Zavod za prostorno planiranje d.d. Punitovci/text...(12) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, listopad 2009.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG

PLANA UREĐENJA OPĆINE PUNITOVCI

Nositelj izrade plana: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

OPĆINA PUNITOVCI

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

IZMJENE I DOPUNE PPUO PUNITOVCI

Direktor:

___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj:

_________________________ SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.

Stručni tim:

Sandra Horvat, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing.građ. Mirko Strahinić, dipl.ing.stroj. Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn. Zdravko Orešković, dipl.ing.prom. Stojan Stojković, dipl.iur. Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tehnička obrada: Tomislav Fiala, građ.teh.nis.

Datum izrade: listopad, 2009. godine

SADRŽAJ:

S A D R Ž A J Stranica

0. OPĆI DIO

1. Naslovna stranica

2. Potpisni list

3. Sadržaj

4. Izvadak iz sudskog registra

5. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

6. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja

7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

8. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga Plana

I. TEKSTUALNI DIO PLANA 1

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA 1

2. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA 1

3. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA - ODREDBE ZA PROVOĐENJE 3

4. IZMJENE I DOPUNE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA

18

II. OBVEZNI PRILOZI 19

A) POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTOVATI U IZRADI PLANA 19

B) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA 20

III. KARTOGRAFSKI DIO PLANA Stranica IZMJENE KARTOGRAFSKOG DIJELA 21 Redni broj

Broj prikaza KARTOGRAFSKI PRIKAZI: Mjerilo

1 4A. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Josipovac Punitovački

1:2 880

2 4B. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Krndija

1:5 000

3 4C. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci 1:2 880

1

I. TEKSTUALNI DIO PLANA

1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA Prostorni plan uređenja općine Punitovci donesen je 2006 ("Službeni glasnik" Općine Punitovci br. 2/06). Općina Punitovci donijela je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Punitovci ("Službeni glasnik"Općine Punitovci br 02/08) na temelju koje se ove izmjene izrađuju. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Punitovci obuhvaćaju usklađivanje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji pretežito u smislu usklađenja terminologije definirane navedeni Zakonom, korigiranjem izgrađenog i neizgrađenog područja građevinskih područja sukladno predmetnom Zakonu, te utvrđivanje granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Punitovci, umjesto Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Punitovci, te Urbanističkih planova uređenje unutar građevinskog područja naselja Josipovac Punitovački.

Izmjene i dopune izrađuju se u Odredbama za provođenje i kartografskim prikazima

4A. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Josipovac Punitovački

1:2 880

4B. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Krndija

1:2 880

4C. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci 1:2 880

2. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA

S obzirom da izmjene i dopune obuhvaćaju korigiranje izgrađenog i neizgrađenog područja građevinskih područja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji mijenjaju se i:

tablica 9. „GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA“ i tablica 10. PRIKAZ USKLAĐENOSTI POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA S

MAKSIMALNIM POVRŠINAMA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA DEFINIRANIM PROSTORNIM PLANOM OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE

U tablici broj 9 mijenjaju se površine izgrađenog područja naselja koje su bile definirane sukladno Prostornom planu Osječko–baranjske županije i definiraju sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, a u tablici 10. mijenja se opis površina i dodaje komentar (zadržavaju se izgrađene pov. definirane sukl. PPOBŽ radi dokaza usklađenosti s PPOBŽ).

2

Tablica 9. i komentar ispod tablice koji glase: Tablica 9. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

NA

SELJ

E

POVR

ŠIN

A P

LAN

IRA

NO

G

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POST

OTA

K IZ

GR

AĐ

ENO

STI

GR

AĐ

EVIN

SKO

G

POD

RUČ

JA(%

)

PLA

NIR

AN

I BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

015.

GO

DIN

E

PLA

NIR

AN

A G

UST

OĆ

A (s

tan

/ ha)

JOSIPOVAC PUNITOVAČKI 70,02 55,93 79,88 800 11,43 JURJEVAC PUNITOVAČKI 46,28 37,12 80,21 300 6,48 KRNDIJA 24,85 19,87 79,96 90 3,62

PUNITOVCI 84,99 57,1 67,18 750 8,82

ukupno 226,14 170,02 75,18 1940 8,58

Izgrađeno područje definirano je na osnovi kriterija propisanih Prostornim planom Osječko –baranjske županije: Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine. Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

Zamjenjuju se tablicom 9. i komentarom ispod tablice koji glase: Tablica 9. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

NA

SELJ

E

POVR

ŠIN

A P

LAN

IRA

NO

G

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A IZ

GR

AĐ

. PO

DR

UČ

JA (h

a)

POVR

ŠIN

A N

EIZG

RAĐ

ENO

G,

ALI

UR

EĐEN

OG

DIJ

ELA

POST

OTA

K IZ

GR

AĐ

ENO

STI

GR

AĐ

EVIN

SKO

G

POD

RUČ

JA(%

)

PLA

NIR

AN

I BR

OJ

STA

NO

VNIK

A 2

015.

GO

DIN

E

PLA

NIR

AN

A G

UST

OĆ

A

(sta

n / h

a)

JOSIPOVAC PUNITOVAČKI 70,02 55,99 3,49 79,96 800 11,43 JURJEVAC PUNITOVAČKI 46,28 37,99 8,29 82,09 300 6,48 KRNDIJA 24,85 19,87 0,00 79,96 90 3,62

PUNITOVCI 84,99 60,05 8,34 70,66 750 8,82

ukupno 226,14 173,90 20,12 76,90 1940 8,58

Izgrađeno i neizgrađeno područje definirano je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.

3

3. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA - ODREDBE

ZA PROVOĐENJE • Odredba za provođenje koja glasi:

(8) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.

Mijenja se i glasi:

(8) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i viši prostorni standardi od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO.

• Odredbe za provođenje koje glase:

(11) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.

Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (162.) - (165.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.

Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).

(12) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

Mijenjaju se i glase:

(11) Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Prometnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (162.) - (165.) ovih Odredbi, spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.

Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).

(12) Za građevine koje se postavljaju na površine javne namjene(kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu površine javne namjene.


(14) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.

4

(15) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

''Građevne čestice infrastrukturnih građevina ne moraju imati regulacijsku liniju duljine 6,0 m.''

(16) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.


(14) Cesta i druga prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.

(15) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na površinu javne namjene ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

Građevne čestice infrastrukturnih građevina ne moraju imati regulacijsku liniju duljine 6,0 m. (16) Zajednička međa građevne čestice i površine javne namjene je regulacijska linija, a dvorišne

međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu površine javne namjene.


(28) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.

(29) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(30) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(31) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:

- nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u

5

pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

- prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.

Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.

Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (28.) ovih Odredbi.

(32) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.

U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja.

Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja.

Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.

Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl.

Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.


(28) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto)

površina (m²), ukupna visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), pretežito ukopana etaža (PPo),suteren (S), prizemlje (P), katovi (K) i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.

(29) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,.

(30) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

(31) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m.

Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (28.) ovih Odredbi.

6

(32) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

• Iza odredbe za provođenje (32) dodaje se odredba za provođenje (32a) koja glasi:

(32a) Pretežito ukopana etaža (PPo) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.

• Odredba za provođenje koja glasi:

(38) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.

Mijenja se i glasi:

(38) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati prostornim planovima užih područja u smislu određivanja višeg prostornog standarda (manja maksimalna visina i/ili etažna visina, manji koeficijenti izgrađenosti).


(45) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima

građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.

Mijenja se i glasi:

(45) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- pristup s prometne površine (kolnik izveden u kamenom materijalu –makadam- min. širine 4,0 m, )

- odvodnja otpadnih voda

- propisani broj parkirališnih mjesta

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar,

7

u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje dozvola odnosno rješenje ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.


(50) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja.

(51) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja.

Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.

(52) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(50) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije.

(51) Etažna visina obiteljske stambene građevine u naselju Punitovci ne može biti veća od

podruma, poluukopane etaže ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja, a u ostalim naseljima ne može biti veća od podruma poluukopane etaže ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja.

Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i manje etažne visine od onih utvrđenih u prethodnom stavku.

(52) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(58) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

8

Mijenja se i glasi:

(58) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum, poluukopana etaža i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(75) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE

GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. visina građevine je 7,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE



popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. visina građevine je 10,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

9

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3

nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

Mijenja se i glasi:

(75) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE

GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE



popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, poluukopana etaža prizemlje i potkrovlje,

- max.ukupna visina građevine je 7,0 m,


- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE



popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. ukupna visina građevine je 10,0 m,


10

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum,

poluukopana etaža i 3 nadzemne etaže,

- max. ukupna visina građevine je 13,5 m.


(88) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.

Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,2 m.

(89) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

Mijenja se i glasi:

(88) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, poluukopana etaža, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.

Maksimalna ukupna visina poljoprivredne građevine iznosi 7,2 m.

Etažne visine ili ukupne visine poljoprivrednih građevina mogu biti i veće ukoliko je to uvjetovano tehnološkim procesom.

(89) Ukupna visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(100) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum, poluukopana etaža, i prizemlje.

(101) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.


(100) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum, poluukopana etaža, prizemlje i pokrovlje.

(101) Ukupna visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine

11

može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.

• Naslov koji glasi:

2.1.10. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama

Mijenja se i glasi:

2.1.10. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na površinama javne namjene


(106) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.

Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(107) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 1,80 m.


(106) Građevine koje se grade na površinama javne namjene su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.

Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(107) Građevine koje se grade na površinama javne namjene ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 1,80 m.


(120) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine.

Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.

12

Mijenja se i glasi:

(120) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s prometne površine.

Prometna površina iz stavka 1. ovog članka mora biti ili postojeća cesta ili poljski put širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe prometne uvjete vatrogasnog pristupa utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu ili ulicu.


(129) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl.

Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici).

Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.

Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva tehnološki proces.

Mijenja se i glasi:

(129) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine i sl.

Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici).

Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.

Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1k+ Pk, a iznimno i veća, kada to zahtijeva tehnološki proces.


(135) Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina.

Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.

Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.

Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja.

Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina.

13

Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno točki (134.) ovih Odredbi.

Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada to zahtijeva tehnološki proces.

(136) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.

Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura:močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu i ostalom obradivom tlu. Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu, ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz točke (122.) ovih Odredbi.

Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.

Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.

Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.

Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.

Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.


(135) Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina.

Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.

Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.

Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja.

Prateći sadržaji iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina.

Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja sukladno članku 137. ove Odluke.

Najveća etažna visina građevina iz stavka 1. ovoga članka može biti P+1K+Pk, a iznimno i veća kada to zahtijeva tehnološki proces.

(136) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.

Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura:močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu i ostalom obradivom tlu. Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu, ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz članka 125. ove Odluke.

14

Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.

Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.

Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.

Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P+Pk.

Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka.


(141) Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.

Nova istražna polja mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu, ostalom obradivom tlu, gospodarskim šumama, ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene, ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu i rijeci Vuki, a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu.

Istražna polja se ne mogu osnivati na područjima prirode zaštićenim prema posebnom propisu i područjima prirode zaštićenim dokumentima prostornog uređenja.

Mijenja se i glasi:

(141) Na području Općine nisu evidentirana eksploatacijska ili istražna polja mineralnih sirovina.

Nova istražna polja mogu se formirati na području cijele općine, osim na područjima izuzetim posebnim propisima.


(142) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema odredbama ove Odluke može graditi van građevinskog područja.

Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.

Mijenja se i glasi:

(142) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema odredbama ove Odluke može graditi van građevinskog područja.

Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum, prizemlje i potkrovlje.

• U odredbi za provođenje (191.) , prva rečenica koja glasi:

Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama po potrebi s obje strane ulica.

Mijenja se i glasi:

Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u površinama javne namjene po potrebi s jedne ili s obje strane ulica.

15

• U Odredbama za provođenje Plana u naslovu poglavlja pod brojem 7. riječi:

''zbrinjavanje otpada'' se zamjenjuju riječima: ''Gospodarenje otpadom''.

• Odredba za provođenje 219., točka a, podtočka 3., riječ: ''zbrinjavanjem'' zamjenjuje se riječju: ''gospodarenjem''.

• Odredba 219. stavak 1., točka b) Zaštita voda, alineje 2 i 3 koje glase:

- izvorište pitke vode s područja Općine (crpilište Josipovac Punitovački) utvrđuje se krugom radijusa 2.000 m, unutar kojega vrijede mjere zaštite sanitarnih zona izvorišta za treću zonu,

- površine s područja Općine koje su unutar vodozaštitnih područja crpilišta koja su smještena u okolnim općinama, ali im se vodozaštitne zone protežu i na području Općine Punitovci, osigurava se provođenje mjera iz Odluke o sanitarnim zonama tih crpilišta,

mijenjaju se i glase:

''- izvorište pitke vode s područja Općine (crpilište Josipovac Punitovački) utvrđuje se krugom radijusa 2.000 m, unutar kojega vrijede mjere propisane posebnim propisom za treću zonu zaštite izvorišta/crpilišta,

- za površine s područja Općine koje su unutar zona sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta koja

su smještena u okolnim općinama, ali im se zone zaštite protežu i na područje Općine Punitovci, osigurava se provođenje mjera iz Odluke o zonama zaštite tih izvorišta/crpilišta.''


(220) Izrada studije utjecaja na okoliš obvezna je za zahvate definirane posebnim propisom i

Prostornim planom Osječko-baranjske županije:

a) po posebnom propisu:

- planirani 2x400 kV dalekovod Ernestinovo-Međurić.

b) po Prostornom planu Osječko-baranjske županije:

- više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom.

Pod malim prostorom podrazumijeva se gospodarska zona Josipovac Punitovački utvrđena ovim Planom i zahvati izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m.

Unutar gospodarske zone je obvezna izrada Studije za sve zahvate i u slučajevima kada su po kapacitetu i/ili veličini manji od onih propisanih posebnim propisom, a temeljem posebnog propisa podliježu izradi SUO, sukladno točki 163. PPOBŽ-a.

Izvan građevinskih područja obvezna je izrada Studije u slučaju kada su veličine i/ili kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinačno manji, ali ukupno veći od onih propisanih posebnim propisom.

Pod udaljenosti se smatra međusobna udaljenost građevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je propisana obveza izrade studije.

16

Mijenja se i glasi:

(220) Izrada studije utjecaja na okoliš obvezna je za zahvate definirane posebnim propisom:

- planirani 2x400 kV dalekovod Ernestinovo-Međurić.

• U Odredbama za provođenje, podnaslov 7.2. ''Zbrinjavanje otpada'' zamjenjuje se podnaslovom ''Gospodarenje otpadom''.


(225) Opasni otpad se prikuplja na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. Mijenja se i glasi:

(225) Gospodarenje posebnim kategorijama otpada regulirano je zasebnim propisima za svaku od posebnih vrsta otpada.


(227) Ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećeg prostornog plana:

a) Urbanistički plan uređenja naselja Punitovci

b) Detaljni plan uređenja Gospodarske zone Punitovci

(228) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Punitovci je građevinsko područje naselja Punitovci, a područje obuhvata Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Punitovci je građevinsko područje gospodarske zone.

(229) Do izrade prostornih planova iz točke (227.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.


(227) Ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećeg prostornog plana:

a) Urbanistički plan uređenja naselja Punitovci

b) Urbanistički plan uređenja Gospodarske zone Punitovci (Josipovac Punitovački)

c) Urbanistički plan uređenja „Sveti Josip“

d) Urbanistički plan uređenja „Centar- II. lenija“

(228) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Punitovci je građevinsko područje naselja Punitovci. Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Punitovci (Josipovac Punitovački) je građevinsko područje gospodarske zone.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja „Sveti Josip“ i „Centar- II. lenija“ prikazano je na kartografskom prikazu 4A. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Josipovac Punitovački

(229) Do izrade prostornih planova iz točke (227.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje za izgrađene i/ili uređene građevne čestice utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.

17

• Briše se naslov 9. i Odredbe za provođenje (230), (231), (232), (233) i (234) koje glase:

9. SMJERNICE I MJERILA ZA NEOPHODNU REKONSTRUKCIJU GRAĐEVINA U SKLADU S ČLANKOM 44. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI (230.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u

ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

(231.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:

- sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s predprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,

- preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,

- izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,

- gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,

- uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina).

Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.

(232.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (230.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.

9.2. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO

(233.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (231.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.

(234.) Građevinama iz točke (233.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

18

4. IZMJENE I DOPUNE KARTOGRAFSKIH PRIKAZA Kartografski prikazi:



4C. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci

zamjenjuju se kartografskim prikazima



4C. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci

19

II. OBVEZNI PRILOZI A) POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO

POTREBNO POŠTOVATI U IZRADI PLANA

• Zakon o prostornom uređenju i gradnji Narodne novine 76/07,

• Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora – redakcijski pročišćeni tekst Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86

• Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04

• Odluka o općinama koje mogu donijeti prostorni plan uređenja općine sa smanjenim sadržajem Narodne novine broj 163/04

• Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 101/07

• Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu Narodne novine 116/07

20

B) EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA Općina Punitovci donijela je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Punitovci ("Službeni glasnik"Općine Punitovci br 02/08) na temelju koje se ove izmjene izrađuju. Prethodna rasprava održana je 10.9. 2008 godine u prostorijama Općine Punitovci. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Punitovci obuhvaćaju usklađivanje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji 76/07, te se , sukladno članku 85. predmetnog zakona, nije provodio postupak javne rasprave.

Na 27. sjednici Općinskog vijeća Općine Punitovci održanoj 17.11.2008. prihvaćen je Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPUO Punitovci. Konačni prijedlog Izmjena i dopuna PPUO Punitovci ispravljen je sukladno zahtjevima : 1. JAVNE USTANOVE - ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-

BARANJSKE ŽUPANIJE 2. UPRAVNOG ODJELA ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I

ZAŠTITU OKOLIŠA izrečenim pri izavanju suglasnosti (priložene u nastavku). Suglasnost na Plan, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdana je od strane

UPRAVNOG ODJELA ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA (priložena u nastavku).

Općina Punitovci objavila je odluku o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Punitovci u Službenom glasniku Općine Punitovci br. 3/09.

21

III. KARTOGRAFSKI DIO PLANA Redni broj

Broj prikaza KARTOGRAFSKI PRIKAZI: Mjerilo

1 4A. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Josipovac Punitovački

1:2 880

1. 4B. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA, GOSPODARSKE ZONE I GROBLJA Krndija

1:5 000

3 4C. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Punitovci i Jurjevac Punitovački I GROBLJA Punitovci

1:2 880

22

MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI 1. UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU

OKOLIŠA 2. UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU

OKOLIŠA 3. JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE

ŽUPANIJE 4. UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU

OKOLIŠA-SUGLASNOST ŽUPANA

23

24

25

26

27

28

29

Documents

Zavod za prostorno planiranje d.d. Punitovci/text...(12) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni