10/11/12 1

Zavod za javno zdravstvo FBIH - Ekonomski fakultet UNSA Kontinuirana profesionalna edukacija iz zdravstvenog menadžmenta

UVOD U ZDRAVSTVENI SISTEM Faktori utjecaja na zdravstveni sistem Podsistemi zdravstvenog sistema Nosioc modula Prof. dr Dragana NIkšić

10/11/12 2

FAKTORI UTJECAJA NA RAZVOJ ZDRAVSTVENIH SISTEMA

10/11/12 3

ZDRAVSTVENI SISTEMI – FAKTORI UTICAJA n  Ekonomski okvir n  Demografska kretanja n  Epidemiološki trendovi n  Društveni kontekst n  Državna organizacija

10/11/12 4

Ekonomski okvir n  ekonomske mogućnosti društva i stopa izdvajanja za

zdravstveni sistem n  promjene u području rada i zaposlenosti n  načini finansiranja zdravstvenih sistema n  odnos javnog i privatnog u zdravstvenom sistemu n  razlike između bogatih i siromašnih građana n  kontrola troškova i racionalizacija potrošnje n  utjecaj tehnološkog razvoja na povećanje troškova

zdravstvene zaštite.

n  Zdravstveni sistemi su na razne načine vezani uz društveni kontekst. Danas se ta društvena povezanost uglavnom izražava kroz teškoće u finansiranju zdravstvenih sistema

10/11/12 5

Demografska kretanja n  demografska kretanja danas: n  smanjeni natalitet, fertilitet i mortalitet, n  starenje stanovništva n  očekivani bolji zdravstveni status n  povećana očekivanja od zdravstvene

zaštite u starijoj dobi, n  promjene u strukturi porodice, posebno

povećana ekonomska aktivnost žena, n  rast broja porodica sa jednim roditeljom n  smanjivanje socijalne funkcije porodice

10/11/12 6

Epidemiološki trendovi n  epidemiološka tranzicija koja

diferencira uzroke oboljenja i smrtnosti,

n  novi tipovi bolesti n  pitanja odnosa društvenog i

zdravstvenog statusa, posebno činjenice o povećanju zdravstvenih nejednakosti u savremenom svijetu.

10/11/12 7

Epidemiološki trendovi n  veza između bogatstva zemlje i

epidemioloških trendova polako gubi jasne obrise nakon nivoa od 6.000 US$ per capita

n  dalje povećanje prihoda ne donosi i mnogo bolje rezultate u standardnim pokazateljima zdravlja.

n  razvijene zemlje svijeta danas prolaze kroz tzv. drugu epidemiološku tranziciju, što će zahtijevati novi pristup objašnjavanju razlika u zdravstvenom statusu,odnosno veću usredotočenost na vezu životnih stilova i zdravstvenog statusa.

10/11/12 8

Društveni kontekst

n  kulturne i socijalne razlike među pojedinim zemljama i pojedinim društvenim grupama

n  tipovi bolesti vezani uz životne i zdravstvene stilove

n  način na koji pojedinac i društvo odgovaraju na pojavu bolesti

n  pitanje društvenog i državnog konteksta obuhvata niz istorijskih, kulturnih, razvojnih i socijalnih činjenica koje se prepliću unutar zdravstvenog sistema pojedine zemlje.

n  razlike postoje unutar različitih tradicija zdravstvenog osiguranja.

10/11/12 9

Državni kontekst 1.način na koji država interveniše u zdravstvenom području 2.stepen administrativne uključenosti 3.administrativne kontrole 4.interesi i pozicija moći u i oko zdravstvenog sistema 5.načini odlučivanja i participacije građana u zdravstvenom sistemu

10/11/12 10

Medicinsko školstvo

Zdravstveni kadrovi

Zdravstvene ustanove

Makro i mikroekonomika

zdravstva

Farmaceutska industrija

i distribucija lijekova

Naučne ustanove Zdravstvena

ekologija; poljoprivreda

privreda trgovina

Država, zdravstvena

politika

Korisnici zdravstvenih usluga

informatika

Podsistemi zdravstvenog sistema

10/11/12 11

Naučne ustanove (fakulteti)

Ekonomika

Zdravstvena ekologija

Država

Farmaceut-

ska industrija

Medicinsko školstvo

Zdravstvene ustanove

Zdravstveni kadar

Korisnici zdravstvene

zaštite stanovništvo

POVEZANOST PODSISTEMA DANAS

10/11/12 12

PODSISTEMI ZDRAVSTVENOG SISTEMA

Stanje sistema je ovisno od stanja njegovih elemenata, podsistema

Najznačajniji podsistemi zadravstvenog sistema su:

n  zdravstvena ekologija, n  naučno istraživački rad, n  medicinsko obrazovanje, n  kadrovi u zdravstvu, n  zdravstvene ustanove, n  farmaceutska proizvodnja i snabdjevanje lijekovima, n  ekonomika i finansiranje zdravstva, n  upravljanje zdravstvom

n  stanovništvo kao korisnik zdravstvenih usluga

10/11/12 13

ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

Zdravstvena ekologija n  posmatra ekološke probleme, utjecaj okoliša na zdravlje. Posebno važni: n  kvalitet vode i vodosnabdijevanje n  otpadne materije n  zrak n  zrak unutar prostora n  tlo n  ispravnost hrane n  kvalitet stanovanja n  ................ Značaj veliki, moć velika, interes društva nizak

10/11/12 14

NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD Naučne institucije

Naučno-istraživački rad n  unapređuje rad zdravstvenog sistema

istraživanjem poremećaja zdravlja, masovnih oboljenja i rizičnog zdravstvenog ponašanja stanovništva i grupa

n  Unapređuje rad zdravstvenog sistema analizom podsistema i njegovih komponenti

Moć beznačajna, uloga velika

10/11/12 15

MEDICINSKO OBRAZOVANJE

n  predstavlja školovanje i usavršavanje svih profila

zdravstvenih radnika kroz sistem srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja.

n  Međunarodne deklaracije i dokumenti koji usmjeravaju sadržaje medicinske edukacije: Edinburška deklaracija, Lisabonska inicijativa, Bečka deklaracija i Bolonjska deklaracija (2002)

n  Važno pitanje sa kojim se suočavaju sve zemlje je - koliko ljekara, med. sestara i saradnika obrazovati i obučavati za postojeći sistem zdravstvene zaštite???

n  Moć velika, interes nizak

10/11/12 16

KADROVI U ZDRAVSTVU n  davaoci zdravstvenih usluga su tzv. “živi “

resurs. n  predstavljaju nosioce kreativne djelatnosti

u zdravstvu na svim nivoima zdravstvene zaštite.

n  Moć velika ukoliko nisu fragmentirani, interes zavisi od motivacije

10/11/12 17

KADROVI U ZDRAVSTVU

n  Važno - odgovarajuće obrazovanje i edukacija za potrebe sistema

n  Obezbjeđenost stanovništva zdravstvenim radnicima

n  broj ljekara na 1000 stanovnika 2006. BIH – 1,32 Cuba - 5,59 Belgija – 4,49 Rusija - 4,25 Njemačka 3,37 Austria - 3,38 Australia - 2,47 USA – 2,56 Turska - 1,35 Sudan - 0,22 Pakistan -0,77 Angola -0,08

10/11/12 18

ZDRAVSTVENE USTANOVE

Davaoci usluga i ugovarači u sistemu zdravstva n  mjesta obavljanja zdravstvene djelatnosti n  državno, privatno i mješovito vlasništvo n  vanbolničke i bolničke ustanove Uloga u sistemu velika Interes javnih ustanova mali, a privatnih veliki

10/11/12 19

FARMACEUTSKA PROIZVODNJA I SNABDJEVANJE LIJEKOVIMA

Farmaceutska proizvodnja i snabdjevanje lijekovima n  predstavlja važnu kariku u finalizaciji zdravstvenih

usluga n  izbor lijeka, njegov kvalitet i cijena koštanja utiču

na uspjeh medicinskog tretmana korisnika zdravstvene usluge

Uloga u sistemu je velika Interes je ogroman (profit farmaceutskih kuća)

10/11/12 20

EKONOMIKA I FINANSIRANJE ZDRAVSTVA

n  bitan dio zdravstvenog sistema sa aspekta

ekonomske cijene zdravlja i svih aktivnosti na planu ostvarivanja zdravstvenih usluga

n  Makroekonomika n  Mikroekonomika n  Finansiranje zdravstvene zaštite Moć pregovaranja velika, nema interesa za pitanje zdravlja već samo za pitanja bolesti – opravdanje: malo novaca ?

10/11/12 21

UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENIM SISTEMOM

Upravljanje zdravstvenim sistemom n  u BiH ostvaruje se na nivou Federacije BiH i Republike

Srpske u saradnji sa kantonalnim-regionalnim ministarstvima za zdravstvo, profesionalnim udruženjima zdravstvenih radnika i ustanovama za njihovu edukaciju (medicinske škole i fakulteti)

n  Zdravstvena politika određuje sistem zdravstva: “ zdravstvena zaštita je socijalno dobro” ili tržišni mehanizam

i privatni kapital n  Regulatorne mjere preko zakona i pravilnika n  Kompetitivne mjere – veće ovlasti državi u promjeni sistema

finansiranja Moć je velika, interes promjenjljiv zavisno od vladajućih stranaka

10/11/12 22

STANOVNIŠTVO – KORISNIK - KLIJENT

n  Stanovništvo je u funkciji korisnika usluga zdravstvenog sistema Utjecaj na sistem zdravstvene zaštite i njegovo korištenje imaju: n  starost, n  spol, n  obrazovanje, n  ekonomski status, n  zdravstveno stanje, n  životni stilovi ponašanja Interes korisnika je da dobiju kvalitetnu uslugu Uloga i snaga u sistemu su značajni, ako nisu fragmentirani

10/11/12 23

ZDRAVSTVENE POTREBE

§  Potreba predstavlja nedostatak, manjak nečega

§  Zdravstvena potreba bi time ukazivala na nedostatak zdravlja

§  Multidimenzionalnost potreba čini da potrebe nije moguće kvalitetno definisati polazeći samo sa stanovišta jedne naučne discipline

§  Prema WHO, zdravstvene potrebe mogu se definisati kao naučno utvrđena odstupanja od zdravlja koja zahtjevaju primjenu preventivnih, kurativnih i eventualno kontrolnih i eradikacionih mjera (1971g. )

„

10/11/12 24

Definicija pojma ”Zdravstvena potreba u profesionalnom značenju” je stručno i naučno utvrđeno stanje koje opravdava intervenciju ili medicinsku zaštitu za pojedinca ili grupu građana /populaciju

“Potreba za zdravstvenom zaštitom” je sinonim pojmu zahtjev – subjektivan stav (ne nužno utemeljen) o potrebi intervencije ili medicinske zaštite koji iskazuju građani, pojedinci i grupe

“Potreba za zdravstvenom zaštitom” je ona količina zdravstvenih usluga koju treba pružiti da bi se zaštitilo ili unaprijedilo zdravstveno stanje u mjeri koju omogućava postojeće medicinsko znanje i tehnologija

“Potreba za zdravstvenom zaštitom” u ekonomiji - minimalni iznos resursa potreban da ostvarenje koristi uslijed intervencije

10/11/12 25

Prepoznavanje i ostvarenje potreba – pogled pojedinca/populacije

Nema potrebe

Neshvaćena potreba

Potencijalni zahtjev

Nezadovoljen zahtjev

Pojedinac Poremećaj zdravlja shvaćena

potreba Zahtjev-

prepoznata potreba Korištenje-

Zadovoljene potrebe

Koristi: zdrav ili

poboljšano zdravstveno

stanje ili olakšane tegobe

Potrebe za zdrav. zaštitom

Kadar,objekti, oprema,zdr.osig.

Neshvaćena potreba: asimptomatska simptomatska vulnerabilna

zdrav

Prepoznata od pojedinca Profesionalno definisana P

Naučno potvrđena P

10/11/12 26

Vrste zdravstvenih potreba n  Shvaćene (percipirane) potrebe mogu biti zadovoljene i nezadovoljene: n  zdravstveni resursi, n  finansijska dodtupnost n  saznanje o bolesti n  prihvatanje ponuđenih metoda liječenja

n  Neshvaćene potrebe: n  simptomatske (izraženi simptomi bolesti), n  asimptomatske (bez prisustva subjektivnih i objektivnih simptoma bolesti) n  i vulnerabilne (osjetljive populacione grupe, koje zahtjevaju permanentni

zdravstveni nadzor, npr. djeca, mladi, žene fertilne dobi, starije osobe).

10/11/12 27

Vrste zdravstvenih potreba

n  Profesionalno definisane potrebe od strane zdravstvenih radnika (TBC,hepatitis b,c,oralno zdravlje)

n  Naučno dokazane ( pušenje i rak

pluća, ishrana i karijes, fizička neaktivnost i gojaznost)

10/11/12 28

Faktori od uticaja na kvantum zahtjeva n  demografske karakteristike stanovništva – npr. veća je

učestalost zdravstvenih zahtjeva lica treće životne dobi žena fertilne dobi (zbog trudnoće i porođaja).

n  stepen obrazovanja – evidentan je povećan broj zahtjeva za zdravstvenom zaštitom visoko obrazovanih osoba u odnosu na osobe sa nižim stepenom obrazovanja.

n  navike i stavovi stanovništva prema vlastitom zdravlju – veći broj zahtjeva dolazi od strane gradskog, a manji broj od strane ruralnog stanovništva.

10/11/12 29

Faktori od uticaja na kvantum zahtjeva

n  uvjeti života i rada

n  dostupnost i pristupačnost zdravstvene službe -

10/11/12 30

Vrste zahtjeva n  Potencijalni zdravstveni zahtjevi:zahtjevi koji ostaju

nerealizovani. n  Uzrok njihovog nerealizovanja može biti pacijentov strah

od: suočavanja sa istinom o postojanju bolesti, tretmana i ishoda bolesti; nepovjerenje u zdravstveni sistem ili preferiranje alternativnih metoda liječenja.

n  n  Izraženi zdravstveni zahtjevi: zadovoljeni i nezadovoljeni. n  Zadovoljenje zdravstvenih zahtjeva zavisi o sistemu

zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja.

10/11/12 31

Realizacija zahtjeva- korištenje zdravstvene zaštite

Do realizacije zdravstvenih zahtjeva dolazi: n  kada je bolest dovoljno ozbiljna da prisiljava čovjeka na neku akciju, tj da zatraži medicinsku pomoć;

n  kada u čovjekovoj percepciji postoje pristupačni i prihvatljivi uslovi za zadovoljavanje potreba po cjeni koju je on voljan i ekonomski sposoban za plati

10/11/12 32

Studija zahtjeva i korištenja prema očekivanom obimu i vrsti zahtjeva za zdravstvenom zaštitom

n  73-80% stanovništva je relativno zdravo n  20-27% ispoljava zahtjev za zdravstvenom zaštitom: najčešći korisnici djeca 0-5 godina i stariji od 65 godina n  96% ostvaruje kontakt u zdravstvenoj ustanovi , a4% van

zdravstvene ustanove n  Akutne bolesti prema hroničnim na 100 pacijenata: 72:28 n  Prema fazi bolesti na 100 pacijenata: 57 je bilo bolesno, 29 u

fazi oporavka, 9 se osjeća dobro i 5 pacijenata traži usluge druge prirode

n  Broj zahtjeva po stanovniku kreće se od 2.6-12 godišnje n  Broj hitnih slučajeva na 100 pacijenata: od 0,05 do 1,9 n  Specijalističke usluge treba oko 20 -30 na 100 pacijenata, od čega 31% internističkih, 20% hirurških, 19% oftalmoloških.

10/11/12 33

Zdravstvene determinante• socioekonomski i demografski faktori• faktori životnog stila• ekološki faktori

Zdravstveno stanje

• smrtnost

• poboljevanje/ invaliditet• dobrobit

Ishodi• opseg usluga• korištenje usluga

Zdravstveni sistem

Unosi• politika• financiranje• ljudski resursi• organizacija i menedžement

Izlazi • informcija• dostupnost i kvalitet usluga

Područja mjerenja zdravstvenih indikatora

10/11/12 34

Individualni i javnozdravstveni pristup ocjene zdravstvenog stanja - Elementi ocjene Individualni pristup Javnozdravstveni

pristup

Cilj ocjene Liječenje i poboljšanje zdrav. stanja pojedinca

Unaprijeđenje zdravlja populacije

Predmet ocjene pojedinac Populacija, grupa

Mehanizmi ocjene Anamneza,fizikalni pregled Socijalnomedicinska dg

Instrumenti Dijagnostika Indikatori

Procjena težine stanja - dijagnoza

Diferencijalna i definitivna Dg Vodeće bolesti i uzroci smrti.........

Plan djelovanja Terapijski plan Programi zaštite zdravlja

Evaluacija Zdrav, poboljšano stanje, rehabilitacija

Evaluacija uspješnosti mjera zaštite

10/11/12 35

Provjera zdravlja i zdravstvenih potreba populacije

Podrazumijeva postojanje rutinskog procesa procjene zdravstvenih potreba stanovništva kojim se sistemski prati i opisuje zdravstveno stanje populacije i njene zdravstvene potrebe;

n  Redovno se, godišnje, revidiraju zdravstveno stanje i zdravstvene potrebe cijelokupnog stanovništva;

n  Uključuje doprinos zajednice procijeni (njene stavove i mišljenje) I njezino aktivno učešće;

n  Uključuje mortalitetnu i morbiditetnu statistiku kao i ostale dostupne izvore informacija;

n  Uključuje informacije o uz zdravlje vezanom ponašanju iz populacijskih studija kako bi se identificirali faktori rizika, njihova učestalost i međuzavisnost.

10/11/12 36

MJERENJE ZDRAVSTVENOG STANJA n  Dramatično povećanje očekivanog trajanja života

u većini razvijenih zemalja čine jedan od najznačajnijih napredaka u posljednjih nekoliko desetljeća.

n  Ali zašto produžiti život ako će to biti popraćeno povećanjem težih mentalnih oštećenja?

n  Izazov - produženje životnog vijeka u dobrom zdravlju.

n  U tom kontekstu, klasični pokazatelji smrtnosti nisu više dovoljni za praćenje zdravstvenog statusa populacije.

n  Razrađeni su sintetički indeksi zdravlja

10/11/12 37

Indikatori SZO - HFA 21 1. Demografski i socio-economski indikatori

2. Zdravstveno stanje: Ø  Indikatori mortaliteta Ø  Indikatori morbiditeta Ø  Indikatori onesposobljenosti Ø  Hospitalizacija – bolnički morbiditet

3. Determinante zdravlja Ø  Stil života Ø  Zdravstveno ponašanje Ø  Životna i radna okolina

4. Indikatori zdravstvenog sistema Ø  Prevencija Ø  Zaštita zdravlja Ø  Resursi zdravstvene zaštite Ø  Korišćenje zdravstvene zaštite Ø  Zdravstveni troškovi i financiranje Ø  Kvalitet zdravstvene zaštite i izvršenja

10/11/12 38

Zdravstveni indikatori evropske zajednice ECHI 1. Demografski i socio-ekonomski faktori 2. Zdravstveno stanje Ø  indikatori mortaliteta Ø  indikatori morbiditeta, specifičani po bolestima Ø  indikatori za ocjenu generičnog zdravstvenog stanja Ø  složene mjere zdravstvenog stanja 3.Zdravstvene determinante Ø  lični i biološki faktori Ø  zdravstvene navike Ø  zivotno i radno okruženje

10/11/12 39

Zdravstveni indikatori evropske zajednice ECHI

4. Zdravstvene usluge Ø  Indikatori za ocjenu zdravstvenih resursa Ø  Indikatori za korištenje zdravstvenih usluga Ø  Indikatori za praćenje zdravstvenih troškova i financiranje 5. Zdravstvene intervencije Ø  promocija zdravja

10/11/12 40

ECHI : Health Status Indicators 1. Life expectancy 2. Infant mortality 3. Perinatal mortality (foetal deaths plus early

neonatal mortality) 4. Standardised death rates Eurostat 65 causes 5. Drug-related deaths 6. HIV/AIDS 7. Lung cancer 8. Breast cancer 9. (Low) birth weight 10 Injuries: road traffic 11. Injuries: workplace 12. Self-perceived health 13. Prevalence of any chronic illness 14. Health expectancy, based on limitation of

usual activities http:// ec.europa.eu./health/ph information/

disemination/echi/echi2

10/11/12 41

Očekivana dužina trajanja života na rođenju - LE Očekivana dob zdravog života - HLY

n  Očekivana dužina trajanja života je broj godina koji se očekuje da će neka osoba živeti ukoliko se postojeća stopa mortaliteta prema godinama starosti nastavi:

- na rođenju - u 5. godini - u 60. godini n  Prema procjeni Svjetske banke, očekivana dužina života pri

rođenju 2006. za muškarce je 72,1 a za žene 77,3 godine, 73,5g (BIH), n  Evropa 27 – 82,1(Ž) i 75,8 (M)

n  Očekivana dob zdravog života – prosječan br. godina života nakon uzimanja u obzir god. života sa bolešću ili povredom

n  Evropa 15 – 1999. – 63,9 (Ž) – 63,2 (M) n  Evropa 15 - 2003. – 66,0(Ž) – 64,5 (M)

10/11/12 42

Strukturni indikatori LE i HLY:prema ECHI

10/11/12 43

Globalna težina bolesti

•  GBD predstavlja gubitak zbog prerane smrti – razlika između godina stvarne smrti i očekivanog trajanja života u stanovništvu niskog mortaliteta i gubitka godina zdravog života uslijed nesposobnosti uzrokovanih tom bolešću.

•  Indikator DALY - Disability-adjusted life year – izražava se u broju godina gubitaka zbog prerane smrti i onesposobljenosti zbog bolesti ili u % za pojedine bolesti od ukupnog broja bolesti

10/11/12 44

Grupe nezaraznih oboljenja Broj umrlih u hiljadama

% svih uzroka

Opterećenje bolešću (DALYs) u hiljadama

% svih uzroka

Oboljenja sistema krvotoka 5067 52% 34421 23%

Maligne neoplazme 1855 19% 17025 11%

Oboljenja digestivnog trakta 391 4% 7117 5%

Oboljenja respiratornog sistema 420 4% 6835 5%

Neuropsihijatrijska oboljenja 264 3% 29370 20%

Diabetes mellitus 153 2% 2319 2%

Bolesti organa čula 0 0% 6339 4%

Skeletno-mišićna oboljenja 26 0% 5745 4%

Sve nezarazne bolesti 8210 84% 115339 77%

Sve bolesti 9564 150322

Opterećenje bolešću i smrću od nezaraznih bolesti u Evropskom regionu -2005