Zaštita na radu

5/20/2018 Zatita na radu

1/71

ZATITA NA RADUZA POLAZNIKE OBRAZOVNOG KURSA ZA ZANIMANJA

ZAVARIVA I CAD (CNC) OPERATER

Pripremio: Adnan karahmetovi dipl. ing. ma.

Biha, septembar, 2014.


2/71

PREDGOVOR DIREKTORA .J. D.O.O.

Potovani polaznici,

Sa velikim oduevljenjem sam gledao listu na kojoj je bio veliki broj zainteresiranih za ovaj obrazovnikurs koji e se odrati u naoj kompaniji .J. D.O.O . iako svi ne mogu biti primljeni zbog ogranienogbroja polaznika, drago mi je da sam vidio i osjetio motivaciju mladosti ispunjenu istinskom energijomjedne mlade osobe eljne rada i uenja.

Na ivot u svome toku postaje sjajan mozaik koji kombinuje elemente uspjeha i sree koje uimo oddrugih ljudi. lmperativ mene kao direktora, a i uprave je da od svih sudionika programa, kako Vaspolaznika tako i od vaih predavaa iz .J. D.O.O. traimo kooperativnost, konstruktivnost, odgovornosti strunost s ciljem usmjeravanja na brzo rjeavanje konkretnih radnih zadataka u vlastitoj radnojsredini. Nadam se da e vam ovaj kurs dobro koristiti te da ete dobiti znanje koje Vam je potrebno da

svoj posao odradite u skladu sa sigurnosnim normama, samouvjereno, bez straha, metodino i precizno.elim vam sve najbolje u budunosti i nadam se da je pred vama prije svega pouan, radom ispunjen, a ida kaem zabavan period u naoj kompaniji. Sretno !

DIREKTOR .J. D.O.O

adil avki


3/71

10 NAELA SIGURNOSTI

1. SVE OZLJEDE, POARI I PROFESIONALNE BOLESTI MOGU SE IZBJEI.

2. UPRAVA JE ODGOVORNA ZA SIGURNOST.

3. SIGURNOST JE ODGOVORNOST SVAKOG ZAPOSLENOG I UVJET JE ZAPOLJAVANJA.

4. TRENING JE VAAN ELEMENT SIGURNOG RADNOG MJESTA.

5. REDOVITO SE MORA PROVODITI REVIZIJA I INTERNA INSPEKCIJA.

6. SVE SLABOSTI I NEDOSTACI MORAJU SE RIJEITI ODMAH.

7. BITNO JE ISTRAITI SVE OZLJEDE, POARE I POTENCIJALNO OPASNA STANJA.

8. VAAN DIO SIGURNOSTI JE I SIGURNOST IZVAN RADNOG MJESTA.

9. ZA FIRMU JE KORISNO SPRIJEITI POARE, PROFESIONALNE BOLESTI I OZLJEDE SVOJIH ZAPOSLENIH.

10. LJUDI SU NAJVANIJI FAKTOR SISTEMA SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU.


4/71

UvUvod u zatitu na radu

Zatita na radu je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih idrugih djelatnosti pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavajuivot i zdravlje osoba na radu i utvruju mjere, postupci i pravila da bi seotklonile ili smanjile te opasnosti.

Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa.Budui da u organizaciji rada i izvoenja radnog procesa svoje zadae imajuposlodavac i njegovi ovlatenici, strune slube, rukovodioci svih nivoa te radnici,moemo tvrditi da je rad na siguran nain, bez nesrea, ozljeda i gubitaka uinteresu svih sudionika u radnom procesu, ukljuujuci i javni interes.

Za sigurno obavljanje svog posla pridravajte se propisanih pravila zatite priradu, jer ete na taj nain izbjeimnoge neugodnosti i neeljeneposljedice.

Provoenjem osposobljavanja iz zatite na radu, nastojimo izbjei nezgode. Dabismo to postigli, moramo poznavati neke zakonitosti koje dovode do nezgoda.

Nezgodom nazivamo neeljeni, nepredvieni dogaaj koji za posljedicu moeimati povredu ili materijalni gubitak. Svaka nezgoda nastaje zbog neije pogreke.


5/71

Pogreka najee nastaje ako zaposlenik:

ne zna sigurno raditi,

ne moe sigurno raditi ili

ne eli sigurno raditi.

Upravo zato, dunost vam je nauiti raditi sigurno i svoje znanje stalno

usavravati.


6/71

Vasi neposredni rukovodioci (poslovoe)vam u tome moraju pomoi. Ponekadneete moi raditi sigurno, jer e postojati opasnost od drugih osoba,neispravnih sredstava rada i sl. U tom sluaju zatraite savjet od svogposlovoe .

Ukoliko bolujete od nekih bolesti koje vam mogu predstavljati tekoe uizvjesnim fazama rada, morate takve bolesti prijaviti kako biste mogli bitirasporeeni na odgovarajue radno mjesto.

Nesigurnim nainom rada ili odbijanjem primjene sigurnih metoda rada,ugroavate sebe i druge.


7/71

OPA PRAVILA


8/71

Prije rasporeivanja na poslove i radne zadatke poslodavac ima obavezu ucijelosti vas upoznati sa svim tetnostima i opasnostima koje se javljaju naposlu koji ete obavljati.

Morate biti upoznati gdje se nalaze ureaji za gaenje poara i kako sepravilno koriste, a prilaz tim ureajima mora biti uvijek slobodan.

Na poslovima gdje se ne mogu otkloniti tetnosti i opasnosti, uvijek koristite

svu propisanu linu zatitnu opremu (LZO).


9/71

ZNAKOVI OPASNOSTI I UPOZORENJA


10/71

Svugdje i na svakom mjestupotujte znakove opasnosti i upozorenja !

Strogo je zabranjenoputati u rad maine ili postrojenja sa kojima u svomradu ne rukujete !

Ne skidajte crvenu karticu upozorenja sa neispravnih maina, aparata ipostrojenja!


11/71

POSTUPAK U SLUAJU NESREE


12/71

U naoj firmi imamo lica i potrebnu sanitarnu opremu za struno pruanjeprvemedicinske pomoci.

Pri najmanjoj povredi obratite se za pomo.

Dunost vas ili vaih radnih kolega, u sluaju teke povrede je odmah nazvatitelefon hitne pomoi (124).

U sluaju poaraVaa je dunost pristupiti gaenju (ostanite pribrani i

pokuajte ugasiti poar, ako se osjeate nesigurno napustite objekat iobavezno obavijestite nekog od kolega i pozovite vatrogasce na broj123.

Svaku ozljedu na radu, duni ste u roku 24 sata prijaviti svom poslovoi ilivoi odjela a zatim i lijekaru radi ostvarivanja eventualnih prava.


13/71

Prema Zakonu o zatiti na radu zabranjeno je

uzimanje, unoenjealkoholnih pia i drugih sredstava

ovisnosti prije i tokom rada u preduzee.

Kaznit e se na licu mjesta zaposlenik ako unosi ili uiva

alkohol i druga sredstva ovisnosti i ako ne omogui da se utvrdi je li

pod utjecajem alkohola.

Poslovoa ne smije rasporediti na poslove radnika koji je pod utjecajemalkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Takoe su zabranjeni verbalni i fiziki sukobi. isti mogu dovesti do otkazivanjaradnog ugovora, sve eventualne probleme prijaviti poslovoi.


14/71

Dok se radi, pridravajte se radne discipline.

Zabranjeno je spavati u bilo koje doba i na bilo kojem

mjestu u preduzeu, jer se i na taj nain mogu izbjei

povrede


15/71

ODRAVANJE REDA I ISTOE


16/71

U .J. D.O.O urednost vaeg radnog mjesta i vaih radnih prostora uslov jekvalitetnog i sigurnog obavljanja posla. Zbog toga se uvijek i u svakomtrenutku drite tog principa.

Svi prilazni putevi zavarivakim boksovima i prolazi kojima se kreu uposlenicii viljukari moraju biti stalno prohodni, ne smiju biti uprljani materijalimakoji izazivaju klizanje niti zakreni (da time uzrokuju posrtanje i padoveodnosno neeljene nesree).

Sve materijale i sirovine koje koristite u svakodnevnom radu, morate uvijekuredno sloiti a nakon zavretka radnog vremena oistiti radno mjesto jerposlije Vas dolazi naredna smjena.


17/71

Zabranjeno je hodati po opremi i instalacijama kako

bi se skratio put i utedjelo nekoliko koraka.

Improvizacije dovode do povreda, zato je bolje uiniti

i korak vie samo da se sigurno stigne do odredita.

Nije dozvoljeno dobacivanje alata, opreme ili ostataka

materijala, nitko nije toliko daleko da mu se alat ne moe dodati.

Pazite, niste sami i zato u

svakom trenutku se morate posebno

osigurati od sluajnog pada alata,

pribora i dijelova opreme

koju ugraujete .


18/71

Zatitna oprema Vas uva i zato je uvijek nosite dok se kreete po pogonu iobavljate poslove.

Posao uvijek obavljajte sa dunom panjom da izbjegnete povrede.

Nikada ne obavljajte razliite poslove istovremeno jer moete dovesti uopasnost svoj ivot i ivot svojih radnih kolega.


19/71

LINA ZATITNA ODJEA Lina zatitna sredstva i oprema koja se nosi pri zavarivanju, bravarskim i

ostalim poslovima mora biti u skladu s normama propisanim za radno-zatitnu odjecu i opremu pravilnika ZnR .J. D.O.O.

Zato je zabranjeno da vi sami na bilo koji nain "poboljavate" kvalitetu ifunkcionalnost zatitne opreme (buenjem, trganjem, skraivanjem i sl.).

PAZITE Na mjestima gdje brusite, buite ili mehaniki istite, duni ste nositipropisane naoale.

Uvijek kada radite sa rotirajuim alatima morate biti maksimalnokoncentrirani na rad.


20/71

LJESTVE I SKELE

Ljestve moraju biti sigurne od klizanja, a poeljno je da ih pri upotrebipridrava drugi uposlenik.

Sve se ljestve smiju koristiti tako da ine ugao od 75 stepeni sa podom.

Vrh ljestava uvijek mora biti jedan metar iznad mjesta koje treba dosegnuti,osim kod dvodijelnih ljestava i obavljanja poslova na plafonu.

Zabranjeno je na ljestve postavljati zatitne rukohvate, a penjanje i silaenjepo ljestvama uvijek initi licem okrenutim prema istima.


21/71

Svaku skelu prije poetka rada treba pregledati odgovorna osoba.

Penjanje na skelu ili stalau se smije dozvoliti samo posebno izvedenim iosiguranim ljestvama ili prilaznim mostiem (okomite ljestve moraju imatilenu zatitu).

Materijal na skeli ili stalai mora biti uredno sloen da se omogui nesmetanprolaz.

ZAPAMTlTE! Skelu nikada ne smijete preopterecivati ili koristiti za podizanjetereta.


22/71

Pri zavarivanju je zabranjeno upotrijebiti palete, kutije, burad ili viljukarkao skelu.

Kablovi za zavarivanje i cijevi za zavarivanje moraju biti ispravni, bez oteenja izolacije i nesmiju proputati (Kvar odmah prijaviti).

Njihova ispravnost mora biti pod najstroim nadzorom.

Ako trebate obaviti posao na povienom mjestu, nemojte nikada improvizirati, radi linesigurnosti i sigurnosti vaih radnih kolega.

Nosenje kratkih hlaa, patika ili kretanje bez odgovarajue zatitne odjee je zabranjeno.

Razni nakit (prstenje, lanci i sl.) ne smiju se nositi kada je vrsta posla takva da on moeprouzroiti ozljedu.

Odjea i obua moraju biti primjereni poslu koji se obavlja


23/71

Ako poslove obavljate na visini gdje nema propisane skele, duni ste nositisigurnosni pojas sa dovoljno dugakim uetom.

Zavarivai njegov pomonik (uenik)moraju imati propisanu zatitnu odjeu iopremu.

Bolje je imati staklo ispred vlastitih oiju, nego vlastito stakleno oko.

Pri ulaenju u zatvoreni ili oneiseni prostor (zaguljiv od para razrijeivaa)

upotrijebite masku sa propisanim filterom, cijevnu masku ili izolirajuiureaj.

Kada radite u prostorima gdje se stvaraju velike koliine praine,

koristite respirator.


24/71

ZNAKOVI OBAVEZEObavezna upotreba

naoala

Obavezna upotrebastitnika za lice

Obavezna upotrebazastitnog pojasa

Obavezna upotrebaZatitne pregae

Obavezna upotrebarespiratora

Obavezna upotrebarukavica

Obavezna upotreba zastitnihsredstava za usi

Obavezna upotreba zastitnog sljema i izama


25/71

PROMET VOZILA

Najveca dopustena brzina kretanja vozila na saobraajnicama koje prolazekroz krug firme je je 10 km/h.

Ceste i druge prometne povrine ne smiju se koristiti za parkiranje vozila iliskladitenje robe, materijala i opreme.

Prometnice uvijek moraju biti slobodne da vozilo hitne pomoci ili vatrogasno

vozilo mogu u svakom trenutku nesmetano doi na mjesto gdje se dogodilatea povreda zaposlenika ili gdje je nastao poar.

Parkirati vozilo smijete samo na za to predvienim mjestima

- parkiralitima. Vozilo u kvaru duni ste propisano obiljeiti

i to prije ga popraviti ili ukloniti.


26/71

Materijal koji se prevozi, mora biti uredno sloen, propisno

obiljeen ako dimenzije prelaze prostor predviden za teret,

te mora biti osiguran od ljuljanja i pada.

Ako je teret velikih dimenzija i "stri" izvan

propisanog prostora, ispred takvog vozila mora iivozilo s rotirajuim svjetlom ili upaljenim

pokazivaimasmjera (migavcima).


27/71

Strogo je zabranjeno prevoziti uposlenike ili druge osobe teretnim vozilima,dizalicama, viljukarima, elektrinim paletarima i slinim sredstvima.

Prevoenje i dizanje osoba pomenutim vozilima dozvoljeno je samo uzpoduzete posebne mjere sigurnosti i pismeno odobrenje.


28/71

UREAJI, ALATI I OPREMA

Prije poetka svakog posla, posebno pregledajtesvaki dio alata, a naroitu panju obratite na mjesto gdje su pojedini dijelovi

vrsto ili pokretno spojeni.

Za svaki posao upotrijebite odgovarajui ispravan alat, jer svaka povredarunim alatom moe biti vrlo opasna.

Prije poetka rada, uvjerite se da je predmet obrade dobro i strunouvren.

Osteeni alat, oprema i instalacije moraju se odmah zamijeniti

ispravnima ili ih treba dati na popravak strunim i

odgovornim osobama u odjel Odravanja .J. D.O.O.

Prenosite alat samo u odgovarajucim kutijama ili torbama.


29/71

Nikada ne skidajte zatitnu napravu sa mainekoji ima rotirajue dijelove.

Raskopana odjea ili duga kosa koja lepra blizu rotirajuih dijelova maine,mogu biti uzrok tekih povreda.

Ne podmazujte, ne istite, ne popravljajte i ne podeavajte mainuili nekinjen dio dok se nalazi radnom stanju

Ne pokreite i ne zaustavljajte ureaje i maine rukom ili drugim dijelovima

tijela. Ako ne posjedujete dozvolu za sigurno upravljanje

kranom (dizalicom) ne pomjerajte kran.


30/71

Strogo je zabranjeno upotrebljavati plinove

pod pritiskom, ukljuujuci i zrak za ienje tijela,

odjee i radnih povrina


31/71

ZATITA OD POARA

ZABRANJENO JE ,

puenje i upotreba otvorenog plamena, loenje vatre, koritenje i unoenjepredmeta koji mogu proizvesti poar ili eksploziju osimuz posebnoodobrenje, odnosno pismenu dozvolu strune slube preduzea.

Puiti smijete samo na za to odredenim mjestima.Znakovi obavjetenja i

upozorenja moraju se potovati, ne smiju se unitavati i premjetati! Prostori na kojima e se koristiti otvoreni plamen (zavarivanje, plinsko

rezanje, itd.) moraju biti ocieni od zapaljivog materijala (drvo, papir,zapaljive tekuine, ako ste vani suho raslinje i sl.).


32/71

Ako Vas zadesi zavarivanje na visini, treba biti oprezan I

ograniiti kretanje drugih zaposlenika ispod mjesta rada

Sve otvore i kanale treba po mogunosti zatvoriti kako uareni komadi topadaju ne bi izazvali poar

Ako sluajno doe do poara, odmah pristupite gaenju i u sluaju irenja,pozovite vatrogasnu slubuna telefon 123


33/71

ZNAKOVI ZABRANE


34/71

ZAVARIVANJE, LEMLJENJE,REZANJE

Boce sa gasom, koje slue za zavarivanje, moraju biti propisno ispitane, zavrijeme rada osigurane od prevrtanja, moraju imati zatitnu kapu, te ispravneventile.

Nakon zavarivanja, treba skinuti armaturu (crijeva, manometar, plamenike)sa boca.

Poeljno ih je iznijeti iz zatvorenih prostora.

U blizini boca uvijek mora biti i aparat za gaenje poara. Kolica sa bocama ne smiju se ostavljati na prilazima i prolazima niti na

mjestima gdje bi mogla biti zahvaena poarom.


35/71

Svaki ureaj za zavarivanje na cijevi za gas, odmah iza redukcijskog ventila,mora imati zaustavljaplamena. Pri elektrinomzavarivanju kabel zauzemljenje mora se prikljuitiklijetima(ne smije se zavarivati nitiprivrivatiza metalnu sipku). Pri radu u kolonama i posudama obavezno jekoritenjetransformatora za galvansko odvajanje.

galvansko odvajanje (zatitaelektrinimodvajanjem)

Transformator za galvansko odvajanje je sigurnosni zatitnitransformatorprijenosnog omjera 1:1 kod kojeg nemoze doido galvanskog (vodljivog)spoja primarne i sekundarne strane. U sluajukvara izolacije troila, ovjekmoedotaknuti taj dio jer se ne moe zatvoriti strujni krug, tj. Ne moepotei opasna struja greke. Mogu se pojaviti samo zanemarivo male strujekoje se zatvaraju kroz kapacitivni otpor i otpor izolacije troila.


36/71

ZNAKOVIUPOZORENJA


37/71

OPASNOSTI I ZATITA NA RADU PRI ZAVAPARE I GASOVI

Pare i gasovi generiraju se iz osnovnog i dodatnog materijala, oblogeelektrode i zatitnog praka, premaza na osnovnom komadu

pojedine komponente nastaju i kao posljedica ultraljubiastog (UV) zraenjana okolinu, ozon O3

sadre znaajnu koliinu metalnih estica promjera nekoliko m

prema nekim istraivanjima i do 95% para dolazi iz dodatnog materijala

kod Cr-Ni elika visok udio esterovalentnog kroma Cr(VI) koji je kancerogenasupstanca.


38/71

Sastav para (%) u zavisnosti od vrste elektrode (niskolegirani elik)


39/71

REL-sastav para ovisi o vrsti elektroda, koliinageneriranih para i plinovaraste sa promjerom elektrode, strujom zavarivanja , a smanjuje sepoveanjemkuta nagiba elektrode i radnog komada

MAG (Metal active gas)-velika koliinaCO i CO2

MIG (Metal inert gas)i TIG (Tungsten inert gas, njemako govorno podrujekoristi izraz WIG-Wolfram inert gas) - manja koliinazbog niihparametara,kod zavarivanja aluminija visoka reflektivnost te je poveanakoncentracija

ozona, potrebna lokalna i opaventilacija, u teimsituacijama i aparati zadisanje posebno opasne pare koje sadrekadmij.

Kod rada sa pocinanimmaterijalom potreban oprez od kontaminacijecinkovim oksidom (ZnO)-


40/71

ZRAENJE

Visok intenzitet UV i infracrvenog (IC) zraenja, UV zraenjenajopasnije izmeu280-320 nm, poveava rizik od raka koe,

mogue opekotine na koi i oteenje oijU,

visoka reflektivnost kod zavarivanja aluminija,

jonizirajueX zraenjekod zavarivanja (Rentgensko zraenje) elektronskimsnopom,

prainanastala bruenjemvolframovih elektroda koje su legirane torijumompokazuju radioaktivni karakter x zraenjem,

Zatitnaoprema: maske, odijela, kone pregae, nadrukavi, rukavice,naoale.


41/71

ELEKTRINI UDAR

zatvaranje strujnog kruga kroz tijelo, ovisno o jaini struje, mogue su ismrtne ozljede,

kritinesituacije- skueni vlani prostori, istovremeno zavarivanje viezavarivaa, ureaji s povienim naponom ,praznog hoda, oteena izolacija,

instalacije moraju biti izvedene u skladu s normama-opremljene zatitnimsklopkama i sa uzemljenjem.

Zatitna oprema- suhe rukavice i odijela, cipele s debelom gumenompotplatom (onom), podmetai od gume ili drveta, preferirati istosmjerneureaje za zavarivanje.


42/71

MEHANIZAM NASTANKA ELEKTRINOG UDA

Zatvaranje strujnog kruga kroz dijelove tijela, napon izvora mora bitidovoljno snaan da savlada elektrini otpor tijela, tj. Mora se napravitidovoljna razlika potencijala,

elektriniotpor tijela je promjenjiv i iznosi od nekoliko stotina oma () dodesetak kilo oma (k) (vlanai suha koa), u zavisnosti od jaine struje zavisii jaina povrede, smrtni izhod je mogu.

posljedice zavise o jainistruje, vremenu i smjeru uspostavljenog strujnog

toka te opempsihofizikomstanju, a po nekim istraivanjimai spolu


43/71


44/71

VISOKI NAPON KOD TIG POSTUPKA

Napon od 2-4 kV, frekvencije reda nekoliko desetaka kHz Skin efekt-poveanjem frekvencije, poveava se i otpor u presjeku tijela, te

naboj prolazi po povrini

Problem visokog intenziteta elektromagnetskog zraenja

Interferencija uzrokuje probleme elektronike opreme (mjerne i upravljakiureaji)

Ubrzano propadanje gume zbog visoke koncentracije ozona u podruju HFpranjenja-curenje zatitnog plina i vode za hlaenje

Mogunost pojave dubokih opekotina ako se naboj usmjeri direktno na kou

Novi TIG ureaji-ne koristi se sinusoidalni ve pravokutni oblik impulsa, nemapotrebe za visokom frekvencijom osim kod uspostavljanja elektrinog luka.


45/71

UREAJI ZA ZAVARIVANJE

Poeljno je koristiti DC (Direct Curent istosmjerna struja) ureaje sasnienim naponom praznog hoda,

Ureaji se moraju redovno odravati-izmjena potronih dijelova, ispuhivanjekomprimiranim zrakom

Voditi rauna o snazi ureaja i intermitenciji zbog spajanja na adekvatnuinstalaciju

Kabeli za zavarivanje moraju biti odgovarajueg presjeka, u suprotnom dolazido zagrijavanja i unitavanja izolacije

CE-Conformite Europene- deklaracija po kojoj proizvoa opremepotvruje sukladnost prema direktivama Europske zajednice, na sljedeemslajdu nabrojane su neke od skraenica normi


46/71

LVD-Low Voltage Directive EMC-Electromagnetic Compatibility Directive

PPE-Personal Protective Equipment Directive

EN 60974- Izrada ureaja za zavarivanje

Normom je definirana vrsta ugraenih zatitnih sistema kao i nain ispitivanja

SKUENI TIJESNI I ZATVORENI PROSTORI


47/71

SKUENI, TIJESNI I ZATVORENI PROSTORI

Poveana opasnost od guenja, trovanja, poara, eksplozija i elektrinogudara,

potrebne posebne mjere osiguranja,

dodatna ventilacija,

dvostruki sistemi zatite (elektrina struja, zatitni plinovi),

osiguranje ulaza i izlaza,

osiguranje radnih uslova (svjetlo, ventilacija, vibracije, manipulacijaalatom),

povean oprez i radna disciplina.

ZAVARIVANJE I POPRAVAK SPREMNIKA


48/71

ZAVARIVANJE I POPRAVAK SPREMNIKAOPASNIH TVARI

Zapaljive, otrovne i korozivne tvari u obliku tekuina, plina i praine, hemijskom anutvrditi sastav tvari

ienje tj. uklanjanje tvari (mehaniko, vodom, parom, kombinirano) ili inertizacijpara, duik, ugljini dioksid)

ISPIRANJE VODOM ISPIRANJE VODENOM PAROM

FIZIKI NAPOR I ERGONOMIJA


49/71

FIZIKI NAPOR I ERGONOMIJA

vaan problem s aspekta kvalitete zavara i psihofizikog stanja zavarivaa, rukovanje tekom opremom,

rukovanje tekim radnim komadima,

zahtjevne radne pozicije,

statiko optereenje,

visok radni intenzitet,

ponavljanje istih pokreta.

UTJECAJ MIKROKLIME NA RADNU


50/71

UTJECAJ MIKROKLIME NA RADNUSPOSOBNOST

osigurati optimalne uvjete zatita od sunca i kie

ventilacija

LASERI


51/71

LASERI

Izvor infracrvenog i UV zraenja,

isparavanje materijala,

visok intenzitet refleksije,

mogue opekotine i oteenje oiju,

radni prostor se mora zatititi pregradama od adekvatnih materijala,

sistem robot-laser mora biti dodatno osiguran zbog eventualnog kvara robota,

edukacija djelatnika.

PADOVI


52/71

PADOVI

Po statistici najei uzrok bolovanja duih od tri dana, velika uestalost kod montanih radova,

uzrokovani nedovoljnom koncentracijom, nepanjom ili elektrinim okom,

loa organizacija radnog mjesta,

skele i ljestve te radno mjesto moraju biti osigurani na odgovarajui nain.

ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA


53/71

ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA

Raspored opreme i alata, ispravnost ureaja i sustava za dovod plina,

dodatni materijali-tobolci,

prikljuak elektrode i mase,

radna dokumentacija- upute za zavarivanje,

zatitna oprema i odjea.

NE

DA

MEHANIKE OZLJEDE


54/71

MEHANIKE OZLJEDE

Opasnost od mehanikih ozljeda, pomoni alati runi i elektrini,

automati i naprave,

elektrootporno zavarivanje,

Isparavanje,

Iskrenje,

mehanike ozljede.

BUKA


55/71

BUKA

Buka- izvor u samom procesu ili pomonoj opremi, mogue privremeno, ali i trajno oteenje sluha,

prema direktivi 86/188/CEE maksimalna dozvoljeni intenzitet buke 85dB(A), ukratkim periodima do 90dB(A).

U naim pogonima buka je u dozvoljenim granicama prema studiji renomiranefirme INPROZ, ali su epovi za ui (antifoni) ipak standardni dio zatitneopreme.

PROTIV POARNA ZATITA


56/71

PROTIV POARNA ZATITA

Vatra je kontrolisano samoodrivo sagorijevanje koje je namjerno izazvano dabi se stvorili korisni efekti, ije je irenje u prostoru i vremenu kontrolisano,

Poar predstavlja proces nekontrolisanog sagorijevanja kojim se ugroavajuivoti i zdravlje ljudi, materijalna dobra i ivotna sredina, moe nastati kaoposljedica dejstva: groma, sunca, eksplozije, ovjeka.

Svaki zaposlenik je duan provoditi mjere zatite od poara na svom radnommjestu na nain utvren Zakonom, podzakonskim aktima, Pravilnikom o zatitiod poara .J. D.O.O. i uputstvima pisanim i usmenim, te uputstvima nadlenih

osoba. Poari i eksplozije,

u radnoj okolini potrebno je ukloniti ili zatititi sve lako zapaljive materijale,

preventiva od curenja plina (acetilen, vodik, kisik)-kontrola stanja opreme.

sredstva protupoarne zatite,


57/71

U kompaniji .J. D.O.O. Posjedujemo unutranjo-vanjsku hidrantsku mreukao i veliki broj protiv poarnih (PP) aparata rasporeenih nadohvat svakogzavarivakog boksa to jest radne maine. Uz ovaj kurs bit e Vam i pokazanokako se koristi PP aparat, kao i shema evakucionog puta.

UVJETI ZA NASTANAK POARA


58/71

UVJETI ZA NASTANAK POARA

Glavna tri uvjeta za nastanak i odravanje poara su: Gorivo (goriva tvar - vrsta, tena, gasna),

Kisik (odrava sagorijevanje),

Toplina (za dostizanje temperature paljenja) .

Izostanak bilo koje od ove tri stvari nema vatre princip gaenja

GAENJE


59/71

GAENJEGaenje je proces u kojemu se pomou sredstva za gaenje iz poara oduzima jedan ili uvjeta potrebnih za gorenje.

Sredstvo za gaenje - hemijske tvari kojima se postie gaenje - sva tri agregatna stanj(gasna, tekua ili kruta)

Najeda sredstva za gaenje:

voda,

pjena,

prah,

Ugljen dioksid - CO2

duik, vodena para,

haloni,

zamjenski haloni.

SREDSTVA ZA GAENJE


60/71

SREDSTVA ZA GAENJE

Klasifikacija poara prema vrsti tvari (navedena su sredstva za gaenje poaraodgovarajue klase):

A.(poar krutih tvari drvo, papir, slama, plastika, tekstil, ugljen): voda,prah, pjena, haloni, pijesak;

B.(poari zapaljivih tekudina - benzin, ulja, masti, lakovi, vosak, smole,katran): pjena, prah, haloni, CO2,voda;

C.(poari zapaljivih plinova metan, acetilen, propan, butan): prah, haloni;

D.(poari zapaljivih metala aluminij, magnezij, natrij, kalij): specijalnevrste praha, pijesak;

E.(poari ulja i masti): specijalno sredstvo

RUKOVANJE APARATIMA ZA GAENJE POARA


61/71

RUKOVANJE APARATIMA ZA GAENJE POARA

Prenosni aparat S-9

Uputa za rukovanje:

aparat donijeti na mjesto poara

osloboditi cijev sa mlaznicom, zatim izvuci osigura ruke

usmjeriti mlaznicu na poar

pritisnuli ruicu, zatim pustiti, priekali nekoliko sekundi (4 do 5 sekundi u zavisnosti od veliine aparata) i ponovno pritisnuti.Kod manjih aparata ruicu ne treba ponovno pritisnuti nego otvoriti slavinu na mlaznici.

gasiti sa udaljenosti 2 - 3 metra.

Prenosni aparati za gaenje ugljendioksidom (CO2)Uputa za rukovanje:

donijeti aparat do mjesta poara i osloboditi mlaznicu.

izvui osigura i podigni polugu (kod drugog tipa otvoriti ventil)

usmjerili mlaz malo iznad poara.

OSNOVI PRVE POMOI


62/71

OSNOVI PRVE POMOI

Pravilno i brzo ukazana prva pomo u sluaju nesree na radu ima velik znaaj iza nastradalog ovjeka i openito (jer smanjuje bol unesreenom, ubrzavanjegovo ozdravljanje, i spreava od mogue smrti).

Da bi se efikasno pruila prva pomo povrijeenom potrebno je:

Sauvati prisebnost

Provjeriti da li na mjestu nesree i dalje prijeti opasnost

Iznijeti povreenog na sigurno mjesto i pozvati hitnu slubu Povrijeenog prenositi paljivo (tako da mu glava bude a noge okrenule ti

smjeru kretanja.)

O svakoj povredi obavjestiti neposrednog rukovodioca.

PREVIJANJE RANA


63/71

PREVIJANJE RANA

Prva pomo se sastoji u stavljanju prvog zavoja. Prilikom stavljanja zavojaunutranji sterilni jastui ne smijemo dodirivati prstima. Lice koje pruaprvu pomo ako pri ruci nema sandue prve pomoi, bolje je da se rana ostavibez zavoja nego da je inficira neistim i prljavim zavojima i krpama. Licekoje prua prvu pomo ne smije ranu dirati prstima, niti je smije prati nistavljati sredstva za dezinfekciju (jod, alkohol i sl.).

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA


64/71

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA

Gubitak vee koliine krvi moe biti smrtonosno, zato je potrebno odmahzaustavili krvarenje ili ga smanjiti.

Malo krvarenje najee se zaustavlja pomou prvog zavoja. Kod rana kojezahvataju veu povrinu stomaka, grudi i leda stavlja se to vie sterilne gaze, pase zatim sve skupa stegne irokim zavojem.

Ako je veoma jako krvarenje privremeno se zaustavlja tako i srca, krvni sudpritisne uz kost i tako zaustavi intezivna cirkulacija krvi.

PRVA POMO KOD OPEKOTINA


65/71

PRVA POMO KOD OPEKOTINA

Ranu treba prekriti prvim zavojem, zavoj se ne smije puno stezati. Opekotinene smijemo dirati rukama, ili ako nema istog zavoja ili sterilne gaze bolje jeostaviti nepokrivenu. Na opekotine se ne smiju stavljati masti ulja i drugasredstva.

P PRVA POMO KOD POVREDE KIME


66/71

Kod mnogih povreda kime ne dolazi do povrede kimene modine ali sekimena modina moe naknadno povrijediti ukoliko unesreenom nije dataodgovarajua prva pomo a zatim i struna ljekarska pomo. Prenoenjepovrijeenog na rukama moraju uinili najmanje etiri lica. Prvi i drugiravnomjerno podiu povrijeenog za glavu i za noge a druga dvojica gaoprezno prihvataju ispod lea i ispod kukova.

VJETAKO DISANJE


67/71

Prilikom pruanja prve pomoi primjenjuje se dva naina vjetakog disanja,pasivni (usta na usta ili usta na nos), i aktivni (pomou ruku).

USTA NA USTA ILI USTA NA NOS - prvih desetak puta uduvavanjem vriti ee,a zatim nastaviti sa ritmikim upuhivanjem vazduha u plua unesreenog (po12 puta u minuti).

Ako se pri upuhivanju osjeti otpor, znak je da su putevi za disanje zatvorenipa ih treba oistiti.

SPOLJANA MASAA SRCA


68/71

Sa spoljanom masaom srca poeti im srce prestane da kuca. Da je srce prestalo da kuca

moe se osjetiti po prestanku kucanja ile kucanice na vratu i stegno i po mrtvakom izgleduunesreenog. Masaa srca se obavlja tako da se ritmiki vri pritiskivanjem izmeu grudnekosti i kime, tako se iz njega potjera krv u krvne sudove, to pokree srce na ponovnofunkcionisanje.

Pri spoljanjoj masai srca potrebno je:

Unesreenog poloiti na lea

Jastuasti dio lijevog dlana poloiti na donji dio grudne kosti, desnom rukom pritiskivatinadlakicu lijeve ake (jedan pritisak u jednoj sekundi, tj. 60 do 70 pritiska u minuti).

Voditi rauna da se poslije svakog pritiska grudi potpuno proire, ali nikako ne dizati ruke sa

grudi unesreenog. Druga osoba mora istovremeno vriti vjetako disanje pomou usta jer je to jedini put ka

uspjehu.

Spoljanju masau srca sa vjetakim disanjem vri se do uspostavljanja normalnog disanja inormalnog rada srca, odnosno do dolaska ljekara.

POMO KOD POVREDE OD UDARA


69/71

ELEKTRINE STRUJE

Unesreenog najprije odvojiti od napona. To se postie iskljuenjem dovoda el.struje,odnosno odvajanjem unesreenog od ureaja i instalacija pod naponom. U te svrhe sekoriste izolacioni materijali: suho drvo, ue, bluza, gumene rukavice i slino.

Tijelo unesreenog ili njegovu vlanu odjeu ne dodirivati rukama. Kod nesreeizazvane visokim naponom jer se ne moe obezbjediti dovoljna izolacija. U ovomsluaju mora se iskljuiti dovod elektr.energije.

Vjetako disanje i masau srca treba primjenjivati i pored znakova providne smrtisve do uspostavljanja normalnog funkcionisanje organa za disanje i rada srce, odnosno

do dolaskaljekara. Spasilac mora znati da vjetako disanje i masau srcapredstavljaju jedinu manu da seplua i srce unesreenog ponovo pokrenu.

Sa vjetakim disanjem moe prekinuti samo onda kada takvu odluku donese ljekar.


70/71

HVALA NA PANJI !!!


71/71

LITERATURA:

1. Pravilnik Zatite na radu .J. D.O.O. Biha 2013;

2. Zatita na radu, Brodosplit, Split 2007;

3. Opasnosti i zatita na radu pri zavarivanju, Sveuilite u Zagrebu,Zagreb2008;

4. Pravilnik o zatiti od poara .J. D.O.O. Biha, 2013:

5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_na_radu

Documents

Zaštita na radu