ZAVRŠNI RAD - repozitorij.fsb.hrrepozitorij.fsb.hr/1169/1/09_12_2010_Josip_Turkalj_zavrsni_rad.pdf · Fakultet strojarstva i brodogradnje Završni rad

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

ZAVRNI RAD

Josip Turkalj

Zagreb, 2010.

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

ZAVRNI RAD

Voditelj rada:

Dr. Sc. Mladen ercer Josip Turkalj

Zagreb, 2010.

Fakultet strojarstva i brodogradnje Zavrni rad

3


4

Izjavljujem da sam ovaj rad nainio samostalno, svojim znanjem te uz

pomo navedene literature.

Zahvala

Zahvaljujem se svom mentoru prof. dr. sc. Mladenu erceru i asistentici pri Katedri za

preradu polimera mr. sc. Maji Rujni-Sokele, na pruenoj pomoi i korisnim savjetima.

Posebnu zahvalu dugujem svojim roditeljima na potpori koju su mi pruili tokom svih

godina mog kolovanja.


5

Saetak

Gomilanje otpada na odlagalitima predstavlja globalni problem. S ekolokog stajalita

takav nain zbrinjavanja nije prihvatljiv. Kako se koliine otpada neprestalno

poveavaju, a odlagalita imaju ogranien kapacitet za prihvat otpada, potrebno je

potraiti nova rjeenja kako uinkovito zbrinuti nagomilani otpad.

Dva mogua rjeenja su materijalna (recikliranje) i energijska oporaba. Postupkom

recikliranja, odvojeno sakupljeni otpad se vraa u preraivake pogone, te se dobiveni

reciklat upotrebljava za izradu novih proizvoda. Energijska oporaba iskoritava svojstvo

otpada da je goriv, pri emu se iskoritava nastala toplina.

Za uspjenu provedbu strategije zbrinjavanja otpada potrebno je imati odgovarajuu

potporu na dravnoj razini. Iako je recikliranje naizgled najbolji nain zbrinjavanja, ono

zahtijeva sudjelovanje velikog broja graana u odvojenom sakupljanju, to je u praksi

teko provedivo. Problem koji se s vremenom javlja je i gubitak svojstava samog

reciklata uslijed uestalog recikliranja, pa se kao krajnje rjeenje za zbrinjavanje takvog

otpada namee energijska oporaba. Stoga se zakljuuje kako je potrebno uskladiti obje

strategije zbrinjavanja plastinog otpada kako bi se ouvali neobnovljivi prirodni resursi,

zatitio okoli i zdravlje ljudi, te potaknuo odrivi gospodarski razvoj.


6

Sadraj

1. UVOD ........................................................................................................................ 9

2. PLASTINI OTPAD ................................................................................................ 10

3. GOSPODARENJE OTPADOM ............................................................................... 16

4. POSTUPCI OPORABE PLASTINOG OTPADA ................................................... 17

4.1. Mehaniko recikliranje ...................................................................................... 19

4.2. Kemijsko recikliranje ......................................................................................... 23

4.2.1. Piroliza ....................................................................................................... 25

4.2.2. Rasplinjavanje ............................................................................................ 26

4.2.3. Spaljivanje plazmom .................................................................................. 28

4.3. Energijska oporaba ........................................................................................... 30

5. OPORABA PLASTINOG OTPADA U EUROPI .................................................... 32

5.1. Sakupljanja i oporabe plastinog otpada u Austriji ........................................... 34

5.2. Sakupljanje i oporaba plastinog otpada u Belgiji ............................................ 37

6. SUSTAV ZBRINJAVANJA PLASTINOG OTPADA U RH ..................................... 40

6.1. Zbrinjavanje ambalanog otpada (PET boce) .................................................. 40

6.2. Odvojeno sakupljanje otpada ........................................................................... 41

6.3. Probni projekt odvojenog sakupljanja ostalog plastinog otpada ..................... 46

7. PRIJEDLOG SUSTAVA ZBRINJAVANJA PLASTINOG OTPADA U RH ............. 48

8. ZAKLJUAK ........................................................................................................... 53

9. LITERATURA .......................................................................................................... 54


7

Popis slika:

Slika 2.1. Izvedbe odlagalita otpada ............................................................................ 11

Slika 2.2. Odlagalite otpada ......................................................................................... 12

Slika 2.3. Procijenjeni udjeli razliitih vrsta otpada u godinjoj koliini otpada u RH ...... 13

Slika 4.1. ivotni ciklus plastike ..................................................................................... 17

Slika 4.2. Shema mehanikog recikliranja plastinog otpada ........................................ 20

Slika 4.3. Postrojenje za regeneriranje jako oneienoga plastinog otpada .............. 21

Slika 4.4. Postrojenje za pravljenje izravno preanih otpresaka od otpadne plastike .... 22

Slika 4.5. PUROX postupak rasplinjavanja plastinog otpada ....................................... 27

Slika 4.6. Shema rada plazma postrojenja .................................................................... 29

Slika 5.1. Green Dot oznaka .......................................................................................... 32

Slika 5.2. Oporaba plastinog otpada u Europi .............................................................. 34

Slika 5.3. Udio sakupljenog ambalanog otpada ARA sustavom .................................. 36

Slika 6.1. Spremnici za pojedine vrste kunog otpada .................................................. 42

Slika 6.2. Udio odvojeno prikupljenog otpada ................................................................ 43

Slika 6.3. Letak s uputama kako postupati s otpadom ................................................... 45

Slika 7.1. Energana na otpad, Esbjerg, Danska ............................................................ 51


8

Popis tablica:

Tablica 2.1. Vijek trajanja pojedinih plastinih proizvoda ..............................................10

Tablica 2.2. Sustav oznaavanja plastinih pakovanja .................................................14

Tablica 5.1. Rezultati sakupljanja i oporabe ostvareni u 2009. godini ...........................37

Tablica 5.2. Prihodi ostvareni plaanjem naknade za koritenje Green Dot oznake .....38

Tablica 7.1. Cijenik komunalnih usluga odvoza otpada u Gradu akovcu ....................50


9

1. UVOD

Proizvode od plastike i gume susreemo u svakodnevnom ivotu, kao sastavne dijelove

tehnikih ureaja (mobiteli, TV ureaji, raunala, kuanski elektrini ureaji),

automobilski dijelovi, graevinski materijali (npr. izolacijske ploe, PVC stolarija), te

ambalaa prehrambenih i kozmetikih proizvoda. Razlozi za sve veu primjenu plastike

su mnogobrojni, a ukljuuju nisku cijenu prerade, malu masu, razliite mogunosti

prerade s ciljanim svojstvima i sl. Moderni trendovi, koji zahtijevaju da proizvod bude

lagan i izdrljiv, ine plastiku idealnim izborom, a kao jedan od najznaajnijih imbenika

istie se onaj ekonomski, tj. energija potrebna za proizvodnju plastinih proizvoda.

Kao i svaki materijal, plastika i guma imaju svoj vijek trajanja. Ponekad se radi o gubitku

fizikih svojstava proizvoda (npr. automobilski pneumatici), no esto proizvodi zavre

kao otpad jer su jednostavno izali iz mode (raunala, TV ureaji i sl.). Odlagalita nisu

prihvatljivo rjeenje u pogledu zatite okolia. Naime, otpad je mogue oporabiti na vie

naina, pri ime se uvaju prirodni resursi, a ujedno smanjuje koliina samog otpada na

odlagalitima.

Tehnologije oporabe plastike su se s vremenom razvijale, pa je tako danas postupcima

recikliranja mogue proizvesti reciklat koji ima svojstva gotovo identina kao i izvorni

materijal.


10

2. PLASTINI OTPAD

U dananje potroako vrijeme, razvijena meunarodna trgovina, tj. globalno trite, za

posljedicu ima stalno poveanje otpada. Velika koliina uvezenih proizvoda znai i

veliku koliinu otpada koju je potrebno na odgovarajui nain zbrinuti. Vijek upotrebe za

pojedine proizvode varira, od nekoliko godina pa ak do deset godina. U tablici 2.1

navedena su oekivana vremena uporabe nekih tipinih plastinih proizvoda.

Tablica 2.1. Vijek trajanja pojedinih plastinih proizvoda [1]

Tvorevina Vijek trajanja

pakovanja za hranu

boce, spremnici

neki filmovi

krae od dvije godine

bijela tehnika

proizvodi za kuanstvo

dijelovi automobila

od dvije do deset godina

cijevi

konstrukcijski proizvodi (npr. profili

od PVC-a, kabelske izolacije)

dulje od deset godina

Osim to je plastika napravljena od neobnovljivih sirovina, ona je uglavnom

nerazgradiva (tj. proces razgradnje je vrlo spor). To znai da je plastini otpad esto

najuoljivija vrsta otpada u okoliu, te e se vidjeti tjednima ili mjesecima, a na

odlagalitima e provesti godine prije nego se razgradi. [2]

Mjesta gdje se otpad zbrinjava su odlagalita. Ona predstavljaju najstariji nain

zbrinjavanja otpada, gdje se mjeoviti otpad odlae na odgovarajue pripremljenu

lokaciju, kako bi se sprijeilo prodiranje otpada u zemlju i oneiavanje eko-sustava.


11

Najee izvedbe odlagalita su breuljkasta i odlagalita u obliku obronka, iji izgled je

prikazan na slici 2.1.

Slika 2.1. Izvedbe odlagalita otpada [3]

Na slici 2.2 prikazano je odlagalite otpada na odgovarajue pripremljenoj lokaciji.


12

Slika 2.2. Odlagalite otpada [4]

Otpad na odlagalitima je uglavnom mijeani otpad, tj. sastoji od otpada iz industrije,

kuanstava (komunalni otpad), graevinskog otpada i slino. Na slici 2.3 prikazan je

udio pojedinog otpada u RH.


13

Slika 2.3. Procijenjeni udjeli razliitih vrsta otpada u godinjoj koliini otpada u RH [5]

Poto je nastajanje otpada nemogue sprijeiti, potrebno je poduzeti sve mjere kako bi

se maksimalno smanjilo njegovo nastajanje. Pri tome se treba drati smjernica sukladno

hijerarhiji: [6]

prevencija,

priprema za ponovnu upotrebu,

recikliranje,

energijska oporaba i

odlaganje.

Prvi korak u sprjeavanju nastanka otpada podrazumijeva odvajanje onih materijala koji

se mogu oporabiti, tj. iskoristiti za proizvodnju novih proizvoda.

Danas se odlagalita otpada saniraju. Obnova, recikliranje i energijska oporaba se

primjenjuju kako bi se kontrolirala koliina otpada. Iako se recikliranje i obnova

Odvojeno sakupljeni,

1,5%

Drugi, 3%

Komunalni, 9,1%

Graevinski otpad od ruenja, 19,7 %

Proizvodni i rudarski,

2,1 %

Poljoprivredni i umarsko-

drvni, 53,8 %

Opasni, 0,8 %

Chart Title


14

proizvoda sve ee primjenjuje, ukupna koliina otpada i dalje raste, poveavajui

potrebu za primarnim resursima. [7]

Postupak kojim se uspjeno mogu oporabiti materijali kao to su plastika, metal, staklo i

papir je recikliranje. Najvei problem koji oteava recikliranje je izmijeanost otpada, pa

se vrlo teko mogu izdvojiti pojedini materijali koji se mogu reciklirati. Iako postoje

automatska postrojenja za odvajanje pojedinih materijala iz mijeanog otpada,

uglavnom je to potrebno obaviti runo. S obzirom na cijenu ljudskog rada za takav

posao, te vrijeme koje je potrebno da bi se odvojila dovoljna koliina materijala, samo

recikliranje nije isplativo. U sluaju plastinog otpada, kao rjeenje koje olakava

odvajanje plastike po vrsti, jedinstveni je sustav oznaavanja prema kojem na svim

plastinim proizvodima i ambalai koji se mogu reciklirati, postoji simbol koji oznaava

od koje vrste plastike je nainjen. U tablici 2.2 prikazani su simboli oznaavanja plastike

koja se moe reciklirati.

Tablica 2.2. Sustav oznaavanja plastinih pakovanja [1]

Materijal Oznaka

1. PET poli(etilen-teraftalat)

2. PE-HD polietilen visoke gustoe

3. PVC poli(vinil-klorid)

4. PE-LD polietilen niske gustoe

5. PP polipropilen


15

6. PS polistiren

7. Ostali vieslojni (laminirani) materijali

Naela recikliranja i ponovne uporabe, uz izuzimanje industrijskog otpada iz definicije

otpada, vrijede dok god takav otpad zadovoljava uvjete za ponovnu uporabu. Predmet

ili tvar, koji su rezultat proizvodnog procesa, iji primarni cilj nije proizvodnja tog

predmeta, moe se smatrati da nije otpad. Ipak, oni se mogu smatrati nusproduktom

samo ako su zadovoljeni sljedei uvjeti: [6]

sigurna daljnja upotreba tvari ili predmeta,

tvar ili predmet se mogu izravno upotrijebiti bez dodatnih postupaka preradbe,

tvar ili predmet su sastavni dio proizvodnog procesa i

daljnja upotreba je u skladu sa zakonom o otpadu i zatiti okolia.

http://www.psiru.org/reports/2010-02-G-trends.doc


16

3. GOSPODARENJE OTPADOM

Gospodarenje otpadom je temelj za odrivi razvoj. Smanjenje utjecaja otpada na okoli

zahtijeva: [8]

praenje otpada,

sakupljanje otpada,

transportiranje otpada,

preradu otpada i

odlaganje otpada.

Uinkovite strategije zbrinjavanja otpada potiu smanjenje ili izbjegavanje tetnih

utjecaja na okoli i ljudsko zdravlje, te unaprijeuju ekonomski razvitak i kvalitetu ivota.

Ciljevi zbrinjavanja otpada su: [8]

sauvati rezerve vode, energije i sirovina,

sprijeiti oneienje zemlje, zraka i vode,

poboljati poslovni razvitak te odrati drutvenu odgovornost i

poboljati zdravlje i sigurnost.

Mnoge drave i organizacije provode politiku nultog otpada. Cilj ovog pristupa je utjecati

na smanjenje otpada pri samoj proizvodnji primjenom dizajna, tj. proizvodnjom

proizvoda koji su uglavnom od istovrsnog materijala, ime se olakava potrebno

razvrstavanje za recikliranje. Takoer ukljuuje mjere smanjenja koje se odnose na

ostatak lanca, kao to su: ia proizvodnja, rastavljanje proizvoda, recikliranje,

popravak i ponovna upotreba. [8]


17

4. POSTUPCI OPORABE PLASTINOG OTPADA

Postupke oporabe plastinog otpada potrebno je provoditi na nain da se minimizira

utjecaj pojedinog procesa oporabe na oneienja okolia. Cilj je poveati djelotvornost

samog postupka oporabe, ime se ostvaruje uteda energije, a ujedno i smanjuje

oneienje. [9]

Ciklus koji plastini proizvod prijee od materijala preko preraivaa do kupca, te

konanog zbrinjavanja, prikazan je na slici 4.1.

Slika 4.1. ivotni ciklus plastike [10]

Oporaba je postupak kojim se iskoritava materijal koji je zavrio na otpadu. Pri tome su

mogua dva naina oporabe: [1]

materijalna oporaba i

energijska oporaba.

Sukladno legislativama koje propisuju da se otpad na odlagalitima mora smanjiti za

35 % u razdoblju od 1995. do 2020. godine, pristupi koji nude rjeenje su: [11]

primarno recikliranje otpada poznatog porijekla,

mehaniko recikliranje, pri emu se polimeri odvajaju i razvrstavaju iz mjeanog

otpada i zatim dalje prerauju,


18

kemijsko recikliranje, kod kojeg se vri depolimerizacija na monomere ili

djelomina degradacija na druge vrijedne sirovine,

energijska oporaba, predstavlja uinkovit nain za smanjenje volumena

organskog materijala spaljivanjem.

Mehaniko recikliranje zahtijeva vee koliine istovrsnog materijala. Obiljeje ovog

postupka je proizvodnja granulata ili praha od otpadne plastike i gume, koji se dalje

koristi za proizvodnju novih proizvoda, ili kao punila.

Za mehaniko recikliranje prikladna sirovina su otpadni gumeni pneumatici. Pod

pojmom otpadni gumeni pneumatici, misli se na pneumatike s osobnih automobila,

radnih strojeva i sl., koje zavre na otpadu zbog gubitka fizikalnih svojstava ili

istroenosti i oteenja. Zbog svojeg sastava i strukture, pogodni su za mehaniko

recikliranje, a mogu se i spaljivati pri emu se iskoritava nastala toplinska energija.

Mnoga svojstva koje gumeni pneumatici imaju tijekom upotrebe ostaju vaee i kod

primjene rabljenih gumenih pneumatika u sekundarnoj fazi njihove obrade, kada se

guma koristi kao materijal za izradu drugih vrsta proizvoda. U svakom obliku guma

zadrava svoje inherentne karakteristike ukljuujui usporen razvoj bakterija, otpornost

na plijesan, toplinu i vlagu, sunanu svjetlost i UV zraenje, kao i na razne vrste

mineralnih ulja, veinu razrjeivaa, kiselina ili drugih kemikalija. Fizikalne osobine

rabljenih guma imaju veliku vrijednost jer nisu toksine, nisu biorazgradive, a njihov

oblik, teina i elastinost ine ih u potpunosti upotrebljivima za velik broj raznih

proizvoda, u obliku cijelih guma, komada, granulata ili u obliku praine. [12]

Procesom recikliranja automobilskih pneumatika dobije se do 60 % gumenog granulata,

35 % eline ice, a 5 % ini platno. Novi proizvodi koji nastaju recikliranjem

automobilskih pneumatika najee su zatitne podne obloge, zvune barijere u

graditeljstvu, oznake za cestovni promet, podloge za sportske dvorane, obloge u

izolaciji krovova, leei policajci, potplati za cipele, automobilski dijelovi i sl. [12]


19

Kemijsko recikliranje obuhvaa sve postupke koji tijekom recikliranja iskoritavaju

kemijska svojstva plastike i gume. Pritom se ne mijenja samo oblik i funkcija primarnog

proizvoda ve i molekulna struktura materijala. Za kemijsku oporabu pogodni su svi

polimeri: [1]

duromeri,

elastomeri,

elastoplastomeri i

plastomeri.

Energijska oporaba predstavlja konani nain zbrinjavanja otpada. Postupak se

primjenjuje za otpad koji se ne moe iskoristiti recikliranjem, uz dobivanje toplinske i

elektrine energije, pri emu se smanjuje volumen otpada na odlagalitima.

4.1. Mehaniko recikliranje

Mehaniko recikliranje, koje se jo naziva i sekundarno recikliranje, je postupak

oporabe vrstog plastinog otpada za ponovnu uporabu u plastiarskim pogonima.

Postupak je predstavljen i komercijaliziran diljem svijeta 1970-ih godina. Mehaniko

recikliranje se moe primijeniti za istovrsne polimere, npr. PE, PP, PS i sl., dok

oneieni otpad zahtjeva dodatne operacije pripreme, kao to su razvrstavanje i

pranje. Navedeni postupci pripreme su nuni kako bi se proizveo kvalitetan, ist i

homogen reciklat. Jedan od glavnih problema koji se javljaju kod mehanikog

recikliranja je degradacija i heterogenost plastinog otpada. Kako su kemijske reakcije

koje tvore polimere (npr. polimerizacija i polikondenzacija) reverzibilni procesi u teoriji,

energijski ili toplinski utjecaj moe uzrokovati fotooksidaciju i/ili mehanika naprezanja.

Duljina i razgranatost polimernih lanca ovise o sadraju oksida i/ili o utjecaju okolinih

uvjeta, te je stoga vano da postoje oporabitelji koji su spremni prihvatiti i obraditi nastali

otpad u to kraem vremenu. [13]


20

Veliki broj proizvoda koje susreemo u svakodnevnom ivotu, npr. vreice za namirnice,

cijevi, profili prozora i vrata itd., su nainjeni upravo od reciklata proizvedenog

mehanikim recikliranjem. Industrijski plastini otpad je prikladna sirovina za mehaniko

recikliranje zbog istovrsnosti, niske oneienosti i dostupnosti velikih koliina. [13]

Recikliranje mehanikim postupkom ukljuuje odreene postupke pripreme sirovine.

Kako je to skup i energijski osjetljiv proces, oporabitelji se trude smanjiti potrebne

korake pripreme to je vie mogue. Openito, prvi korak kod mehanikog recikliranja je

smanjenje veliine plastinog otpada u prikladniji oblik, manje komade ili prah. Shema

postupka mehanikog recikliranja plastinog otpada prikazana je na slici 4.2. [13]

Slika 4.2. Shema mehanikog recikliranja plastinog otpada [13]


21

Na slici 4.3 prikazan je postupak mehanikog recikliranja oneienih plastomera kod

kojega se neistoe odstranjuju u hidrociklonu.

Slika 4.3. Postrojenje za regeneriranje jako oneienoga plastinog otpada

1 - jedinica za usitnjavanje i pranje, 2 - treskajui lijeb s praskajuom kupkom,

3 - flotacijski spremnik za odvajanje tekih neistoa, 4 - hidrociklon za odvajanje tekih

estica neistoe, 5 - lijeb za odvodnju vode, 6 - centrifugalna suilica,

7 - odbojni silos, 8 - aglomerator [1]

Tako dobiveni reciklat upotrebljava za izradbu srednjeg sloja stijenke cijevi ili za izradbu

pletiva za veste. Slika 4.4 prikazuje postrojenje za pravljenje izravno preanih otpresaka

od otpadne plastike. [1]


22

Slika 4.4. Postrojenje za pravljenje izravno preanih otpresaka od otpadne plastike

a - granulat od kunog smea, b - kompoziti, filmovi, folije, runo, c - kruta plastika,

1 - plastini otpad, 2 - usitnjavalica, 3 - mehanika ili pneumatska dobava, 4 - silos,

5 - plastifikator s istiskivalicom, 6 - volumno doziranje (obujmena odmjera) plastifikata,

7 - automatska dobava prea za izravno preanje [1]

Gumeni se materijali mehaniki oporabljuju mehaniko-toplinskim postupkom kidanja

veza, postupkom poznatim pod nazivom masticiranje. Najvea primjena tih reciklata je

pri proizvodnji asfaltnih smjesa. Nasuprot tome, takav postupak nije mogue primijeniti

tijekom oporabe duromera, gdje postoji samo mogunost dodavanja reciklata u osnovni

materijal, u pravilu do 20 % na koliinu novoga materijala. [1]

Oporaba otpada koji sadrava, osim plastike i gume, i druge materijale, namee potrebu

odvajanja ostalih vrsta materijala, a tek je potom mogue mehaniki oporabljivati

plastiku i gumu. Ako su pritom plastika i guma oneieni, mogua je njihova oporaba

npr. ekstrudiranjem. Trite tako proizvedenog reciklata je ogranieno, a proizvodi u

pravilu zamjenjuju drvene i betonske proizvode, npr. plastine zidove za zatitu od buke

na autocestama. [1]


23

Poznato je da se organski materijali, npr. papir, plastika i guma, ne mogu beskonano

puta ponovno upotrebljavati, jer sa svakim procesom ponovljene uporabe materijal gubi

dio svojstava. Time su mehanikoj oporabi postavljene granice, kod nekih je materijala

ona 10 ponovnih preradba. Cilj je stoga izradba reciklata osigurane kvalitete, ime se

nalazi sigurno trite i time stvarno zatvara kruni tok materijala. Za uspjenu oporabu,

osim pozitivne bilance materijala, energije i trokova, treba voditi rauna i o

pronalaenju primjena i trita za reciklate. Tu je svakako, uz vee prihvaanje

potroaa, potrebna i podrka zakonodavca i javnosti da bi se promijenile

diskriminacijske norme i pravovaljano odobrila izgradnja postrojenja za mehaniku

oporabu. [1]

4.2. Kemijsko recikliranje

Kemijsko, ili tercijarno recikliranje, podrazumijeva napredne tehnoloke postupke koji

pretvaraju polimerne materijale u manje molekule, najee kapljevine i plinove, koji su

prikladne sirovine za proizvodnju novih petrokemijskih proizvoda i polimera. Izraz

kemijsko se odnosi na injenicu da dolazi do promjena u kemijskoj strukturi samog

polimera. Produkti kemijskog recikliranja se dokazano mogu koristiti kao gorivo, a

tehnologija koja koja stoji iza uspjeha je proces depolimerizacije koji rezultira visokom

profitabilnou i odrivim industrijskim programom, osiguravajui visoku proizvodnost uz

minimalni otpad. [13]

Iako postoji mnogo tehnologija kojima se kemijskim putem oporabljuje plastini otpad,

veina njih je teko primjenjiva jer zahtijeva velika investicijska sredstva i velike koliine

istovrsnih otpadnih sirovina. Neke od tehnologija kemijskog recikliranja su:

piroliza,

rasplinjavanje,

spaljivanje plazmom,

hidroliza,


24

hidriranje,

recikliranje otapanjem.

Danas se najvie primjenjuju piroliza, rasplinjavanje te spaljivanje plazmom, jer su

prikladni za zbrinjavanje velikih koliina mjeovitog otpada, a potrebne investicije za

izgradnju postrojenja su nie od nekih drugih, ponekad i boljih tehnologija za

zbrinjavanje otpada.

Puno pozornosti se daje kemijskom recikliranju (uglavnom nekatalitikom toplinskom

raskidanju veza (termoliza), katalitikom raskidanju veza i degradaciji parom), kao

metodi kojom se proizvode razliite vrste frakcija goriva iz plastinog otpada. Po svojoj

prirodi, polimeri imaju niz prednosti za takve postupke, te se poli(etilen-traftalat) (PET) i

pojedini poliamidi (PA6 i PA66), mogu se uspjeno depolimerizirati. Polietilen (PE) je

deklariran kao potencijalna sirovina za tehnologije koje proizvode gorivo. [13]

Toplinskim raskidanjem veza polietilena visoke gustoe (PE-HD), pomou pet primarnih

i dvije sekundarne reakcije, dobiva se plin, kapljevina, vosak, aromatske tvari i aa.

Rastui je interes za razvoj tehnologija kojima bi se toplinskom degradacijom PE-a,

dobio proizvod dodane vrijednosti, kao to je npr. sintetsko mazivo. Takve tehnologije

su poeljne jer bi se tada poveala ekonomska inicijativa za recikliranje polimera. [13]

Glavna prednost kemijskog recikliranja je mogunost obrade heterogenog i

oneienog plastinog otpada, kojeg je teko razvrstati. Ako oporabitelj eli ostvariti

udio recikliranja od 40 % ili vie, suoit e se sa vrlo skupim potrebnim razvrstavanjem i

odvajanjem, te stoga kemijsko recikliranje postaje odgovarajue rjeenje. Petrokemijska

postrojenja su 6 do 10 puta vea od plastiarskih postrojenja, te je stoga nuno

potaknuti petrokemijske pogone da zamijene uobiajene sirovine onima dobivenim

kemijskim recikliranjem plastinog otpada. [13]


25

4.2.1. Piroliza

Toplinska razgradnja pirolizom ukljuuje degradaciju polimernih materijala

zagrijavanjem u odsutnosti kisika (obino u atmosferi ispunjenoj duikom). Pri visokim

temperaturama, ovisno o vrsti polimera, dolazi do raskidanja lanca makromolekula. [11]

Iako se pri temperaturi procesa od 700 C, preradom otpadne plastike i gume dobiva

ulje, uglavnom se postrojenja koriste za preradbu cjelokupnog (mjeovitog) otpada, pa

je temperatura provoenja postupka 1000 C, to za posljedicu ima potpunu razgradnju

makromolekula, te je konani proizvod pirolitiki plin. [1]

Upravo je mogunost proizvodnje istog, visokokalorinog goriva iz vrstog mjeovitog

otpada glavna znaajka ove tehnologije. Sadrani ugljikovodik iz otpada se pretvara u

plin, koji se moe koristiti za plinske motore, uz dobivanje elektrine energije, ili za

dobivanje toplinske energije. Ogrijevna vrijednost dobivenog plina je od 22 do

30 MJ/m3, ovisno o sadraju otpada koji se obrauje. Nie ogrijevne vrijednosti se

dobivaju kada je vei udio biolokog otpada, dok se vie vrijednosti ostvaruju kod

ostalog otpada. Takoer, visokokalorini plin se dobiva ako otpad sadri velike koliine

sintetskih materijala, kao to su plastika i guma. Osim plina, produkt pirolize je ada,

koja sadri ugljik i minerale, pri emu se energija iz ugljika moe iskoristiti u iduoj fazi

obrade. [13]

Pirolizu karakteriziraju operativne prednosti i financijska isplativost, a uz to ne

oneiuje okoli. Operativne prednosti podrazumijevaju iskoritavanje izlaznog

ostatka, tj. ae, kao goriva ili sirovine u drugim petrokemijskim procesima, te dimne

plinove koje nije potrebno proiavati. [13]

http://www.aseanenvironment.info/Abstract/41016136.pdf


26

4.2.2. Rasplinjavanje

Rasplinjavanje je postupak kojim se iz otpada dobivaju gorivo i zapaljivi plinovi. Zrak se

kod ovog postupka koristi za iniciranje procesa rasplinjavanja, to ima vie prednosti.

Glavna prednost koritenja zraka umjesto istog kisika je jednostavnost procesa, a

ujedno i sniavanje trokova. Postupak rezultira znaajnom koliinom ae koju je

potrebno spaliti ili daljnjim postupcima obraditi. [13]

Radna temperatura postupka je od 800 do 1600 C uz tlak od 15 do 30 MPa, a kao

sredstva za rasplinjavanje primjenjuju se kisik, zrak, vodena para i ugljini dioksid,

pojedinano ili u kombinaciji. [3]

Veina rasplinjavajuih i pirolitikih procesa ima etiri faze: [14]

1) Priprema otpadne sirovine, koja moe biti u obliku otpadnog goriva,

proizvedenog mehaniko-biolokim postupkom. Alternativno, postrojenje moe

koristiti mijeani otpad i prvo ga obraditi kroz odreene vrste reciklanih

postrojenja, kako bi se uklonili materijali koji se mogu reciklirati te materijali bez

ogrijevne vrijednosti.

2) Zagrijavanje otpada u atmosferi s malo kisika kako bi se proizveo plin, ulje i aa

(pepeo).

3) ienje plina kako bi se uklonili pojedini sastojci, ugljikovodici i topljiva tvar.

4) Upotreba oienog plina za generiranje struje, i u nekim sluajevima topline.

Mogua su dva naina rasplinjavanja: [3]

u stalnom (nepokretnom) sloju i

u vrtlonom (fluidiziranom) sloju.

http://www.foe.co.uk/resource/briefings/gasification_pyrolysis.pdfhttp://www.foe.co.uk/resource/briefings/gasification_pyrolysis.pdf


27

Rasplinjavanje u vrtlonom sloju se primjenjuje ee zbog: [3]

boljeg kontakta sa sredstvom za rasplinjavanje,

velike brzine prijenosa topline,

ujednaenih temperatura kroz cijeli sloj,

nastali klorovodik se moe neutralizirati dodatkom kalcijevog oksida u vrtlonom

sloju,

bolja prevencija nastajanja dioksina.

Na slici 4.5 prikazan je PUROX postupak rasplinjavanja, koji koristi isti kisik kao

sredstvo za rasplinjavanje. Temperatura reaktora je 1700 C, a dobiveni sintetski plin

sadri 80 % energije sadrane u plastinom otpadu. [3]

Slika 4.5. PUROX postupak rasplinjavanja plastinog otpada [3]

http://www.foe.co.uk/resource/briefings/gasification_pyrolysis.pdfhttp://www.foe.co.uk/resource/briefings/gasification_pyrolysis.pdf


28

4.2.3. Spaljivanje plazmom

Plazma tehnologija je poznata vie od pola stoljea, a razvijena je i koritena

prvenstveno u metalurkoj industriji za proizvodnju visokokvalitetnog elika. Danas je

iroko primijenjena za zbrinjavanje mijeanog otpada, pa se tako u Japanu primjenom

dva konvertera, dnevno preradi 200 tona otpada. [15]

Vrlo vruu plazmu tvori ionizirani plin (npr. kisik pri normalnom tlaku) u jakom

elektrinom luku, s rasponom snage od 2 do 20 MW. Temperatura takve plazme je od

6 000 do 10 000 C. Pri tako visokim temperaturama, svi sastojci otpada, ukljuujui

metale, otrovne materijale, silikate, itd. se potpuno tale i tvore neotrovnu ljaku.

Plastika, bioloki i kemijski ostaci, otrovni plinovi se potpuno razgrauju u jednostavne

plinove, uglavnom vodik i ugljini dioksid. Jednostavni plinovi, uglavnom vodik, se mogu

iskoristiti kao ekoloko gorivo za dobivanje toplinske i elektrine energije, znaajno

smanjujui cijenu stvaranja plazme i zbrinjavanja otpada. Ponovno sakupljeni metali

tijekom procesa razgradnje se mogu sigurno vratiti u metalurku industriju, a troska se

moe iskoristiti kao dodatak cestovnim i graevinskim materijalima. [15]

Zbrinjavanje mijeanog otpada primjenom ove metode ne uzrokuje tetne emisije i ne

proizvodi tetni pepeo, koji se obino javljaju kod spalionica. Na slici 4.6 prikazana je

shema rada plazma postrojenja. [15]


29

Slika 4.6. Shema rada plazma postrojenja [15]

Glavne prednosti plazma tehnologije su: [15]

uspjeno razgrauje sve vrste otpada (komunalni, opasni, otrovni ili smrtonosni

otpad i dr.) zbog visoke temperature, omoguujui raskidanje molekularnih veza,

prikladna je za zatvorene sustave, bez isputanja pepela, otpadnih ostataka,

praine i otrovnih plinova u okoli,

volumno smanjenje za veinu vrstog otpada je u omjeru 300:1, dok

konvencionalne spalionice imaju omjer 5:1, poto se proizvodi velika koliina

pepela,

omoguuje preradu velikih koliina mijeanog otpada, od 50 do 100 tona dnevno,

pepeo nastao spaljivanjem u konvencionalnim spalionicama se moe spaliti

plazmom, te ga uiniti bezopasnim,

dananja plazma postrojenja su upravljana raunalom, sigurna, tiha, a mogu biti

stacionarna ili mobilna.


30

4.3. Energijska oporaba

Postupci energijske oporabe temelje se na iskoritenju topline koju sadravaju polimeri,

koji su u pravilu gorivi materijali. Poticaj tom nainu zbrinjavanja otpada jest sve manji

raspoloivi prostor za odlagalita. Otpad koji se na neki drugi nain vie ne moe

iskoristiti, spaljuje se, radi smanjenja njegova obujma na odlagalitima. [1]

Energijska se oporaba primjenjuje za dobivanje elektrine energije, to pridonosi

izravnom snienju trokova ekvivalentne koliine loivog ulja. Provodi se s pomou

istoga kisika, a osnovna joj je prednost da zahtijeva za dvije treine manje ureaje za

proiavanje dimnih plinova koji se (zbog visoke temperature, 1600 C) sastoje od

48 % ugljinog dioksida i 1,5 % ugljinog monoksida. To omoguuje da se odre

propisane granine vrijednosti emisije, pa je prema dananjim spoznajama, takva

oporaba nekodljiva za ljude i okoli. [1]

Vie je postupaka energijske oporabe: [1]

spaljivanje plastinog otpada,

uporaba plastinoga i gumenog otpada u cementnim peima i

energijska obradba plastinog otpada zajedno s muljem.

Postrojenja u kojima se vri energijska oporaba su energane na otpad. Za razliku od

spalionica, kojima je primarni cilj smanjenje obujma samog otpada, energane na otpad

funkcioniraju na principu izgaranja pri emu se iskoritava nastala toplina za

proizvodnju elektrine energije.

Pri izgaranju otpada, neizbjean nusprodukt su tetne emisije. Oneienost emisija je

usko povezana s nainom izgaranja, tj. vrstom goriva, stoga je potrebno prije isputanja

u okoli maksimalno smanjiti udio estica koje tetno utjeu na zdravlje.


31

Postrojenje za proiavanje emisija danas se konstruira u seriji stupnjeva za

proiavanje koji mogu ukljuivati ciklonske separatore, vreaste filtre i/ili filtre od

aktivnog ugljena. Progresivno stroa legislativa tijekom posljednjih desetljea dovela je

do toga da su emisije iz energana vrlo iste. Moderni sustavi za proiavanje emisija

mogu smanjiti estice u emisijama na vrlo nisku razinu, tako da mnoge energane

zapravo proiavaju okolini zrak koji prolazi kroz njih. [5]

Zbog zabrinutosti javnosti za emisije iz energana na otpad, Europska unija izdala je

2000. godine Direktivu o spaljivanju. Primjena direktive na postrojenja za dobivanje

energije iz otpada izgaranjem relativno je jednostavna u tehnikom smislu, no

zahtijevala je bitan redizajn procesa izgaranja pa je stoga skupa. Zahtijevaju se deset

puta nie koncentracije emisija iz energana na otpad u odnosu prema ekvivalentno

velikoj termoelektrani na ugljen. Prijanje spalionice imale su lou reputaciju zbog

isputanja odreenih toksina, najvie dioksina i furana. [5]


32

5. OPORABA PLASTINOG OTPADA U EUROPI

Europska organizacija PRO EUROPE predstavlja udruenje 33 sustava iz raznih

zemalja sa ciljem sakupljanja i recikliranja ambalanog otpada. Ona predstavlja temelj

za najbolji nain zbrinjavanja plastinog otpada i razmjenu podataka, te daljnji razvoj

oporabe ambalae u Europi i svijetu. [16]

Organizacija je utemeljena kao izravan odgovor na smjernice Europske Unije o

zbrinjavanju ambalanog otpada iz 1994. godine. Glavni cilj organizacije je sprijeiti

trine granice, u smislu da nacionalni i europski zakoni omogue neometanu slobodnu

trgovinu izmeu drava lanica. [16]

Primarni cilj PRO EUROPE-a je dodijeliti Green Dot sustavima pojedinih drava koje se

ele ukljuiti u sakupljanja i oporabu. Green Dot (slika 5.1) je registrirani zatitni znak u

vie od 170 zemalja, koji znai da je za ambalau na kojoj se nalazi plaena financijska

naknada ovlatenom dravnom oporabitelju, sukladno odredbama definiranim

Europskom direktivom 94/62 za ambalau i ambalani otpad i nacionalnim

zakonima. [16]

Slika 5.1. Green Dot oznaka [16]


33

Od svojih poetaka, PRO EUROPE je postao velika europska mrea koja organizira

izmjenu iskustava i znanja izmeu svih 33 sustava u 26 drava lanica (Austrija, Belgija,

Bugarska, Cipar, Republika eka, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka,

Maarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska,

Portugal, Rumunjska, Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska i Velika Britanija), dviju

drava kandidata za ulazak u organizaciju, Hrvatske i Turske, te Srbije, Norveke,

Islanda, Ukrajine i Kanade. [16]

Najvei udio otpadne plastike koja se u dananje vrijeme reciklira dolazi od plastine

ambalae. Tako se u EU, Norvekoj i vicarskoj reciklira oko 40 % svih sakupljenih

boca i industrijskih folija te vie od 90 % svih sakupljenih plastinih sanduka. Meutim

udio recikliranja sakupljenoga mijeanog plastinog otpada prilino je nizak,

ispod 10 %. [17]

Na slici 5.2 prikazan je udio recikliranja i energijske oporabe u pojedinim europskim

dravama u 2009. godini.


34

Slika 5.2. Oporaba plastinog otpada u Europi [18]

5.1. Sakupljanja i oporabe plastinog otpada u Austriji

Altstoff Recycling Austria Aktiengesellschaft (ARA), je osnovana 1993. godine na

inicijativu austrijskog trita i industrije. Kao usluna tvrtka, ARA osigurava iroku

ponudu usluga svim tvrtkama na koje se odnosi austrijska odredba o ambalai. [19]

0 20 40 60 80 100

Grka

Cipar

Litvanija

Malta

Estonija

Poljska

Finska

Latvija

Slovenija

Irska

Maarska

Velika Britanija

Portugal

panjolska

eka Republika

Slovaka

Italija

Francuska

Norveka

Luksemburg

Nizozemska

Belgija

Austrija

vedska

Njemaka

Danska

vicarska

Recikliranje

Energijska oporaba

%


35

ARA je sredinji izvor podataka za tvrtke koje trae informacije o sakupljanju i oporabi

ambalae. Kao neprofitna organizacija, ARA se vodi naelima uinkovitosti, isplativosti i

ekoloke odrivosti. Zajedno sa AGR, organizacijom za recikliranje stakla, ARA

organizira sakupljanje i oporabu svih vrsta ambalae diljem zemlje, uz osiguravanje vrlo

uinkovite kombinacije sakupljanja, dostave i reciklanih centara. Korisnicima ARA

usluga doputeno je koritenje etikete Green Dot na ambalanim proizvodima koje

distribuiraju na austrijskom tritu. [19]

ARA sustavom se iz godine u godinu poveava koliina sakupljenog i oporabljenog

otpada, i trenutno iznosi oko 770 000 tona godinje. Odvojenim sakupljanjem i

recikliranjem ostvaruje se uteda od 600 000 tona ekvivalentnog ugljinog dioksida

godinje, ime ARA sustav doprinosi zatiti okolia. Odvojeno sakupljanje postalo je

uobiajena navika u Austriji, pa tako prema anketi provedenoj 2009. godine, 96 %

potroaa u Austriji odvojeno sakuplja ambalani otpad. [16]

Na slici 5.3 prikazan je udio sakupljenog ambalanog otpada ARA sustavom.


36

Slika 5.3. Udio sakupljenog ambalanog otpada ARA sustavom [16]


37

5.2. Sakupljanje i oporaba plastinog otpada u Belgiji

Izmijenjeni pravilnik o suradnji izmeu tri belgijske regije, Flanders, Wallonia i

Brusseles, koji se odnosi na ambalani otpad, stupio je na snagu 1. sijenja 2009.

godine. Izmijenjeni pravilnik ukljuen je u smjernice dane belgijskim zakonom, i

postavlja ciljeve veeg recikliranja i oporabe (tablica 5.1), uz izuzetak tvrtki koje

godinje plasiraju na trite manje od 300 kg ambalae, te prenose odgovornost sa

punionica na proizvoae i uvoznike ambalae. [16]

Tvrtke koje svoje ambalairane proizvode plasiraju na belgijskom tritu mogu se

ukljuiti u FOST PLUS sustav potpisivanjem sporazuma o lanstvu. Tvrtke lanice

plaaju doprinose FOST PLUS-u, temeljene na godinjoj koliini i vrsti ambalae koju

plasiraju na trite. Tvrtke ija proizvodnja ne prelazi 300 kg godinje, nisu obuhvaene

zakonom, ali se mogu ukluiti u FOST PLUS sustav ako ele koristiti Green Dot oznaku.

U tom sluaju plaaju fiksni godinji doprinos od 30 eura. [16]

Tablica 5.1. Rezultati sakupljanja i oporabe ostvareni u 2009. godini [16]

Ambalani materijal Cilj (%) Rezultati 2009. (%)

Staklo 60 112,2

Papir/karton 60 122,7

Karton za pia 60 77,1

Metal 50 102,3

Plastika 30 37,6

UKUPNO RECIKLIRANO 80 93,1

UKUPNO OPORABLJENO 90 96,5


38

U tablici 5.2 prikazani su prihodi ostvareni plaanjem naknade za koritenje Green Dot

oznake.

Tablica 5.2. Prihodi ostvareni plaanjem naknade za koritenje Green Dot oznake [16]

Ambalani materijal Naknada EUR/t

Staklo 18,4

Papir/karton 17,6

elik 37,6

Aluminij 137,9

PET boce 199,4

Boce od PE-HD 199,4

Karton za pia 272,8

Ostali oporabljivi materijali 313,5

Ostali neoporabljivi materijali 441,7

FOST PLUS izvrava petogodinji ugovor s gradskim vlastima, detaljno opisujui kako

e se ambalani otpad sakupljati i razvrstavati, te po kojoj cijeni. U oko 50 % sluajeva,

taj posao obavljaju privatne tvrtke za zbrinjavanje otpada, a ostatak sakupljaju i

razvrstavaju lokalne vlasti. Uz cjelokupne trokove sakupljanja i razvrstavanje, FOST

PLUS takoer plaa koordinaciju te osigurava kvalitetno upravljanje i komunikaciju s

graanima. [16]

FOST PLUS sustav prikuplja otpad na tri naina: [16]

Staklo se prikuplja na naina da graani sami donose ambalau do kontejnera i

posebno odvajaju po boji. Na 1 000 stanovnika postavlja se jedan kontejner.

Papir i karton sakupljaju se zajedno s otisnutim papirom jednom mjeseno od

strane ovlatenih sakupljaa.


39

Plastine boce, metalna ambalaa i karton za pia sakuplja se dva puta

mjeseno, takoer od strane ovlatenih sakupljaa.

Slubeni predstavnici Europske Komisije stavljaju Belgiju na prvo mjesto po udjelu

recikliranja i oporabe. U 2009. godini, FOST PLUS je postigao udio recikliranja od

93 %, koji se odnosi na ambalau tvrtki koje su lanice FOST PLUS sustava. Sustav

pokriva cijelu dravu velikim i jednolikim sustavom sakupljanja ambalae, a nedavna

anketa pokazuje kako 95 % graana Belgije eli sudjelovati u odvojenom sakupljanju, te

kako su vrlo zadovoljni pruenim uslugama. Nadalje, smatraju kako je to najvaniji

doprinos pojedinaca u zatiti okolia. [16]


40

6. SUSTAV ZBRINJAVANJA PLASTINOG OTPADA U RH

Zbrinjavanje plastinog otpada u RH je u usporedbi s europskim zemljama jo uvijek

nedovoljno razvijeno. Da bi se uspjeno provodila strategija zbrinjavanja plastinog

otpada, potrebno je osigurati dovoljne koliine odvojeno sakupljenog otpada, te izgraditi

postrojenja koja su sposobna sakupljeni otpad preraditi. Problem odvojenog sakupljanja

je najee glavna prepreka ostvarivanju eljenih ciljeva. Graane je teko motivirati da

sudjeluju u odvojenom sakupljanju plastinih proizvoda ako pri tome ne ostvare neku

novanu dobit.

6.1. Zbrinjavanje ambalanog otpada (PET boce)

U Hrvatskoj se od 1.sijenja 2006. primjenjuje sustav pologa, kao nain za

razvrstavanje i prikupljanje PET ambalae, a nastao je na temelju: [20]

Zakona o otpadu (Narodne novine broj 178/04) koji nalae odvojeno sakupljanje i

skladitenje otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, i

Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu (Narodne novine broj 97/05 i 115/05)

koji ureuje nain postupanja s ambalaom i ambalanim otpadom.

Sustav pologa podrazumijeva da se potroau za proizvod u PET ambalai, uz redovnu

cijenu proizvoda, obrauna i polog koji se nakon povratka prazne PET boce vraa

kupcu. Na taj se nain potroa financijski stimulira na povratak prazne PET ambalae.

Dosadanja iskustva su pokazala da se uz polog postie vrlo visok postotak povratka

iskoritene PET ambalae. Osim visokog postotka povratka, preko 90 %, prednost ovog

sustava je to sakupljeni materijal sadri vrlo nizak postotak neistoa. Stimulacija

potroaa za povratak prazne PET ambalae i djelotvornost sustava ovise o visini

pologa. U organizaciju sustava moraju biti ukljueni proizvoai, veletrgovci, distributeri

i potroai. Isto tako provedba zahtijeva kompleksnu i relativno skupu logistiku.


41

Distributeri moraju osigurati dovoljno skladinog prostora za prihvat prazne PET

ambalae, to esto predstavlja dodatni problem. Meutim, visoki postotak povratka

opravdava ekonomsku isplativost provedbe sustava. [20]

Graani su od poetka sijenja 2006. mogli u trgovinama i komunalnim poduzeima

vraati nepovratnu PET ambalau, a po jedinici vraene ambalae ostvariti povrat od 50

lipa. S obzirom da veina trgovakih lanaca nije bila spremna sakupljati ambalani

otpad, donesena je odluka da to ine komunalne tvrtke i ovlateni skupljai s kojima je

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sklopio ugovore, do 16. oujka 2006.

Graani su u tom razdoblju mogli predati komunalnim tvrtkama od 10 do 100 jedinica

PET ambalae i za to dobiti propisanu naknadu. Cilj ovog projekta, koji je trajao do

sredine oujka, bio je sakupiti to vie neobiljeene ambalae jer je nakon tog razdoblja

svaka plastina boca trebala imati natpis povratna ambalaa i utisnutu oznaku za

recikliranje da bi mogla biti vraena. [20]

Nakon zavretka prijelaznog razdoblja, trgovine ija povrina prelazi 200 m2 poele su

otkupljivati ambalau od svojih potroaa i razvrstavati je prema vrsti ambalanog

materijala. Sukladno odredbama Pravilnika, navedene trgovine dune su imati posebne

spremnike u kojima e prikupljati ambalau i voditi evidenciju. [20]

O uspjenosti sakupljanja PET ambalae govori to da je danas gotovo nemogue vidjeti

odbaenu PET bocu u kantama za smee ili u okoliu.

6.2. Odvojeno sakupljanje otpada

Kada se govori o odvojenom sakupljanju otpada, tada se kao najvei problem namee

motivacija graana da se aktivno ukljue u sustav. Edukacija i osiguravanje spremnika

za tako odvojeno sakupljeni otpad, prvi su korak u uspjenom provoenju strategije.


42

Primjer uspjene provedbe sustava odvojenog sakupljanja otpada su Otok Krk te Grad

akovec.

U lipnju 2005. godine na otoku Krku uveden je ekoloki zasnovan sustav zbrinjavanja

komunalnoga otpada, popularno nazvan Eko otok Krk. Eko otok Krk predstavlja cjelovit

model zbrinjavanja otpada, prvi takav u Hrvatskoj, a omoguuje zbrinjavanje svih vrsta

otpada. U sustav je do sada uloeno 25 milijuna kuna, a tijekom 2010. godine planirano

je proirenje nove plohe odlagalita i sanacija njegovoga starog dijela za to e se

izdvojiti dodatnih 12 milijuna kuna. [21]

Za funkcioniranje sustava na otoku Krku je raspodijeljeno 7000 spremnika na 1400

mjesta. Kuni se otpad odvojeno prikuplja u pet spremnika: biootpad, papir, PET, staklo

i ostalo (slika 6.1). [21]

Slika 6.1. Spremnici za pojedine vrste kunog otpada [21]


43

Otok Krk ima i sedam POSAM-a, posebnih sabirnih mjesta (Omialj, Malinska, Krk,

Punat, Baka, Vrbnik, Dobrinj) na kojima graani odlau glomazni kuni otpad

(elektroniki otpad, stari namjetaj, bijela tehnika, automobilske olupine, automobilski

pneumatici) i opasni otpad. Na posebnim sabirnim mjestima od graana se otkupljuje i

ambalaa za koju im se isplauje naknada od 0,50 kn po komadu (PET, staklo,

aluminij). Trenutano se odvojeno prikuplja oko 30% ukupne koliine proizvedenog

otpada (slika 6.2). [21]

Slika 6.2. Udio odvojeno prikupljenog otpada [21]

U suvremenom reciklanom dvoritu razvrstani se otpad obrauje i priprema za

recikliranje, dok se nerazvrstani dio otpada najsuvremenijim metodama zbrinjava na

odlagalitu Treskavac. Cilj je svake godine poveati udio razvrstanoga otpada za pet

posto. [21]

Osim otoka Krka, znaajan napredak u gospodarenju otpadom ostvaren je u Gradu

akovcu. Primijenjen je koncept gospodarenja otpadom u tri faze: [22]

Izbjegavanje nastanka otpada (prevencija) ima najvii prioritet i ukljuuje

obrazovanje, istiju proizvodnju, proizvode i potronju, smanjivanje ambalae,

hrvatsku burzu otpada.


44

Vrednovanje (iskoritavanje) proizvedenog otpada ima zadau iskoristiti

materijalna i energijska svojstva otpada u granicama tehnikih, ekolokih i

ekonomskih mogunosti, ponovnog koritenja, recikliranja i oporabe, a najvaniji

su elementi odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada.

Odlaganje ostatnog otpada na ureena kontrolirana (sanitarna postojea ili nova)

odlagalita otpada u hijerarhiji otpada rangirano je najnie.

Da bi se pridobilo korisnike na suradnju, koriteni su edukativni letci, radijski jingle-ovi,

TV spotovi, radionice u kolama i vrtiima i sl. Primjer letka s uputama kako postupati s

otpadom prikazan je na slici 6.3. [22]


45

Slika 6.3. Letak s uputama kako postupati s otpadom [22]

Razlog zato vie gradova ne provodi navedene strategije prvenstveno je politika

predstavnikih tijela lokalnih samoupravnih jedinica. Naime, potrebne investicije za

takve projekte teko se uklapaju u proraun lokalnih samoupravnih jedinica. [22]


46

6.3. Probni projekt odvojenog sakupljanja ostalog plastinog otpada

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost zapoeo je od 1. sijenja 2009. s

probnim odvojenim prikupljanjem ostaloga plastinog otpada. Koncesiju za sakupljanje

takvog otpada na deset godina dobila je tvrtka Eko Velebit, koja je otvorila novi pogon u

Graacu. U suradnji s lokalnom komunalnom tvrtkom istoa zapoela je s otkupom

ambalae od polietilena i polipropilena koja se uglavnom upotrebljava za ampone,

deterdente, vreice, kutije za hranu i slino, dok e ambalau od ostalih vrsta

materijala samo preuzimati za zbrinjavanje. [17]

Tijekom veljae i oujka 2009. podijeljeno je po kuanstvu 12 vrea namijenjenih

sakupljanju ostalih polimera sa odgovarajuim uputama. Prikupljene koliine ostalih

polimera predaju se na oporabu tvrtci Eko Velebit u Graacu. [23]

Prvi rezultati projekta su sljedei: [23]

Zadarska upanija: izravno iz istoe Zadar dopremljeno je 10,62 tone otpada,

dok je iz Odlagalita sirovina, u Zadar dopremljeno 8,2 tone otpada. Prema

procjeni na podruju cijele upanije u tri mjeseca sakupljeno je oko 200 tona

otpada, odnosno oko 2 kg po kuanstvu, od ega je desetak posto predano Eko

Velebitu.

Split: u etiri termina, od 2. travnja do 28. svibnja 2009. sakupljeno je oko 850 kg

ostalih polimera (4 tisue domainstava).

dio Meimurske upanije: 25 tisua domainstava opskrbljeno je namjenskim

vreama Fonda. Za distribuciju su zaduene tvrtke GKP akom, GKP Pre-kom i

Murs-ekom. Navedene tvrtke imaju dobre pokazatelje gospodarenja otpadom i

sustav odvojenog skupljanja provode ve nekoliko godina. U prosjeku godinje

sakupe 30 kg polimera po domainstvu.


47

Virovitica: poetkom svibnja 2009. podijeljene su vree Fonda za 13 tisua

domainstava. Eko Velebitu predali su oko 16 tona polimernog otpada koji je

slabo razvrstan (u otpadu je bilo oko 40 kg medicinskog otpada).

Vukovar: U jednom terminu skupili su oko 500 kg polimernog otpada.

U masi od 1,3 milijuna tona komunalnog otpada godinje, procijenjuje se da amalani

otpad ini 100 000 tona, od ega PE-HD i slini materijali, koji se dosad nisu

organizirano reciklirali, ine 20 %. [24]

Prema najavama Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, uskoro bi na snagu

trebala stupiti izmjena i dopuna Pravilnika o ambalai i ambalanom otpadu. Konkretno,

stupanjem na snagu te izmjene Pravilnika, rijeit e se otvoreno pitanje zbrinjavanja

vieslojne ambalae, odnosno PE-HD boca. Naime, graanima bi se kao i za PET boce

i limenke isplaivala povratna naknada od 0,50 kuna po boci. [25]

to se tie recikliranja spomenute vieslojne ambalae i PE-HD-a, Eko Velebit ve sad

ima proizvodni program na bazi tako dobivenog reciklata, od kojeg proizvodi razne vrste

profila za upotrebu u poljoprivredi, za izradu klupa, podne obloge i slino. [24]


48

7. PRIJEDLOG SUSTAVA ZBRINJAVANJA PLASTINOG OTPADA

U RH

Sustav sakupljanja PET ambalae uspjeno se provodi na podruju cijele drave, te

stoga ne predstavlja vanu stavku u pogledu oneienja okolia i neiskoritavanja

vrijednih materijala. Problem se javlja kada se govori o ostalim plastinim materijalima,

kao to su PE-LD vreice, PP boce, proizvodi od PE-HD-a i sl.

Da bi se projekt odvojenog sakupljanja ostalog plastinog otpada primijenio na dravnoj

razini, nuno je osigurati potrebne uvjete za uspjeno funkcioniranje sustava. Uvjeti koje

je potrebno osigurati su:

izgradnja centara za gospodarenje otpadom u mjestima koja nisu u blizini

postojeih centara za gospodarenje ambalanim otpadom. U centrima se obavlja

preuzimanje, razvrstavanje, skladitenje, preanje i baliranje plastinog otpada, a

zatim se tako pripremljen plastini otpad otprema na daljnje zbrinjavanje u

postrojenje za recikliranje,

osigurati dovoljan broj spremnika u koje e graani odlagati plastini otpad,

osigurati prijevoz sakupljenog plastinog otpada do centara za gospodarenje

ambalanim otpadom koji e preuzeti sakupljeni plastini otpad, razvrstati ga i

pripremiti za odvoenje do ovlatenog koncesionara za recikliranje ostalog

plastinog otpada, Eko Velebita u Graacu,

prilagoditi cjenik usluga odvoza komunalnog otpada, tj. sniziti cijene usluga za

domainstva koja sudjeluju u odvojenom sakupljanju plastinog otpada.

Trenutno, tvrtka Eko Velebit u svojim pogonima vri oporabu plastinog otpada, a ima

koncesiju iduih deset godina. Cilj tvrtke je u narednih deset godina reciklirati deset

tisua tona plastinog otpada, a s trenutnim kapacitetom moe granulirati oko deset

tona plastinog otpada na dan. [24]


49

Broj centara za prihvat plastinog otpada trebao bi se odrediti na temelju gustoe

naseljenosti pojedinih podruja, tj. po koliini proizvedenog plastinog otpada. Tako bi

svaka upanija, ovisno o broju stanovnika imala jedan ili dva centra u veim gradovima

gdje bi se vrio prihvat plastinog otpada, te zatim transportirao u Eko Velebit na

oporabu.

Broj spremnika za odvojeno sakupljanje takoer bi se odredio na temelju broja

stanovnika. Tako bi se u gradovima, gdje je vei broj stambenih zgrada, trebalo

osigurati jedan ili dva velika spremnika na 1000 stanovnika, dok bi se u manjim

naseljima, gdje su uglavnom stambene kue, plastini otpad sakupljao u posebne vree

koje bi osigurao Fond za zatitu okolia te zatim organizirano odvozio u Eko Velebit.

Kako se odvoz komunalnog otpada bave komunalna poduzea, prijevoz odvojeno

sakupljenog otpada do Centara bi vrila neka druga tvrka, koja bi svoje usluge davala

po prihvatljivoj cijeni. Tako bi se u veim gradovima odvoz vrio jednom tjedno, dok bi

se po manjim naseljima odvojeno sakupljeni otpad odvozio dva puta mjeseno.

Prije nego li se krene u realizaciju infrastrukture i logistike koja e pratiti provedbu

strategije, potrebno je educirati graane o prednostima odvojenog sakupljanja plastine

ambalae i ostalih plastinih proizvoda. Edukacija podrazumijeva informiranje graana

putem letaka, televizijskih spotova, radionica u vrtiima i kolama i na ostale naine o

prednostima odvojenog sakupljanja, a s ciljem kako bi ih se potaknulo da ponu aktivno

sudjelovati u provedbi strategije odvojenog sakupljanja otpada. Iako takav nain

edukacije zahtijeva velika financijska sredstva, dugorono gledano takva investicija je

opravdana. Kada se kroz razne radionice u vrtiima i kolama poalje poruka kako

odvojeno sakupljanje plastinog otpada ima veliki pozitivan uinak na zatitu okolia, za

oekivati je kako e budui narataji usvojiti naviku odvojenog sakupljanja otpada od

malih nogu, bez potrebe za dodatnom edukacijom.


50

Osim edukacije, vrlo vaan faktor koji e potaknuti graane na ovakav sustav

sakupljanja je drugaiji cijenik usluga odvoza otpada. Tako bi se cijena odvoza

odreivala prema obujmu otpada proizvedenog po kuanstvu. Primjer cijenika koji se

primjenjuje u Gradu akovcu prikazan je u tablici 7.1. Prema takvom sustavu, oni koji

sudjeluju u odvojenom sakupljanju otpada plaaju komunalne usluge po niim cijenama,

ovisno o obujmu odvojeno sakupljenog otpada.

Tablica 7.1. Cijenik komunalnih usluga odvoza otpada u Gradu akovcu [26]

ODVOZ 1 x TJEDNO ~ cijena u kn/mj.

D O

M A

I

N S

T V

A

IND

IVID

UA

LNO

ST

AN

OV

AN

JE

Ob

rau

n p

o v

olu

men

u p

osu

de

za

otp

ad

P

osu

da

12

0 li

t

Osnovna uplata kn/domadinstvu 1 4,80

Skupljanje i odvoz kn/posudi 2 20,00

Zbrinjavanje kn/posudi 3 10,00

Odvojeno skupljanje kn/domadinstvu 4 15,00

Uklanjanje otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoli kn/domadinstvo 5 1,00

Koncesijska naknada kn/domadinstvu 6 0,00

Ukupno st.1 st. 6 7 50,80

PDV st.7 x 23 % 8 11,68

Naknada za NUTVN* kn/posudi st. 3 x 5 % 9 0,50

Naknada JLS** kn/posudi st. 3 x 30 % 10 0,00

Investicije u zatitu okolia kn/domadinstvu 11 7,00

SVEUKUPNO domadinstvo sa 1 posudom 120 lit kn/dom./mj. st.7 st. 11 12 69,98

ODVOZ 2 x TJEDNO ~ cijena u kn/mj.

VI

ESTA

MB

ENE

ZGR

AD

E

Ob

rau

n p

o v

olu

men

u p

osu

de

za

otp

ad

P

osu

da

12

0 li

tara

Osnovna uplata kn/domadinstvu 1 4,80

Skupljanje i odvoz kn/posudi 2 40,00

Zbrinjavanje kn/posudi 3 20,00

Odvojeno skupljanje kn/domadinstvu 4 15,00

Uklanjanje otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoli kn/domadinstvo 5 1,00

Koncesijska naknada kn/domadinstvu 6 0,00

Ukupno st.1 st. 6 7 80,80

PDV st.7 x 23 % 8 18,58

Naknada za NUTVN* kn/posudi st. 3 x 5 % 9 1,00

Naknada JLS** kn/posudi st. 3 x 30 % 10 0,00

Investicije u zatitu okolia kn/domadinstvu 11 7,00

SVEUKUPNO domadinstvo sa 1 posudom 120 lit kn/dom./mj. st.7 st. 11 12 107,38

Domadinstva u viestambenim zgradama pladaju stvarne trokove odvoza i zbrinjavanja koji se dijele na suvlasnike prema broju lanova domadinstva. Podatke o broju lanova u domadinstvima duni su davatelju usluge dostaviti upravitelji zgrada.

PO

PU

STI

Korisnici usluga, fizike osobe, vlasnici nekretnina u M.O. Totovec osloboeni su pladanja usluge i svih naknada do razine posude volumena 120 litara.

Staraka domadinstva, starosti ukudana 60 g. i vie, sa najvie dva lana osim u viestambenim zgradama! 30 %

Samaka domadinstva, bez obzira na godine starosti - osim u viestambenim zgradama ! 40 %

Korisnici novane pomodi Centra za socijalnu skrb uz predoenje potvrde Centra. 50 %

* Naknada za Namirenje Umanjene Trine Vrijednosti Nekretnina

** Naknada Jedinici Lokalne Samouprave na ijem se podruju nalazi graevina namijenjena zbrinjavanju otpada. Naknadu JLS ne pladaju korisnici fizike osobe za nekretnine na podruju Grada akovca.

Ukoliko se prilikom preuzimanja otpada od korisnika u otpadu nau auto gume, ambalani, elektrini, elektroniki, opasni, infektivni otpad ili drugi zabranjeni sadraj sukladno Zakonu o otpadu, Odluci o komunalnom redu, Odluci o ureenju i odravanju naselja, Opdim uvjetima isporuke usluge i ostalim propisima koji reguliraju postupanje s otpadom, napladuje se dodatno sortiranje 20,00 kn (PDV uraunat) za svakih zapoetih 120 lit volumena posude.

Korisnici imaju pravo na 3 (tri) kupona, svaki za odvoz do 2 m3 glomaznog i/ili zelenog otpada tijekom kalendarske godine, te na 1 (jedan) kupon za nabavu vreda za odvojeno skupljanje otpada tijekom kalendarske godine.


51

Takoer, osim educiranju graana o prednostima odvojenog sakupljanja, potrebno ih je

upoznati i s mogunostima iskoritavanja otpada kao goriva u energanama na otpad, te

njihovom utjecaju na okoli. Ustaljeno je miljenje kako spaljivanje otpada

podrazumijeva smrad i oneien zrak u okolici samog postrojenja za spaljivanje, pa

samim time im netko i spomene takvu ideju, nastaju prosvjedi zabrinutih ekologista.

Energane na otpad prikladno su rjeenje za vee gradove, u kojima se proizvodi vea

koliina otpada, pri emu se toplina nastala spaljivanjem moe iskoristit za grijanje

kuanstava putem toplane. Njihov izgled je moderan i lako se vizualno uklapaju u

infrastrukturu grada, te je vrlo teko zakljuiti da se radi o postrojenju koje zbrinjava

otpad. Na slici 7.1 dan je prikaz moderne energane na otpad.

Slika 7.1. Energana na otpad, Esbjerg, Danska [27]


52

Ako se eli uspjeno gospodariti otpadom, tada je potrebno primijeniti obje strategije.

Odvojeno sakupljanje, tj. recikliranje i energijska oporaba u energanama na otpad

predstavljaju najbolje rjeenje za zbrinjavanje velikih koliina otpada, ali se u pogledu

energana na otpad na dravnoj razini nita ne poduzima. S obzirom da se daljnim

gomilanjem otpada na odlagalitima zapravo gubi energija koja se u energanama na

otpad moe iskoristiti, objektivno je rei kako odrivi razvoj nije mogu. Stoga je

izgradnja energana na otpad prioritet ako se Hrvatska eli nai u drutvu drava koje su

prepoznale vrijednost otpada,kao to su Belgija, Francuska, vicarska i dr.


53

8. ZAKLJUAK

Na primjeru otoka Krka i Grada akovaca, te na temelju podataka koji su dobiveni pilot

projektom odvojenog sakupljanja otpada u pojedinim gradovima i upanijama, vidljivo je

kako postoji potencijal da se uinkovito zbrinjava otpadnu plastiku i gumu u RH. Drava

bi trebala poticati upanije da se ukljue u takve projekte, jer to je investicija za bolju

budunost. Mnogi spominju prirodne ljepote naeg mora, priobalnih gradova, te ostalih

krajeva nae drave, no unato svemu i dalje nisu iznimka sluajevi divljih odlagalita

koja se nalaze upravo u blizini turistikih mjesta. Poruku koju takva ilegalna odlagalita

alju svijetu, dovoljno govori o ekolokoj osvjetenosti samih dravljana.

Na pitanje to izabrati: recikliranje ili energijsku oporabu, nije jednostavno odgovoriti. Da

bi se otpad uspjeno zbrinjavalo, potrebno je uskladiti te dvije strategije u skladu s

mogunostima odreene regije.

Hrvatska e uskoro postati lanicom Europske unije, a samim time e morati i prihvatiti

obveze koje EU namee. Meu tim obvezama je pridravanje Smjernica u kojima je kao

cilj postavljeno poveanje koliine recikliranih materijala, to se posebno odnosi na

plastiku. Takoer postoje razne inicijative koje ne dolaze samo iz Europske komisije,

ve iz pojedinih zemalja lanica, a primarni cilj je poveati udio oporabljenih otpadnih

materijala te smanjiti odlaganje.

U narednih desetak godina, realno je za oekivati da se ostvare znaajni pomaci na

podruju zbrinjavanja otpada Hrvatskoj. Kada graani shvate kako otpad nije smee,

ve izvor materijala i energije, koji se mogu iskoristiti za bolji, kvalitetniji i zdraviji ivot,

te odrivi gospodarski razvoj, tada e se i Hrvatska nai u vrhu zemalja koje su

prepoznale vrijednost otpada.


54

9. LITERATURA

[1] ati, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Drutvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.

[2] N.N.: Recycling plastics,

www.practicalaction.org/docs/technical_information_service/recycling_plastics.pdf,

20.6.2010.

[3] Erceg, M.: Oporaba plastike, www.ktf-split.hr/bib/oporaba_plastike.pdf, 20.06.2010.

[4] Odlagalite otpada, www.trames-consultants.hr/slike/projekti_max/odlagaliste.jpg,

25.11.2010.

[5] Rujni-Sokele, M.: Otpad vrijedan izvor energije

www.hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68705, 14.1.2010.

[6] Hall, D.: Waste management in Europe: framework, trends and issues,

www.psiru.org/reports/2010-02-G-trends.doc, 20.06.2010.

[7] Kogler K., Life and waste recycling,

www.ec.europa.eu/environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/documents/rec

ycling.pdf, 20.6.2010.

[8] N.N.: Waste management solutions,

www.csiro.au/org/WasteManagementOverview.html, 21.06.2010.

[9] N.N.: Plastic Waste Management, www.cpcb.nic.in/Highlights/2007/139-144.pdf,

22.6.2010.

[10] Pehnec-Pavlovi G.: BSP projekt za industriju polimera, Zagreb, 2008.,

www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/14243.pdf, 14.1.2010.

[11] Achilias D.S., Roupakias C., Megalokonomos P., Lappas A.A., Anatonakou E.V.:

Chemical recycling of plastic waste made from polyethylene and polypropylene,

www.aseanenvironment.info/Abstract/41016136.pdf, 06.07.2010.

http://www.practicalaction.org/docs/technical_information_service/recycling_plastics.pdfhttp://www.ktf-split.hr/bib/oporaba_plastike.pdfhttp://www.trames-consultants.hr/slike/projekti_max/odlagaliste.jpghttp://www.hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68705http://www.psiru.org/reports/2010-02-G-trends.dochttp://www.ec.europa.eu/environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/documents/recycling.pdfhttp://www.ec.europa.eu/environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/documents/recycling.pdfhttp://www.csiro.au/org/WasteManagementOverview.htmlhttp://www.cpcb.nic.in/Highlights/2007/139-144.pdfhttp://www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/14243.pdfhttp://www.aseanenvironment.info/Abstract/41016136.pdf


55

[12] N.N.: Preradba i uporaba otpadne gume, KTF-Split,

www.tkojetko.irb.hr/documents/8305_833.pdf, 19.4.2010.

[13] Al-Salem S.M., Lettieri P., Baeyens J.: Recycling and recovery of plastic solid

waste, www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4WNPDGW-

1&_user=10&_coverDate=10%2F31%2F2009&_alid=1539313867&_rdoc=1&_fmt=high

&_orig=search&_origin=search&_zone=rslt_list_item&_cdi=6017&_sort=r&_st=0&_doca

nchor=&_ct=1&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=ca9

4baa51f02210b38af5a0e6cd73c3d&searchtype=a, 06.07.2010.

[14] N.N.: Pyrolysis, gasification and plasma,

www.foe.co.uk/resource/briefings/gasification_pyrolysis.pdf, 06.07.2010.

[15] N.N.: Plasma Waste Disposal, http://www.plasmawastedisposal.com/, 06.07.2010.

[16] N.N.: PRO EUROPE broshure,

www.fostplus.be/SiteCollectionDocuments/News/Congresbrochure%20DEF/index.html,

08.11.2010.

[17] Rujni-Sokele M.: Je li mogu ivot bez plastike,

www.hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=59633, 19.4.2010.

[18] Orth, P.: Climate Change and Resource Efficiency-Opportunities with Plastics,

Ljubljana, 27.11.2009.

[19] N.N.: ARA AG, www.ara.at/index.php?id=129, 10.11.2010.

[20] N.N.: Sustav sakupljanja PET ambalae,

www.geog.pmf.hr/e_skola/geo/mini/pet_ambalaza/sustav_skupljanja.html, 02.12.2010.

[21] N.N.: Sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada, www.ponikve.hr/sustav-prikupljanja-

zbrinjavanja-otpada.php, 26.11.2010.

[22] Avirovi S.: Gospodarenje otpadom u akovcu, Ekoloki zasnovano gospodarenje

otpadom, Zagreb, 10.11.2010

http://www.tkojetko.irb.hr/documents/8305_833.pdfhttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4WNPDGW-1&_user=10&_coverDate=10%2F31%2F2009&_alid=1539313867&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_origin=search&_zone=rslt_list_item&_cdi=6017&_sort=r&_st=0&_docanchor=&_ct=1&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=ca94baa51f02210b38af5a0e6cd73c3d&searchtype=ahttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4WNPDGW-1&_user=10&_coverDate=10%2F31%2F2009&_alid=1539313867&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_origin=search&_zone=rslt_list_item&_cdi=6017&_sort=r&_st=0&_docanchor=&_ct=1&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=ca94baa51f02210b38af5a0e6cd73c3d&searchtype=ahttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4WNPDGW-1&_user=10&_coverDate=10%2F31%2F2009&_alid=1539313867&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_origin=search&_zone=rslt_list_item&_cdi=6017&_sort=r&_st=0&_docanchor=&_ct=1&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=ca94baa51f02210b38af5a0e6cd73c3d&searchtype=ahttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4WNPDGW-1&_user=10&_coverDate=10%2F31%2F2009&_alid=1539313867&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_origin=search&_zone=rslt_list_item&_cdi=6017&_sort=r&_st=0&_docanchor=&_ct=1&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=ca94baa51f02210b38af5a0e6cd73c3d&searchtype=ahttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4WNPDGW-1&_user=10&_coverDate=10%2F31%2F2009&_alid=1539313867&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_origin=search&_zone=rslt_list_item&_cdi=6017&_sort=r&_st=0&_docanchor=&_ct=1&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=ca94baa51f02210b38af5a0e6cd73c3d&searchtype=ahttp://www.foe.co.uk/resource/briefings/gasification_pyrolysis.pdfhttp://www.plasmawastedisposal.com/http://www.fostplus.be/SiteCollectionDocuments/News/Congresbrochure%20DEF/index.htmlhttp://www.hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=59633http://www.ara.at/index.php?id=129http://www.geog.pmf.hr/e_skola/geo/mini/pet_ambalaza/sustav_skupljanja.htmlhttp://www.ponikve.hr/sustav-prikupljanja-zbrinjavanja-otpada.phphttp://www.ponikve.hr/sustav-prikupljanja-zbrinjavanja-otpada.php


56

[23] olan, T.:Sustav sakupljanja primarne i sekundarne ambalae od ostalih polimernih

materijala, www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/15430.ppt, 19.4.2010.

[24] Rak-ajn J.: Eko Velebit u nacionalnom biznisu oporabe plastike u kuanstvima,

http://www.vecernji.hr/biznis/eko-velebit-nacionalnom-biznisu-oporabe-plastike-

kucanstvima-clanak-121583, 02.12.2010.

[25] N.N.: U prosincu poinje otkup PE-HD vieslojnih boca,

www.jatrgovac.com/2010/11/u-prosincu-pocinje-otkup-hdpe-viseslojnih-boca/,

02.12.2010.

[26] Cijenik usluga GKP akom, http://www.cakom.hr/usluge/cistoca.html, 03.12.2010.

[27] Energana na otpad, Esbjerg, Danska, www.dbdh.dk/artikel.asp?id=464&mid=24,

10.11.2010.
http://www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/15430.ppthttp://www.vecernji.hr/biznis/eko-velebit-nacionalnom-biznisu-oporabe-plastike-kucanstvima-clanak-121583http://www.vecernji.hr/biznis/eko-velebit-nacionalnom-biznisu-oporabe-plastike-kucanstvima-clanak-121583http://www.jatrgovac.com/2010/11/u-prosincu-pocinje-otkup-hdpe-viseslojnih-boca/http://www.cakom.hr/usluge/cistoca.htmlhttp://www.dbdh.dk/artikel.asp?id=464&mid=24