Vrsta izvješća: ZAVRŠNO IZVJEŠĆE VIJEĆU ZA ISTRAŽIVANJA U POLJOPRIVREDI (VIP) ZA PRIMJENJENE ISTRAŽIVAČKE PROJEKTE Naslov projekta: UZGOJ ZECA (LEPUS EUROPEUS) U OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA Broj ugovora: II-67-9/99 Dan početka projekta: 01. 09. 2000. Glavni istraživač: Prof. dr. sc. ZDRAVKO JANICKI Sudjelujuća institucija: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Datum: 01. 07. 2002. Glavni istraživač:

2

S A D R Ž A J str. 1. Tema istraživanja.............................................................. 3. 2. Opis tehnologije................................................................ 4. reprodukcija........................................................................ 6. prehrana .............................................................................. 6. adaptacija........................................................................................ 8. hvatanje i transport......................................................................... 9. 3. Ekonomska analiza profitabilnosti................................... 12. proizvodnja na bazi 10 parova ..................................................... 13. kreditirana proizvodnja na bazi 20 parova.................................... 17. 4. Primjenjivost..................................................................... 21. 5. Vrednovanje poljoprivrednika........................................... 23. 6. Kvantitativni podatci......................................................... 24. rezultati 2000. godine..................................................................... 24. rezultati 2001. godine..................................................................... 26. 7. Kvalitativni podatci........................................................... 28. 8. Zaključci............................................................................ 28.

3

1. TEMA ISTRAŽIVANJA

Tema istraživanja bila je točno odrediti najoptimalniju tehnologiju kaveznog i poligonskog uzgoja zeca (Lepus europeus) za obiteljska gospodarstva kontinentalnog područja R Hrvatske. Kavezni uzgoj zeca je prva uzgojna faza i osnova je za dva različita proizvoda, "konzumni" zec u dobi od dva do tri mjeseca starosti, a namjenjen je ugostiteljskom i turističkom tržištu te "lovni" zec, nakon tri ili više mjeseci starosti, po završetku poligonskog "podivljavanja". Takav zec je namjenjen lovnom i lovno turističkom tržištu. Istarživanje je provedeno na lokalitetu Volavje, u sklopu kombiniranog obiteljskog poljoprivredno-stočarskog gospodarstva. Osnova istraživanja je bila definirati tehnologiju uzgoja po modelu "know-how" te je istovremeno prilagodi neposrednim uzgajivačima, u obiteljskim gospodarstvima. Tijekom proteklog istraživačkog poerioda definirani su mikroklimatski i lokacijski uvjeti potrebni za osnivanje opisanog uzgoja. Time su utvrđene klimatsko geografske osobitosti koje utječu na orijentaciju, izgled i veličinu objekata u uzgajalištu, vjetrobarijera, potrebne infrastrukture i sl. Modifikacijama je poboljšan korišteni tip kaveza kao "modularni" za matične parove, u smislu korištenih materijala i njihove iskoristivosti, kaveznog predprostora, te gabarita i razmješataja kaveza. Time je stres u manipulaciji s zečevima sveden na minimum jer je isključen direktan kontakt uzgajivača i zeca pri transportu i premještanju u druge kaveze. Eliminacijom stresa ozljede i gubitci odraslih zečeva svedeni su na minimum a povećana je i plodnost ženki. U uzgoj uveden kavez za mlade zečeve u starosti nakon mjesec dana. Time je udovoljeno fiziološkoj potrebi odbića mladih zečeva kao preduvijet za parenje i ponovni graviditet ženki, što u tehnološkom smislu osigurava maksimalnu proizvodnost ženki u sezoni. Time je prosjek preživljavanja mladih zečeva 8 po jednoj zečici, ( u prirodi 1,9) a kao najugroženija utvrđena su prva dva proljetna legla. Utvrđena su dva osnovna tipa uginuća i to u rasplodnih zečeva u sporadičnom obliku s pretežitom patologijom od strane probavnog trakata, a u mladih zečeva više od 90 % uginuća javlja se u prvih 14 dana života, gotovo isključivo na posljedicama perakutnih i akutnih patoloških zbivanja u probavnom traktu. U smislu prevencije ovih gubitaka određeni su kao dodatci hrani probiotici i imunomodulatori koji imaju izrazito preventivno djelovanje na kolibaciloze, a istovremeno su pogodni za peletiranje. Time je poboljšana standardna peletirana hrana za zečeve prema vlastitoj recepturi. U mladih zečeva je kod pojave prvih simptoma kolibaciloze primjenjen antibiotik s oralnim aplikatorom kao efikasno sredstvo i način liječenja.

4

2. OPIS TEHNOLOGIJE Rasplodni parovi se formiraju u omjeru 1:1 ili 1:2 u korist ženki, prilikom

čega se jedan mužjak koristi za parenje dviju ženki. U našim uzgojima se radi u omjeru 1:1 i takvim načinom uzgoja mužjak i ženka su stalno zajedno, tijekom cijelog rasplodnog ciklusa, koji za jedan par traje od 3-4 godine.

Prilikom odabira rasplodnih zečeva naročitu pozornost treba obratiti -eksterijernom izgledu - zečevi moraju biti tipični

predstavnici svoje vrste, standardne težine te pravilne građe cijelog tijela -kondicij

-zdravlju - normalnog ponašanja, bistrih očiju, živahnih pokreta njuške, glatke i sjajne dlake, normalnog konzumiranja hrane i vode, tjelesni otvori čisti bez iscjetka ili slijepljenog sekreta u okolici, pravilnog nošenja ušiju, bez vidljivih oteklina ili ozljeda po tije

-temperamentu - poželjniji su roditelji mirnijeg temperamenta, jer su veći gubici mladunčadi kod nervoznih i temperamentnih roditelj

-produktivnim svojstvima predaka - prednost u odabiru uvijek treba dati potomcima roditelja dobre plodnosti i visokog postotka odbijene mladunčadi.

Parovi se formiraju na jesen, kad završi rasplodni ciklus. Ako se rasplodni

zečevi nabavljaju iz drugih uzgoja ili direktno iz prirode potrebno je provesti karantenu 30-tak dana te u tom periodu napraviti koprološku pretragu, a prema potrebi i druge laboratorijske pretrage te u skladu sa njima provesti terapiju ili vakcinaciju protiv određenih aktualnih zaraznih bolesti.

Slika br. 1 Hvatanje zečeva za determinaciju spola

5

Nezaobilazan posao prilikom formiranja parova je seksiranje, odnosno određivanje spolova.Tom poslu treba prići vrlo pažljivo, što zbog moguće zamjene spolova, što zbog mogućih ozljeda prilikom pregleda. Nakon što smo zeca utjerali i zatvorili u kašetu, vadimo ga iz kaveza i oprezno položimo tako da nam je ulaz u kašetu s gornje strane. Otvarajući vrata kašete rukom ulazimo u kašetu i hvatamo jednom rukom zeca za uši te ga lagano izvlačimo iz kašete dok drugom rukom hvatamo za stražnje noge i u ispruženom položaju vadimo zeca iz kašete. Nakon što smo ga izvukli, prislonimo ga uz tijelo. Nakon takve fiksacije, u položaju u kojem je onemogućeno snažno trzanje koje bi moglo dovesti do ozljeda, prilazimo određivanju spola. Pritiskom prstima na okolicu spolnog organa, pojavi se organ sličan u oba spola. U mužjaka taj organ je okrugao, duguljast sa slabo izraženom brazdom u njegovom donje dijelu dok je kod ženke brazda jače izražena po cijeloj dužini i taj organ se naziva sikilj, a iznad njega je otvor stidnice.

Uvijek prije stavljanja zečeva u kaveze treba ih temeljito očistiti i oprati, a zatim i dezinficirati.

Slika br. 2 Seksiranje zečeva (lijevo mužjak, desno ženka)

6

REPRODUKCIJA Parenje zečeva u kaveznom uzgoju počinje kad i u prirodi odnosno u

drugoj polovini siječnja, a izuzetno parenje može početi već krajem prosinca. Analogno tome, prva se legla javljaju početkom ožujka, odnosno početkom veljače. Ta legla obično su brojčano slabija, a i postotak preživjelih okoćenih zečeva puno je manji nego u kasnijim leglima. Zadnje leglo bude u rujnu, pa reproduktivno mirovanje zečeva u godini bude svega 3-4 mjeseca.

Prosječno zečica daje 3-6 legala godišnje, te 1-5 zečića po leglu. Broj preživjelih zečića tijekom jednog reproduktivnog ciklusa kreće se od 5-11, ovisno o paru i godini reprodukcije, jer parovi su u funkciji 3-4 godine, a plodnost im je najveća u 2. i 3. godini.

Zečica nosi 42 dana (38-44) i može se pariti 3-4 dana koćenja, što većina i čini te na taj način skraćuje period između dva okota. Ta pojava kod zečeva je jedinstvena i naziva se superfetacija, a omogućuje ju specifična građa maternice u zečice. Određen broj zečica pari se nakon koćenja, što u ovakvim uzgojima nije poželjno jer za vrijeme parenja zečevi su vrlo aktivni pa postoji veća mogućnost stradavanja mladih ako se ne sklone u malu kašetu. Inače zečevi su rasplodno zreli sa 4-6 mjeseci starosti.

Mladi zečevi sa roditeljima provode 23 dana, tijekom kojih ih ona redovito doji, a nakon 2 tjedna počnu uzimati i drugu hranu.

Nakon 23 dana zečići se odvajaju od roditelja i smještaju u kaveze za mlade zečeve, gdje provode još pedesetak dana prije ispuštanja u poligon za adaptaciju.

PREHRANA ZEČEVA

Temeljni princip hranidbe zečeva je hranjenje jednom dnevno i to u sumrak te činjenica da u njegovoj prehrani nema mjestu animalnim bjelančevinama u bilo kojem obliku jer je riječ o izrazitom biljožderu.

Osnovnu komponentu hranidbe zeca u ovakvom uzgoju čini peletirana hrana namijenjena za zečeve. U Hrvatskoj se trenutno ovakva hrana ne proizvodi, ali u Italiji ona je sastavni dio proizvodnje svake ozbiljnije tvornice stočne hrane. Ovakva peletirana hrana u svojem sastavu ovisno o proizvođaču sadrži :

- 15-16 % sirovg proteina - oko 16 % sirove vlaknine - 3.5 % sirove masnoće - oko 10 % sjemenki

- do 12.50 % vlage.

7

U jednom kilogramu sadrži:

- vit. A- 12500 i.j. - vit. D 3 -2000 i.j. - vit. B 1-2.00 mg - vit. B 2-6.00 mg - vit. B 6-2.00 mg - vit. B 12-0.02 mg - vit. K 3-2.00 mg - vit . PP-25 mg - vit. E-20.00 mg - Pantotenska kis.-15.00 mg - Kolin - 600.00 mg - Željezo - 20.00 mg - Mangan - 120.00 mg - Bakar - 2.50 mg - Cinka - 40.00 mg - Selen - 0.10 mg

Dnevno jedan zec pojede oko 120-130 grama peletirane hrane, dok

zečice tijekom dojenja povećaju potrošnju hrane i do 50 %. Drugi važan dio ishrane čini voluminozna komponenta koju od ožujka do

studenog mjeseca čini svježa, a zimi suha lucerna ili djetelina. Kao suha komponenta može poslužiti i kvalitetno sušeno sijeno ili otava, međutim bolje je u ishrani koristiti leguminoze jer su proteinski bogatije od trava, a obiluju kalcijem i fosforom (oko 1.7 % bjelančevina, 10 % ugljikohidrata, 6 % minerala) te ih zečevi vrlo rado konzumiraju.

Povremeno se kao dopunska hrana može koristiti sve što zečevi vole: mrkva, stočna repa, kupus, jabuka, kruška, celer, zelene grančice voćaka ili vrbe, zob, kukuruz itd. Povremeno ubacivanje klipa kukuruza djeluje povoljno na trošenje zubi, kao i grančice voćaka te zob koja u svojem sastavu ima lecitina koji povoljno djeluje na temperament rasplodnih mužjaka i spolni nagon ženki. Prije upotrebe i kukuruz, i zob moraju odležati nakon vršidbe odnosno berbe kako bi od fermentirali. Prilikom korištenja kukuruza treba obratiti pažnju i na njegovo stanje odnosno zdravlje, i da ga nije zahvaćen plijesnima. Kao vrlo kvalitetan dodatak hranidbi može poslužiti i mineralni kamen za grickanje koji se koristi kod kunića, a vrlo rado ga koriste i zečevi svih uzrasta. Zimi je vrlo važno, ako nemamo pojilice sa grijačima za vodu, ukoliko dođe do smrzavanja vode u pojilicama, u obrok dodavati sočne plodove (jabuka, kruška, repa), kojima zečevi nadoknađuju manjak vode zbog smrzavanja vode u pojilici.

8

Vrlo je važno da se ni na jednu hranu ne prelazi naglo, već se učini prijelazni period u kojem ćemo postepeno zečeve privikavati na tu vrstu hrane.

Voda se zečevima daje u otvorenim ili nipl pojilicama. Dnevne potrebe za vodom variraju obzirom na način ishrane, dnevnu temperaturu, laktaciju zečice te individualne potrebe pojedinih zečeva i to od 2 dcl do 2 l po paru. Voda se svaki dan mijenja prilikom hranjenja u potrebnim količinama .

Važno je održavati higijenu pojenja i hranjenja te povremeno čistiti i dezinficirati pojilice i hranilice.

Slika br. 3 Ispuštanje zeca u poligon za adaptaciju

ADAPTACIJA ZEČEVA Riječ je o trećoj fazi uzgoja zečeva namijenjenih ispuštanju u lovište. Ova

faza može se odvijati kod uzgajivača ili što je poželjnije, u lovištu gdje će se zečevi ispustiti. Za provedbu ove faze potreban je prostor minimalne veličine 40 x 40 m ili veći. U taj prostor ispuštaju se zečevi starosti 70-90 dana, a kapacitet prostora maksimalno iznosi 10-12 zečeva, koji se ispuštaju u sumrak.

Prostor mora biti ograđen žicom visine 1.5 m te ukopanom 30 cm, veličine oka 4 ili 5 cm. Teren ovakvog prostora mora biti suh, ocjedit sa kvalitetnim travnatim pokrovom te poželjnim niskim raslinjem. Idealno bi bilo takav prostor natkriti mrežom.

Unutar prostora mora biti izgrađeno hranilište i pojilište ukoliko već ne postoji prirodni izvor vode. Sam proces adaptacije odnosno podivljavanja zečeva, traje 7-10 dana, nakon čega se zečevi hvataju u mrežu i u transportnim

9

kutijama otpremaju u lovište. Ako se ta faza odvija u lovištu za koje su namijenjeni, izostaje hvatanje, već se ukloni dio ograde nakon čega se zečevi slobodno udalje iz tog prostora. Tijekom te faze potreban je svakodnevan nadzor zečeva, zbog mogućeg ulaska pernatih i dlakavih grabežljivaca.

HVATANJE I TRANSPORT ZEČEVA

Hvatanje zečeva vrši se mrežama, pri čemu se možemo koristiti

standardnom mrežom za hvatanje zečeva visine 1 m koja se sastoji od dva dijela različite veličine "oka". Prvi dio ima "oko" veličine 200 x 200 mm , a iza kojeg dolazi dio mreže veličine "oka" 45 x 45 mm. Takva vertikalna mreža razapinje se uz žicu na kolčiće, a jedna osoba leži uz nju i čeka utrčavanje zeca. Prilikom utrčavanja zec prođe kroz prvu mrežu, zabije se u drugi dio te zapetlja prvim dijelom, nakon čega ga treba uhvatiti za stražnje noge te lagano i pažljivo osloboditi iz mreže. Moguć je način hvatanja zečeva i pomoću ležeće mreže.

Slika br. 4 Oslobađanje zeca nakon hvatanja u ležeću mrežu Mreža dužine 5-8 metara, širine 3 m, "oka" 4 cm, presavija se, pričvrsti uz

žicu i formira kao vreća, na način da je jedan kraj mreže u zraku. Prilikom utrčavanja zeca u nju, osoba koja rukuje mrežom, povlači gornji dio i zec ostaje zarobljen u mreži. Nakon toga zeca treba brzo fiksirati u mreži kako bi se smanjila mogućnost ozljeda, a nakon hvatanja za stražnje noge oprezno osloboditi iz mreže.

Za ovakvo hvatanje potrebno je desetak osoba, dvije osobe rade na mreži ,a ostali detaljno pretražuju teren i "dižući" zečeve utjeruju ih u mrežu.

Samom hvatanju pristupa se u popodnevnim satima, a ovisno o dužini transporta ,vrši se noću ili u ranim jutarnjim satima kako bi zečevi tijekom ranog jutra bili ispušteni u lovište.

10

Nakon hvatanja zečevi se stavljaju u transportne kutije koje moraju zecu osigurati dovoljno prostora (ca 20 x 30 cm po jednom zecu), osjećaj sigurnosti te dobru ventilaciju tijekom transporta.

Dno kutije ne smije biti klisko kako zečevi tijekom transporta ne bi klizili i na taj način se uznemiravali (guma ili dr. ne klizajući materijali). Kutije moraju biti čvrste te po mogućnosti građene od vodootpornog materijala jer nakon svakog transporta podliježu pranju i dezinfekciji.

Ukoliko postoji potreba zečevi se mogu označiti, najčešće ušnim oznakama, ali postoji mogućnost stavljanja mikročipova ispod kože koji se kasnije mogu očitati pomoću specijalnog "čitača".

Slika br. 5 Transportne kutije

11

Slika br. 6 Obilježavanje zeca ušnom oznakom

Slika br. 7 Ispuštanje zečeva u lovište

12

3. EKONOMSKA ANALIZA PROFITABILNOSTI U analizi profitabilnosti tekstualno i tablično iskazani su osnovni ekonomski

parametri ovakvog uzgoja. Prikazane su dvije osnovne kalkulacije i to uzgoj na

bazi 10 i 20 matičnih parova. Također je dan prikaz u dva osnovna modela

financiranja tj. iz vlastitih sredstava i kreditiranjem s posljedičnim tijekom

novca. Iskazani su troškovi izgradnje i opremanja uzgajališta bez troškova

najma ili kupovine zemljišta, obzirom se radi o malim gospodarstvima s

vlastitim zemljištem i relativno malim potrebnim površinama. Zasebno su

prikazani troškovi rasplodnog fonda. Radi preglednosti i lakše projekcije

troškovi proizvodnje (godišnji) kao i dobit prikazana je po jednom matičnom

paru. U analizi opravdanosti proizvodnje korišteni su standardni parametri za

poljoprivrednu i stočarsku rproizvodnju. Po toj logici prihvaćen je kriterij

eskontne stope kao minimum isplativosti. Analiza pokazuje da se bez obzira na

veličinu uzgoja radi o vrlo profitabilnoj djelatnosti kojoj se stopa rentabilnosti

kreće oko 60 %. Isplativost investicije potvrđuje i relativno kratak rok povrata

uloženih sredstava koji se kreće od 1 do 2 godine (ovisno o veličini uzgajališta).

Dakako da rok isplativosti može biti i osjetno kraći u odnosu na prikazanu

kalkulaciju. Naime u predočenom prikazu uračunata je cijena ljudskog rada na

postavljanju ograde i nadstrešnice, a za predpostaviti je da će u obiteljskom

gospodarstvu ta aktivnost biti izvršena vlastitim radom te neće opterećivati

investiciju.

13

PROIZVODNJA NA BAZI 10 MATIČNIH PAROVA

NAKON PROVOĐENJA INVESTICIJE: Broj matičnih parova 10 kom. Proizvodnja zečića/1 ženki 9 kom. Cijena zeca (mladog) 555 kn Cijena matičnog para (odrasli zečevi) 1.110 kn POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA 4.321 kn / po ženki OPlS INVESTICIJE: INVESTICIJA U OBJEKAT Kavezi + nadstrešnica + mreža natkrovna 37.000 kn Stupovi 2.700 kn

INVESTICIJA U PRATEĆU OPREMU Žica za ogradu + mreža za izlov 5.840 kn Postavljanje 5.800 kn

Mini wash 1.000 kn OSNOVNO STADO 5 parova POČETNI TROŠKOVI ZALIHE OSTALO - transportne kutije 1. 000 kn UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 58.890 kn OČEKIVANI GODIŠNJI FIKSNI TROŠKOVI ODRŽAVANJE ELEKTRIČNA ENERGIJA VODA BRUTO PLAĆE OSIGURANJE TROŠKOVI ZAKUPA ZEMLJIŠTA KNJIGOVODSTVENE USLUGE OSTALI TROŠKOVI UKUPNI FT DISKONTNA STOPA (%) 8 Vijek trajanja opreme (amortizacija) je min. 10 godina

14

TROŠKOVI PROIZVODNJE PO 1 MATIČNOM PARU Zečevi Količin

a Jed. mjere

Koef. Jed. cijena

Ukupno kn/turnus

Ukupno kn/turnus

Zečevi 555 kn 9 1,00 4.995,00 673,18 Izlučene zečica 555 kn 0,2 1,00 111,00 14,96 Izlučeni zec 555 kn 0,17 1,00 94,35 12,72 UKUPNI PRIHOD 5.200,35 700,86 Stočna hrana 604,28 81,44 Obnova stada - zečica 555 kn 0,2 1 111,00 Obnova stada - zec 555 kn 0,17 1 94,35 Veterinarski troškovi 1,00 kn 50,00 50,00 6,74 Ostali troškovi 20,00 2,70 UKUPNI VAR. TROŠKOVI

879,63 118,55

POKRIĆE VAR. TROŠKOVA

4.320,72 582,31

GODIŠNJA POTROŠNJA

STOČNA HRANA Količina

Jed. mjere

Jed. cijena

Ukupnokn/turnus

Pelete - odrasli zec 72 kg 2,50 180,00 Pelete - mladi zečevi 63 kg 2,50 157,50 Suha djetelina - odrasli 25 kg 0,50 12,50 Svježa djetelina - odrasli

150 kg 0,16 24,00

Svježa djetelina - mladi 220,5 kg 0,16 35,28 Jabuka 165 kom 1,00 165,00 Voda 365 lit 0,00 Energorol - VM 2 kom 15,00 30,00 Ukupno 604,28 UKUPAN GODIŠNJI PRIHOD S PUNIM KAPACITETOM (10 parova) 43.207 kn

15

FINANCIRANJE PROIZVODNJE IZ VLASTITIH SREDSTAVA TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. Ulaganja Neto primitci Anuiteti Financijski tok 0 - 58.890 -58.890 1. 21.604 21.604 2. 43.207 43.207 3. 43.207 43.207 4. 43.207 43.207 5. 43.207 43.207 6. 43.207 43.207 7. 43.207 43.207 8. 43.207 43.207 9. 43.207 43.207 10. 5.550 43.207 48.757 - Izračun je na bazi 10 parova; 1 godina - 5 parova; 2-10 godina - 10 parova FINANCIRANJE PROIZVODNJE KREDITOM TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. Ulaganja Neto primitci Anuiteti Financijski tok 0 - 58.890 58.890 1. 21.604 21.604 2. 43.207 43.207 3. 43.207 -14.890 28.394 4. 43.207 -14.890 28.394 5. 43.207 -14.890 28.394 6. 43.207 -14.890 28.394 7. 43.207 -14.890 28.394 8. 43.207 43.207 9. 43.207 43.207 10. 5.550 43.207 48.757 - Izračun je na bazi 10 parova; 1 godina - 5 parova; 2-10 godina - 10 parova - Otplata kredita je na 5 godina, uz 2 godine počeka s 5% kamatom i polugodišnjom otplatom anuiteta.

16

POKAZATELJI OPRAVDANOSTI INVESTICIJE INSV 213.601 kn PMT 31.833 kn/godišnje PMT/ženki 3.183 kn/zečici IRR 59,09%

VRIJEME POVRATA 1godina i 10 mjeseci (samostalno financ.)

MIN PVT 1.137 kn/zečici NSV = neto sadašnja vrijednost PMT, PMT/zečici = dobit koju ostvaruje poijoprivrednik kao naknadu za preuzeti rizik uiaganja i uloženi rad ISR = interna stopa rentabilnosti MIN PVT = minimalno pokriće varijabilnih troškova

17

KREDITIRANA PROIZVODNJA NA BAZI 20 MATIČNIH PAROVA NAKON PROVOĐENJA INVESTICIJE: Broj matičnih parova 20 kom. Proizvodnja zečića/1 ženki 9 kom. Cijena zeca (mladog) 555 kn Cijena matičnog para (odrasli zečevi) 1.110 kn POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA 4.321 kn / po ženki OPlS INVESTICIJE: INVESTICIJA U OBJEKAT Kavezi + nadstrešnica + mreža natkrovna 67.000 kn Stupovi 2.700 kn

INVESTICIJA U PRATEĆU OPREMU Žica za ogradu + mreža za izlov 5.840 kn Postavljanje 5.800 kn

Mini wash 1.000 kn OSNOVNO STADO 5 parova POČETNI TROŠKOVI ZALIHE OSTALO - transportne kutije 1. 000 kn UKUPNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 88.890 kn OČEKIVANI GODIŠNJI FIKSNI TROŠKOVI ODRŽAVANJE ELEKTRIČNA ENERGIJA VODA BRUTO PLAĆE OSIGURANJE TROŠKOVI ZAKUPA ZEMLJIŠTA KNJIGOVODSTVENE USLUGE OSTALI TROŠKOVI UKUPNI FT DISKONTNA STOPA (%) Vijek trajanja opreme (amortizacija) je min. 10 godina

18

TROŠKOVI PROIZVODNJE PO 1 MATIČNOM PARU Zečevi Količin

a Jed. mjere

Koef. Jed. cijena

Ukupno kn/turnus

Ukupno kn/turnus

Zečevi 555 kn 9 1,00 4.995,00 673,18 Izlučene zečica 555 kn 0,2 1,00 111,00 14,96 Izlučeni zec 555 kn 0,17 1,00 94,35 12,72 UKUPNI PRIHOD 5.200,35 700,86 Stočna hrana 604,28 81,44 Obnova stada - zečica 555 kn 0,2 1 111,00 Obnova stada - zec 555 kn 0,17 1 94,35 Veterinarski troškovi 1,00 kn 50,00 50,00 6,74 Ostali troškovi 20,00 2,70 UKUPNI VAR. TROŠKOVI

879,63 118,55

POKRIĆE VAR. TROŠKOVA

4.320,72 582,31

GODIŠNJA POTROŠNJA

STOČNA HRANA Količina

Jed. mjere

Jed. cijena

Ukupnokn/turnus

Pelete - odrasli zec 72 kg 2,50 180,00 Pelete - mladi zečevi 63 kg 2,50 157,50 Suha djetelina - odrasli 25 kg 0,50 12,50 Svježa djetelina - odrasli

150 kg 0,16 24,00

Svježa djetelina - mladi 220,5 kg 0,16 35,28 Jabuka 165 kom 1,00 165,00 Voda 365 lit 0,00 Energorol - VM 2 kom 15,00 30,00 Ukupno 604,28 UKUPAN GODIŠNJI PRIHOD S PUNIM KAPACITETOM(20 parova) 86.414 kn

19

FINANCIRANJE PROIZVODNJE IZ VLASTITIH SREDSTAVA TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. Ulaganja Neto primitci Anuiteti Financijski tok 0 - 87.290 -87.290 1. 21.604 21.604 2. 43.207 43.207 3. 86.414 86.414 4. 86.414 86.414 5. 86.414 86.414 6. 86.414 86.414 7. 86.414 86.414 8. 86.414 86.414 9. 86.414 86.414 10. 5.550 86.414 91.964 - Izračun je na bazi 20 parova; 1 godina - 5 parova; 2godina - 10 parova 3-10 godina - 20 parova FINANCIRANJE PROIZVODNJE KREDITOM TIJEK NOVCA PRIJE OPOREZIVANJA (u kunama) God. Ulaganja Neto primitci Anuiteti Financijski tok 0 - 87.290 87.290 1. 21.604 21.604 2. 43.207 43.207 3. 86.414 -21.957 64.457 4. 86.414 -21.957 64.457 5. 86.414 -21.957 64.457 6. 86.414 -21.957 64.457 7. 86.414 -21.957 64.457 8. 86.414 86.414 9. 86.414 86.414 10. 5.550 86.414 91.964 - Izračun je na bazi 20 parova; 1 godina - 5 parova; 2 godina - 10 parova 3-10 godina - 20 parova - Otplata kredita je na 5 godina, uz 2 godine počeka s 5% kamatom i polugodišnjom otplatom anuiteta.

20

POKAZATELJI OPRAVDANOSTI INVESTICIJE NSV 398.075 kn PMT 59.325 kn/godišnje PMT/ženki 2.966 kn/zečici IRR 58.98 %

VRIJEME POVRATA 2 godine i 3 mjeseca ( samostalno financiranje)

MIN PVT 1.354 kn/zečici NSV = neto sadašnja vrijednost PMT, PMT/zečici = dobit koju ostvaruje poijoprivrednik kao naknadu za preuzeti rizik uiaganja i uloženi rad ISR = interna stopa rentabilnosti MIN PVT = minimalno pokriće varijabilnih troškova

21

4. PRIMJENJIVOST a) Vrsne specifičnosti bitne za planiranje tehnologije

Pri planiranju i izvođenju same tehnologije uzgoja zečeva neophodno je

uvažiti sve specifičnosti te vrste.

Najizrazitije odlike su:

- plahost

- osjetljivost na bolesti i stres

- velika plodnost

- brz rast

Dakako da prednosti vrste predstavlja velika plodnost i brz rast mladih

zečeva. Stoga su upravo na tim osobinama temeljene i prema tome prilagođene

osnovne tehnološke postavke uzgoja. To znači da je omogućena maksimalna

plodnost ( prosječno 9 mladih po 1 ženki) uz najveći godišnji broj legala (5-7), i

optimalno odbiće mladih zečeva. Uvijet za takvu plodnost je stalna prisutnost

mužjaka uz ženku. Zahvaljujući dvorogoj maternici i principu suprfetacije (do

70% u kaveznom držanju) reproduktivni organi zečice u rasplodnoj sezoni

praktično nemaju "prazni hod" niti jednog dana.

Istovremeno primjenjena tehnologija u potpunosti svodi kontakt

uzgajivača i zečeva na minimum. To znači da zahvaljujući konstrukciji kaveza,

pri manipulativnim zahvatima (premještanje, odvajanje mladih i sl.) nije

potrebno zečeve hvatati rukama. Također su prema postavljenoj tehnologiji,

eliminirani ili svedeni na minimum i svi ostali čimbenici koji mogu unjeti nemir

u uzgoj te tako izazvati stres, ozljede ili smanjenje imuniteta.

22

Osjetljivost se kod zečeva u uzgoju ispoljava kao tip meteropatije tijekom

ranog proljeća, odnosno tijekom cijele reproduktivne sezone kao sklonost

enteropatološkim promjenama.

U svrhu preveniranja uočenih tehnopatija (E. colli) i podizanja opće

otpornosti kao preduvijeta ekonomičnosti uzgoja, postavljen je niz preventivno-

higijenskih, sanitarnih i veterinarskih mjera i postupaka.

b) Osnovni preduvjeti potrebni za osnivanje uzgoja

Obzirom da je uzgojni projekt koncipiran za obiteljska gospodarstva kao

dodatni izvor prihoda, to on ne iziskuje veliki niti prostorni niti ljudski (radni)

potencijal. Dakako da se usvojena tehnologija istovjetno primjenjuje i u

uzgojima gdje predstavlja osnovnu zaradu, ali uz puno veći osobni angažman

samog uzgajivača ili dodatnog pomoćnog radnika. Upravo u toj tehnološkoj

fleksibilnosti leže komparativne prednosti ovakvog načina uzgoja.

Uzgojnu farmu moguće je zasnovati sa različitim brojem matičnih parova,

počev od 10 pa na više. Potreban prostor kreće se od 1,5 ha pa na više. Površine

za uzgoj ovise o primjenjenom modelu ishrane zečeva. Preferiramo vlastitu

proizvodnju i prihranu svježom djetelinom tijekom vegetacije, što podrazumjeva

za to potrebne površine. Po ustrojenju uzgoja na bazi 10 do 20 matičnih parova,

sve dnevno potrebne aktivnosti u tom uzgoju može obavljati jedna osoba. Njena

radna aktivnost potrebna je u jutarnjim ( 1 sat) večernjim satima (1,5 sat). Uz

osiguran stručni nadzor, (veterinarska služba) te po kratkom upoznavanju

(obuci) s osnovama tehnologije uzgoja, svaka osoba osrednjeg obrazovanja i

manipulativnih vještina udovoljava potrebnim uvjetima.

23

5. VREDNOVANJE POLJOPRIVREDNIKA

Istraživanje je provedeno na jednom lokalitetu (Volavje) kao osnovno, te

na pomoćnom lokalitetu (Taborište) kao svojevrsna kontrola. Komentari

uzgajičava su vrlo pozitivni obzirom na primjenjenu tehnologiju

(jednostavnost), rezultate uzgoja i ostvareni prihod. Rezultat takova zadovoljstva

ogleda se u činjenici da su iz godine u godinu povećavali broj matičnih parova

(proširivali uzgoj). Zabrinutost uzgajivača nastaje tijekom prve sezone uzgoja u

slučajevima ugibanja mladih zečića jer je broj ukupno okoćenih relativno mali te

svaki gubitak znatno utječe na "statistiku" uzgoja. Ugibanja u tom periodu su

posljedica neiskustva ili nedostatnog stručnog nadzora. Opisana zabrinutost

nestaje tijekom druge godine uzgoja, posebice u slučaju njegova proširenja.

24

6. KVANTITATIVNI PODATCI UZGAJALIŠTE VOLAVJE REZULTATI 2000. GODINE Rezultati su dobiveni kaveznim uzgojem zeca na lokaciji u Volavju tijekom 2000. i 2001. godine. 2000. godine praćena su tri kaveza ,a 2001. godine 11 kaveza. Prikaz rezultata parenja sa gubicima u 2000 god.

UKUPNO OKOĆENO

PROSJEČNO OKOĆENO PO PARU

GUBICI DO ODBIĆA

UKUPNO ODGOJENO

ODGOJENO PROSJEČNO

PO PARU

27 9 6(22.2 %) 21 7

Prikaz odnosa prosjeka okoćenih i preživjelih zečeva po leglima u 2000. god.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

broj zečeva

1 leglo 2 leglo 3 leglo 4 leglo 5 leglo

odnos prosjeka okoćenih i preživjelih-2000. god.

broj okoćenih

broj preživjelih

Prikaz stope preživljavanja zečeva po leglima u 2000. god.

broj legla 1. leglo 2. leglo 3. leglo 4. leglo 5. leglo postotak

preživjelih 81.2 % 100 % 69.5 % 33.3 % 66.6 %

25

Prikaz vremenskog raspona parenja i okotnje po tijeku legala u 2000. god.

1. leglo parenje 22.01.-13.02.2000. okotnja 05.03.-26.03.2000. 2. leglo parenje 02.03.-23.03.2000. okotnja 11.04.-03.05.2000. 3. leglo parenje 08.04.-30.04.2000. okotnja 23.05.-10.06.2000. 4. leglo parenje 18.05.-23.05.2000. okotnja 06.07.-14.07.2000. 5. leglo parenje 02.07.-10.07.2000. okotnja 24.08.-02.09.2000.

Prikaz rezultata parenja po mjesecima uzgojne godine

broj legala (%)

mjesec broj okoćenih zečeva (%)

2.

- - 3.

3 (23) 5 (18.51)

4.

2 (15.38) 4 (14.81) 5.

3 (23) 7 (25.92)

6.

1 (7.69) 1 (3.70) 7.

2 (15.38) 3 (11.10)

8.

1 (7.69)

4 (14.81) 9. 1 (7.69) 4 (14.81)

26

REZULTATI 2001. GODINE Prikaz rezultata parenja sa gubicima u 2001. god. UKUPNO OKOĆENO

POOPO PARU

DOA

NA

A

K

UBICID

O

ODG

O P

ROSJEČN KOĆENO

GUBICI O DBIĆ

G

O

UBICI KON

DBIĆ

UI G

UPN UKO

UPNO GOJEN PRO

OJENO SJEČN

O PARU

105 13.1

%) (3.8 %)

37(35.%)

68 9 33

(31.4 4 2

Grafički prikaz odnosa prosjeka okoćenih i preživjelih po leglima u 2001. god.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

broj zečeva

1leglo

2leglo

3leglo

4leglo

5leglo

6leglo

odnos prosjeka okoćenih i preživjelih-2001. god.

broj okoćenih

broj preživjelih

Prikaz stope preživljavanja zečeva po leglima u 2001. god.

5. leglo

broj legla 1. leglo 2. leglo 3. leglo 4. leglo 6. leglo postotak

eživjelih 36.4 % 49.7 % 74.8 % 94.3 % 80 % 76.6 % pr

27

Prikaz vremenskog raspona parenja i okotnje po tijeku legala u 2001. god.

. leglo

1 parenje 27.12.2000.-22.02.2001.

okotnja 06.02.-04.04.2001. 2. leglo parenje 22.01.-28.03.2001. okotnja 15.03.-10.05.2001. 3. leglo parenje 12.03.-06.05.2001. okotnja 23.04.-16.06.2001. 4. leglo parenje 21.04.-14.06.2001. okotnja 01.06.-25.07.2001. 5. leglo parenje 29.05.-22.07.2001. okotnja 10.07.-01.09.2001. 6. leglo parenje 07.07.-12.08.2001. okotnja 18.08.-22.09.2001.

Prikaz rezultata parenja po mjesecima uzgojne godine 2001.

broj legala

(%) mjesec broj okoćenih

zečeva (%) 2.

6 (13.95) 8 (7.60)

3.

5 (11.62) 11 (10.47) 4. 6 (13.95) 14 (13.33) 5.

5 (11.62) 15 (14.28)

6.

5 (11.62) 13 (12.38) 7.

7 (16.27) 20 (19.04)

8.

6 (13.95) 16 (15.23) 9.

3 (6.97) 8 (7.60)

28

7. KVALITATIVNI PODATCI Po iskustvu stečenom tijekom ovoga istraživanja uočeno je da jednom uspostavljena proizvodnja nema izrazitih odstupanja (posebice ako je riječ o većem broju matičnih parova), odnosno primjenom sanitarnih i preventivnih postupaka isključuju se veća uginuća. Ona su dakako moguća u uvjetima nagle pojave zrakom širene virusne bolesti (sindrom europoskog smeđeg zeca). Stoga je potrebno uložiti napore za izradu kvalitetnog cjepiva. Unatoč svemu spomenuti rizik nije veliki jer primjerice tijekom proteklog perioda niti na jednom lokalitetu nije zabilježena pojava ove bolesti. Pored iznesenog, u praksi je uočeno da su ženke osjetljivije tijekom proljetnog perioda ukoliko je ono sa naglim i učestalijim izmjenama ciklonalnog i anticiklonalnog kruženja zraka. Naime ovakova "meteropatija" odražava se na broj mladih u okotu i postotak njihova preživljavanja. Opisana promjena pogađa prvo ili prvo i drugo leglo i ne utiče u znatnijoj mjeri na ukupnu godišnju proizvodnost. 8. ZAKLJUČCI Zaključno, kao općenitu ocjenu predloženog modela uzgoja, sagledavajući ga prema najobjektivnijim kriterijima te vrednujući preduvijete za ovakav uzgoj, početnu investiciju, dnevno uloženi rad, komentare uzgajivača, mnogućnost plasmana te na koncu i ostvarene rezultate i prihod, smatram da se radi o izrazito povoljnoj investiciji za mala i srednje velika obiteljska gospodarstva.