumca, Zaplet 06. Njime Gradsko pozorite Jazavac svake godine obiljeava, za nas istorijski datum, roendan pozorita, koje smo osnovali upravo iz mladalakog bunta, energije, elje da mijen-jamo stvari oko nas. Zaplet nas svake jeseni ustvari podsjea da se svaki trud isplati, da poslije kie dolazi sunce i da je najvea nagrada za svaki uloen trud i rad, ogromna.

Nagrada za sve to se mjesecima priprema, organizuje, planira, su zadovoljna lica uesnika fes-tivala, publike, broj prijatelja i saradnika pozorita. Za svakoga po neka nagrada, u drugaijem pakovanju. Ono to je najbitnije, jesu osmijesi i zadovoljstvo svih onih koji postaju dio Zapleta i dio kulturnih dogaanja. Zbog njih sve i postoji, i zbog njih e u budunosti, svaki naredni korak biti vei. Jer se isplati rtvovati za svaki sekund vrijedan neije panje.

Ove godine smo dali sve od sebe kako bismo sklopili program za festival koji bi zadovoljio ukus nae publike, koji bi privukao novu publiku i naravno, kako bismo napravili festival koji bi postao prepoznatljiv u regionu. Kako po svojim ciljevima, tako i po kvalitetu i idejama. Uz zajedniki osmiljen plan i koncept cjelokupnog festivala, predstavljamo se, ini mi se, u najboljem izdanju. Stilski, dramaturki, glumaki i u svemu ostalom raznovrsniji, Zaplet 06, e sasvim sigurno ove godine izazvati veliku panju.

mr Dragana Mari

UTORAK 21.10. U 20H

OD KOLIJEVKE PA DO BRAKABranislav NuiGradsko pozorite Jazavac, Banjaluka, RS/BiH

SRIJEDA 22.10. U 20H

CELAVA PEVACICAEen JoneskoAtelje 212, Beograd, Srbija

ETVRTAK 23.10. U 20H

TERAPIJAPo motivima teksta Nemre pobje od nedjeljeDis pozorite, Banja Luka, BiH

Ova predstava bie izvedena na sceniDjeijeg pozorita RS u 21h.

PONEDJELJAK 27.10. U 20H

VECE GLOMAZNE POEZIJEZatvaranje festivalaRambo Amadeus / recitacijaIvan Aleksijevi / klavir

PETAK 24.10. U 20H

I ZIVJELI SU SRETNO...?Nina HorvatScena Gorica, Hrvatska

SUBOTA 25.10. U 21H

VECERA BUDALAFrensis VeberPozorite Prijedor, Prijedor, RS/BiH

NEDJELJA 26.10. U 19H / 21H

ALEKSANDRA ZECAutorski projekat Olivera FrljiaHKD teatar, Rijeka, Hrvatska

Ova predstava bie izvedena na Velikoj sceniNarodnog pozorita RS u dva termina, od 19h i od 21h.

UTORAK 21.10. 2014.

OD KOLIJEVKE PA DO BRAKAPo prozi Autobiografija Branislava NuiaBranislav Nui/Ana oreviGP Jazavac, Banja Luka, BiH

Reija i adaptacija: Ana oreviScenograf i kostimograf: Vladana TrniKompozitor: SOPOTLektor: Milorad TelebakAsistent reditelja: Dragana edovi

IGRAJU:Miljka BraninAleksandar BlaniSmiljana Marinkovi Danilo Kerkez

RIJEC REDITELJA

Svako od nas, kako postaje svjestan sebe, vjeruje da je neto posebno, da e se upisati u istoriju, mijenajui njen tok svojom genijalnou. Svako od nas iskreno vjeruje da je najljepi, najpametniji, najhrabriji ovjek kojeg je svijet ikada vidio. I, iako nas ivot upornou magar-ca neprekidno, i na svakom koraku demantuje, mnogi od nas nastavljaju da vjeruju u svoju izuzetnost do kraja ivota.

Branislav Nui se u svom uvenom proznom delu Autobiograija naalio na raun svoje vjere u sopstvenu izuzetnost, razotkrivajui sa veselom ironijom tajne svog odrastanja i sazrijevanja koje nisu pohvalne.

Mi smo, oslonivi se na ovo djelo, glavnog junaka, nazvanog prosto jedno dijete, proveli ta-koe kroz komine situacije koje sadri svaki ivotni put jednog narcisoidnog ljuskog bia, a to smo, da se ne laemo, svi mi. Taj se put, logino, zavrava brakom, jer u braku umire sloboda, a umire i narcisoidnost.

Ana orevi

Svoju devetu sezonu Gradsko pozorite JAZAVAC otvara premijerom predstave OD KOLIJEVKE PA DO BRAKA po prozi Autobiografija Branislava Nuia u reiji Ane orevi (njena prva reija u Gradskom pozoritu JAZAVAC bila je TAJNI DNEVNIK ADRIANA MOLA). elei da repertoar uinimo jo raznovrsnijim i kvalitetnijim okrenuli smo se ovom uvenom djelu Branislava Nuia koje je adaptirala i na scenu postavila Ana orevi.

Ujedno, ovim komadom obiljeavamo i 150. godinjicu od roenja velikog srpskog komediogra-fa Branislava Nuia.

Zanimljivost vezana za ovu predstavu je da u njoj ravnopravno igraju dvoje studenata prve generacije banjaluke Akademije umjetnosti kao i dvoje studenata iz klase koja je poslednja zavrila studij.

Dobrodoli u Gradsko pozorite JAZAVAC!

SRIJEDA, 22.10.2014.

CELAVA PEVACICAEen JoneskoAtelje 212, Beograd, Srbija

Prevod: Ivanka Pavlovi

Reditelj: Isidora GonciScenograf: Milan MiladinoviKostimograf: Mina MiladinoviKompozitor: Irena PopoviAsistent reditelja i organizator: Marija Milosavljevi

IGRAJU:Meri, sluavka: Iva StefanoviG. Smit: Matija ivkoviGa Smit: Anela JovanoviG. Martin: Mihajlo JovanoviGa Martin: Jovana StojiljkoviVatrogasni kapetan: ore Stojkovi

O PREDSTAVI

Atelje 212 je otvorio vrata, pruio ansu i podrku mladim pozorinim stvaraocima da na profesionalnoj sceni izvedu jednu od najznaajnijih drama koja je obeleila avangardnu dramu dvadesetog veka i i da se tako, na najbolji mogui nain, predstave naoj pozorinoj javnosti unosei duh mladosti u delo ovog pozorinog klasika.

Kroz kritiku malograantine, ispraznih ivotnih ciljeva i novih vrednosti koje se iskljuivo mere novcem i sticanjem materijalnih dobara, elava pevaica razotkriva sav apsurd naih ivota. Likovi ove predstave koriste tu mediokritetsku matricu zloupotrebljavajui sistem ostatak propale post-socijalistike zemlje istonog bloka bavei se kriminalom i nelegalno se bogatei, direktno uestvuju u korupciji drave. Oni ive u svim sistemima, van istorijskog vremena, silujui i troei nae ivote.

RIJEC REDITELJA

Imamo dva oka, svako sastavljeno od 130 miliona fotoreceptorskih elija. U svakoj od tih elija, postoji 100,000,000,000,000 (100 triliona) atoma vie od svih zvezda u naoj galaksiji!

Meutim, svaki atom u svakoj eliji u svakom oku formiran je u jezgru zvezde, milijardama godina pre, da bi proirile svest o tome ko smo mi.

Univerzum ima zanimljiv smisao za ironiju, jer MI smo univerzum koji doivljava samog sebe. Mi smo samo misao. Mi smo napravljeni od zvezda!

Stvarnost nije nita vie nego percepcija. Shvatate da je sve to opaamo rezultat onoga to zamiljamo i da je onda lako rei da nita nije realno. Moda i nije i to je u redu. Jer, ako postoje beskonane varijante univerzuma, znai da se svaki mogui scenario naeg ivota koji moemo da zamislimo sada zapravo i deava negde u svemiru. To ini nau matu isto tako realnom kao i neto to posmatramo. Na kraju, ne postoji takva stvar kao to je realnost. Ono to postoji je ovde i sada.

Tako da je pitanje da li je ova naa realnost u naoj zemlji jedina varijanta koju moemo da smislimo, zamislimo i koju treba da ivimo? Naravno da ne. Ali, oigledno je nekome u interesu da je i dalje ivimo. Kako onda da je promenimo? Ja to ne znam.

Ali, samo saznanje da ovo nije naa jedina opcija i svest o stanju nae realnosti je po meni pravi put ka promeni te realnosti.

ETVRTAK, 23.10.2014.

TERAPIJAPo motivima teksta Nemre pobje od nedjeljeTena tiviDis pozorite, Banja Luka, BiH

Reija: Duko Stanivuk i Belinda BoikoviTehniar: Sran Vujmilovi

IGRAJU:Smiljana MarinkoviBojan Kolopi

O PREDSTAVI

Najvea vrijednost dramske literature je njena upotrebna vrijednost - mogunost da se napravi predstava koja komunicira sa gledalitem, koja odgovara potrebama i zahtjevima gle-daoca. Upravo je to navjea vrijednost predstave Terapija, raenoj prema tekstu Nemere pobje od nedjelje; autora Tene tivi, koju sam premijerno gledao 29. juna 2014. godine na pozorinoj sceni Doma omladine u Banjoj Luci. U produkciji Dis - teatra meusobno su se pronali reditelj Duko Stanivuk, asistent reditelja Belinda Boikovi i dvoje mladih glumaca Smiljana Marinkovi i Bojan Kolopi i stvorili predstavu kakvu publika najvie voli iskrenu.

Scenografija i kostim svedeni su na minimum tako da su gledaoci bili preputeni ubjedljivoj glumakoj igri. Ovaj komad iako nije sladunjav, sklizak je i olako se moe pretvoriti u pozo-rinom argonu reeno - tezgu, jer otvara mogunost ne samo za cjeloveernju predstavu, nego i za televizijsku seriju. Na sreu publike glumci nisu posegli za jeftinim i rjeenjima na prvu loptu, tako da su uz pomo reditelja uspostavili igru u dobro odmjerenim dozama humor-istikih i dramskih pasaa.

Jedinstven stil igre i ujednaenost dometa oba lika, osnovne su pohvale reditelju jer se nema utisak da se glumilo kako je ko htio i umio. Posebno priznanje reditelju se mora odati za ispravno komponovanje pozorinih slika i tu se moe prepoznati njegovo iskustvo u monti-ranju kadrova, s obzirom da je Stanivuk prvenstveno filmski reditelj. On je odlino iskoristio, uslovno reeno, pomagala reije kao to su svjetlo i rekvizita, koje su samo posljedica njegovog izuzetnog osjeaja za ritam. Takoe trudio se da bude diskretan i neupadljiv, to je rijetka vrlina onoga koji komanduje. Jednostavno reeno, sklonio je sve prepreke koje glumcima oteavaju zadatak. Reditelj je bio odlian saradnik i piscu, jer joj je pomogao da se na nekim mjestma oslobodi nebitnih digresija, da bi na drugima razvio priu.

A glumci zasluuju veliki naklon i respect, jer su prije svega imali nevjerovatnu koncentraciju.

Oni su nas u ovoj odlinoj predstavi podsjetili da se moe glumiti i pogledima, ak tako govoriti i mnogo rjeitije. Za svoje likove uspjeli su da pronau po nekoliko karakteristinih detalja koji ih prate kroz njihovu nadahnutu igru, prepunu emocija i neobinih ljubavnih jada koje publika pre-poznaje. U ezdesetak minuta ispriali su niz problema na koje nailaze mladi u vezama. Obini, jednostavni, svakodnevni problemi. A sve su to uinili jednostavnim glumakim sredstvima, suzdrani, ne prelazei u patetiku, tako da su uinili bitnim ak i pojedine iskonstruisane okvire prie.

Tokom aplauza bio sam toliko oduevljen da sam zaboravio ustati pred ovim divnim mladim ljudima. Zato sam sebi odredio kaznu, te sam ovu kritiku napisao stojei ispred kompjutera. Smiljana i Bojan to svakako zasluuju.

Banjaluka, 30. jun 2014. godineAleksandar Pejakovi, pozorini reditelj

PETAK, 24.10.2014.

I ZIVJELI SU SRETNO...?Nina HorvatScena Gorica, Hrvatska

Reditelj: Frana Marija VrankoviScenograf: Marta CrnobrnjaKostimograf: Petra DaneviSvjetlo: Damir SirotiZvuk: Goran Stanilovi

IGRAJU:Trnoruiin princ: Ivan BonjakPepeljugin princ: Ivan MagudSnjeguljiin princ: Adrian PezdircSirenin princ: Filip Vidovi

I ZIVJELI SU SRETNO...?

Ne vodite djecu na ovu predstavu. Ovo je za sve koji odavno znaju da sretnih krajeva nema. Ba kao ni bajki.

Crvenkapica je kurva, Pepeljugin princ promiskuitetni oajnik svjestan da je oenio sponzoruu, a mir u tuim posteljama plaa unutarnjim bazenima. Princ od Male sirene pijanica je koji svoju ovisnost pravda smru ene koja se ubila zbog njega, Snjeguljiin je narkoman na rubu sloma, a Trnoruiin samo na poetku prie jo vjeruje u ljubav. Nakon sat vremena momake veeri i njega proe sva romantika.

Ovo je predstava za (vrlo) odraslu publiku, onu koja se voli nasmijati na svoj raun i onu koju zanimaju budui prinevi hrvatskog glumita.

O PREDSTAVI

Trnoruiin, Pepeljugin, Snjeguljiin i Sirenin princ nalaze se u suvremenom svijetu u kojem se gotovo sve svodi na izgled i novac. Usprkos tome, Trnoruiin princ i dalje vjeruje u ljubav i misli da e nakon uzimam zauvijek ivjeti sretno. I ako ga je pomalo strah samog vjenanja, presretan je to se zamanje od dvadesetietiri sata eni Trnoruicom. Meutim, njegovi najbolji, oenjeni prijatelji, na momakoj veeri pokuavaju objasniti da nita nije onako kako se ini i da su male anse da e u braku biti sretan. S obzirom na svoje neuspjele brakove, misle da se nije mudro eniti... Postavlja se pitanje to je zapravo srea tih javno eksponiranih likova, a to tek dobro skrojeni PR i novinarska pompa i postoji li ljubav uope. Jesu li dananji prinevi u stanju nositi se s tako velikim zadacima?

SUBOTA, 25.10.2014. Fransis Veber

VECERA BUDALAPrevela sa francuskog Ivanka PavloviPozorite Prijedor, Prijedor, RS/BiH

Reija: Slobodan PeriiScenografija: Marko BilbijaKostimografija: Jelena VidoviGrafiki dizajn: Vladimir Vanja VlainaMuzika: Petar Bilbija

IGRAJU:Pinjon Fransoa: Branko JankoviPjer: Sinia VuieviKristina: Mirela PredojeviLeblan Samo: Dean BatozMarlena: Jelena SeksenArambo: Radenko BilbijaKonjal: eljko KasapMeno: elimir Rivi

Inspicijent: Dubravko VukadinoviSufler: Zorica JojiGarderober: Mira SantraMajstor svjetla: Goran obotMajstor tona: Mladen VlainaMajstori scene: Milan Kein i Milenko Bilbija

Ova predstava bie izvedena na sceniDjeijeg pozorita RS u 21h.

RIJEC REDITELJA

Veera budala u samoj svojoj ideji razotkriva jedan mentalni elitizam, koji se kao i svaka druga ideologija razvija iz onoga to nazivamo racionalnom stranom ovjeka. Svaki elitizam sutinski ponitava obinog ovjeka i omalovaava njegove intelektualne i duhovne sposob-nosti. Svaka podjela, svaki vid elitizma ne moe da proizvede nita nego sukob meu nama. Samim tim ljubav izostaje. Ljubav koju je nemogue racionalizovati, opisati, znati. Odlika nae dananjice upravo i jeste racionalizacija, velianje znanja i pokuaj da se na taj nain Bog zami-jeni ovjekom.

U naoj postavci taj ovjek koji preuzima ulogu Boga susree se sa Boijim ovjekom.

Slobodan Perii

O AUTORU

Frensis Veber je roen 1937. godine u Francuskoj. Djeluje kao scenarista, dramski pisac i reditelj. Prvi uspjeh na sceni je imao svojom dramom Kidnapovanje (1968), koja se osam mjeseci neprestano igrala u Parizu, kao i dramom Ugovor (1970), koju je pretoio u scenario za kratki film Zovi me Matilda.

Tokom sedamdesetih je pisao uglavnom scenarija za vrlo uspjene farsine komedije (Bio jed-nom jedan policajac, Visok plavuan sa crnom cipelom...) a za Veeru budala bio je nomino-van za Oskara za najbolji scenario. Najvee rediteljske uspjehe je imao sa svojim nenadmanim komedijama Koza i Bjegunci sa Pjer Riardsom i erar Depardjeom u glavnim ulogama. Rediteljski debi u Americi je imao sa filmom Tri bjegunca, a po povratku u Francusku ponovo je doivio veliki uspjeh sa filmom Jaguar.

Ipak, Fransis Veber je u svojoj plodnoj karijeri imao najvei uspjeh sa filmom Veera budala, a u Holivud je odmah nakon premijere filma otkupio autorska prava za rimejk.

NEDJELJA, 26.10.2014.

ALEKSANDRA ZECAutorski projekat Olivera FrljiaHKD teatar, Rijeka, Hrvatska

Reija: Oliver FrljiDramaturg: Marin BlaeviScenograf: Ljerka Hribar Kostimograf: Sandra DekaniDizajn svjetla: Dalibor FugoiMajstor svjetla: Marjan Zeneral ubiVoditelj tona: Aleksandar JovanoviAsistent reditelja: Denis KiriniInspicijent: Renata Fugoi

IGRAJU:Ivana Roi, Jelena Lopati, Tanja Smoje, Igor Kova, Nikola Nedi, Jurica Marec i djevojice: Jana Mileusni, Lucia Filii, Nina Batini i Morana Mladi, lanice dramskog studija ZiM (Zajc i Malik) iz Rijeke

Ova predstava bie izvedena na Velikoj sceni Narodnog pozorita RS u dva termina, od 19h i od 21h.

O REDITELJU

Oliver Frlji, (Travnik, 1976.) U Zagrebu je diplomirao filozofiju i religijsku kulturu te kazalinu reiju u radiofoniju. Od studentskih dana skree pozornost javnosti na svoj kazalini rad i do danas ostvaruje preko 60 kazalinih projekata na domaim i inozemnim scenama. U Hrvatskoj je uspjeno suraivao s gotovo svim relevantnim kazalinim subjektima.

Uspjeh u regiji donio mu je neslubenu titulu regionalne redateljske zvijezde. Samo na Meun-arodnom festivalu malih scena u Rijeci nagraeni su njegovi projekti : Turbofolk, Bakhe, Proklet bio izdajica svoje domovine, Otac na slubenom putu, Mrzim istinu!, Boi kod Ivanovih...

Godine 2012. u beogradskom Ateljeu 212 postavlja kontroverzni rad Zoran ini o atentatu na premijera Zorana inia; 2013. u Preernovom gledaliu u Kranju postavlja jo jedan autorski projekt 25.671 o toliko izbrisanih iz registra stalnog prebivalita u Republici Sloveniji, pa je pro-jekt Aleksandra Zec logian nastavak autorske zaokupljenosti preuivanim temama iz politike javnosti. Marin Blaevi, (Rijeka, 1972.) teatrolog, dramaturg, kurator i urednik; izvanredni profesor na Odsjeku za dramaturgiju ADU u Zagrebu; autor i urednik knjiga iz podruja novog i postdramskog kazalita i izvedbenih atudija (Izboren poraz, Ne...); predsjednk Meunarodnog odbora Performance Studies International te ravnatelj i dramaturg projekta Fluid States na 15 lokacija u svijetu.

IZ KRITIKE

PLJUSKA NEZRELOM DRUTVU

Predstava Olivera Frljia posveena je svoj djeci rtvama rata, ona nikoga ne optuuje, nego tek u bolnom gru svaiju savest tjera u pla. ...ono to jest jedino vano glasi: jesu li estetika i etika na kazalinim daskama dovoljno odvane u govoru o onome, o emu veina uglavnom uti. Uspjeh predstave proizlazi primarno iz estetskog senzibiliteta putem kojega je Frlji uspio postii elementarni tip katarze izvan politikanstva i nacionalnog obraunavanja...predstava po tko zna koji put pokazuje da su stvarni bukai sa strane, oni to govore o naoj i njihovoj djeci, nesretna i mrnjom optereena stvorenja. Redatelj Aleksandru Zec nije elio vidjeti kao hrvatsku krivicu za srpsko muenitvo nego kao na poetku i na kraju ubijenu djevojicu od 12 godina koja nikomu nije bila kriva...Ono to na kraju ostaje vie je od zloina i od kazne to je poema o istoi ivota bez nacionalnih oznaka koji tek u smrti otkupiteljski obvazuje nas nijeme promatrae u borbi protiv uvijek istog zla. (Bojan Munjin, Novosti)

ZNADE LI HRVATSKA DOISTA SVE O UBOJSVU ALEKSANDRE ZEC

Frljieva predstava s izvrsnom Ivanom Roi u ulozi Aleksandre, na mahove je iznimno muno pa i brutalno propitivanje Aleksandrinih strahova u trenutku kad se nala oi u oi sa smru. Nema tu puno zadanog teksta. itaju se sudski spisi, potresni da potresniji ne mogu biti. Gledatelji gledaju obitelj koja eka na svoj zadnji tren. A onda slijedi egzekucija kao u doku-mentarnim filmovima Latinske Amerike.No, scena koju je teko prepriati, ona je kada etiri dvanaestogodinje djevojice otkopavaju Aleksandru i onda iskreno, ali krajnje jezgrovito, odgo-varaju na njezina nevina pitanja. Scena spomenik. (Denis Derk, Veernji list)

PONEDJELJAK, 27.10.2014.

VECE GLOMAZNE POEZIJEZatvaranje festivala

Rambo Amadeus - recitacijaIvan Aleksijevi - klavir

Rambo Amadeus e, uz pratnju njegovog dugogodinjeg saradnika, maestra Ivana Aleksijevia na klaviru ovom prilikom izvesti najdue, najglomaznije tekstove iz njegovog opusa, koje, zbog svoje dune i kompleksnosti nije mogue sa uspijehom izvoditi na uobiajenim koncertima. www.ramboamadeus.comhttp://twitter.com/ramboamadeussmc http://www.facebook.com/ramboamadeus

BORIS DRAGICEVIC

Grafiki dizajner, slikar i street art umjetnik.

Izloba slika i murala pod nazivom Vidimo se odrae se u sklopu Meunarodnog festivala mladog glumca ZAPLET 06 u Gradskom pozoritu Jazavac. Na izlobi e biti predstavljeni por-treti naih velikih glumaca koji vie nisu sa nama.

Velika mi je ast to mi je ukazana prilika da radim portrete glumakih legendi. Iako mi je ogromna odgovornost crtati likove popu Ruice Soki, Bore Todorovia, Petra Kralja i drugih, svaka linija na radovima e biti povuena sa osmijehom, ali i oprezom, da likovi ovih umjetnika izgledaju to bolje. To su lica koja su uljepala moj ivot i mnogo puta me nasmijala i zato na ovaj nain elim da im se zahvalim i da im odam poast.

STRUCNI ZIRI

1. Stojan Matavulj, glumac, Varadin, Hrvatska2. Slaana Zrni, glumica, Banjaluka, RS/BiH3. Ana orevi, reditelj, Beograd, Srbija

Okrugli sto bie odran nakon svake predstave na sceni Gradskog pozorita JAZAVAC osim nakon predstave ALEKSANDRA ZEC koja e biti izvedena u dva termina u Narodnom pozoritu RS i okrugli sto e biti odran na Sceni Petar Koi nakon druge predstave. Okrugli sto nakon predstave VEERA BUDALA bie odran u foajeu Djeijem pozoritu RS. Voditelj okruglog stola bie Boris Milanovi, dramaturg.

Direktor festivala: Dragana MariSelektor festivala: Ljubia SavanoviIzvrni producent: Boris Despot

GP JAZAVACCarice Milice 9 // Banja Lukagpjazavac@gmail.comFB: Gradsko pozoriste JazavacCentrala // Biletarnica: 051 462 887Fax: 051 462 887

ZAPLET 06Meunarodni festival mladog glumca21-27. oktobar 2014.

www.gpj.ba

MEDIJSKI POKROVITELJI

PRIJATELJI POZORITA

PRIJATELJ FESTIVALA