DankoZeliInstitut zapovijestumjetnosti,Zagreb

Templarski castrumuibenikuIzvorniznanstvenirad Originalscientificpaper

predan30.12.1999.

SaetakNa temeljuanalizepovijesnih izvora iurbanistikih pokazatelja utekstuseiznositezadajepostanakblokaSv.Spasauibeniku vezanuzdolazak inazonost templarskihvitezova, tj.daseupravonatom

mjestuudrugojetvrtiniXIII.stoljea nalazioutvreni skloptemplarakojisespominjeupapinskom pismuiz1255.godine.

Uvod

ibenikjejedinigradjuneHrvatskeukojemsutemplari gradnjom svoje utvrde ostavili znatnijeg traga ne samo uvremenu, nego iu prostoru.1 Vijesti u izvorima koje na tonedvojbeno ukazujunisuse,meutim,upovijesnoj literaturi jednoznano tumaile. U novijim sinteznimradovimaobatini vitekih redova u Hrvatskoj nazonost templara uibeniku najee se stoga tekusputno konstatira.2 Premdaje onjihovomsjeditu u ibeniku bilo govora iu recentnojpovijesnoumjetnikoj literaturi,3 zbogsvojevanostizastarijupovijesturbanistike cjelineibenikatajproblemzasluuje dagaseponovnorazmotri.Ranije iznijetastajalita osvrsiimjestu boravkatemplarauibeniku mogue je, naime, ispraviti, odnosno nadopunitipomnijom ralambom postojeih podataka u izvorima usvjetlu spoznaja oprostornom ustrojstvu ibenika u prvojpoloviciXIII. stoljea.Neulazeipotanjeucijelinizpitanjakoja sepostavljaju u izuavanju tog odsjeka povijestigrada, ovomprigodomnamjeravamo se zadrati samo naproblemu templarske utvrde u ibeniku.

Isprava iz1255.godine

Gotovo sve toje onazonosti templara u ibeniku znanotemelji senapodacimauispraviizvremenaukojemnajvjerojatnije pripadnika tog vitekog reda u ibeniku vie nijebilo.PosrijedijepismopapeAleksandraIV.datiranou1255.,prvu godinunjegova pontifikata (v.Prilog).4 Potaknut albom predstavnika redau svezisuivanjem njihovihpravaiposjeda u ibeniku,papa seobratio zadarskomnadbiskupu,opatu Sv.Krevana i ninskomarhiprezbiteru. UuvodnomdijelutekstarezimirajusepodacikojejeSvetoj Stolicipoda

strlaoteenastrana.UstvrdividajekraljAndrija [II.]svojedobnomagistro etfratribus militie Templi daoquodamcastrumsitumsupra marequodSibenich vulgariter dicitur uzamjenu, tj.pro aliocastroeorumquodClisvulgariterapellatur te daje tu zamjenu (permutatioetcessio)potvrdio ikralj Bela [IV.],papa nalae najviim crkvenimodlinicimaZadraiNinadaispitajupodkojim suseokolnostimaSibenanipobunili, tj.uskratilipokornostvitezovima,zauzelinjihovuutvrdu(castrum) i dreijuzauzetom poruilinjezine munitionibus etfortilitiis, povjeravajui im naposljetku skrbdasestvarivrateuprijanji red.Premdaje,dakle,izteksta sasvimjasnodasutemplaridoistabiliuibeniku,ustarijoj inovijojhistoriografijita injenicanijejednoglasno prihvaena.Gotovosviautorikoji sudoticalitopitanje pokuavali su,dakako,postojeevijestiinterpretiratipolazeiodvlastitihspoznaja oprilikamauDalmaciji, odnosno gradu ibenikuuprvojpoloviciXIII. stoljea.Pojedini su, stoga, odbacivalisvakumogunost da sutemplaribiliuibeniku,5 anekisu,prihvaajui doslovcenavodeuispraviiz1255.,dijelomil iucijelosti netono tumailinjezin sadraj. 6

Pristupajui analizipodatakaupapinskompismu,nasamompoetku neizostavno valja upozoritina prostornovremensku distancukojaje odibenika, odnosno evociranihdogaaja dijelila njegova pisca.Upravota okolnostpo naemjesudu odluujue pridonijela da zbivanja o kojimaje rijebudu prikazanau stegnutojperspektivi.

to je castrumpapinske isprave?

U ispraviiz1255.godineibeniksenazivacastrum.Posrijedije, dakako,generiko ime,uovomsluaju naprosto atri

ibenik,zranasnimkadijelapovijesnejezgre,usrediniblokSv.Spasa izvornotemplarskicastrum(foto:DravnageodetskaupravaRH)ibenik, aerialviewofthepartofmedievaltownwiththeblockoftheHolySaviour,originally theseatofTemplarKnights (photo: DravnageodetskaupravaRH)

butnaselja kojenijebiskupskosjedite.Diotognaselja bilaje iutvrda katelSv.Mihovila(napoloaju dananje tvrave Sv.Ane) kojase izriajima onovremenog latinitetanijemogla imenovatinikakodrukijenegotakoercastrum.Pojamcastrumkaooznakupravnogstatusanaselja treba daklerazlikovatiodoznakezakatel, tj.utvrduuuemsmislu.Na temelju vjerodostojnih povijesnihvrela izvjesno je dapoetkomXIII. stoljea zidinamanijebioograen samoibenski katel (castrumSanctiMichaelis), nego iprostor unjegovu podnoju (izvorno suburbium).7 Sklop zidovakojima je okruen suburbij (jedan od njih biljei se potkrajXIII.stoljeakaomuruscommunitatisScibenici8) biojefunkcionalnopovezansfortifikacijskim sustavomKatela,tvoreinekuvrstunjegova predzia.Taj obrambeni sklopne smije se, dakako, poistovjeivati scjelinom naselja koje sejamanou tomvremenuprostiralona daleko veoj povrini. 9 Dionaselja izvanobuhvata spomenutih fortifikacija integriranje ujedinstvenu prostornoadministrativnucjelinusrednjovjekovnoga grada (civitasSibenici)tekgradnjomnovogpojasakomunalnihbedema,potkrajXIII. i l ipoetkomXIV. stoljea.Napitanje kojimjenaslovljenovajodlomak tojecastrumpapinske isprave? ne moe se, dakle, odgovoritijednoznano.Tarijerabiseikaooznakazacjelinunaselja,aliizautvrduukojoj suu ibeniku stanovalitemplari.Sobziromnaizriaj ozamjeni(templarimaje ibenikdanumjesto Kl isa)kojase,valjanaglasiti,nebiljei nigdje osimupismuiz1255. godine,10 sviautori koji suotompisali zakljuili sudaje do dolaska templara dolo nakon odlaska gradskogkneza,tj.dasuoniu ibenikupreuzeliovlastikojeje dotad

imao knez Domald. 1 1 U svjetlu takva gledanja logino senametnula teza da se vitezovi po svomdolaskunisumoglismjestiti nigdje drugdje negou katel Sv.Mihovila. 1 2Zatemuovogprilogavanoje,meutim,primijetitidautomstadiju razvitkaibenskognaselja ne treba iskljuiti mogunost daje na njegovu prostoru, uz castrumu uem smislu(katelSv.Mihovila),moglobitijoutvrenihobjekata.Analogniprimjeriiztogvremenadoistasubrojni,navedimosamotzv.kulukraljaBodina,podignutunaprostorukoji esetek gradnjom novih gradskih zidina potkraj XIII. stoljeanaiunutarseksterija Sv.Nikole (Prijeko)uDubrovniku. 1 3

Uloga templara uibeniku

S obziromna iznijeteprimjedbe, valja se zapitati tosu totemplariustvariodkraljadobili, i l i jobolje tosuuopeu ibenikumoglidobiti?Vijesti otomeupapinskomsupismuprilino neodreene. ibenani sutemplarimabili dunipruati uobiajene slube (debitaservitia), a spominju seopenitim izrazomiinanjihovaprava (aliis iuribus). Pokuavajui otkrititojezapravomoglobitiposrijedi,valjapodsjetiti na Senj, uz ibenik jediniod gradova na hrvatskojobali ijaje sudbina stanovito vrijeme bila vezana uztemplare.Analiza senjskihispravaugodinamanjihovaboravka(1183.1260.) ne ostavlja mjesta dvojbama: templarima jeondje bilo danopravo ubiranja trgovakihpristojbikoje supripadalekralju,14 imedakakonisubilanaruenapravakojeje imalasenjskacommunitas.

Poloajbloka Sv.SpasaunutarpovijesnejezgreibenikaPosition of theblockofHolySaviourwithintheareaof themedievaltownofibenik

Takavje sluaj po naemsudubio iu ibeniku.Datemplarska vlast ondje nijebila apsolutnasvakakonajbolje svjedoi injenica da se 1234. godinekao knez ibenika biljeiGrgur Bribirski. 1 5 1238. godineu ibenikuponovnoboraviDomald, 1 6 a 1243. knezibenikaje Budislav Bribirski. 1 7 Todakako ne znai da su templari u meuvremenu napustiliibenik, ve naprosto da njihova nazonost ondje nije bilanespojiva sboravkomgradskogkneza.Kadje posrijedikoegzistencijavie razliitihpravnihsubjekatana iremprostorusrednjovjekovnog naselja (dakako naodreenom stupnju razvoja njegova prostornoadministrativnog ustrojstva) koji nisu nuno morali biti u odnosu subordinacije,primjer ibenikanijeusamljen.Svojevrsnuanalogiju pronai emo u zbivanjima sredinomXIII. stoljea uOmiu, gradu koji uz ibenik veu znakovite, rekli bismostrukturalne slinosti. Iz povlastice koju je omikim knezovima 1258. godinedao Bela IV.jasnoje dakralj, potvrujuiimprava iposjede,zasebezadrava gradskikatel. 1 8 Dakako da su se takva izvana nametnuta rjeenja mogla odratisamo onoliko koliko je potrajao trenutni splet politikostrategijskih okolnosti.

ibenani zauzimaju castrum

Joje IvanLuciusLui ustvrdio da su ibenani, ishodivi1221.godinepovlasticuodkraljaAndrije II., sruilikatel chead uso di Croatia havevano liloroContiper propria habitatione,19 misleidakakona katel Sv.Mihovila, kao ida zbogtogatemplarinisuuspjeliuiuposjedibenika. 2 0 Daje dois

ta tako, izmeu ruenja Katela ialbe templarapapibilo biprotekloprekotridesetgodina, to se inigotovo nevjerojatnim. 2 1 Bez obzira na Luiev izriit zakljuak da templarauibeniku nikad nije nibilo,gotovo svikoji su zastupalisuprotno stajalite preuzeli su (dakako, pod utjecajem njegovaautoriteta)tvrdnju oruenju Katela (Sv.Mihovila) vezujui,meutim, taj inuz otporibenana templarima.22

U ispravi iz 1255. godine,meutim,nemanikakva govoraoruenjuKatela.Premdase, dodue,rijecastrumuistojreenici javlja u dva znaenja (tj. kao oznaka naselja i oznakautvrde),ondje se prilinojasno tvrdi:Populus tamen ethabitatoresipsiuscastri(...)castrumipsumtemereoccupantesetoccupatumtenentesmunitionibus etfortilitiis ipsius destructis(...), tj. puk istanovnici [ibenika] su castrum[templara] zauzeli i drei ga zauzetimporuili njegove obrambeneureaje. Taj navodpokazuje da niu kojem sluaju nemoebitirijei okatelu Sv.Mihovila (jer bi se takvimdestrukcijama oslabila obrambenamo cijelog naselja),negoonekom drugom utvrenom zdanju. S druge strane, ini seprilino malo vjerojatnim da bi katel Sv. Mihovila, da jeuistinu o njemu bila rije, ibenani mogli efikasno dratinakon ruenja njegovih munitionibus et fortilitiis.

Gdje je templarski castrumpapinske isprave?

Prema lokalnoj predaji zabiljeenoj poetkom X X . stoljeatemplarimaje u ibeniku pripadala kula u sklopu stambenekueTambaa, nad Velikomcisternom,uneposrednoj blizini Katedrale. 2 3 To je vjerovanje, kako se ini, vezano uz

obiaj ljubljenja kria na pilonu pod junim dijelom kule. 2 4V.Miagostovich zapisaoje daje to nekobilacolonnad'asilo, inviolabile all'istessa giustizia se un inseguitofossegiuntoatoccarla.25 Premdanajvjerojatnije upovezivanju tog obiaja stemplarimatrebavidjeti ishod domiljanja lokalniherudita,predaja outoiu svjedoi kakose ukolektivnom pamenju sauvalauspomenanavrijemeu kojemprostornaseljajo nije bio podvrgnutjedinstvenoj jurisdikciji.Da sutemplariu ibenikuboravili kodcrkveSv.Spasa,prvije u novijoj povijesnoj literaturi, u svom slabo poznatomtekstuotemplarimaihospitalcimauDalmaciji, zakljuio josredinomX IX .stoljeaGiuseppeFerarriCupilli. 2 6 Kaopoznavatelju (a kasnije i prireivau tiskanog izdanja) baroknog traktataIstoria di reliquia di San Simeonevenerata inZara, napisanog godine 1686.,27 tom zadarskom povjesniarunijepromakaofragmenttekstaukojemsespominjutemplariuibeniku.Autorraspraveomoima Sv.ime LorenzoFondraustvrdioje,naime,da supripadnici togredauibenikuposjedovalicrkvu Sv.Spasa,potkrijepivi to ne samopozivanjem na podatkeu ispravama (jamano naoj ispravi iz1255.),negoitvrdnjomoznakovimaredakojisuseunjegovuvremenumoglividjeti na zidovima crkve. Fondra (roeni ibenanin)je, tovie,moda i izosobnogiskustva, zabiljeiojojedanpodatak:prigodomradovana proirenju apsideSv.Spasa 1659. godineotkrivenaje grobnicau kojoj je u odjeisa znakovimaredabio sahranjen templarski vitez.28

Dakako, poslije tihargumenatanijebilo lakoobjasnitikakoto da su templari protivno Luievu zakljuku koji je uliteraturiostaoneupitan ipakbili u ibeniku. Kompromisno rjeenje iznaaojePetarKaer.Usvojim Povjestnim crtama oibeniku domislio se da su se templariposlije ruenjaKatela (ukojem su se biliprvotnosmjestili)moralizadovoljitinagodbomsa ibenanima da boravenanovopodignutom prebivalitu izvangradskih zidina, podrazumijevajui,dakako, daje to bilo uz crkvu Sv.Spasa,29 toje, s obziromna iznijete argumente,samodjelomino tono.Na to da je postanak cijelog arhitektonskog sklopa to ganazivamoblok Sv. Spasa doistamogue vezati uz dolazak,odnosnoulogu templarau ibeniku, upuuje nekoliko skupina pokazatelja. To su poglavito arhitektonska obiljeja ismjetaj bloka u prostoru grada, tj. odnosprema glavnimkomunikacijama, potom uloga sklopa u oblikovanju urbanistike strukture dijela ibenske povijesne jezgre zvanogGorica, a naposljetku i stanoviti kontinuitet namjene tijekom srednjovjekovnog razdoblja.

Blok Sv. Spasa

ArhitektonskaobiljejaU urbanistikom tkivu srednjovjekovnog ibenika blok samostana Sv.Spasa izdvaja seponajprije svojomveliinom ipravilnou tlocrta, priblino kvadratnog oblika, s duljinama stranicaizmeu 30 i35m.Posrijedi je povrinom najveibloknaGorici.Zarazlikuoddrugihveihpravilnih blokovau tom dijelu grada,ukojima se kao standardanelementprostorneorganizacijejavljaju slijepi prilazi,ubloku Sv.Spasato nije sluaj. Izvorna zatvorenostnjegova perimetradanas

Sjeveroistonoproeljebloka Sv.Spasauibeniku (foto:K .Tadi)Northeasternfrontof theblockofHolySaviourinibenik (photo:K.Tadi)

je najbolje itljiva na sjeveroistonom proelju (ul. Put starog kazalita);ondjeje u duljini cijelog bloka sauvan kontinuirani potez srednjovjekovnog zida. 3 0 Visina tog zida rastvorenog tek jednim srednjovjekovnim otvorom, portalom smjetenim posredzoneprizemlja odgovara prosjenoj visinipojedinanih objekataubloku; kue su uglavnomdvokatnice, ponegdje s 3. katom nadograenim u X IX . i l iX X . stoljeu.Povrina iproporcije,obliktlocrtaiarhitektonska zatvorenost kompozicije bloka Sv. Spasapokazuju stanovite slinosti s utvrdnim zdanjima u drugim dijelovimaHrvatske,redovitouizvangradskimprostorima,iji sepostanak takoer vezuje uz nazonost pripadnika templarske redodrave uXIII. stoljeu. 3 1

SmjetajuprostoruiodnospremaglavnimkomunikacijamaU povijesnoj jezgri ibenika, poglavito u onomnjezinu dijelu koji sve do kraja XIII. odnosno poetka XIV. stoljeanijebio obuhvaen zidinama,na prvije pogledoita vanost

BlokSv.SpasauodnosunaurbanistikustrukturuikomunikacijenaGoriciBlockoftheHolySaviour inrelation totheurbanstructure andcommunications' schemeofGorica, apartofmedievaltownofibenik

dviju komunikacija prvotno cesta, akasnije glavnihulicasrednjovjekovnoga grada (strataemagnaeCivitatisSibenici) . 3 2 Zajedniko imje ishoditeplatouzjugoistonoproelje srednjovjekovnoga grada (dananja Poljana).Gornjaulica(danasZagrebaka,odn.UlicaK . Stoia)vodilajepremakatelu Sv.Mihovila, odnosno njegovu suburbiju, a donja(Ulica Kralja Petra Kreimira IV.)prema srednjovjekovnojluciibenika(podcrkvomSv.Jakova).Prometnica,odnosnoulica prema katelu Sv.Mihovila nedvojbeno je jedan oddirektivnih pravaca u nastajanju grada. O tome svjedoe icrkvena zdanja podignuta uz njezinu gornju (sjeveroistonu) stranu Sv.Spas iSv.Trojstvo (IvanKrstitelj).Vrijemepojave tihtitularauprostoru, tj.gradnje najstarijihcrkvenihzdanjanamjestima Sv.SpasaiSv.Trojstvanijemoguetonije odrediti.ini sedaje crkvaSv.Krevana (odn.AntunaOpata) smjetenapoistomobrascukaoiprethodno spomenute dvije, u ovom sluaju pred samimulazomu utvrenisuburbij kojujejedinuucijelojskupinimoguepouzdanije datirati (izgraenaje prije 1200. godine33) zapravo postankom najmlaa.Za temuovogpriloganadasveje,meutim,bitnoprimijetitida se blok samostana Sv.Spasa nalaziuz najvaniju tokuopisanogprometnog sustava, tj.uztrgnakojemse razdvajajupravcidvijuglavnihulica.Taj trg,koji eseposlijegradnje komunalnihbedema nai unutar grada, u neposrednojbliziniVelikih(kopnenih)vrata,uibenskimsepredajama izX IX . ipoetkaX X . stoljeanazivaRialto.34 Najstarija sau

vana potvrda tog toponima potjee iz sredine XV. stoljeakada se ime trga biljei kao Rivoalto merchatorum,35 tonedvosmisleno ukazuje na njegovu vanost u funkcioniranjusustava trgovineugradu,alii sobziromnainjenicudajeupravotudamoralaproisvatrgovakaroba,kakonapravcupremakatelu Sv.Mihovila, takoiprema luci 3 6 osnauje ranije iznijetupretpostavku okarakteru nazonosti templarau ibeniku.

UrbanistikooblikovanjeGoriceUrbanistiko ustrojstvo Gorice, posebice njezina jugoistonog dijela, razlikuje se od svih ostalihdijelova srednjovjekovnoga grada ve ranije u literaturi prepoznatom pravilnouulinemree istrukture graevinskihestica. 3 7 Glavne komunikacijevode okomitoodZagrebake ulicepremasjevernom potezu bedema, a sve lomove njihovihpravaca(redovitopodpravimkutom)mogueje protumaiti pozicijama starijih crkvenihzdanja spripadnim sadrajima (blokSv.Spasa,Sv.Trojstvo,Sv.Duhsasklopombratovtine),odnosno trgovima.Budui dau izvorima otome ne nalazimoizravnihpokazatelja, tekoje odgovoritinapitanje ukojemjevremenu naGoriciuspostavljena pravilna urbanistikashema ije l idoista posrijedi planiraniurbanistiki zahvat.Urbanistika struktura na Gorici poprima stabilan oblikizgradnjom objekata u trajnom materijalu najkasnije u drugojpoloviciXV .stoljea.38 Usporedimol i ,naime,odredbeGradskog statuta izglasane nakon velikih poara ibenika u go

dinama 1408. i 1459.spodacima zabiljeenima kodkroniara, 3 9 neprijepornojedajeGoricadiogradakojije najviestradavaoupoarima. 4 0 Kaosvojevrstanprostornimoduluuspostavipostojee mree komunikacijanaGorici akoneomoguenoj, onda zacijelo olakanoj nestajanjem starijegtkivaupoarima posluiojeupravoblokSv.Spasa.

KontinuitetnamjeneTemplarskisklopuzcrkvu Sv.Spasanedvojbeno jeizgubioobiljeja utvrdeveruenjem obrambenihureaja (munitionibusetfortilitiis), o emu govoriisprava iz 1255.godine.Izgonomtemplara, apogotovo gradnjom komunalnihbedema(potkraj XIII. i l ipoetkomXIV. stoljea),njegovastrategijskavanostunutarnaseljapostajepotpuno sporedna. Budui daje izvornoustrojen kao boravite zajednice podvrgnutePravilu,arhitektonskazatvorenost ikompaktnostsklopapogodovale suzadravanju sadraja srodnihnjegovojizvornojnamjeni.Sklopje,modaveuXIII. stoljeu, dannaupotrebuibenskombratstvubievalaca(flagelanata).41 Oporukomiz1346.godinebanPavaoII.Bribirskiostavljastanovitu sumu novaca ecclesie sanctiSalvatoris de Scibenico,ubisuntfratresfrustatores.42 Flagelantesuudrugoj polovici XIV. stoljea zamijenile redovnice.enska samostanskazajednica,kojaseuizvorimaspominjeodosamdesetihgodina,kanonskije potvrena 1391.43 Usprkossmjetaju na iznimnofrekventnommjestu ugradu,priodlucidase upravoondje ustanovi enski samostan nedvojbeno su najvanijuulogu odigrala izvornaarhitektonska obiljeja postojeegsklopa izoliranosti zatvorenost koja su tako ponovnopronala svojusvrhu.UnutarblokanalazioseiVelikihospitalSv.Spasa44 okojemse,zarazlikuodmanjeg ipoznatijegoblinjeghospitalaSv.Marije,neznagotovonita.Ohospitalu sunajvjerojatnije skrbileredovnice,amogueje dazaetke teustanove trebavezatiuzdjelatnost bratstva flagelanata.45

Benediktinkesuseusamostanu uzcrkvuSv.Spasazadralesvedo 1798.godine.Desetljee kasnije,uvremenu francuskeuprave, crkvaje smanjimdijelomstarijeg samostanskogsklopapredana pravoslavnoj zajednici.U X IX . stoljeupoinje iintenzivnorazdoblje razgradnje, odnosnopreoblikovanja bloka,kakokadje rije ounutarnjoj prostornoj organizaciji cjeline,tako ioadaptacijama, tj.pregradnjama ina

dogradnjama pojedinih objekata. Odcrkve Sv.Spasa popravljane sredinom XVII . stoljea, okojojje pisaoLorenzoFondra, nema vidljivih ostataka. Dananja graevina bezsumnje najkvalitetnije djelo osebujnog ibenskog baroka nastala je nakon poara u kojemje 1723. godine stradalostarije zdanje.46

Zakljuci

Doavi podjonedovoljno razjanjenim okolnostimadvadesetihgodinaXIII. stoljeauibenik,templarskasezajednicanije kakosetonajeepisalo smjestilaukateluSv.Mihovila,negouzcrkvuSv.Spasa.Pretpostavkudatemplarskimvitezovimau ibenikunije dana apsolutna vlast,negopravopobiranja kraljevskihprihodauvruje osimvijestiu literarnoj predaji i analogija upravo poloaj blokaSv.Spasa: u blizini sjecita dvaju komunikacijskii trgovakinajvanijih prometnih pravaca todobnog naselja.NamjestudananjegblokaSv.Spasatemplarisupodigliprostrangraevinskisklopetverokutnog(priblino kvadratnog)tlocrta,uzkatel Sv.Mihovila tadajamano najveu graevinu unutar naselja. Budui daje graen na prostoru kojinije bio obuhvaen zidinama,templarskije sklop najvjerojatnijeveizvornobiozamiljenkaoutvrda.Otome svjedoi naziv castrum kako se templarsko boravite nazivaupapinskompismu iz 1255.godine neprijeporno u svezisfortifikacijskim, tj.obrambenimureajimasamogzdanja.Valja naglasiti da su protivno miljenju koje se ustalilo udijelupovijesne literature tijekomsukobaibenanastemplarima, okojem doznajemo izpapinskogpisma, poruenisamo tidijelovi, ane itav graevinskisklop.Sobziromna smjetaj, karakter ifunkcije templarskog sjeditaunutarnaselja, poloaj vitezovau ibeniku biojedugorono neodriv.Tijekomvremena ukojem,uzgredbudireeno, biljeimo nepobitne pokazatelje rasta samosvijestigradskezajednicenasvimpoljima nazonosttemplaranedvojbeno sepretvorilauteret i ibenani oko 1250.godine,zauzeviorujemnjihovsklop,posvojprilicizauvijekistiskuju neeljene susjede. Crkvu Sv.Spasa, anajvjerojatnije icijeli skloppreuzima, moda veu XIII. stoljeu, lokalnabratovtinaflagelanata, audrugojpoloviciXIV. stoljeaondjeje ustanovljen istoimenienski samostan.

Prilog: PismopapeAleksandra IV.iz1255.godine

Alexander episcopus,servusservorumDei. Venerabilifratriarchiepiscopo etdilectisfiliis, abbatiSanctiGrisogoniIadre,etarchidiaconoNonensi, salutemetapostolicambenedictionem.

Dilecti filii, magister etfratres militie templiHungarieetSclavonie, suanobis conqestione monstrarunt, quod licetclarememorieAndreas, rexHungarie,quodamcastrumsitumsupra mare,quodSibenich vulgariter dicitur,adeundemregempertinens, cumipsisproaliocastroeorum,quodClisvulgariterapellatur,permutans, ipsumeis,cumsuispertinentiis, exabundanti nihilominusperpetuo concessisset;etpostmodum carissimusinChristofilius nosterBella,rexHungarie illustris,filiusipsiusAndree,permutationemetcessionem huiusmodi ratam habens,eas,prout spectabatadeum,duxeritconfirmandas.Populustamenethomineshabitatores eiusdemcastri contra dictos magistrum et fratres,spiriturebellionisassumpto,castrumipsumtemereoccupantesetoccupatum tenentes, munitionibus etfortilitiis ipsiusdestructis,nolunt,prout tenentur, eisdemmagistroetfratribussuperhisintendere,auteisdebitaexibereservitiaetdealiissuisiuribusrespondere,inipsorummagistrietfratrumpreiudicium etgravamen.

Quocircadiscretionivestreperapostolicascriptamandamus,quatenus,inquisitasuperhisdeplano etsineiudiciistrepitu

veritate,sireminveneritisitaesse,populum ethominessupradictos,quodeisdemmagistroetfratribus, dictocastroeisprius libereresituto, debitaservitia exibeantetsuperaliissuisiuribus intendant etrespondeant, uttenentur, necnondedamnis etiniuriis sibi superhocillatis abeisdebitamsatisfactionem impendant, monitionepremissa, percensuramecclesiasticam,appelationeremota,rationeprevia,cogatis,nonobstantesialiquibusaSedeApostolicasitindultum; igitur,per litterasSediseiusdem excommunicariautinterdicinequeantvelsuspendi,velconstitutionededuabusdictiseditainconciliogenerali,dummodoultratertiamvelquartamaliquis extrasuamdiocesim,aucthoritatepresentium,adiudiciumnontrahatur. Testesautem, quifuerint nominati,sisegratia,odiovelamorepertraxerint,percensuram eandem,appelatione cessante, cogatis, veritatistestimoniumperhibere;quod,sinonomnes, hiisexequendispotueritisinteresse;tu,frater archiepiscope, cumeorumalteronihilominus exequaris.

DatumAnagnie, quintamensisIulii,pontificatus veroannoprimo.

(ibenski diplomatarij.Zbornik ibenskih isprava [DiplomatariumSibenicense],edd.J.Barbari J.Kolanovi,ibenik1986.,br.1,str.12)

Biljeke

1Ovajjelanakproireninadopunjen tekstprvogdijela izlaganjapodnaslovom Ustanove crkvenih redova uoblikovanju prostora srednjovjekovnog ibenika, odranognaII.danimaCvitaFiskovia,urujnu 1998.uOrebiima.2L.Dobroni,Posjedi isjedita Templara,Ivanovaca i SepulkralacauHrvatskoj, RadJAZU,knj.406,Zagreb1984.,str.92,95;L .Dobroni, Vitekiredovi.TemplariiIvanovciuHrvatskoj,Zagreb1984.,str.37;Z.Tomii,Imjahrhundertealten GrenzgebietzwischendemWestenunddemOstenEuropasFestungenderRitterordenimmittelalterlichenKroatien,HortusArtiumMedievalium 4(1998.),str.171.3B.Tadi J.MarkoviK.HorvatLevaj,Analiza sjeveroistonogdijelapovijesnejezgreibenika, Radovi Institutazapovijest umjetnosti 11(1987.),str.1112.4ibenski diplomatarij.Zbornikibenskih isprava,edd.J.Barbari J.Kolanovi, ibenik 1986.,br.1,str.12;v.iCodexdiplomaticusRegniCroatiae,Dalmatiae etSlavoniae, ed.T.Smiiklas (CD),sv.IV,str.602603.

5I. LuciusLui, Memorie istoriche diTraguriooradettoTradiGiovanniLucio, InVenetia1674.,str.31;I.Kukuljevi Sakcinski,Priorat vranskisavitezitemplari ihospitalci sv.IvanauHrvatskoj,Rad JAZU 81,Zagreb 1886.,str.22,26;V.Klai,Bribirskiknezoviodplemena ubi dogod.1347, Zagreb 1897., str.10;N.Klai,Trogirusrednjemvijeku,Trogir 1985.,str. 147.6P.Kaer,Povjestnecrtegradaibenika, sv.II.,ibenik1913.,str.6571; S.Grubii, ibenik krozstoljea, ibenik, 1974., str.18; F.Dujmovi, Postanak irazvojibenika od1066.do1409. godine,ibenik spomenzborniko900.obljetnici, ibenik 1976.,str.87.7CD, II,str.357(1200.godine);CD,VII,str.282(1297.godine).8

CD, VII,n.mj.9ArheolokinalazipokazujudajeukopavanjenagrobljuuzcrkvuSv.KuzmeiDamjana(danasGospevanGrada),kojaje,usprkos injenicidaesenai izvan perimetra gradskihbedema graenih krajemXIII. i l ipoetkom XIV.stoljea, neprijeporno jednaodishodinihtoakauprocesuformiranjagrada,zapoelonajkasnijeuXII. stoljeu usp.Z.Gunjaa, Okontinuitetunaseljavanjanapodruju ibenikainajue okolice,ibenik spomenzborniko900.obljetnici, ibenik1976.,str.32,50.10PiuiotomekakojeDomald zavladaoKlisom,suvremeniktih zbivanja,splitskiarhiakonToma,nespominjenikakvuzamjenu,v.Thomas archidiaconus,Historia Salonitana, ed.F.Raki, MSHSM26,Zagreb 1894.,str.105106.

11Usp. F.Dujmovi, n.mj.;S.Grubii, n.mj.Neto drukije iponaemsudurazlonijegledanjenazamjenukojasespominjeupapinskompismu,izniojeD.vob,KomesDomald, Naunamisao34(1955.),str.29.12S.Grubii,ibenik (n.dj.),str.18;F.Dujmovi,Postanak irazvoj(n.dj.),str.87;J.uzela,Srednjovjekovnafortifikacijska arhitekturagrada ibenika ,Zadar1995.,str.4041.

13Usp.M .Prelog,Dubrovaki statutiizgradnjagrada 12721972.,Peristil 1415/197172 (1972.),str.83,bilj. 6;V.Foreti, PovijestDubrovnika do1808., sv.I.,Zagreb 1980.,str.28.Utvrda oznaenalegendomRocca delReBodinoprikazanajeinaveduti DubrovnikaProspetto della CittdiRagusa nelSecoloXII. nastaloj uXVII .i l iXVIII. stoljeu (DravniarhivuDubrovniku, arhivobitelji BassegliGozze)objavljenojkodJ.Lui,PovijestDubrovnika odVII.stoljeado1208.,Zagreb1973.

14Usp.N.Klai,Drutvena strukturakvarnerske opine urazvijenomsrednjemvijeku,Krkizbornik2(1971),str.115116;L .Margeti,Senjskistatutiz1388,Senjskizbornik12(1987.),str.2325.15CD, III,str.431.

16

CD, IV,str.51.

17

CD, IV,str.208.

18CD, V,str.105106.19I.LuciusLui,Memorie istoriche (n.dj.),str.33.20N . dj.,str.31.21Tekoje,ktome,povjerovatidabiutomsluaju, kakosenavodiupapinskompismu,pravatemplarauibenikupotvrdioiBelaIV.22I. Kukuljevi Sakcinski,n.dj.,str.26;P.Kaer,n.dj.,str.68; S.Grubii,n.dj.,str.18;F.Dujmovi,n.dj.,str.87;J.uzela,n.dj.23V.Miagostovich,LaCittdiSebenico.Guidastoricoartistica,Attiememorie della SocietDalmatadistoriapatriaVI(1969.), str. 37.(lanakjeobjavljenpedesetakgodinaposlijeautorovesmrti);K.Stoi,Povijest ibenika (rukopisuupanijskommuzeju),s.t.Gradskibedemiikule.

24Douspostavepostojeeshemekomunikacijanatommjestu,tj.rastvaranja zida kule dvostrukimotvorom (ispodkulevode dvije ulice:UlicaJurjaDalmatinca iulicapremadominikanskomsamostanu)dolojenajvjerojatnije polovicom XV. stoljea,nakongradnjeVelikecisterne;postojeimonumentalnipilonkojidijelidvalunozavrenaotvorapripadaXV I . stoljeu.25N . dj.,str.36;v.iK.Stoi, n.dj.,s.t.Zgrade ipalae: PalaaPellegrini.

26lanakI templari egliospitalieri inDalmazia. Frammenti storiciobjavljenjeulistu Lavocedalmatica,(Zadar),br.2528/1860.,apotomipostumnouknjiziGiuseppeFerrariCupilli,Scrittistoricieletterari,Zara(Woditzka),1889.,str.171196.27IstoriadellainsignereliquiadiSanSimeoneprofeta chesivenerainZarascrittadaLorenzoFondra nelsecoloXVII edoraper laprimavoltapubblicata conannotazioniedaggiunte,ed.G.FerrariCupilli,Zara(Battara)1855.28Istoria dellainsignereliquia(n.dj.),str.252253.

P.Kaer,n.mj.TorjeenjepreuzelisuS.Grubii,n.mj.,F.Dujmovi,n.dj.,str.87;B.Tadi J.Markovi K.HorvatLevaj,n.mj.30V.B.Tadi J.Markovi K.HorvatLevaj,n.dj.,fotografijanastr.10.

31Usp.L .Dobroni,Posjedi isjedita (n.dj.),str.101(Bela),str.107(Hresno),adonekleuosnovnojdispoziciji,premdauveemmjerilu,i (potpunoneistraen)vranskisklop,n.dj.,str.110.Posrijedijezasad,sobziromnastanjeistraenosti,manjibrojutvrda,poglavitooneijiobliknijebiouvjetovan reljefnimobiljejima mjesta nakojima sunastale.

32Usp.reformacijugradskogstatutabr.262iz1446.godine(VolumenStatutorum,LegumetReformationumCivitatisSibeniciCumTabulaRubricarum,Venetiis,ApudNicolaumMoretum,1608.;pretisak:ibenik1982.,f.160),v.iD.Zeli,Gradskistatutkaoizvorzapovijesturbanograzvojaibenika, RadoviInstitutazapovijestumjetnosti19(1995.) sl.nastr.39.33CrkvaSv.Krevanaspominjeseuispraviiz1200.godine,usp. CD,II,str.357.

34Usp.npr.F.A.Galvani,Ilred'armidiSebenicoIII,Venezia1884.,passim i l itekstV.Miagostovich,LaCittdiSebenico.Guidastoricoartistica (n.dj.),str.65.35Ispravuiz1445.godineuDivnievu zborniku, ukojoj stojiactumSibenici inRivoalto merchatorum spominjeU.Inchiostri, Codiciineditidistoriasebenicese,Archivio storicoper laDalmaziaV/29

(1928.),str.216.36Kula kraljaBodinauDubrovniku, spominjanau ovomtekstukaoanalogniprimjerzasebneutvrdenadomakutvrenogagrada,takoersenalazilanatokiuzkojujevodilaglavnakomunikacija izgradaprema zaleu, tj.uzmost prekomovarnog zemljita kojim seodtvravenamjestudananjegKneevogdvorastizalonaPrijeko.37B.Tadi J.Markovi K.HorvatLevaj,n.dj.,str.12.381459.godine(Volumenstatutorum,n.dj.,R/283,f.169)odreenoje,meuinim,daseosnujepovjerenstvoodpetplemiakojeeuzpris

tanakknezamoiodreivatismjeroveulicaugraduibenikuidatiihpopotrebiiproiriti.

39Volumenstatutorum (n.dj.)R/168iz1408.,f.134';R/283iz1459.,f.168169;F.ii,Ljetopis Pavla Pavlovia patricija zadarskoga,VjesnikZemaljskogarhivaVI(1904.),str.42;F.Gundrum,Latinskirukopissveenika Dalmatinca izpetnaestogstoljea, VjesnikHrvatskogarheolokogdrutvan.s.VI(1902.),str.213.40Glavnirazlozitomebili subrojnostdrvenihkuairaznineprikladnisadraji.Svojim sadrajima iprosjenomkvalitetomizgradnjeGorica,naime,josredinomXV. stoljeapokazujeobiljejatipinogburgusa proizvodnoservisnezonenaselja.UcitiranojreformacijiStatutaiz1459.godineizriitosespominjufabricefabrorum (kovanice).41D.Zavorovi,PrimapartedelTrattatosopralecosediSebenicodiDomenico Zavoreo, 1597.(exGalvaniGogala), prijepisF.DujmoviauArhivu HAZU , str.50;A.G.Fosco,Monasteri dimonachenellacittdiSebenico,FoliumdioecesanumX(1891.),str.9i7576.42.Ljubi,Listineoodnoajih izmeujunoga slavenstvai Mletakerepublike,knj.II(MSHSM2),str.419;V.Klai,Bribirskiknezovi(n.dj.), str.155.43Z. Herkov, Spisi ibenskog notara Slavogosta, Starine JAZU 44(1952.),str.203,br.93,str.262;A.G.Fosco,MonasteridiMonache(n.dj.)76;K.Stoi,Benediktinkeuibeniku, CroatiasacraIV(1934.),str.7.

44OspitalgrandediSanSalvatore takojenjegovoime,zabiljeenouoporuciplemiaTomeTomaevia1463.godine donioV.Miagostovich,InobilieilclerodiSebeniconel1449.per lafabbrica dellacattedrale.Documenti editieannotatidaV.M,Sebenico,1910.,str.

25.

45Omilosrdnimdjelima ihospitalimakojesuflagelantskedrubeustanovileutalijanskimgradovimav.EnciclopediaCattolica,vol.V,s.v.Flagellanti, coll.14391441.46K. Stoi,n.dj.,str.11.

Summary

DankoZeliThe CastrumofTemplarKnightsinibenikThecircumstances ofthe advent ofTemplarknightsto ibenikinthethirddecadeofthe 13 t hcentury stillremainunclear.Theonlyhistoricalsourceprovingtheirpresence inthetownisthepapalletterfrom1255fromwhichoneunderstandsthatTemplarsweredrivenoutfromibenikbyforce, i .e.thatthepeople ofthe townseizedtheir seat(referred to as thecastrum)anddestroyed itsmunitionibus and fortilitiis.Although the historians usually supposed that Templarknights in ibenik were invested with absolute power, theauthor stressesthe fact thattheirpresence didnot imply thewithdrawalofthe feudal lordswhohadruledtheplacepreviously and are also beingmentioned inthe documents ofthe fourth and the fifth decade. Bythat time ibenik wasmedievaltowninthemaking,notanadministrativenorspatial whole.Onthe contrary to earlier opinions, it could beestablishedwith certainty thatafter their arrivalthe knightsdid not move into the oldresidence of feudal lords thecastle of St.Michael above the town.On the basis of theevidencesuppliedbythe 17 t hcenturyhistorianLorenzoFondraitishoweversurethatthe churchoftheHolySaviourinibenikwasonce intheirpossession.Thechurchis situatedatthecornerofalargerectangular insulanearthecrossingofthe two liveliestandeconomicallymost important streetsofthe medievalsettlement. Theeminent positionoftheblockwithinthecommunications'scheme ontheonehandandtheevidenceofSenj(alongwithibeniktheonlyDalmatiantowninwhichTemplarsplayedanimportantrole)havebrought to

the conclusionthatthe knights inibenik also acted as thecollectorsoftheroyaltradetaxes.AlongwiththeneighbouringquarterstheblockoftheHolySaviourbecame thepartofthe townonlybythe end ofthe 13 t h centurywhenthe newcitywallswerebuilt.Therefore, after the analysisofitsarchitecturaltraits anditsimportance for the urban development of the surroundingtownarea, the author drawsthe conclusionthattheblockofthe churchofthe Holy Saviourinibenikwas originallyacastrum ofTemplarknights, i . e.thebuildingtowhichpopeAlexanderreferred toinhisletterof1255.Beingbuiltoutofthe citywallsit isveryprobable thatitwas conceivedasafortified structure.AftertheexpulsionoftheTemplarknightsit was given to a local fraternity of flagellates and in thesecondpartofthe 14 th century the female religiouscommunitywasestablishedthere.Itispreciselythe similarityofthepurpose the seatofacommunitysubjected to theOrder thathadcontributedthemosttothepreservationofitsoriginaltraits, i . e. itscompactandclosedarchitectural character.

Withthegrowingwishforpoliticalindependence ofthetown(which eventually ledto the introductionofthe communalsystem)thepresence oftheTemplarsinibenikbecamemoreandmoreunacceptable foritsinhabitants.Finally,before theyear of 1255 the people of ibenik took control over theTemplars'seatandexpelledthemfromthetown.Despitetheirprotestations, the Templarknights never managed to comebackandestablishtheirpreviouspositions.