BESPLATNI

Ze l i n sk i

Dragi čitatelji i građani Svetog Ivana Zeline. Sretan i blagoslovljen Uskrs žele vam Zelinski Reporter i Radio Zelina

SVETI IVAN ZELINA 18. 03. 2016. BROJ 2 GODINA II

Zelinski plac privremeno se nalazi na središnjem zelins-kom trgu ispred zgrade gradske uprave, do izgradnje nove gradske tržnice, no, to je neka druga priča. Iako će možda netko reći da za vizuru samog središta grada možda nije primjereno imati tržnicu ispred zgrade gradske uprave, niti pro-davači, a niti kupci se ne bune. “Navikli smo upravo tu dolaziti i to nam je najbolje i najprak-tičnije”, rekla nam je jedna gospođa kupujući jaja. I sami prodavači kažu kako se nitko ne buni što je plac tu gdje je, no oni se bune na propise koji ih u mnogo čemu ograničavaju. “Vidite ov špek, on je je bil v pacu tri tjedna kak i mora biti, a nije pošprican kaj ti ja znam š čime i odma v dučan. Ja ga tu nesmem imeti, inspekcija to kažnjava, a svi koji su ga pro-bali veliju da takvog nemreš

v dučanu kupiti” – veli jedan prodavač, a njegova susjeda se odmah nadovezuje: “Najte slikati mojega piceka, to se tu nesme imeti, ali kaj da delaju ljudi koji nečeju jesti indus-trijskoga, neg same ovakvuga domačega žutoga kak cekin teri se pasel i zobal šrot. Mi mali niš nesmeme imeti na prodaju i to je ono kaj uništa-va selo i male seljake, a ljudi nemreju dojti do prave domače

hrane”. Nismo slikali taj štand da zbog nas nema neprilika. Ali doista, čini se da ćemo indus-trijski napredak čovječanstva platiti onim našim danas već pomalo romantičnim načinom života koji je uključivao zdravu domaću organski uzgojenu hranu. Osim ogorčenosti na zakonske, prema malim ek-stenzivnim poljoprivrednicima brutalno restriktivne propise, “kumice” su nam se potužile i na imovinsko stanje kupaca. “Imamo mi stalne mušterije i još dojdeju i drugi sa strane, ali vidite, sad pred Vuzem nema nikoga. Ljudi valjda ču-vaju peneze za Uskrs, a mi kaj smo donesli sim, nosimo nazaj doma”. Želimo im puno bolju prodaju pred blagdane i neko-ga tko će konačno zaštititi male OPG-ove da mogu egzistirati i hraniti nas zdravom domaćom hranom. (BoS)

Besplatno informativno glasilo Radio Zeline.

Datum izlaska: 18. 3. 2016.

Naklada: 5000

Izdavač: e-Radio d.o.o.Velika Gorica,

Trg kralja Petra Krešimira IV 1

Glavni urednik: Borko Samec

Gra� čko oblikovanje: Zvonko Šimunić

Gra� čko oblikovanje oglasa: Željka Makek

Redakcija: Željko Pukšec, Mladen Šagovac i

Borko Samec

Sjedište redakcije: Sveti Ivan Zelina,

Trg Ante Starčevića 12

Telefon: 01 2060 883

E-mail: info@radiozelina.com

Tisak: Vjesnik d.d.Slavonska avenija 4,

Zagreb

Riječ urednika Borko Samec

Dodatak rješenju u kojem se navodi što se s tim nov-cem namjerava učiniti

BESPLATNI

Ze l i n sk i

BESPLATNI

Ze l i n sk i

2 Broj 2

Turistička zajednica Gra-da Sv. Ivan Zeline organi-zirala je karneval i gle čuda gradonačelnik se prerušio u radnika, obukao radno odi-jelo i glavu pokrio kapom „ šiltericom“. Eto, bar na jedan dan gradonačelnik je bio netko drugi, iskreirao svoj identitet radnika a na fotografi ji malog fašnika 2016. stoji pored žene s cvijećem u kosi i osobe u kostimu žirafe, najviše živuće životinje na zemlji. U odab-iru svog maskirnog kostima i maškara pored kojih stoji, gospon gradonačelnik nije ni svjestan koliko je simbolike i poslanih poruka građanstvu.

Poznato nam je da su maškare u prošlosti svojim izgledom isticale zaštitnu magiju, odbijale zle sile, a danas je mnogo važnija kom-ponenta društvene kritike, obračunavanje s događajima protekle godine. Gradonačel-nik je tako navukavši radno odijelo uputio kritiku svim radnicima, tko ste i što ste vi koji tražite da vam se za rad isplati plaća, vi niste zavrije-dili drugo nego da vas u kar-nevalskoj povorci ismijem i

da vam se narugam. Porezima i prirezima sakupljajte mi i na dalje ogromnu plaću, jer ja sam slavan gradonačelnik sa stilom nerada i pasivnosti. Sa vašim smjenama u prošloj go-dini obračunao sam se s vama i pokazao svoju moć. Kraj mene stoji žirafa, brza trkači-ca, što znači da ću se vrlo brzo obogatiti i sve vas, ako mi se prohtije, brzo smijeniti. Žena s cvijećem u kosi nam poruču-je: Zelina nikada neće procv-jetati zbog najgoreg mogućeg gradonačelnika po svim krit-erijima uspješnosti drugih gradova.

Maska koju je nosio gra-donačelnik na ovogodišnjem karnevalu puna je ironije i izrugivanja najjadnijeg i na-jiskorištavanijeg sloja našeg društva, radnika, koji jedva preživljavaju da bi lakome jedinke imale hrpe novaca, nekoliko kuća, stanova i sk-upocjenih automobila. Sada vi, poštovano građanstvo i nadalje glasajte za takve i za našeg gradonačelnika, jer se kaže da narod ima vlast kakvu je zaslužio.

Mirijana Bidoli

Poštovani čitatelji. Nakon što smo uspješno otisnuli i razdije-lili prvi broj koji je izašao uoči Božića, evo nam drugog broja

uoči još jednog našeg velikog blagdana Uskrsa. U dva i pol mjeseca razmaka između dva broja bilo je doista mnogo raznovrsnih događanja u našem gradu, no zbog ograničenog prostora nismo ih sve mogli staviti u novine, pokušali smo odabrati najzanimljivije. Kao što smo i najavili u prvom broju, od ovoga omo-gućujemo svim građanima sudjelovanje u javnoj riječi, bilo objavljivanjem vaših pisama, bilo našim opisivanjem proble-ma koji vas tište. Neka su pisma otisnu-ta s potpisom, a druga nisu, no za svako pismo redakciji je poznat identitet poši-ljatelja pisma, jedino smo poštovali volju za uvrštenjem pisma bez potpisa. Dakle,

dragi čitatelji, sve vas pozivamo da nam pišete ili da nam se javite telefonom, ako sami ne želite pisati, a želite nam na ne-što ukazati. Pisma moraju biti potpisana, dakle redakciji mora biti poznat identitet onoga koji piše, ali također uvijek ćemo poštovati vašu volju ukoliko ne želite da vaš idenditet javno objavimo, pri tom ne morate navesti razlog. Naša e – adresa je info@radiozelina.com, a telefon 01 2060 883. Nakon što smo dobili kritike građa-na da prvi broj koji je izašao u nakladi od 3000 primjeraka nije dospio do svih zainteresiranih, ovom smo podigli tiražu na 5000, vjerujući da će zadovoljiti po-trebe informiranja građana Svetog Iva-na Zeline gledajući aktualne društveno – političke prilike drugim očima, te time pridonijeti demokratizaciji medijskog prostora Zeline.

U CILJU DEMOKRATIZACIJE ZELINSKOG MEDIJSKOG PROSTORA

Grad je svojedobno postavio autobusne nad-strešnice na mnogim auto-busnim stanicama diljem gradskog područja, između ostalog i u Novom Mjestu. Naravno, odmah je postavl-jen i natpis: ZABRANJE-NO PLAKATIRANJE, jer, mislili su gradski oci, nismo mi dali silne novce za nad-strešnice da nam tu oglaša-vaju vatrogasnu zabavu ili bakice prodaju čučekov. Takvo što bi se možda tre-balo patiti, zaboravljajući da je mještanima upravo ovdje, jer nemaju gdje drugdje, na-jbolji i najpratkičniji način oglašavanja i to besplatnog.

Stoga se netko dosjetio poi-grati slovima zabrane i osta-

lo je zanimljivo djelo koje uveseljava mještane. (BoS)

Gradska autobusna nadstrešnica u Novom Mjestu sa zaniml-jivim natpisom

Anica Antolković svake srijede i subote donosi Zelinčanima friške domaće proizvode

“Dobre je da je plac tu gde je” – tvrde malobrojni prodavači, ali i kupci

Sira, putra, vrhnja, mlijeka...“Najte slikati piceka i kobase, to nesmeme imeti, ispekcija kažnja-va, a ljudi očeju domače tere nemreju kupiti v dučanu” – kažu “ku-mice”.

PISMA ČITATELJAU rubrici “Pisma čitatelja” u ovom broju prenosimo nekoliko reakcija naših čitatelja, sugrađana, na aktualne društvene pojave i događanja. Stavovi objavljeni u ovoj rubrici ne moraju nužno biti istovjetni stavovima redakcije koja se odriče odgovornosti za eventualne netočnosti ili druge nepravilnosti u navodima građana koji su pismo pisali.

Gradonačelnik prerušen u radnika

U ovoj komunalnoj temi nismo primili pismo, nego telefonski poziv da dođemo do čitatelja. U Kominu, na adresi pozivatelja dočekao nas je domaćin želeći u ovom slučaju javnosti biti anoniman. Odmah nam je u ruke gurnuo gradsko rješenje o obvezi plaćanja komunalnog doprinosa. Ništa sporno, kaže čovjek, obveze se moraju plaćati i platio je on i taj doprinos. Međutim, ono što ga je zaboljelo, jest gotovo propagandni letak koji je dobio uz rješenje. Naime, u tom dodatku na predmetno rješenje, a koje možete vidjeti otisnuto uz ovaj tekst, piše za što će se sve novac prikupljen na taj način utrošiti. “Treba li uopće trošiti riječi i kazati da gotovo ništa od navedenog i obećanoga nije učinjeno” – kaže nam sugovornik. “Najzanimljiviji dio”, nastavlja on dalje, “je na kraju tog “reklam-nog” uratka u kojem piše da, ako Grad do kraja 2015. godine ne izgradi sve navedeno u Programu izgradnje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture Grada Svetog Ivana Ze-line, novac će vratiti onima koji su ga uplatili. Obzirom da nisu ništa napravili znači li to da će nam vratiti novac. Ja, iskreno, uopće u to

ne vjerujem, jer nije prvi puta da su nas prevarili” – ogorčen je naš sugovornik. Na pitanje zašto ne želi javno obznaniti svoj identitet, jer bi u tom slučaju ove tvrdnje do-datno dobile na težini kaže: “Ja se ne bojim nikoga, meni oni ništa ne mogu, međutim di-jete (zbog zaštite ne navodimo spol) mi radi tamo gdje radi, a i nešto malo doma, tako da radi zaštite ne želim za sada s identitetom u javnost”. U ruke smo dobili presliku rješenja s dodatkom. Čitatelj nadalje tvrdi da je takvo, kako on kaže, “neodgovorno ponašanje vlasti neoprostivo”.

Naravno, u ovoj rubrici možete i vi, pošto-vani čitatelji, reagirati na ove ili neke druge teme koje vas dotiču u vašim životnim ili rad-nim sredinama.

Komunalni doprinos iz kojeg se ništa ne � nancira

Mlađarija s nepresušnim idejama ili poruka starijih gradskim vlastima?

ZABRANJENO PLAKATIRANJE

Rješenje o komunalnom

doprinosu po kojem je taj doprinos plaćen

Na kraju drugog lista dodatka navodi se da će sve navedeno biti izgrađeno ili učinjeno do kraja 2015. ili grad vraća novac

BESPLATNI

Ze l i n sk i 3Broj 2

Za razvoj svake sredine potrebni su zdravi pri-vredni subjekti, podu-zeća i obrtnici, a za nji-

hovo nesmetano poslovanje potrebno im je stvoriti uvjete. I dok obrtnici i manja podu-zeća još i mogu proizvoditi i poslovati u mješovitim stam-beno gospodarskim zonama, veća poduzeća i industrijski pogodni to svakako ne mogu. Stoga im je potrebno stvoriti okruženje u kojem će nesme-tano poslovati, potrebno ih je smjestiti u industrijske zone. Svjesni su toga bili u prijaš-njim zelinskim vodstvima, pa su stoga svojedobno po-krenuli ideju o zelinskoj in-dustrijskoj zoni. Od ideje do realizacije nije prošlo puno vremena i ove ćemo godine obilježiti deset godina od po-kretanja Gospodarske zone u Sveta Helena. Bio je to dobar povod za intervju sa Vladom Žigrovićem, bivšim zelin-skim gradonačelnikom pod čijim je vodstvom grad Sveti Ivan Zelina i dobio zonu za slobodno poslovanje našeg gospodarstva.

Što je značilo otvaranje gospodarske zone Sveta Helena za ovaj kraj?Otvaranje gospodarske

zone sv. Helena dalo je pot-puno novi zamah razvoju gospodarstva i poduzetniš-tva na ovim područjima a i praktički riješilo problem ne-zaposlenosti u našem kraju. Najveća vrijednost ove gos-podarske zone leži u tome da njezin razvoj i njezin uspjeh donosi boljitak zajednici. Upravo nam je to bio fokus kada smo prije 10 godina započeli radove u sv. Hele-ni – htjeli smo građanima ostvariti radna mjesta i htje-li smo stvoriti sustav kojeg neće ugroziti ni ekonomska kriza. Kroz prvih 10 godina sv. Helena je pokazala da ima potencijala postati naj-uspješnija i najinovativnija gospodarska zona u zemlji, a ambiciozan sam reći i šire. Zatim, pokazali smo da se uz strateški, ciljani i planirani pristup mogu privući investi-tori i poduzetnici, te da naša zona time može konkurirati i najuspješnijim gospodar-skim zonama u Europi. No, osim njezino iznimnog zna-čaja za gospodarstvo i po-duzetništvo Svetoga Ivana Zeline, najveća vrijednost i najveća prednost sv. Helene je u otvaranju novih radnih mjesta za naše građane, u ostvarivanju sredstava za daljnje poticanje poduzetniš-tva, a posebno kod mladih te u poboljšanju životnog stan-darda naših građana. Danas 10 godina nakon otvaranja s ponosom mogu reći da je ideja ostvarila svoju svrhu – sv. Helena postala je karika koja je omogućila bolji život našem kraju, što našim mla-dima daje priliku za povratak

i rad u Svetome Ivanu Zelini, a najviše za ostvarenje po-duzetničkih ambicija ideja te daljnje razvijanje Zone. Po meni, najveća vrijednost koju je ostvarila gospodar-ska zona je pretpostavka bu-dućnosti: Sveti Ivan Zelina s njome je postao grad koji živi i koji se razvija te koji svojim građanima nudi sve što jedan suvremeni europski grad može ponuditi: život, rad, dom, razvoj i zadovolj-stvo.

Što je gospodarska zona donijela građanima ovog kraja, posebno gradu Sveti Ivan Zelina?Ponosan sam što smo pri-

je više od 10 godina obećali građanima otvaranje novih radnih mjesta i što unatoč krizi naša gospodarska zona ima veliki broj zaposlenih i to većinom naših građana. Ponosan sam što smo u mom mandatu, za vrijeme dok je svijet, Europu i Hrvatsku tresla ekonomska kriza, kroz gospodarsku zonu sv. Helena čuvali, ali i otvarali nova rad-na mjesta za naše Zelinčane. Tada smo bili grad s najma-njom stopom nezaposlenosti u odnosu na gradove u okru-ženju. Od prvog investitora do danas prošlo je 10 godina u kojih se dogodilo mnogo, ali jedno je ostalo konstan-ta – gospodarska zona Sv. Helena puni gradski prora-čun našeg grada i otvara pro-stor za planiranje sadržaja za našu djecu, naše mlade – koji su budućnost ovog grada, za

mlade obitelji i poduzetnike. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji najviše ulažu u zaštitu okoliša, socijalnu skrb, obrazovanje, zdrav-stvo, kulturu, rekreaciju, religiju i unapređivanje sta-novanja. Tu potvrdu dobili smo 2012. kada je časopis Forbes u svom istraživanju proglasio Sv. Ivan Zelinu 12. najboljim gradom za život u Hrvatskoj, upravo zahvalju-

jući rezultatima gospodarske zone Sv. Helena.

Koji su osnovni faktori uspjeha koji ovu zonu čine jednu od uspješnijih u Hr-vatskoj?Prvenstveno to je gospo-

darski potencijal koji nudi gospodarska zona, to su atraktivni investitori. Drugo, to je izvrsna lokacija. Gospo-darska zona Sv. Helena smje-štena je na prometnim međa-ma te je u odličnom položaju prema glavnom gradu, Za-grebu. U drugim poslovnim zonama trend je da zaposleni uopće nisu građani grada radi ravnopravnosti no ja i dalje smatram da kao i na početku tako i sada prednost moraju

imati građani Zeline ukoliko zadovoljavaju sve uvijete.

Treće, to je potencijal koji se ostvaruje strateškim pri-stupom, privlačenjem novih investicija, a posebno u stra-tegiji otvaranja novih radnih mjesta. Naša je težnja i am-bicija prije 10 godina bila je stvoriti jednu od najuspješni-jih i najvećih gospodarskih zona u zemlji. Danas vidim da su se naši napori isplati-

li, ali da naša ideja još nije u potpunosti ostvarena. Ova zona može više i u tome leži sva njezina posebnost – u tome da je ona konstantni izazov i prilika.

Jesu li iskorišteni svi po-tencijali i mogućnosti koje može ostvariti gospodar-ska zona?Uloga gospodarske zone

je dinamičan sustav koji je potrebno konstantno nado-punjavati i razvijati. S ciljem razvijanja konkurentnosti i profi liranja grada Svetoga Ivana Zeline, kao jednog od najuspješnijih i najrazvijeni-jih gospodarskih gradova, po-

trebno je konstantno smišljati sadržaje i aktivnosti koji će podupirati brend Sv. Helene kao jedne od najuspješnijih gospodarskih zona u Hrvat-skoj. Sveta Helena nije samo gospodarska infrastruktura, ona je i dalje veliki potenci-jal te je potrebno njezinom razvoju i napretku pristupati strateški. Ono što trenutno mogu reći da veliki potencijal i priliku nudi južna zona, ali se tome trenutno ne pristupa strateški. Bojim se da to vodi investitore i poduzetnike da ulažu u druge gradove, što je neprihvatljivo i nedopustivo.

Smatrate li da aktualna lo-kalna samouprava čini sve u svojoj moći da se privuku novi investitori i poduzet-nici u Zonu?Ovdje bih se odmah

distancirao od političke ulo-ge zone i fokusirao se upravo na onu gospodarsku. Politič-ka prepucavanja ne donose nova radna mjesta, ne una-prjeđuju gospodarstvo i ne potiču poduzetništvo i inve-sticije. Vjerujem da aktualna gradska uprava i dalje osmi-šljava proaktivnu politiku pristupa gospodarskoj zoni Sveta Helena. No, važna je činjenica da ulaganja grada čine veliki poticaj i u samom razvoju gospodarske zone. Ukoliko se stavim u ulogu

investitora i idem na prego-vore s gradskom upravom tada bih htio vidjeti sigur-nost, entuzijazam i poticaj da će moja investicija, da će moje ulaganje biti podržano i od strane grada. Želim reći da je trenutno goruće pitanje rješavanje imovinsko-prav-nih odnosa kako bi se in-vestitorima pružio uređen i skladan sustav za razvoj njihovog poslovanja. Ula-ganjem u poslovnu ozonu grad ostvaruje i veći prora-čun čime se mogu fi nancirati drugi važni projekti u našem gradu: kao što su vrtići, ško-le za naše najmlađe, različiti kulturna i društvena događa-nja te primjerice bazen u na-šem gradu.

Koji su vaši planovi i prognoze budućeg razvo-ja gospodarske zone Sv. Helena?Moj plan i težnja su i dalje

vrlo jasni, kao i prije 10 go-dina kada smo donošenjem prostorno-planske dokumen-tacije započeli s njezinom realizacijom, a vrlo brzo i po-četkom izgradnje infrastruk-ture, nakon čega se otvorio prvi objekt: Sveta Helena ima potencijala biti jedna od uspješnijih gospodarskih zona u Hrvatskoj, a vjeru-jem i šire. Ono što planiram u narednom razdoblju je pro-mišljanje o daljnjem razvoju zone. Zato je potrebna nova strategija, novi zaokret i nove ideje kojima bi se privukli novi investitori i time se pro-širila djelatnost i prilike koje zona nudi. Zašto se danas sje-ćati dobrih, starih vremena, kada oči treba okretati prema budućnosti: prema novom za-okretu, prema EU fondovima i novim investicijama. Sveta Helena je puno više od gos-podarske ideje i projekta, ona je prilika i mjesto ostvarenja ambicija, ali i sigurnost za naše građane. Vjerujem da će se u skorom razdoblju ostva-riti nove investicije, predloži-ti plan razvoja i da će se nova situacija ponovno donijeti do-brobit za sve građane Svetoga Ivana Zeline.

Borko Samec Foto: Arhiva Radio Zeline

Intervju s povodom: Vlado Žigrović

DESET GODINA GOSPODARSKE ZONE SVETA HELENA

Postojeća zona (sjever) gotovo je popunjena i ako želimo nove inves-ticije i bolje punjenje proračuna, potrebno ju je proširiti na zonu jug, a tu je zadnje dvije godine zapelo.

Vlado Žigrović je kao gradonačelnik Zeline stvorio poslovu zonu

Ovako je poslovna zona izgledala prije desetak godina kad se počela graditi

Ovako danas izgleda dio industrijske zone Sveta Helena sjever. Kad će se otvoriti Jug

BESPLATNI

Ze l i n sk i4

U REVIJALNOM TONUBroj 2

Sigurnosna situacija na području grada Svetog Ivana Zeline je dobra i stabilna, ocijenio je

načelnik zelinske policije Stjepan Benčak, iznoseći na gradskom vijeću podatke o stanu sigurnosti, s čime su se složili i gradski vijećnici. Broj kaznenih djela u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu manji je za 21 kazneno djelo odnosno za 11,7%. Pri tome se ne uočava promjena struk-ture kaznenih djela, a razrje-šenost je oko 48% što je zado-voljavajući podatak. Ukupno je prošle godine počinjeno 158 kaznenih djela. U struk-turi kaznenih djela prednjači opći imovinski kriminalitet, najviše teških krađa, 129, za-bilježeno je 15 maloljetničkog kriminaliteta, 8 je slučajeva organiziranog kriminala, 4 gospodarskog i 2 u prometu, dok, zanimljivo, u prošloj go-dini nije prijavljen niti jedan slučaj zlouporabe droga, za-cijelo i zbog promjene zakona gdje je držanje uporaba droge

za vlastite potrebe prebačena iz kriminalnog i prekršajno područje. Što se tiče javnog reda i mira dogodilo se 180 slučajeva, naspram 192 u 2014. g. Što je pad od 6,3%. Manje je i prometnih nesreća, zabilježeno ih je 118, naspram 124 u 2014. što je pad broja za 4,8%. I broj zabilježenih prometnih prekršaja je manji, evidentirano je 3873, naspram 4777 prekršaja u 2014. godi-ni što je pad za gotovo 19%.

Ono što je posebno pozitivno da u prošloj godini nije bilo poginulih na zelinskim cesta-ma, što će, rekao je Benčak, u ovoj godini biti jako teško braniti, no policija će dati sve od sebe, a i na svim ostalim sudionicima u prometu je da odrade svoj dio dužnosti si-gurnog sudjelovanja u prome-tu, kako bismo i krajem ove godine mogli ustvrditi da nije bilo žrtava, ali niti teže stra-dalih. Inače u 2014. godini

na zelinskim su cestama dvije osobe poginule. U prošloj je godini u 55 prometnih nesre-ća bilo 68 ozlijeđenih osoba od kojih 10 teško. Dodajmo još u ovom dijelu o zelinskom prometu da je krajem 2015 godine na zelinskom području bilo registrirano 9135 vozila i 11345 Zelinčana s vozačkom dozvolom. Na kraju dodajmo da je u prošloj godini zabi-lježeno šest samoubojstava što je zabrinjavajući podatak i nadajmo se da nije trend, nego jednostavno loša godina. “Analizirajući stanje kretanja kriminaliteta tijekom 2015. godine, utvrđeno je da su u padu kaznena djela teških kra-đa”, reko je Benčak dodajući da će u ovoj godini prioritet zelinske policije biti prevenci-ja i suzbijanje kaznenih djela krađa i teških krađa provalji-vanjem u vikend kuće i podu-zeća. Temeljem ovog izvješta-ja vijećnici su zaključili da je Zelina i nadalje sigurna za ži-vot i jedan je od najsigurnijih gradova Zagrebačke županije.

Na sjednici grad-skog vijeća bilo je riječi o mnogim projektima koji će do kraja godine biti realizirani. Za takvo nešto potreb-no je puno nova-ca. Imamo li ga? Gradski proračun je, kako mnogi tvr-de, kao napuhani balon koji za sada lijepo izgleda, no pitanje je koliko će dugo izdržati u zraku. Pratit ćemo razvoj situacije i eventualno nje-govo ispuhivanje. Financijski struč-njaci inače tvrde da bi realno grad mogao uprihodo-vati najviše do 32 milijuna kuna. Po-mogli bi europski projekti kojih za sada nema.

Prema podacima zelinske policijske postaje ionako niska stopa kriminaliteta i dalje je u padu

SIGURNOST STANUJE U ZELININajznačajniji podatak Benčakovog sigurnosnog izvještaja jest to da u prošloj godini nije bilo poginulih na zelinskim cestama

Gradski proračun je napuhani balon

Nije važno koje je boje, balon je uvi-jek balon i lako može puknuti

Šesta sjednica Gradskog vijeća Svetog Ivana Zeli-ne održana je u četvrtak, 10. ožujka u gradskoj

vijećnici. I da nismo nazočili mnogim predhodnim, ne bi-smo vjerovali kako je ova bila relativno brzo gotova i prošla u vrlo mirnom, neupućeni bi rekao, gotovo prijateljskom tonu. Oporba, zacijelo i zbog činjenice da i ne može mnogo učiniti, jer aktualna vlast ima i više negoli potrebnu većinu da samostalno mogu odlučivati što god žele, nije bila niti blizu oštra kako je znala biti, pa čak niti po pitanjima na kojima je nekad bacala noževe, naravno fi gurativno rečeno, primjerice po pitanju izvještaja o radu gradonačelnika, koji nisu uop-će komentirali niti diskutirali. Kad smo nakon sjednice upita-li vođu zelinske oporbe, Vladu Žigrovića, zašto nije komen-tirao rad gradonačelnika, od-govorio je da on to neće ko-mentirati, da će to komentirati građani za godinu dana. Stoga nije čudno da je bez rasprave većinom glasova, oporba je iz političkih razloga bila protiv ili suzdržana, izvještaj usvojen. No, vijećnici su bili jednogla-sni kad su u pitanju bile neke

formalne odnosno administra-tivne točke, pa i kod donošenja odluke o potporama u poljo-privredi, te u donošenju nekih sigurnosnih odluka.

Jedna odluka za troje djeceOno što sa sjednice poseb-

no treba istaknuti jest donoše-nje odluke o smanjenju cijene vrtića upola za roditelje koji-ma vrtić polaze troje ili više djece. Ta je ideja svakako za pozdraviti, jer bi mogla biti u funkciji pripomoći prona-talitetnoj politici. Nadajmo se samo da nije riječ o popu-lističkoj odluci, jer je na po-stavljeno pitanje Vlade Žigro-vića upućeno gradonačelniku koliko trenutačno roditelja ima troje ili više djece u zelin-skom vrtiću, rečeno desetak, da bi kasnije bilo ispravljeno na “sigurno više od pet”. Pre-ma našim saznanjima tek jed-ni roditelji imaju troje djece u zelinskom vrtiću, pa izdatak neće biti veliki, no daj Bože da takvih slučajeva ubuduće bude puno više, pa su svi vi-jećnici i oni u opciji na vlasti i oni u oporbi digli ruku za takvu odluku, što je u konač-nici dobro. Suglasni su bili i u osnivanju zajednice sportskih

udruga grada. Naime, građa-nima izvan sporta zacijelo je malo poznato da Zelina dugi niz godina nema svoju zajed-nicu sportskih udruga. Neće-mo ovom prigodom istraživati od kada, zašto, s kojim ciljem i tko je trebao, a tko nije ra-nije osnovati ju, no činjenica je da su nepostojanjem zajed-nice neki sportaši i klubovi sigurno zakinuti. Naime, već dugi niz godina zelinski klu-bovi i sportaši ne mogu biti birani među najbolje u gradu i županiji, zbog nepostojanja zajednice. Financiranje je ta-kođer problem. Svaka lokalna zajednica dužna je osigurati fi nancijska sredstva za potre-be u sportu, međutim, politi-ka se ne bi trebala miješati u raspodjelu tog novca, nego bi to trebala biti briga zajedni-ca i samih sportaša odnosno klubova, da izrade kriterije i dogovore se koliko kome pripada od kolača koji mu je namijenila lokalna zajednica. Stoga je i logično da su pono-vo svi vijećnici jednoglasno izglasali osnivanje Zajednice sportskih udruga grada Sve-tog Ivana Zeline, koja bi, na-dajmo se, uskoro mogla biti osnovana.

Zelina “progutala” bedenički vodovod

Gradski vijećnici donijeli su i odluku o pripajanju jav-nog vodovoda općine Bedeni-ca u sustav zelinskog javnog vodovoda. Naime, zelinskim javnim vodovodnim sustavom gospodari trgovačko društvo Vodovod Zelina d.o.o. koje se sukladno zakonu koji regulira javnu vodovodnu distribuciju, moralo izdvojiti iz Zelinskih komunalija u zasebnu tvrtku. Jedini vlasnik takve tvrtke, sukladno zakonu, može biti lokalna jedinica samouprave odnosno u ovom slučaju grad Sveti Ivan Zelina. Bedenič-ki se vodovod, također zbog zakonskih propisa, obzirom da Bedenica nema svoje tr-govačko društvo za gospo-darenje vodom, morao inte-grirati u Zelinski vodovod. Građevinski vještak je pro-cijenio vrijednost zelinskog i bedeničkog vodovoda, te gradske kanalizacijske mreže. Po tome je Bedenici pripalo 8% vrijednosti temeljnog ka-pitala poduzeća Vodovod Ze-lina d.o.o. od milijun i petsto tisuća kuna odnosno 120 tisu-ća kuna, dok je grad zadržao 92% odnosno 1,380.000,00

kuna. Takvu su odluku pri-hvatili i vijećnici općine Bedenica i jednoglasno svi vijećnici zelinskog gradskog vijeća. Dodajmo još na kra-ju trenutak koji se dogodio na početku, Željko Pecak novi

predsjednik zelinskog DPS-a položio je zakletvu kao novi gradski vijećnik obzirom da je njegov prethodnik i u stranci i u vijeću Dalibor Sever podnio ostavku.

Borko Samec

Održana šesta sjednica gradskog vijeća Svetog Ivana Zeline

Direktori zelinskih javnih poduzeća na svakoj su sjednici kako bi ako zatreba dali neko stručno pojašnjenje

Na samom početku sjednice treba utvrditi kvorum koji na ovoj nije nedostajao

Sjednice vijeća su javne i uvijek na njih mogu doći i građani

Željko Pecak polaže prisegu kao novi gradski vijećnik

izmjenama prostornog pla-na predviđen je prostor za tu namjenu, grad se prijavio na natječaj Fonda za zaštitu okoliša, dobio novac za izra-du projektne dokumentacije, ugovorili su potom izradu projektne dokumentacije i trenutno je ta dokumentaci-ja u završnoj fazi, rekao je Koščec.

Medijski novac po babi i stričevima

Vijećnika Filipa Ćurka (HSLS) zanimalo je kako se troše proračunska sredstva na-mijenjena medijima, tko koli-ko dobiva, tko ne dobiva i to ne samo sredstva namijenjena medijima negoli stižu li i sred-stva iz drugih izvora u neke medije. “U posljednje tri go-dine svi smo svjesni problema trošenja sredstava za javne medije. Gradonačelnik je uzeo sebi diskrecijsko pravo da odlučuje kojem mediju će dati sredstva, a kojem neće” – rekao je pri tom Ćurko zatra-živši o tome pisani odgovor, tako da ćemo o toj temi moći pisati tek u narednom broju, ukoliko ćemo to smatrati za-nimljivim. No, trošenja pro-računskoga novca, pogotovo ako su bila ne transparentna, uvijek su zanimljiva.

Gradi li se mrtvačnica u Heleni zbog mjesnih izbora?

Novo pridošlog vijećnika u gradsko vijeće Željka Pecaka (DPS) zanimalo je kakva je situacija s izgradnjom mr-tvačnice u Svetoj Heleni, te s izgradnjom mrtvačnice u Nespešu, a s istim pitanjem

nadovezala se i Marija Kralj (HNS) koja je iznijela glasine iz Svete Helene o tome kako se mrtvačnica počela počet-kom godine graditi zbog lo-kalnih izbora. Gradonačelnik Koščec je odgovorio da se mrtvačnica nije počela gradi-ti zbog izbora, te da su pro-

mje-n i l i

p r o j e k t zbog ušteda

uklanjanjem nekih preskupih konstrukcijskih elemenata. Pecak se potom zabrinuo da li bi se zbog toga građevina mogla srušiti, na što je odgo-voreno da neće. Vlado Žigro-vić (HDZ) je pitao tko je mijenjao projekt, Koščec od-govorio, novi projektant, ali uz suglasnost prethodnika.

U Zelini još ima podosta poljopri-vrednika, ali nema plavog dizela

Željko Pecak (DPS) izra-zio je veliko negodovanje što poljoprivrednici ne mogu u Zelini kupiti plavi dIzel, nego moraju odlaziti na udaljene crpke u druge krajeve, što im čini veliki trošak i štetu. Zalo-žio se da grad u razgovoru s kompanijama koje imaju svo-je benzinske postaje u Zelini pokuša dogovoriti uvođenje plavog dizela i tako pomoći poljoprivrednicima. Gradona-čelnik je odgovorio da je već pokušao razgovarati, ali da je s tom temom svaki put odbi-

jen zbog tehničkih razloga. Dakle, problem nije riješen i poljoprivrednici će i dalje mo-rati po plavi dizel ondje gdje je taj problem riješen. Dodaj-mo ovome da je svojedob-no postojala crpka u Novom Mjestu kamo su mnogi poljo-privrednici odlazili po gorivo. Ona već dugo nije u funkciji, no mogla bi, uz naravno ob-novu, poslužiti za točenje tog goriva.

Konačno ucrtana cestaMarija Kralj postavila je

pitanje vezano uz asfaltiranje ceste između Gornje i Do-nje Helene. Jako dugo traje to pitanje, međutim do sad nije riješeno, rekla je vijeć-nica Kralj. Gradonačelnik Koščec izrazio je nadu da bi uskoro taj problem mogao biti riješen. “Postoji jedan vrlo pragmatični problem što taj problem tako dugo traje. Cesta nije bila ucrtana. Prije dva, tri mjeseca smo ucrtali cestu. Ona je bila u progra-mu izgradnje za 2015. godinu i bila je jedna od investicija koju smo poslali na sufi ncira-nje Zagrebačkoj županiji, ali nismo uspjeli ishoditi fi nan-ciranje. Obzirom da je duža dionica i da se radi o nešto većim sredstvima, nismo bili u stanju izgraditi ju vlastitim sredstvima” – rekao je Koščec izrazivši nadu da će ove godi-ne od županije uspjeti ishoditi novac za tu prometnicu. Na tu se temu nadovezao vijećnik Žigrović rekavši kako je i ra-nije bilo volje ucrtati tu cestu, međutim nije bilo volje nekih vlasnika parcela da se odre-knu dijelova svojih parcela kroz kojih ide taj put i to već sto ili više godina. “Sva sreća da je u međuvremenu donesen Zakon o cestama koji je nama omogućio da ucrtamo cestu, jer prema tom zakonu ako je cesta tu dvadeset godina, tada se više ne treba pitati vlasnika parcele” – nadodao je grado-načelnik Koščec. “Mještani to nisu znali, sad će imati pravu informaciju” – zaključila je Kralj. (BoS)

BESPLATNI

Ze l i n sk i 5Broj 2

Vatrogasci zelinske vatro-gasne zajednice u prošloj su godini intervenirali ukupno 88 puta što je za

čak 30% manje negoli godinu ra-nije. Od toga 60 je bilo požarnih, a 28 tehničkih intervencija. Od 60 požara, polovica ih je bila požara otvorenog prostora, uglavnom trave i niskog raslinja, 21 požar stambenog objekta, četiri su po-žara bila gospodarskih objekata, a 5 na vozilima, rekao je na sjed-nici gradskog vijeća zapovjednik zelinske vatrogasne zajednice Ivica Mačković podnoseći izvje-štaj o aktivnostima vatrogasaca. Od 28 tehničkih intervencija, 17

ih je bilo na otvorenom prostoru, 8 na građevinama, a tri u prome-tu. U intervencijama bilo je i onih u kojima je bilo stradalih. Dvije su osobe, na žalost, smrtno stra-dale, a petih je ozlijeđeno od ko-jih jedna u požaru. “Posebno mo-ram istaknuti jedan požar koji se 7 studenog prošle godine dogodio u industrijskoj zoni u prostorima poduzeća Violeta. Ta je interven-cija bila vrlo zahtjevna, te iziski-vala veći broj vatrogasaca i tehni-ke. Nastala šteta je velika, no bila bi još veća da sama intervencija nije odrađena kvalitetno i brzo od strane DVD-ova Sveti Ivan Zelina i Blževdol, na čemu je za-

hvalio i direktor tvrtke”, istaknuo je Mačković . Dodao je i jednu zanimljivost, iako vatrogascima tih dana i nije baš bilo zanimljivo. Naime, 7, 10, 11 i 12. kolovoza prošle godine hitali su na poža-rište na otvorenom koje su već pogasili na području Majkovca na prostoru zvanom Žirovnjak. Za sve četiri intervencije dojava je stizala u popodnevnim satima, a požar se pojavljivao tamo gdje je prethodnog dana pogašen. U te četiri intervencije na gašenju je bilo angažirano po 12 vatrogasa-ca i tri vozila na svakom požaru, te utrošeno 96 radnih sati”, rekao je zapovjednik Mačković. Inače,

neslužbeno smo doznali da su građani sami postavili zasjedu i pri pokušaju petog potpaljiva-nja uhvatili piromana. Dodajmo na kraju da su u prošloj godini najviše intervencija, očekivano, samostalno li zajedno imale naše A postrojbe. Tako je DVD Sve-ti Ivan Zelina sudjelovao na 47 intervencija, neštomanje imao je DVD Blaževdol, 43, sedam je puta intervenirao DVD Komin, pet DVD Sveta Helena, a po jed-nom DVD-i Paukovec i Donje Polonje. Najviše je intervencija bilo u lipnju i srpnju po 12, a naj-manje u rujnu i veljači po dvije. (BoS)

Aktualni sat na sjednici zelinskog gradskog vijeća započeo je, kako vjerujemo, una-

prijed dogovorenim pitanji-ma vijećnika vladajuće opci-je i unaprijed pripremljenim odgovorima gradonačelnika, a bilo je riječi o projektima koji se rade, o oštećenjima na bazenima, o radovima u Heleni i plaćanju prolaza ispod dvorane Ivana, dječ-jim igralištima i slično. No, dojma smo da nisu baš sva pitanja vladajućih bila dogo-vorena, kao primjerice vijeć-nice Martine Dragije (HNS) koja se založila za promtno reagiranje gradskih službi kod javljanja udruga građana na natječaje grada za fi nan-cijska sredstva, te za transpa-rentije fi nancijske izvještaje udruga vezanih uz novac koji dobiju od grada. Vijeć-nik Franjo Lazarin (HDZ) izrazio je, zabrinutost zbog telekom repetitora na zgradi škole u Kominu na što je od-govoreno da je repetitor već izmješten.

Lider u odvojenom prikupljanju otpada čeka reciklažno dvorište

Vijećnik Vlado Žigrović (HDZ) osvrnuo se temu gos-podarenja otpadom o kojem po prirodi svog posla podo-sta, kako reče, zna. “Mogu sa zadovoljstvom konstatirati da je grad Sveti Ivan Zelina postao prvi grad u županiji u kojem se počelo s odvojenim prikupljanjem otpada, bio je to pilot projekt koji je zaživio i danas je primjer u županiji, ali i šire kako bi se doista trebalo prikupljati ostatke iz domaćinstava. Započeli smo 2011 godine i danas se odvo-jeno prikupljanje otpada već u potpunosti udomaćilo u našim kućanstvima” – rekao je Žigrović postavljajući pi-tanje o reciklažnom dvorištu. Naime, jedan od gradskih projekata svakako je i iz-gradnja reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje ot-pada, a Žigrović je želio zna-ti u kojoj je to sad fazi. Gra-donačelnik Koščec je rekao kako je i on hvalio taj model prikupljanja otpada i smatra da je najbolji koji se trenut-no može kod nas uvesti. Što se tiče reciklažnog dvorišta Koščec kaže da je činjenica da se kasni s planom, jer u prostornom planu nije bilo prostora za reciklažno dvo-rište. U srpnju prošle godine

Zapovjednik zelinske Vatrogasne zajednice Ivica Mačković podnio je gradskom vijeću izvještaj o vatrogasnim intervencijama

GASILI TETU VIOLETU I PIROMANSKE POŽARE

Gradski su vijećnici uputili niz pitanja gradonačelniku, što dogovorenih, što nedogovorenih.

AKTUALNI SATHoće li zelinsko reciklažno dvorište izgledati ovako

Nazire se izgled mrtvačnice u Svetoj Heleni

Ovdje se u Novom Mjestu do prije samo pet godina mogao kupiti plavi dizel

BESPLATNI

Ze l i n sk i6 Broj 2

Na netom završenim izbo-rima za članove vijeća mje-snih odbora u Svetom Ivanu Zelini DPS je na svih devet izbornih mjesta u kojima smo ponudili naše kandida-te uspio ući u vijeća mjesnih odbora, a u mjestima DO-NJE OREŠJE, ŠULINEC i ZADRKOVEC ćemo imati predsjednika vijeća MO. Uz navedeno što je u skladu s pozitivnim trendovima šire-nja članstva u Gradu Sveti Ivan Zelini naš kandidat Mladen Crneković je ušao u vijeće mjesnog odbora što je dokaz da je naš stari moto „Rada i dobara umjesto Kruha i igara“ kod naroda prihvaćen! Analizom rezul-tata netom završenih izbora zaključili smo da postojeća HNS-ova struktura koja je na vlasti u Gradu Sv. I. Ze-lina i dalje na svojim lista-ma pretežno zastupljena s nestranačkim kandidatima te koristi „Nezavisne liste“ čije rezultate kasnije prisvaja tako smo zaključili da su od 13 „Nezavisnih lista“ u stva-ri samo dvije bile uistinu ne-zavisne! Smatramo da takvo ponašanje šalje izuzetno lošu poruku biračima koji nakon objave rezultata ostaju zbu-njeni da ne kažemo prevare-

ni. Šteta što izbori za mjesne odbore nisu raspisani ranije, još prije godinu i pol dana kada je to predložio DPS-ov klub vijećnika i tadašnji predsjednik gradskog vijeća g. Željko Pecak nego tek sad kad su vladajući smatrali da je za njih pogodan politički trenutak kako bi i na nivou odlučivanja o pojedinom za-selku pa i ulice uveli politiku koja će posvaditi susjede, što se u pojedinim izbornim mjestima ponavlja tako što po kućama šalju misiona-re koji neopravdano blate dokazano uspješne članove drugih političkih stranaka.

DPS se nada da će sva obećanja aktualne vlasti biti i ostvarena

Demokratska prigor-sko-zagrebačka stranka - DPS je uvijek stajala iza svog imena i stavova te nam je nepojmljivo nagovara-nje ne stranačkih ljudi, ne daj bože članova DVD-a ili ostalih oblika udruga da nam sastavljaju listu. Ovom prilikom DPS čestita svim kandidatima izabra-nim u članove mjesnih od-bora bez obzira na političku pripadnost te se nadamo da će u narednu godinu dana biti asfaltirane sve gradske

ceste, postavljene sve lam-pe, sanirani svi društveni i vatrogasni domovi, kuplje-na vozila za Dobrovoljna vatrogasna društva i Ko-munalije, izgrađene sve mr-tvačnice, uređena sva gro-blja, sanirano odlagalište smeća Cerovka, da će svako domaćinstvo imati vodu iz vodovoda i biti ostvareni svi ostali prioriteti koji već skoro tri godine stoje u ladi-ci vladajućih i trebali su biti davno realizirani iz prora-čuna koji svake godine vla-dajući sami donose. Stoga zaključujemo da želje i obe-ćanja mjerimo količinom napisanih tekstova koje čitamo po portalima, ma-gazinima, letcima i raznim pamfl etima dok se sposob-nost očituje u kunama tj. u realizaciji proračuna koja je za 2015. ponovno bila oko 75% planiranog da ne ka-žemo obećanog, a u svibnju 2017. godine pozvat ćemo sve građane da zajedno po-gledamo koliko su vlada-jući HNS-ovci uistinu bili uspješni gospodarstvenici!

G.O. DPS-a Sveti Ivan Zelina

Foto: Matija Marcius

Nakon provedenih lokalnih izbora zelinskim je medijima DPS poslao priopćenje za javnost u kojem informira o postignutim vlastitim rezultatima, te teško napada zelinsku aktualnu vladajuću strukturu

Željko Pecak, novi predsjednik

DPS-a

Kruha i igara i dalje je na djelu

Demokratska Prigorsko Zagrebačka stranka održala je 26. veljače u Zelini izbornu skupšti-

nu. Ponajprije je usvojen novi statut stranke temeljem kojeg je tada izabrala novo rukovod-stvo. Za predsjednika je potvr-đen dosadašnji Dragutin Fili-pović, glavni tajnik je Željko Marenščak, a izabrana su i tri dopredsjednika. Prvi Željko Li-sičak, drugo Željko Pecak i treći Zdravko Kožić. Operativni taj-nik stranke je Matija Marcius, a koordinator internih ustrojstava Vladimir Peulić. Navedeni čla-novi ujedno čine i predsjedniš-tvo stranke. Kako stranka ima i svoju gradsku organizaciju u Zelini, a koja je krajem prošle godine ostala bez predsjednika, održana je izvanredna izborna skupština gradske organizaci-je. Za predsjednika je izabran Željko Pecak prvi dopredsjed-nik je Ivan Peteljak, drugi do-predsjednik je Ivica Panjkrc, za tajnika je izabrana Irena Pecak, a blagajnik je Zlatko Alkić. Uz njih izabrani su i članovi u glavni odbor gradske organi-zacije DPS-a koji broji 10 čla-nova. “Novim rukovodstvom i statutom kao čvrstim temeljem za napredak u skoroj budućno-sti članovi skupštine su iskazali vjeru u napredak DPS-a, kako u Zelini, tako i šire, te opciju koja je po mjeri malog čovjeka, gos-

podarski i socijalno orijentirana na temeljima učenja Hrvatskih velikana Ante Starčevića i Stje-pan Radića”-Rekao nam je u razgovoru nakon izborne skup-štine novi predsjednik zelinske gradske organizacije DPS-a Željko Pecak. Predsjednik Dra-gutin Filipović u svečanom di-jelu sjednice je održao govor u kojem je istaknuo skoro obilje-žavanje sedamnaeste godišnji-ce osnutka DPS-a te se osvrnuo na osnivanje DPS-a nakon čega je dvojicu suosnivača stranke Ivana Gjurašina i Dragutina Rukelja imenovao počasnim članovima predsjedništva s doživotnim statusom članova skupštine i šireg predsjedništva te zaslužnima dodijelio Spo-menice osnivača. U svečanom dijelu skupštine prisustvovali su izaslanik Župana Zagre-bačke županije Vlado Horina, izaslanik stranke Bandić 365 Marijan Tomurad, bivši gra-donačelnik grada Križevaca g. Marijan Vuković i drugi. Cilj DPS-ovaca je ponovo okupiti članstvo i vratiti ga bazi, te da članstvo ima povjerenje u novo vodstvo.

Priprema sudjelovanja na lokalnim izborima je prioritet

“Odmah ćemo započeti s pripremama za predstojeće lokalne izbore koji će biti naj-vjerojatnije u svibnju slijedeće

godine. Paralelno tome ćemo raditi na aktivnostima koji će značiti bolji standradt svim građanima grada Svetog Ivana Zeline, kako u samom središtu grada, tako jednako i na svim ostalim gradskim prostorima, selima i naseljima” – rekam je Pecak u emisiji Radio Ze-line “Zelina je naša” emitira-ne nakon održavanja izborne skupštine stranke, u utorak, 1. ožujka, a dostupne za presluša-vanje na Mixcloud kanalu Ra-dio Zeline. “Za sve to borit ću se i u Gradskom vijeću, jer kao što znadete od ove sam godine ponovo vijećnik u gradskom vijeću. Otvoren sam za su-radnju svima, a sve u interesu i s ciljem kako bismo mogli raditi za boljitak našeg grada i za boljitak naših građana” – dodao je Pecak. Posebno je

apostrofi rao dobru povezanost sa Zagrebom. Svi žele dola-zak ZET-a u Zelinu, a kako je DPS na posljednjim parlamen-tarnim izborima koalirao sa strankom “Bandić 365” s ko-jom ima vrlo dobre, prijatelj-ske odnose, Pecak smatra kako ima jako dobru polazišnu pozi-ciju za razgovor o tome sa za-

grebačkim gradonačelnikom. “Također moramo putem EU fondova, te boljom suradnjom sa županijom iskoristiti novac koji nam je ili bi na trebao biti na rasplolaganju kako bismo u Zelini stvorili bolje okružje za život i rad. Grad je taj koji služi na servis građanima. I on se mora brinuti za sve skupa. Djelatnici koji rade u gradskim službama i vodstvu grada mo-raju za sve to brinuti. I za to su plaćeni. Ja znam, ako se u među vremenu nije nešto pro-mijenilo, za to su jako dobro plaćeni” – istaknuo je Pecak. Dodao je, da unatoč pričama nakon prošlih parlamentarnih izbora nikad nije bio u opciji izaći na listu MOST-a, a priče o tome su kružile zbog nje-gova prijateljstva s prof. Lo-vrinovićem, jednim od lidera MOST-a.

Ljudi su prevareni i valjda će to zapamtiti

O proteklim lokalnim izbo-rima Pecak kaže: “DPS ima svoje članove u 9 mjesnih odbora, na koliko se biračkih mjesta i natjecao. Čak imamo člana mjesog odbora u M.O. Sveti Ivan Zelina što do sada nismo imali. Na žalost, moram reći da su se ove godine čak i lokalni izbori za mjesne od-bore jako ispolitizirali. Aktu-alno gradsko vodstvo uspjelo

je podijeliti čak i mještane u naseljima tako da se sused sa susedom nije razgovarao, da se sada susjed na susjeda srdi. Postojeća struktura koja je u Zelini na vlasti je organizirala, ja ću čak reći i prevarila gra-đane. Vi znadete da su se na puno mjesta pojavile Nezavi-sne liste. To su doista i bile Ne-zavisne liste u kojima građani nisu naginjali ni jednoj stranci, međutim, u nekim mjestima nositeljima takvih lista da ne bi trebali skupljati potpise, sugerirali su im neka samo na-pišu da su u članstvu HNS-a, odnosno da HNS sve to kreira i sve će biti riješeno, jer će ići na izbore pod njihovim pokro-viteljstvom. Možda neki od tih ljudi nisu niti znali da su pod ingerencijom HNS-a, ali eto služili su se i time, što nikako nije dobro. Također čujem da je bilo raznoraznih obećanja i daj Bože da se ona ostvare. Međutim, sjetite se koliko je na prošlim izvanrednim i onim ranije redovnim izborima aktu-alni gradonačelnik obećavao, a ništa od svega nije ostvario. Dakle, ljudi su tom pričom bili zavedeni i valjda će to za-pamtiti na narednim izborima” . Zaključio je Željko Pecak, predsjednik zelinskog DPS-a.

Borko SamecFotografi je: Mladen Šagovac i

Matija Marcius

Demokratska Prigorsko Zagrebačka stranka održala u Zelini izbornu skupštinu, te izvanrednu izbornu skupštinu zelinske gradske organizacije

Novim elanom za snažniji DPS

Nakon sedamnaest go-dina postojanja na ovim prostorima DPS je postao stranka koju i građani i politički partneri i suparnici itekako uvaža-vaju, a rast članstva to potvrđuje.

Presjedniku stranke Dragi Filipoviću (stoji) izglasano novo povjerenje za vođenje stranke

BESPLATNI

Ze l i n sk i 7Broj 2

Veliki tjedan i sam blag-dan Uskrsa vrhunac su završetka korizmenih dana koji su započeli

Čistom srijedom i nakon 45 dana (brojeći sve dane od Pe-pelnice do Uskrsa uz napome-nu da je ova godina prestupna), stiže najveći krščanski blagdan Uskrs. Tim smo povodom za-molili župnika župe Sv. Nikole u Donjoj Zelini vlč. Dragutina Toplaka da nam pokuša ukrat-ko opisati to najznačajnije raz-doblje u crkvenoj godini.

“Evo tu nam je naš najveći blagdan, Uskrs. On nije ujedno i naš najdraži blagdan. Znamo dobro svi mi vjernici da nam je naš najdraži blagdan dan Spa-siteljeva rođenja, kad smo svi veseli, kad se družimo, oku-pljamo oko obitelji, rodbine i prijatelja, dan kad očekujemo pobjedu svjetla na mrakom. A Uskrs s druge strane je fun-dament naše vjere bez kojega vjere ne bi niti bilo, bez uskr-slog Krista krščanstva ne bi bilo, dakle Uskrs je blagdan naše vjere”, kazuje nam vlč. Toplak dajući nam odmah na znanje da za novine ne slikamo njega, nego druge vjerske mo-tive po izoru, pri tom krećući s pričom o korizmi. “Korizma je vrijeme posta, molitve, pravlje-nja dobrih dijela i promišljanja. Korizma počinje Čistom srije-dom ili kako se to u ovim kra-jevima zove, Pepelnicom kada svećenici blagoslivljaju pepeo dobiven od maslinovih granči-ca blagoslovljen predhodne go-dine i kada pod svetom misom vjernicima posipavamo gla-

ve pepelom govoreći pri tom evanđeoske riječi: Obratite se i vjeruje evanđenju, ili druga for-mula: Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvori-ti. Te evanđeoske riječi i ove o prolaznosti govore o prolazno-sti čovjeka, ali nas podsjećaju i na muku, patnju, smrt Isusovu i Uskrs, pobjedu doba nad zlom, pobjedu nad grijehom”.

Korizma završava Velikim četvrtkom

“Na Veliki četvrtak iza svete mise koja je spomen posljed-nje večere Kristove, završava korizmeno vrijeme i tada zapo-činje svečano vazmeno ili uskr-sno trodnevlje, Velikog petka, Velike subote i sam blagdan uskrsnuća, Uskrs ili Vazam kad je gospodin Krist uskrsnuo. To je zapravo najznačajnije vrijeme u litugrijskoj godini to vazmeno trodnevlje. To su najveća otajstva našega spa-senja, muka, smrt, uskrsnuće Isusa Krista” , govori velečasni Toplak posebno ističući da se svečanom večernjom misom na Veliki četvrtak slavi posljed-nja večera, slavi se sakramenat euharistije i svetoga reda, a tada je liturgijska boja bijela, ne zaboravljajući pri tom napo-menuti da tom prigodom sve-čenici peru noge dvanaestorici muškaraca tzv. “apostola”. “To je spomen Isusove posljednje večere kad je uz ustanovljenje euharistije i svečeničkog reda, Isus ostavio nešto najljepše, najvrednije, zapovjed ljubavi. Ako ja kao učitelj mogu vama oprati noge, činite to i vi jedni

drugima. To je zapravo otajstvo služenja. Prati noge nekome kao što je Isus učinio, bio je znak koliko se Isus ponizio da bi se sagnuo i oprao noge, a to je pak bio znak čišćenja i lju-bavi prema čovjeku. Tada pre-staju zvoniti i crkvena zvona i ulazi se u vazmeno trodnevlje”, pojašnjava vlč. Toplak značaj velikog četvrtka naglašavajući da njegovim završetkom zapo-činje posebno ozbiljan i svečan dan, Veliki petak.

Dan Isusove muke i smrti“Na Veliki petak u nekim

župama obredi započinju već u tri sata popodne kad je Isus umro na križu. Ipak većina župa započinje obred u večer-njim satima. To nije slavljenje mise nego je to obred sjećanja Isusove muke i smrti, gdje cr-kva slavi obred čitajući muku svetog Ivana, sjećajući se sve-ga onoga što je Krist gospodin za nas učinio. To je prvi dio obreda, a drugi dio je klanja-nje svetom križu gdje svečenik usklikne “Evo drvo križa na ko-jem je spas svijeta visio, dođite, poklonite se”. Tada je klanjanje križu, a iza toga sveta pričest s česticama koje su posvećene na misi Večere Gospodnje Veliko-ga četvrtka. Za vrijeme obreda oltar je bez križa, svijeća, cvi-jeća i bilo kakvih drugih ukrasa kako bi simbolizirao svučenog i ogoljelog Krista koji je dao svoj život za spasenje čovjeka. Zbog toga Veliki petak odiše iznimnom ozbiljnošću, žalosti i tugom za umrlim učiteljem” - kazuje vlč. Toplak dodajući

da bi vjernici i kroz cijeli dan, a ne samo dolazeći u crkvu treba-li osjećati u svojoj duši i svom srcu značenje tog dana i njego-vu ozbiljnost i posljedicu. “Ne zaboravimo”, nastavlja veleča-sni, “da je Veliki petak ujedno i post, uz čistu srijedu jedini pravi zapovijedani post i nemrs. Što znače post i nemr. Post znači da čovjek smije jednom na dan do sita se najesti, najbolje ujutro, no nije određeno, međutim, pri tome je zabranjena konzuma-cija mesa kopnenih životinja. Post je zapovjedan svima od 14 do 60 godina života uz izuzetke bolesnika i trudnica. Svi ostali podložni su nemrsu. Nemrs nije post, dakle smije se jesti i više obroka u danu, ali ne smije se jesti meso kopnenih životinja. Nemrs sve vjernike obvezuje i kroz korizmeno vrijeme petkom. U zadnje vrijeme vidljivo je da mnogi vjernici i kroz godinu izbjegavaju petkom jesti meso. To nije zapovjedano, međutim, svakako je zdravo za naš organi-zam i preporučujem”, poručuje vlč Toplak, završavajući priču o Velikom petku: “Iza svete priče-sti koja je samo za vjernike koji su na obredu Velikoga petka, crkva ostaje u tišini. Nema bla-goslova, nego se vjernici raziđu u tišini kako bi još bolje u dubini duše i srca mogli razmišljati o otajstvu svog spasenja i o ono-

me što je Krist gospodin za nas učinio. No, bolesnicima se uvi-jek može nositi pričest i na Ve-liki petak i na Veliku subotu. Iza obreda dobar dio u noć se bdije na Božjemu grobu da bismo tu onda imali razne pobožnosti pre-ma svom Spasitelju”.

Dan tišine i molitveVelika subota da je tišine

i molitve. Tog dana crkve su otvorene od jutra. Vjernici do-laze na Kristov grob kako bi u tišini razmišljali o njegovoj muci i smrti. U svakoj se crkvi tim povodom unaprijed uredi Kristov grob. Zvona ne zvone, do navečer je tišina i posjet grobu s unutarnjim molitvama. Nema obreda, a navečer poči-nje Vazmeno bdijenje kad pad-ne mrak. Oko mnogih crkava pale se vatre, takozvane vuzmi-ce koje svečenik blagoslivlja, a bdijenje završava prije uskrsne zore. Dakle, vazmeno bdije-nje Velike subote sastoji se od blagoslova ognja, blagoslova uskrsne svijeće, hvalospijeva svijeći i, što je vrlo zanimljivo, služa riječi koja ima u svom programu devet čitanja plus evanđelje. Preporuča se naj-manje tri čitanja, da bismo se kroz ta biblijska čitanja što više približili otajstvu muke, smrti i uskrsnuća gospodinova. Ta-kođer, iza proslave svijetla iza homilije ili propovjedi, dolazi blagoslov vode koja će biti za novokrštenike. Iza toga se na-stavlja misa uskrsnuća Gos-podinova i to je jedan od naj-ljepših dana u crkvenoj godini kada smo čitava crkva zajedno

Vlč. Dragutin Toplak, župnik donjozelinski podijelio je s nama svoja razmišljanja o najvećem krščanskom blagdanu

USKRS JE BLAGDAN VJERE “Nebojte se, Ja sam” riječi su uskrslog Krista upućenih apostolima i ženama

Župna crkva Sv. Nikole u Donoj Zelini uobičajeno će i za ove uskrsne blagdane biti puna vjernika

prošli čitav put od početka, Posljednje večere, pa gecema-nija, preko groba, da bismo na Vazmenu subotu uskliknuli, Gospodin je uskrsnuo, on je živ među vama!

Nedjelja neizmjerne Božje ljubavi“Nedjelja je dan uskrsnuća

Gospodinova. To je blagdan ne-izmjerne Božje ljubavi. Bog je postao čovjekom, Bog je prošao kalvariju, muku, patnju, križ, smrt, ulazi u grob, u ništavilo, ali ne ostaje u njemu. Grob je prazan, Isus je uskrsnuo, On je živ. O tome svjedoče apostoli, o tome svjedoče žene, o tome svjedoče pisma i zato je to naj-veći blagdan. Blagdan spasenja gospodina Isusa Krista, njegove žrtve i ljubavi za svakoga čovje-ka. To je jako važno. On je svo-jom žrtvom otkupio i zadužio svakog čovjeka. I zato čitavo to korizmeno vrijeme, vrijeme velikog trodnevlja i samog Ur-skrsa, za nas vjernike su poseb-ni dani milosti da preispitamo i svoju vjeru. Kroz to intenzivno vrijeme molitve, pokore i dobrih djela da bismo živjeli u vjeri, tu snagu vukli iz uskrslog Krista, na onim njegovim riječima i že-nama i apostolima “Nebojte se, Ja sam”. To je Isusov najbolji poziv, ne bojte se” – naglaša-va vlč. Toplak završavajući s uskrsnom porukom vjernicima i svim čitateljima Zelinskog re-portera: “Dragi vjernici, dragi čitatelji i građani. Ne bojte se. Dođite Isusu. On je milosrdni otac i uvijek čeka na nas. Dođite ocu koji nam oprašta i ponovo nas prima za svoju djecu. I zato neka vam bude sretan i blagos-lovljen Uskrs, Krist živi među nama i neka nas sve jača u vjeri, ljubavi i nadi, Amen”.

Borko SamecFoto: Mladen Šagovac

BESPLATNI

Ze l i n sk i8 Broj 2

Neformalna udruga vino-gradara amatera Klopotec iz Hrnjanca, a koja okuplja vinogradare sa šireg pod-ručja Prigorja, održala je u subotu, 30. siječnja, u kleti Marka Hubeka u Hrnjancu druženje s mjerenjem alko-hola u mladim vinima. Ure-

đaje za mjerenje alkohola u vinu, takozvane buliometre donijeli su naši ugledni pro-fesionalni vinari Željko Kos i Zdravko Dananić koji su održali i mjerenja. Bio je to zanimljiv i koristan događaj koji će i malim vinograda-rima pomoći da doznaju

koliko njihovo vino ima al-kohola, pa iako prevladava mišljenje da je vino to bolje što ima više alkohola, u na-šoj kulturi pijenja gemišta, gdje se možda ponekad po-pije i malo više negoli bi trebalo, intencija je da vina imaju manje alkohola, da-

kle da su lakša i s povišenim vinskim kiselinama kako bi gemišt bio fi niji i u slučaju kojeg previše, ne bi imao te-žih posljedica. Nije se samo mjerilo, nego i degustiralo, a opći je zaključak da i ta-kozvani “mali” vinogradari, dakle oni koji proizvode tek

možda par stotina litara is-ključivo za vlastite potrebe, svake godine podižu kvali-tetu svojih vina i prate one veće vinogradare, a bilo je vina za koja se moglo reći i da su profesionalne kvalite-te. U tom ozračju druženje je zaključeno roštiljadom,

ali i pjesmom pridošlih mu-žikaša.

Tekst i slike: BoS

Neformalna udruga malih vinogradara Klopotec i ove je godine organizirala mjerenje alkohola u mladim vinima

Dečki su zmerili: od 11,1 do 13,2 Udruga Klopotec iz Hrnjanca okuplja “male” vinogradare sa šireg područja Prigorja, koji proizvode vina isključivo za vlastitu upotrebu.

Domaćin susreta Marko Hubek jedva je stizao pajdašima natočiti Uz pun stol lakše vino klizi niz grlo

Zdravko Dananić i Željko Kos imali su pune ruke posla sa svojim instrumentima dok nisu zmerili sva vina

Mali karneval i veliki Fašnik i ove je go-dine organiziran u Zelini. U subotu, 6.

veljače središnji zelinski trg bio je pun indijanaca, kaubo-ja, crnaca i bijelaca, princeza i supermena, orlova i drugih kokoši, a placom se šepurila i jedna teta žirafa. Tko zna kakvih je još sve likova tu bilo, prepustimo to tek dječ-joj mašti. Doista dupkom pun prostor ispred zgrade grad-ske uprave, roditelji s dje-com, zelinske mažoretkinje koje su upotpunile program i svakako za dječju zabavu neizostavan mađioničar. Izni-mno uspješno organizirano događanje naišlo je na veliki odaziv građana, jer mnoštvo roditelja imalo je tek jednu želju, razveseliti svoje ma-lišane i nikako ne propustiti taj događaj. A djeci, skromna kakva jesu, dovoljan je ma-đioničar, ples mažoretkinja i pokoja lizalica, čokoladica ili balončić. Stoga ovo događa-nje ima itekako svoju buduć-nost, što se, na žalost, ne bi moglo reći za veliki fašnik. Koliko god se trudili organi-zatori, Turistička zajednica i DVD Biškupec, zajedno sa svim ostalim uključenim Biškupčanima, čini se da po-javljivanje velikog fašnika na središnjem trgu previše i ne zanima Zelinčane. Jasno je i zašto. Ljudi neće doći sami po sebi gledati tek kako se netko zamaskirao, nego bi ih, kao u nekim drugim sredina-ma, trebao privući opsežnijim programom sa svirkom, odre-

Djeca okupirala zelinski središnji trg na djećjem karnevalu, a potom je stigao i veliki Fašnik

Dječji fašnik je u Zelini izazvao golemo zanimanje, što, na žalost, nije bio slučaj s velikim fašnikom.

MAŠKARADA, MALA I VELIKA U ZELINI

đenom ugostiteljskom i even-tualnom nekom drugom štan-darskom ponudom. Za to sve

treba podosta novaca, a pita-nje je i isplati li se. No, svaka čast na trudu. Uz tradicional-

ni biškupečki fašnik koji će se, gledajući s kolikom žarom organiziraju ovo događanje, sigurno, ako nigdje drugdje, u Biškupcu održati, ove su go-dine zelinski fašnik posjetili i Vrbovčani sa svojim Licitari-ma koji su nastavili veseliti se u Biškupcu na maskenbalu. I da ne zaboravimo, krivac za sva nedjela, zlodjela, podjela i mnoga druga jela je po obja-vi pravomoćne presude koja je u javnost procurila i prije optužbe, bez imalo milosti – spaljen. U maškaranom puku nastalo je tad opće veselje i slavilo se do dugo u noć. (Bos)

Foto: Mladen Šagovac

Crnkinje iz plemena Sveti Ivan Zulu izazivale su pozornost

Tko se više veseli fašniku, mama ili dijete

Dalmatinri su imali oko vrata i svoja imena - da se ne izgube

Male mažoretkinje oduševile su publikuMale su maškare bile oduševljene svojim fašnikom

BESPLATNI

Ze l i n sk i 9Broj 2

Vincekovo se slavilo i pri Pureku. Taj naš ugledni vinogradar i vinar, svoje-dobno prozvan i kralj kra-ljevine, zbog niza medalja i naslova najbolje kraljevine na svijetu, ove je godine u svom vinogradu i kušaonici ugostio Martinjske pajdaše, društvo osnovano još šez-desetih godina koje do dan danas obnaša naše tradici-onalne običaje vezane uz vinograde, vinogradarstvo, vinarstvo i pajdašiju. Dva-desetak pajdaša zajedno s

mužikašima predvođeno plebanušom društva Dra-gecom Čegecom Esom koji je održao tradicionalni vincekov govor, nahranilo je i napojilo svoje unutraš-njosti. Nekaj malo je ostalo i za trsje i za tiče. Bilo je to Vincekovo za pamćenje. Kad se smrklo, druženje je nastavljeno u kušaonici. Društvo se prilično teško-razišlo tek duboko i noći s, kako se priča, određenim gubicima. No, očito je i to dio ovakvih veselica. Bos

Martinjski pajdaši i njihovi mužikaši u Purekovu vinogra-du izdržali su Vincekov obred. Kasnije je bilo teže izdržati

Svake godine vinogradari uz blagdan svetog Vinka obilježavaju i slave Vin-cekovo, kako se običava

reći, početak nove vinogradar-ske godine. No, zašto su, za-pravo vinogradari uzeli svetog Vinka za svog zaštitnika, teško je reći. Možda su najbliže istini oni koji tvrde da je to zbog nje-gova imena koje nas podsjeća na vino i vinograde. O svetom Vinku, ali i ostalim vinskim svecima svojedobno je knjigu izdao zelinski muzej koji je niz godina tiskao i kalendare o vinskim svecima. O tome rav-natelj muzeja Mladen Houška kaže: “Prije desetak godina ti-skali smo jednu malu knjižicu u kojoj smo popisali biografi -je svih svetaca koji imaju bilo kakve veze s vinima i vinogra-darima, a čak smo napravili i jednu izložbu o tim svecima. Više knjige nema u prodaji jer je to bila mala naklada, a na žalost nema niti knjige koju je svojedobno objavio legendar-ni Vinko Česi o vincekovom i običajima povezanima s tim blagdanom”. Bilo bi lijepo iznaći sredstva za reizdanje te knjižice, a zacijelo bi bilo mnogo zainteresiranih za nje-nu kupnju, jer, svjedoci smo da je, srećom, sve više vinograda-ra, ali i ostalih zainteresirano za blagdan sv. Vinka i običaje vezane za Vincekovo. A sam sveti Vinko smješten je 22. si-ječnja u katoličkom kalendaru. Rođen je krajem trećeg stolje-ća u Zagarozi i najpoznatiji je i najslavljeni španjolski mu-čenik. Otac Eutricius i majka

Enola spominju se uz njegovo ime tek usput i zna se da su ga dali biskupu Zaragoze u nauk. Još kao mladog učenika biskup Valerije ga je uzeo k sebi i uz njega je snažno na-predovao. Bio je vrlo rječit, a kako je biskup Valerije imao govornu manu, slao je Vinka tada već kao đakona okolo propovijedati vjeru. To je, na žalost, bilo vrijeme najžešćih progona kršćana, i posljednje doba velikog progona krščana,

a koje je predvodio upravo car porijeklom s naših prostora, s prostora današnjeg Splita, Di-

oklecijan. Znan je i kao car koji je naj-žešće i najbrutalnije progonio kršćane. Dioklecijan je dao utamničiti biskupa Valerija i đakona Vinka, no biskupa je vrlo brzo pustio, vjerojatno jer je već bio star i nemoćan, a moguće je, iako nije dokazano, da je rim-skim mučiteljima obećao odreknuće od vjere u zamjenu za puštanje. Upra-vitelj Dacian stavio je Vinka na muke i tražio da se odre-kne vjere, no Vinko nije popuštao i do zadnjeg ju je brano. Bilo je to godine 304. Postoji zapis s mučenja gdje se spominje da je mu-čen s kukama i ra-skvačen, te s vatrom

paljen. No Vinko čak ni takvoj torturi nije podlegao, nego je, prema zapisima, potom polo-

žen na krevet posut ružinim laticama, te je Dacijan poku-šao tada lijepim odnosom pre-ma njemu isposlovati odre-knuće od vjere. Međutim tada je Vinko izdahnuo. Potom je bačen da ga strvinari rastrga-ju. Dalje je legenda i mit koji kaže da ga strvinari nisu rastr-gali, jer je došao gavran koji je branio njegovo mrtvo tijelo, pa se stoga sveti Vinko uvijek prikazuje s gavranom. Dalje legenda kazuje da, kad ga nisu uspjeli strvinari raskomadati, naređeno je da se njegovo tije-lo odveze daleko na more, oko vrata mu je zavezan kamen i bačen u more, međutim nekim čudom tijelo mu je isplivalo i valovima doneseno na oba-lu. Tu je sahranjen, međutim, nedugo kasnije premješten u Lisabon gdje se njegovi ostaci i danas nalaze. Ta 304. godi-na bila je predzadnja godina velikih progona kršćana. Već 305. godine Dioklecijan abdi-cira i prestaje progon kršćana. Na žalost, u tom posljednjem valu progona nastradao je upravo Sveti Vinko. Nakon Dioklecijana na prijestolje dolazi Konstantin Veliki koji je 313. godine objavio Mi-lanski edikt o toleranciji vjere i od te godine kršćanstvo se smatra dopustivom vjerom u Rimskom carstvu dok 380. godine postaje službena vjera rimskog carstva. Sveti Vinko je danas zaštitnik Portugala, a slavi se širom katoličkog svi-jeta. BosIzvor fotografi je: Wikipedia (engl)

Sveti Vinko zaštitnik je vinara, staklara i pomoraca

Uz Vincekovo o Svetom VinkuOsim imena, sveti Vinko nema nikakve druge iz-ravne poveznice s vinom niti vinogradarima. Može se jedino reći da vinogra-dari toliko snažno vjeruju u svoje vino kao sveti Vinko u svoju vjeru.

Jedna od najdugovječnijih zelinskih udruga, Martinjski pajdaši ovogodišnje su Vincekovo proslavili kod člana pajdašije, vinogradara Stjepana Puhelka Pureka

VINCEKOVO MARTINJSKIH PAJDAŠA

Vicente_de_Zaragoza_anonymous_painting_XVI_century

Vincekovo, tradici-onalni početak vi-nogradarske nove godine obilježeno

u Zelini i ove godine i to, kako i nalažu stare navade, na sam blagdan sv. Vinka, 22. siječnja. U Vrtačama kod kapele sv. Duha oku-pilo se mnoštvo da zmoli svetoga Vinka za dobar i obilan ovogodišnji urod, te da tradicionalnim oreziva-njem rozgve, hranjenjem i pojenjem loze odobrovolji naše trseke da dadu mak-simum kako bismo ponovo imali slasno grozdje i do-bru kaplicu. Manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Sveti Ivan Zelina i udruge vinogradara i vina-ra Brina iz Kalinja započe-la je misom u kapeli svetog Duha u Vrtačama posveće-na svetom Vinku đakonu, a predvodio ju je zelinski župnik vlč. Vlado Bogdan. Nakon mise u vinogradima članova udruge Brina Vin-

cekovo je obilježeno i na tradicionalni način. Uz “Tr-sek moj zbudi se” i ostale napjeve u izvedbi zelinskog HPD-a, trsje je nahranjeno i napojeno uz vodstvo me-štra Ivice Koščeca Icmana. “Dragi Bog čuvaj trsa mog, evo ti zrelog vina da bu do-bra godinana”... - orilo se u Vrtačama tijekom tradici-onalnog obreda. Uz dobru kapljicu članova udruge Brina i njihovo kuhano vino, te uz kobase, mnoštvo se zadržalo u dobroj atmos-feri uz mužiku Hapedeova-ca.

Bos Slike: Turistička zajednica Zelina

Zelinska turistička zajednica i udruga Brina odlično su organizirali prvu ovogodišnju zelinsku manifestaciju

KOD “DUHA” U VRTAČAMA PROSLAVLJENO ZELINSKO VINCEKOVO

“Dragi Bog čuvaj trsa mog”, dio je vincekovog ceremonijala održanog u vinogradima kraj kapele sv. Duha.

Nejdeme dime, dime, orilo se nakon ceremonije vrtačkim vinogradima

Zamjenica gradonačelnika Ivana Puhelek imala je na Vince-kovom pure ruke posla

Vlč. Vlado Bogdan u kapeli sv. Duha u Vrtačama predvodi misu posvečenu sv. Vinku đakonu

Članovi zelinskog HPD-a s puno žara, kao i uvijek, sudjelovali su Vincekovoj uceremoniji

BESPLATNI

Ze l i n sk i10 Broj 2

Nakon izbora za VMO nije bilo odviše komen-tara, oglasio se jedino DPS. Građani su iz-

borima i nakon objavljivanja rezultata pridodali pozornosti isto koliko i na samim izborima, odnosno izlaznosti na birališta – slabo. U političkim krugovima olovka i papir zbrajali su uspje-he i neuspjehe izbora, odnosno pozicioniranosti stranke u po-litičkom životu našeg grada. Najviše uspjeha polučio je HDZ koji je osvojio u svim naseljima zajedno ukupno 25,09% glaso-va odnosno imaju 70 svojih čla-nova u mjesnim odborima. Dru-gi je HNS s 21,51% glasova i 60 članova u mjesnim odborima. Četvrti je bio HSS sa 17,92% glasova, odnosno 50 svojih čla-nova u mjesnim odborima.

Grupe birača oduzele glasove strankama

Preskočili smo liste Grupe birača koje su nova enigma na zelinskom političkom prostoru. Oni su osvojili 18,28% glasova i 51 mjesto u vijećima mjesnih odbora i da su jedinstvena ko-herentna politička skupina bili bi itekako ozbiljan suparnik strankama. Dakle, najviše ne-doumica kod političkih stra-naka donijele su “nezavisne liste”, odnosno grupe građa-na, koji su, kako gdje, pred sumještane izašli sa stvarnom namjerom da bez politikanstva pokušaju nešto napraviti, a mo-guće je da iza nestranačkih listi ipak stoje neke stranke. Grupe birača pobijedile su u 11 mje-snih odbora, u sedam su pora-zili konkurente (čitaj političke stranke), a u četiri nisu ni imali protukandidate. U pregledu navodimo nositelje listi grupa birača i postotak dobivenih gla-sova. U Blaževdolu Alen Vodo-pijevec je pobijedio sa 67,86% glasova onih koji su izašli na izbore, u Donjoj Zelini Krasno-dar Marković (41,22%), u Do-njem Psarjevu Stjepan Dananić (52,03%), u Hrnjancu Josip Pentavec (75,34%), u Kalinju Dragutin Dragija (53,52%), u Novom Mjestu Marija Coljak (76,92%), a u Salniku Ivica

Benček (60,66%). Unaprijed su pobjede odnijeli u Bukevju Zvonko Butković (21,33%), u Donjem Polonju Božidar Su-šec (16,75%), u Filipovićima Robert Gradečki (15,87%), a u Marinovcu Tomislav Martinjak (50,79%).

Vodeća politička opcija u gradu (HNS) odnijela je po-bjede u 12 mjesnih odbora, istom brojkom pobjeda okitila se i vodeća oporbena stranka (HDZ). HNS je odnio pobjedu

u najvećem odboru, onom ze-linskom (34,17%) u kojem je slavio Krešimir Potočki, kon-kurenciju su porazili u Bukov-cu Zelinskom gdje je pobijedio Stjepan Sesvečan (70,24%), u Curkovcu (Nikola Vizec 78,37%), u Psarjevu Gornjem (Zlatko Dananić (55,42%), u Selnici Psarjevačkoj (Sanja Kosovec 62,50%), u Šulin-cu (Miroslav Sušec 38,10%), te također značajan rezultat u Svetoj Heleni (Alen Ptiček 68,67%). Solo nastup HNS je imao u Banja Selu (Darko Budek 12,07%), u Goričan-cu i Vukovju (Zlatko Sigurin (12,95%), u Topličici Gornjoj (Tihomir Cvetnić 18,44%), u Obrežu zelinskom (Krešimir Kralj (38,64%), te u Suhodolu (Ljubomir Grugan 30,34%).

HDZ ima najviše svojih članova u vijećima mjesnih odbora

Vodeća oporbena stranka HDZ u šest je mjesnih odbora

odnijela pobjedu, u četiri sto-postotnu, a u dva koalicijski. HDZ dobro stoji u Blaškov-cu, gdje je Krunoslav Severin pobijedio sa 63,58% glaso-va građana izašlih na izbore, Mladen Bukal je u Drenovi Donjoj ostvario 55,56% gla-sova, u Gornjem Orešju Sanja Grošinić (60,20%), u Hra-stju Jakov Pleslić (55,70%), u Krečavesi Ivan Cerovec (71,62%), a u Zrinščini Đuro Latin (7,69%). HDZ je koa-

lirao na nekoliko birališta, a u dvije je zajednički nastup donio pobjede, kao u Lakte-cu, gdje su s HSS-om uzeli 55,68% (Danijel Kramar), a u Žitomiru s HSS-om i HSLS-om 73,81% (Danijel Prugo-večki). Pobjeda je ostvarena i na Goričici (Danijel Filipović 10,03%), u Polonju Gornjem (Stjepan Petriš 16,20%), u Keleminovcu Zdravko Faltak (25,48%), a u Prepolnu Krešo Sambol (33,25%).

Dobar uspjeh postigla je i HSS, koja je pobjede odnijela u 10 mjesnih odbora i po tome je treća stranka po uspjehu na ovim izborima, ostale su po-dbacile. Selajci su pobijedili konkurenciju u pet jedinica, u tri su vijeća osvojili samo-stalnim kandidaturama, a u dvije su koalirali. Na Bunjaku Ana Perlić je osvojila i najvi-ši postotak na ovim izborima, čak 81,82%, u Kominu Želj-ko Buković je odnio pobje-

du sa 42,24%, u Križevčecu Zlatko Mužinić (60,55%), u Radoišću Mladen Juriško-vić (54,72%), a u Pretokima Marija Sesvečan (50,77%), što je za jedan glas više od liste HDZ-a na tom biralištu. Tri sigurne pobjede HSS je ostvario u Majkovcu (Mladen Poldrugač 16,99%), u Nes-pešu Mario Jurišić (10,56%), a u Drenovi Gornjoj Darko Bistrički (16,24%). Spome-nuli smo već i dvije koalici-je s HDZ-om u Laktecu, te s HDZ-om i HSLS-om u Žito-miru.

Ostali su prošli ispod oče-kivanja. DPS je ostvario dvi-je pobjede, u Donjem Orešju Ivan Peteljak (31,25%), te u Zadrkovcu Stjepan Šilinić (53,66%). SDP i ZL su uspješ-no izašli zajednički na dva birališta, u Biškupcu Zelin-skom njihov kandidat Danijel Platušić osvojio je 38,46%, a u Tomaševcu Davor Vr-šćak (42,31%), no laburisti su imali i jedan solo uspjeh, u Paukovcu (Ivanka Šarutan-čec 41,59%), a tamo je bila jaka konkurencija od četiri liste. Naposljetku, HSLS ima rezultat iz Žitomira, gdje je visokim postotkom (73,81%) pobijedila koalicija koju su činili s HDZ-om i HSS-om. U Svetom Ivanu Zelini bilo je čak osam lista, nije se pojavi-la niti jedna građanska grupa, koja bi, da je bila među ponu-đenom, zasigurno poremetila ukupne rezultate svih osam kandidacijskih lista. Iz re-zultata je vidljivo da su neke političke stranke izgubile utjecaj i glasače u jedinicima u kojima su imale tradicio-nalno dobar rejting, pa će do slijedećih lokalnih izbora biti puno posla na konsolidiranju i članstva i simpatija građana. Naravno, mjerila za naredne izbore nisu odveć relevantna, jer gotovo četvrtina rezultata otpada na nestranačke liste, bez obzira da li se iza njih kri-ju neke političke ili stranačke sjene.

Ž.Pukšec i B Samec

Na području Svetog Ivana Zeline održani su lokalni izbori za vijeća mjesnih odbora

HDZ JE RELATIVNI POBJEDNIK IZBORA

Izbor je obilježio vrlo slab odaziv i stopostotne pobjede pojedinih lista koje su u nekim nase-ljima bile građanima jedine ponuđene

Jedni peru ruke od izbora, a drugi nakon izbora

Još jedni izbori su iza nas, oni najlokalniji, na kojima smo birali svoje “selonačelnike”, odnosno Vijeća mjesnih odbora,

čiji bi se članovi trebali brinuti o selu, odnosno zajednici u kojoj su izabrani (zato su se ne tako davno MO zvali mjesne zajed-nice). Verifi kacijom rezultata izbora za VMO, svih 48 odbora dobilo je svoje nove “rukovoditelje” koji su zamijenili dosadaš-nje, koji su se “na vlasti” zadržali mnogo duže od planiranog, toliko koliko su ovi izbori kasnili nakon isteka od četiri godine mandata bivših vijeća. Interes za izbore nije bio naročit, a izla-zak na birališta ovisio je o ponuđenom. Čist tržišno. Birališta na kojima je bilo više kandidacijskih listi, imala su i bolji odaziv građana, a vrlo slab bio je izlazak na biračka mjesta na kojima je “onak po socijalističkom modelu” od jedne ponuđene liste trebalo zaokružiti jednu. Da se verifi ciraju unaprijed poznati pobjednici. Naravno i kod tih je demokratsko pravo birati ili ne, ali i jedan glas dovoljan je za potvrdu pobjede, mada pre-ma našim informacijama, događalo se da čak ni svi članovi s liste nisu izlazili na birališta. Toliko o tome što se od njihova rada može očekivati u narednom mandatu. U svim odborima u kojima se natjecala samo jedan lista koje ja, naravno, uvjerljivo pobijedila, konkurencije nije bilo, a zašto, trebale bi odgovoriti političke stranke ili “grupe građana”, koje nisu mogle ekipirati nekolicinu članova-kandidata. Jer, s druge strane, ovi su izbori bili i pokazatelj razmišljanja građana, odnosno popularnosti po-litičkih stranaka između izvanrednih i redovnih lokalnih izbora. Dok jedni upiru na nelogične, pa i neprimjerene liste, drugi se pozivaju na dobru pripremljenost za ove izbore, odnosno rejting koji s njima dobivaju ili gube.

U svemu tome, dok politika zbraja minuse i pluseve zarađene i izgubljene na “selskim” izborima, građani su podijeljeni

u pridavanju važnosti mjesnim odborima. Dok jedni (oni opti-mistični) se nadaju da će nova vijeća ipak nešto više napraviti za njihovu sredinu, drugi (realniji?) smatraju da se ništa bitno neće dogoditi, kao što se nije događalo ni proteklih godina. Jer, na selu ljudi se manje brinu o pozicijama i rejtinzima, a više ih zanimaju konkretni učinci, koji su (ponovo nam isti ti kažu) rijetki i zamaskirani. Ljude zanima kvalitetniji asfalt, zanima ih hoće li do 22. stoljeća dobiti kanalizaciju, hoće li lokalni pute-vi biti posuti kamenom, “budu grabe čišćene i više od jenput” u mandatu, zanima ih više rasvjete i takvi komunalni i infra-strukturni problemi. Naravno, u cijeloj priči postoje i elementi iz popularnih dramskih serija gdje se javlja otpor i rivalstvo, jer sad je glavni u selu politički ili selski takmac, pa bi trebalo malo poraditi da ne bude previše uspješan. No, Cinobera i Pre-svetlih je uvijek bilo i uvijek bude, a bude i Dudeka, koji sve to vide i razumiju, ali ne mogu si pomoći, a Bogubudihvala, niti bi se previše htjeli mješati u stvari koje ih se tiču, ali im nije “spametno se vu te upuštati”. Sveobuhvatno, ovakvi izbori nisu previše popularni, a niti važni, no upravo iz gore navedenih pri-mjera, barem u vrijeme tih izbora, malo se uzburkaju vode u tim sredinama, ako ništa drugo “prek plota” važno je komentirati kandidate i njihove razloge “zakaj su se vu te revali” i kakvi će biti rezultati njihova rada. Neko vrijeme, jer obično se brzo na te izbore zaboravi, početna volja i agilnost splasnu i slijedi čekanje novih izbora i novih kandidata. Možda će oni nešto više napra-viti. I tako svake četiri (i više) godina. Voljeli bismo se prevariti i pred slijedeće kandidature prepoznati rezultate novoizabranih vijeća. Svejedno s koje političke opcije dolaze, vijećima želimo uspješan mandat, radi onih malobrojnih koji su došli zaokružiti njihove liste i izraziti svoju nadu da će se nešto konkretno odra-diti i u njihovoj sredini. Jer ne zanima ih previše da li će se na Marsu graditi nekakve kupole s kisikom, već kad će i u njiho-vom selu biti kanalizacije, asfalta i žarulja koje svijetle. A Cino-beri, Presvetli i Dudeki ionako će sve tumačiti na svoj način...

Ž.Pukšec

KOMENTARIzbori za vijeća mjesnih odboraSUSED, BU KAJ OD ASFALTA?

Izgradnja novog sustava odvodnje i uređaja za pro-čišćavanje otpadnih voda u Velikoj Gorici provodit će se u dvije faze. Prva faza radova obuhvaća izgradnju pročistača otpadnih voda te rekonstruk-ciju postojećih kanala, tlačnih cjevovoda i crpnih stanica na području Velika Gorica – cen-tar i Velika Mlaka, u duljini od cca 14 km. Njome je obuhva-ćena i izgradnja novih kana-la, tlačnih cjevovoda i crpnih stanica, i to u Velikoj Gorici i prigradskim naseljima Ra-karje, Kobilić i Lukavec, na širem vodozaštitnom području

Črnkovec (Črnkovec, Selnica, Mala Kosnica, Bapče, Petina, Novaki, Obrezina, Drenje, Sasi, Šćitarjevo, Trnje, Velika Kosnica, Lekneno), te pod-ručje Donjeg Turopolja (Staro Čiče, Vukovina, Gornje Podo-točje, Kuče, Mraclin, Okuje, Rakitovec, Turopolje, Buše-vec i Ogulinec. Druga faza ra-dova počet će početkom 2018. godine i obuhvaća izgradnju kanalizacije u naseljima Novo Čiče, Jagodno, Donje Podo-točje, Lazina Čička, Ribnica i Poljana Čička.

„Sva kućanstva će imati obvezu priključenja na su-

stav odvodnje, a priključci će biti besplatni. Završetak prve faze projekta očekuje se u 2018. godini. Početak radova je predviđen krajem ovoga ljeta“, kažu iz Grada Velike Gorice ističući kako su potvr-đivanjem Studije utjecaja na okoliš i Europa i Ministarstvo dali potvrdu realizaciji najvaž-nijeg i najvrjednijeg projekta na ovim prostorima.

Gradonačelnik Dražen Ba-rišić napominje kako će svim građanima Velike Gorice biti omogućeni najviši europski standardi po pitanju zaštite vode i odvodnje te kako je to

prvi korak koji je nužno podu-zeti u cilju zaštite blaga našeg područja, a to je voda, za našu djecu.

„Time će Velika Gorica opravdati status grada koji ispunjava moralnu obvezu očuvanja okoliša i prirodnih resursa za buduće generacije. Potrebno je naglasiti da će uređaj biti izgrađen po najsu-

vremenijim tehnologijama bi-ološkog pročišćavanja sa tre-ćim stupnjem pročišćavanja, uz adekvatno pročišćavanje zraka iz zatvorenih objekata pred tretmana otpadnih voda. Također je nužno istaknuti da se navedenim zahvatima formira jedinstveni sustav od-vodnje i pročišćavanja otpad-nih voda s jednim, centralnim, uređajem za pročišćavanje“, kaže Barišić.

Gradonačelnik dodaje kako je riječ o najvećem strateškom projektu koji će biti realiziran na području našeg grada.

Studiju utjecaja na okoliš

za izgradnju goričkog su-stava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, Ministarstvo zaštite okoliša prihvatilo je još u listopadu prošle godine. Projekt izgrad-nje vrijedan je 54 milijuna eura, od čega će Grad 70 posto sredstava osigurati iz fondova Europske unije, a ostatak od 30 posto državnim i gradskim novcem. Paralelno sa izgrad-njom pročistača, u velikogo-ričkim naseljima gradit će se kanalizacijska mreža koja će zamijeniti septičke jame i čiji će priključak za mještane biti besplatan. (DR)

VELIKA GORICA SREDSTVIMA EU FONDOVA GRADI NAJMODERNIJI SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

54 mil eura Velika Gorica ulaže u bolji standard svojih građana

Kako to rade drugi

SPON

ZORIR

ANO

BESPLATNI

Ze l i n sk i 11Broj 2

Jedna od uzdanica zelin-skog gospodarstva sva-kako je Metal – Elektro, poduzeće iz Donje Zeli-

ne koje posluje niz godina i to vrlo uspješno, a najveće uspje-he postiže upravo posljednjih desetak ili možda i nešto više godina. Iako većina Zelinčana, vjerujemo, dobro zna za to naše poduzeće ipak samo dobro upućeni imaju uvid u kvalite-tu rada, tehničko tehnološku opremljenost, te znanje i moti-viranost zaposlenika. Najnovija investicija je kupnja visokoso-fi sticiranog stroja, laserskog re-zača metala, trenutačno jednog od najsuvremenijih takvih stro-jeva na svijetu u svojoj katego-riji, a koji zbog niske potrošnje energije u odnosu na konkuren-ciju i određene tehničke karak-teristike spada u ekološki vrlo prihvatljive industrijske stroje-ve. Spomenuti laser pušten je u proizvodnju u petak, 11. ožujka nakon višednevne obuke ope-ratera koji će raditi na njemu. Bio je to povod da nas direktor Metal-Elektra Željko Lisičak upozna sa značenjem ove inve-sticije.

Uz radnike rade i roboti“ Prije svega ponosan sam

što mogu reći da je Metal-Elek-tro došao do jednog kapitalnog stroja, vrlo važnog i na držav-noj razini, a to je fi ber laser za izrezivanje raznih metala. Stroj je turskog proizvođača Noku vrijednog 400 tisuća eura. Ova je investicija potpomognuta državnim sredstvima kao pot-pora kapitalnim ulaganjima za zadržavanje radnih mjesta u vi-sini od 35%. No, to je tek šlag na torti, jer, možda malo tko zna da Metal-Elektro već ima niz visoko tehnoloških stroje-va, kao primjerice kompjutor-ski plazma rezač, CNC preša, CNC probijač limova, pa čak i tri robota, dva manja i jedan veći koji služe za specijalna visokoprecizna zavarivanja” – sa smiješkom na licu kazuje nam direktor Lisičak, ne skri-vajući ogromno zadovoljstvo uspjelom investicijom koja će umnogome poboljšati rad tvrt-ke. Naime, Metal-Elektro je do sad plaćao usluge visokopreci-znog laserskog rezanja lima do tisućinku milimetara kod dva partnera u Zagrebu i to je nov-čano bio priličan izdatak, stoga je ova investicija također bila logično zaokruženje tehnološ-kog procesa.

“Ovime ćemo umnogome smanjiti troškove poslovanja i profi tabilnije raditi, možemo sada raditi i tehnološki zahtjev-nije proizvode i sjesti s ino par-tnerima i bez ustezanja reći da možemo napraviti i one poslo-ve koji i možda nekima bio pro-blema” – nastavlja Lisičak pri-ču o dobrobiti koju će dolazak rečenog stroja učiniti za tvrtku kojoj je na čelu, spominjući pri

tom velikim dijelom izvozno orijentiranu proizvodnju.

Više naplaćuju u eurima negoli u kunama

“Prošle smo godine radili stopu izvoza 75% u odnosu na ukupnu proizvodnju po čemu spadamo u vrh izvozno orijenti-ranih tvrtki, a ove godine u prva ova tri mjeseca stopa izvoza nam je 83% od ukupne reali-zacije. Iznos nam se povećava, potrebe inopartnera su sve veće i veće, napravili smo takav rejting kod postojećih partnera da imaju pouzdanja u nas i da imamo sve više poslova. Za prvog ino par-tnera s kojim radimo 11 godina s kojim smo prešli i dobro i zlo, sada ponovo dobro prolazimo, on radi transportne prikolice za u jedan prijevoz vozila, onih tran-sportera koje možete vidjeti na cestama i on je prvi proizvođač u Europi po kvantumu takvih prikolica. Mi smo mu jedini ko-operant izvan Italije koji je ostao s njim u poslovnim odnosima, zbog krize mnogo toga su redu-cirali, sada ponovo rastu, i mi smo im jedini ino partner, a to valjda nešto govori i o nama, i našoj poslovnosti i kvaliteti, ali i povjerenje koje imamo kod njega. Druga fi rma je također iz Italije za kojeg radimo dijelove za atomizere, naši poljoprivred-nici dobro znadu o čemu se radi, a i ovdje imamo puno povjere-nje partnera, a radimo i za susje-de, Sloveniju i Srbiju parkirne sustave, smještaj vozila na kat čime se u garažama povećava broj parkirnih mjesta. Dakle posla imamo i previše. Problem nam je da imamo premalo kapa-citeta, pa moramo dio poslova

davati sigurnim kooperantima koje prethodno provjerimo i moraju zadovoljiti stroge krite-rije kvalitete i rokova, a i cijene, a malo je, na žalost takvih koji to mogu podnijeti” – nastavlja poslovnu priču Željko Lisičak izražavajući žaljenje što vrlo kvalitetni parkirni sustavi koji su prepoznati izvan naših granica nisu malo više prepoznati i u sa-mom Zagrebu koji ionako muku muči s parkirališnim prostorima, a ovim sustavom parkirna se mjesta mogu udvostručiti. U po-slovanju uvijek ima problema, a najveći problem Metal-Elektra je sada već neadekvatno smje-šteni poslovni prostor u mješo-vitoj zoni, uz obiteljske kuće čime im je onemogućeno širenje i uvođenje treće smjene za što, kako je i rekao Zelinčani bi tu mogli naći posao.

“Širili bismo se da možemo, no u Zelini je to nemoguće” – tvrdi Lisičak

“Mislili smo se širiti u indu-strijsku zonu, na žalost ona još nije u funkciji ne zna se kada će biti. Naime, industrijska zona, kako i samo ime kaže, daje otvorena vrata poslodavcima u mnogo čemu. Kad vam se po-gon nalazi u mješovitoj zoni, morate paziti na buku, zbog čega smo radili u nekim dijelo-vima pogona i zvučnu izolaciju, morate paziti i na mnoge druge stvari i ne smijete uvoditi treću smjenu, što je svakako logično i uredu. Međutim, nije u redu da industrijska zona u Zelini, drugi dio, još nije otvorena i nemamo se gdje širiti. Osim Helene, sve drugo na zelinskom području je mješovita ili isključivo zona stamene namjene i nemamo mjesta graditi novi pogon. Oti-ći iz Zeline u, primjerice, Sve-tu Nedjelju, ne dolazi u obzir, nikada naše radnike ne bismo ostavili na cjedilu. Neću više o tome, jer to je jedna druga priča, no činjenica je da Zelina straš-no puno gubi upornim neotva-ranjem industrijske zone Jug, kako je bilo i planirano. Gubi Zelina, ali i mi, Metal- Elektro zbog sveg ovog što sam rekao” – bio je na kraju razgovora, velikog dana za Metal-Elektro pomalo rezigniran direktor Li-sičak. I stvarno, uvođenjem u proizvodni proces novog stroja,

Tehnološki napredna proizvodnja i motivirani radnici put su do uspjeha

LASERSKA OPERACIJA CRNOG LIMA Poduzeće Metal-Elektro iz Donje Zeline

nabavom najsuvremenijeg kompjutorskog laserskog stroja ušlo u tehnološki vrh u segmentu njihovog proizvodnog programa

Direktor Željko Lisičar vrlo je ponosan na najnovije tehnološko unaprijeđenje poduzećaJedan od radnika na stroju Kristijan, priprema se za preuzima-nje izrezanog lima

Stroj veličine automobilske garaže reže lim savršeno precizno u tisućinku milimetra

u Metal-Elektru posao su našli četvorica visokokvalifi ciranih radnika, operatera stroja, a još bi se mnogi zaposlili mnogi da je ova po mnogo čemu iznimna tvrtka smještena negdje drugdje gdje se poduzetnicima ide na ruku, izlazi u susret i pomaže da zapošljavaju. Potkrijepio je to Lisičak krajem razgovora i po-dacima koji govore da je najpo-

slovnija godina bila 2007, dakle godina prije početka velike kri-ze, uslijedio je, kao i svima pad, da bi polako počeo oporavak, prošla je godina bila na razini 2008, a ove bi godine trebali do-stići, ako ne i prestići rekordnu 2007. I još nešto, najvažnije. Radnici u Metal-Elektru su vrlo motivirani za rad, jer je plaća iznad prosječna. Za realni sek-

tor prosječna plaća u prošloj je godini iznosila oko 3800 kuna. Radnici u Metal-Elektru nemaju nižu plaću od 4000 kn, a prema realizaciji primjerice strojo-bravar može doseći i 7000 kn. Također, svaki onaj radnik koji želi može raditi i nedjeljom za dnevnicu od 400 kuna, a koja se isplaćuje odmah u ponedjeljak. Stoga nije čudno da mnogi žele raditi u Metal-Elektru, no za sada nema proširenja i nema no-vog zapošljavanja. Razgovor s direktorom Željkom Lisičakom završili smo uz njegov izraz ža-ljenja što danas na tržištu nema kvalitetnih strojobravara, mladi se ne žele školovati za ta zani-manja, a mogli bi odmah naći posao i dobro zaraditi.

Borko Samec Foto: Mladen Šagovac

METAL - ELEKTRO d.d.CROATIA

1960. - 2016.METALNA I ELEKTROTEHNIČKA PROIZVODNJA,

TRGOVINA, USLUGE DONJA ZELINA, Donjozelinska ulica 36

Tel.: direktor 00385/01/2040 111 komercijala: 2040 120

2040 122 teh. priprema: 2040 145

2040 146 računovodstvo: 2040 130 telefax: 2066 053

www.metal-elektro.hr E-mail: metal-elektro@zg.htnet.hr

Sretan Uskrs

BESPLATNI

Ze l i n sk i12 Broj 2

Povijesni uspjeh zelin-skog dobrovoljnog dava-laštva krvi, kao što je mno-gima poznato, ostvaren je prošle godine, kad je nakon dugog niza godina težnji i teškog rada na promociji dobrovoljnoga davalaštva krvi, zelinski Crveni križ mogao obznaniti da smo do-stigli europski standard od 5 prikupljenih doza krvi na stotinu stanovnika u jednoj godini. Sudeći kako je proš-la prva ovogodišnja dvod-nevna akcija davanja krvi održana u gradskoj vijeć-nici u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. veljače, ove bismo godine mogli i povećati taj prosjek, te utvrditi mjesto Zeline u hrvatskom vrhu u tom humanom segmentu. “Zelinčani su se i ovaj put pokazali kao izuzetno ple-meniti i dobri ljudi. Čak 307 naših sugrađana odazvalo se na ovu prvu akciju, ali iz zdravstvenih razloga akciji nije moglo pristupiti 48 da-rovatelja, tako da je priku-pljeno 259 doza krvi. Ovo je rekordan rezultat, iako mi u Crvenom križu ne gle-damo na to tako iz neke na-tjecateljske perspektive, ne mjerimo te rekorde nekim pokazateljima, jer radi se ipak o ljudima, o njihovim životima i zdravlju, ali nas

svakako vesele takvi odazivi i da je kod nas ta plemeni-tost toliko izražena. Od srca zahvaljujem svima koji su

se odazvali i pokazali svo-je humano lice, a posebno zahvaljujem jedanaestoro mladim darovateljima koji su se odazvali po prvi puta i dozom svoje krvi pomogli neznancu u zdravstvenoj ne-volji” – kazala nam je nakon akcije ravnateljica gradskog društva Crvenog križa Sve-tog Ivana Zeline Branka Puhelek. Upravo ovi mladi koji su po prvi puta došli dati krv jamstvo su da će se i u budućem periodu na ovim našim prostorima zadržati dostignuti standard i na neki način tradicija davalaštva

krvi. Svake godine sve veća zelinska humana obitelj do-brovoljnih darovatelja krvi se pomlađuje, prošle se go-dine priključilo tridesetak mladih, a u prvoj ovogodiš-njoj akciji već jedanaesto-ro. Na novo darivanje krvi zelinski darovatelji i svi oni koji će to tek postati imat će prilike doći već u svibnju i dozom svoje krvi nekome možda spasiti život. Ima li nečeg plemenitijeg od toga? Stoga, ako već niste, posta-nite i vi dobrovoljni darova-telj krvi.

Tekst i slike: BoS

Na prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi odazvao se rekordan broj darovatelja

SNAŽAN RAST ZELINSKOG DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA KRVI

Svake godine sve veća humana zelinska porodica dobrovoljnih darovatelja krvi intenziv-no se pomlađuje, pa je tako već u prvoj ovogo-dišnjoj akciji pridružilo se jedanaestoro mladih

Zermite nam krv, pak onda idemo na kobase i bambus

Već 72 godine djeluju u službi zaštite i spašavanja građana Blaževdola i šire, a u najnovije vrijeme bdiju nad polovicom zelinskog gradskog prostora. Stoga su blaževdolski vatrogasci do-ista s ponosom te subotnje večeri, sretnog li datuma, 13.veljače, održali redovnu 72. godišnju skupštinu. To naše uz zelinsko, najzna-čajnije društvo broji 136 članova svih kategorija, od kojih je 29 potpuno opre-mljenih vatrogasaca, ope-rativaca koji čine zelinsku A vatrogasnu postrojbu. Blaževdolsko društvo dijeli protupožarnu odgovornost sa zelinskim, tako da je operativno područje naše-ga grada podijeljeno u dva rajona, sjeverni zelinski i južni blaževdolski, a pot-poru im pružaju dva B va-trogasna društva Paukovec i Komin. Tajnik društva Alan Vodopivejec podnoseći na skupštini izvještaj o radu posebno je istaknuo stalnu edukaciju operativnih čla-nova od kojih je veći dio već prošao razne tečajeve i specijalizacije. Vodopi-jevec je posebno istaknuo vrlo uspješno sudjelovanje u velikoj spasilačkoj vježbi Prigorje 2015. prošle jeseni na zelinskim bazenima kad su sudjelovali svi segmenti zaštite i spašavanja s pod-ručja istočnog dijela zagre-bačke županije, a što su svo-jim djelovanjem dokazivali i dokazuju svakodnevno na svojim zadacima i interven-cijama.

Ugasili su i Tetu Violetu Najzanimljiviji dio skup-

štine svakako je bio izvještaj zapovjednika Željka Litvića o operativnom djelovanju u prošloj godini “U 2015. godini imali smo 43 inter-vencije od kojih 38 požara i 5 tehničkih intervencija. U odnosu na prethodnu go-dinu broj požarnih interven-

cija trostruko je narastao, a u padu je broj tehničkih. Ukupno smo gasili 10 stam-benih objekata, jedan požar gospodarskog objekta, te intervenirali u gašenju in-dustrijskog pogona Violete” – kaže Litvić i dodaje da su na intervencijama u 2015. operativci DVD-a Blažev-dol proveli 270 sati dodaju-ći da u incidentima koje su rješavali nije bilo poginulih niti teže ozlijeđenih. Pose-ban kuriozitet bilo je gaše-nje otvorenog požara dani-ma za redom da bi kasnije sami mještani Helene uspjeli uhvatiti piromana. Što se tiće planova, Blaževdolča-ni bi rado u svom voznom parku imali vozilo kakvo ima i DVD Zelina koji su to vozilo dobili u nekim sretni-jim prijašnjim vremenima. Dakle žele si suvremeno navalno vozilo s određenim vodnim kapacitetom i teh-ničkom opremom, međutim, vrijednost takvog vozila je oko milijun kuna, a sadašnja zelinska vlast za to, čini se, nema novaca kao što ga ne našla bivša. Blaževdolskim vatrogascima je za još bolje djelovanje neophodno takvo vozilo, pa će morati, vje-rojatno sami smisliti način kako ga nabaviti. U svakom slučaju vrlo opsežna aktiv-nost pred našim najaktivni-jim vatrogascima svakako je i u ovoj godini. Za prošlu im svakako treba čestitati.

Tekst i slike: BoS

DVD Blaževdol je u subotu, 13. veljače održao redovnu godišnju izvještajnu skupštinu

ZAVIDNA AKTIVNOST NAŠE “A” POSTROJBE

Fantastične su rezul-tate u protupožarnim i tehničkim interven-cijama odradili i bez suvremenog naval-no-tehničkog vozila kakvog ima DVD Zelina, kojem teže i s kojim bi bili još bolji i e� kasniji

Članovi društva i gosti pozorno su slušali podnošenje izvještaja i planova

Zapovjednik Željko Litvić podnosi izvještaj o značajnoj i zavidnoj aktivnosti društva

Nedavno je u javno-sti objavljen rezultat nadzora 104 javnih poduzeća sa svih ra-

zina u kojima je Državna revizija provela nadzor nad poštivanjem slova zakona kad su u pitanju protukorup-tivne mjere u poduzećima u vlasništvu države ili nižih ra-zina samouprave. Naime, u 2013. i 2014. godini donijeti su zakoni koji reguliraju ob-vezu protukoruptivnih radnji u poduzećima u vlasništvu države, županija, gradova ili općina. Od 104 prekontro-lirana poduzeća, samo ih je sedam apsolutno zadovoljilo sve točke spomenutih mjera i steklo status odlikaša, a ot-prilike isto toliko ih je mo-ralo na popravni, dakle nisu učinili apsolutno ništa. Jedan od odlikaša je javno poduzeće Županijske ceste Zagrebačke županije. To je bio povod da čestitamo direktoru Franji La-zarinu. “Mi smo te propise na vrijeme uočili, iščitali i počeli po njima djelovati odnsono počeli ih primjenjivati. Do-nijeli smo etički kodeks i uz njega niz mjera kojima se ukazuje djelatnicima poduze-ća na mjere kojima se može prevenirati u korupcijskim elementima. Te smo propise stavili u naše odluke i objavili ih na našoj mrežnoj stranici. Prošle godine u srpnju došla

nam je nenajavljeno Državna revizija, sve je to prekontro-lirala i bili su vrlo zadovolj-ni. Tada još nismo znali da ćemo ući u taj top 7 najboljih poduzeća u tom segmentu. Osim tih propisa kontrolirali su obračun plaća, korištenje službenih vozila i imovine u eventualne privatne svrhe, plaćanje dnevnica i korištenje službenih kartica, a i taj smo imali akt koji rješava tu pro-blematiku, na vrijeme smo ga donijeli i to je sve bilo u redu. Bilo nam je jako drago kad smo čuli tu informaciju, prvo od vas, a kasnije i od drugih, da smo tako visoko rangirani i to nam daje podrstek da i na-dalje stremimo poslovanju po slovu zakona držeći se najviši standarda” – izjavio nam je Franjo Lazarin direktor Žu-panijskih cesta. Kao javno poduzeće svake su godine podložni reviziji poslovanja i uglavnom su ocjene uvijek pozitivne. “Imali smo i Dr-žavnu reviziju koja nam je bila prije nekoliko godina i koja također nije imala osobi-tih zamjerki na naše poslova-nje” – dodao je Lazarin.

Veselimo se lijepom vremenu, ali i snijegu

Župaijske ceste u vlasniš-tvu su Zagrebačke županije. Rade poslove održavanja, rekonstrukcije i izgradnje

javnih prometnica, držav-nih, županijskih i lokalnih, djeluju na području Zagre-bačke i Krapinsko Zagorske županije, te ukupno održava-ju oko 2500 km cesta. S tog osnova prihod im je od 75 do 80%, ovisno o godini, a ostakak od gradova, općina ili privatnih investitora, prije svega asfaltiranja njihovih površina. “Godišnji prihod kreće se u rasponu od 110 do 120 milijuna kuna, a dobit je od 2 do 4 milijuna kuna s

amortizacijom od oko 6 – 7 milijuna kuna, dakle zarada je desetak posto prometa, što smatramo vrlo dobrim rezul-tatom” – pohvalio se Laza-rin. U fi rmi radi 250 ljudi, u sezoni još petnaestak ljudi više. A što se tiče cesta koje održavaju posebno je ista-knuo realno sve niže prihode Županijskih uprava za ceste, glavnih naručitelja radova na cestama, što rezultira sve ni-žom kvalitetom stanja naših prometnica, te bi nova Vla-da trebala i o tom segmentu povesti brigu. Razgovor smo završili u veselom tonu, jer Županijske su ceste i glavna zimska služba na području Zagrebačke i dijela Krapin-sko Zagorske županije. “Ove godine nije bilo puno snije-ga što je dobro za vozače i lokalne zajednice odnosno županiju, jer zimska služba nije puno koštala, no mi u tom segmentu nismo imali neki osobit prihod. Mi smo pripremili uobičajeno sve ekipe, sol, kamene agregate, kao da će zimski uvjeti traja-ti najmanje 30 dana, a bilo ih je svega pet dana. Dakle mi više volimo pravu zimu, no ne može uvijek svakome biti po volji iako je i za prirodu puno bolje da je zima onakva kakvu bismo u našim kraje-vima uobičajeno očekivali” – zaključio je Franjo Lazarin.

Samo sedam javnih poduzeća u Hrvatskoj dobilo je potpuno prolaznu ocjenu iz domene Antiko-rupcije, među njima i Županijske ceste Zagrebačke županije.

ODLIKAŠ S GORIČICE

U Županijskim cestama radi 250 ljudi, održavaju 2500 km prometnica, imaju godišnji promet od 110 do 120 milijuna kuna, te zaradu oko 10% prometa što je u toj branši jako dobro

Uz upravnu zgradu smještena je i kompletna operativa za ovaj dio županije

BESPLATNI

Ze l i n sk i 13Broj 2

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam

Vetererinarska stanica Zelina

Sajmišna 4 tel: 01/2060-730

Monika Berulec i dalje nas oduševljava svojim uspjesima. Najnoviji je na-grada Zagrebačkog karate saveza za najbolju senior-sku mlađu karatistkinju. Naime, krajem svake na-tjecateljske godine Zagre-bački karate savez prire-đuje proglašenje najboljih karatista i karatistkinja u katama i borbama. Prizna-nja se dodjeljuju temeljem ostvarenih rezultata na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Obzirom da je u prošloj godini, prvoj pravoj godini seniorske mlađe konkurencije bila vrlo uvjerljiva i osvajala mnoga natjecanja, zbirom ostvarenih bodova ostvare-nih u 2015. godini Monika je osvojila prvo mjesto u kategoriji mlađih seniorki, dok je u cjelokupnoj kate-goriji seniorki zauzela 2. mjesto iza kolegice iz re-prezentacije Maše Marti-nović koja je prvakinja Eu-rope i osvajačica zlatnog

odličja na Europskim olim-pijskim igrama u Bakuu. Moniki je ovo 5. priznanje za najbolju karatistkinju Zagrebačkog karate saveza u njenoj karijeri. Nagrada joj je dodijeljena 24. siječ-nja na velikom proglašenju najboljih u karateu u za-grebačkom hotelu Laguna. “...a bit će toga još. Teme-ljem rezultata bit će najbo-lja i u cijeloj Hrvatskoj” – kaže za kraj tata Berulec. Sve što je on do sada rekao i najavio, to se i ostvarilo.

Zagrebački karate savez proglasio je najbolje za 2015. godinu. U mlađim seniorkama najbolja Monika Berulec

Monika, najbolja karatistkinja Zagreba

Najbolji karatisti i njihove kolegice pro-glašavaju se temeljem ostvarenih rezultata u prethodnoj godini. “Temeljem rezultata bit će najbolja i u cijeloj Hrvatskoj” – kaže tata Berulec.

Nije bilo mjesta u prepu-noj maloj dvorani OŠ Dra-gutina Domjanića koja je u petak, 11. ožujka udomaćila predstavljanje Kajkavskog rječnika Svetog Ivana Ze-line i okolice, autora Stje-pana Dragije. O specifi čno-stima kajkavskog dijalekta govorio je doktor znanosti Mijo Lončarić s Instituta za jezik koji je ovaj rječnik usporedio sa znanstvenim djelom i napomenuo da će on ostati za sve budu-će generacije čuvajući taj trenutak u povijesti kad se na ovim prostorima ovako govorilo. Riječi hvale o au-torovom radu i djelovanju uputio je Mladen Houška, predsjednik ogranka Mati-ce hrvatske Sveti Ivan Zeli-na i dugogodišnji Dragijev suradnik i prijatelj upuću-jući kako nazočnima, tako i svim čitateljima rječnika poruku da su tako kako piše u rječniku “govorile vaše bake, vaši djedovi, možda i roditelji i nemojte

to zaboraviti”. Predstavlja-nje je prigorskim melodi-jama uljepšao Alan Kanski na cimbalu, a okrunjeno je malim igrokazom u izved-bi samog autora rječnika i Anice Cvetnić-Dimitrov koja je iz njega pročitala pojedine primjere zelin-skog “kojkavskog” govora. Stjepana Dragiju mnogi sugrađani pamte ponajviše kao školskog knjižničara čime je već ostavio zavidan generacijski trag u povijesti našeg kraja, a ovim djelom ostavlja i onaj povijesno neizbrisiv trag u vidu pisa-ne ostavštine nekim budu-ćim generacijama. Veliko zanimanje za predstavlja-nje Kajkavskog rječnika okolice Svetog Ivana Zeli-ne iznenadio je i izdavača kao i samog autora, a prvi primjerci s autorovim pot-pisom došli su u ruke no-vih vlasnika odmah nakon predstavljanja.

(M.S i BoS) Foto: Mladen Šagovac

Zelinski ogranak Matice Hrvatske tiskao i predstavio vrlo vrijedno jezično djelo Stjepana Dragije

Zelinski “kojkavski” govor pretočen u riječnik

Dabrovi su u povijesti naseljavali gotovo sve krajeve Europe, pa tako i naše, no aktiv-

nošću njegovog najopasni-jeg predatora, čovjeka, prije gotovo dva stoljeća dabar je posve iščezao s ovih naših prostora, a isto tako i Eu-rope. Ova se tvrdnja mogla čuti na predavanju naziva “Pojavnost dabrova na po-dručju Svetog Ivana Zeline”, a koje su organizirali zelin-ska srednja škola Dragutina Stražimira i udruga Obra-zovni centar životinje i mi. U istraživanju o pojavnosti darova na našem području sudjelovali su zelinski sred-njoškolci, a troje njih, Kla-ra Vergles, Josip Remenar i Eleonora Prugovečki iznijeli su rezultate svojih istraži-vanja i zapažanja na preda-vanju održanom u gradskoj vijećnici 19. veljače. Kako je čovjek “pomogao” dabru da isčezne, tako je tako-đer pomogao da se vrati u Europu i u našu zemlju, a Javna ustanova Zagrebačke županije Zeleni prsten, koja brine o ekologiji prije neko-liko je godina sudjelovala u projektu naseljavanja dabra na području poplavne šume Žutica kod Ivanić Grada. Dvadesetak parova dopre-mljenih iz Kanade brzo se udomaći-lo, i vodotocima proširilo na mno-ga druga područ-ja, između osta-lih i na zelinsko. “Smatra se da darova u Hrvat-skoj ima već oko tisuću iako im se ne zna točan broj. On spada u divljač, međutim Zakonom o lovu zaštićen je cijele godine, ne smije se loviti niti uzne-miravati, a kazna za ubijenog dabra

iznosi 6000 eura” – rekla je uvodno dr.sc Maja Novosel biologinja s Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, dodavši kako oče-kuje da će uskoro ove mlade znanstvenike vidjeti na fa-kultetu kao svoje studente. O povijesti dabra govorila je Klara Vergles. “Zbog lova na dabrove, zbog njihova kr-zna i mesa, te zbog građenja brana na vodotocima, dabro-vi su istrijebljeni na ovim našim prostorima” – rekla je uz ostalo na svom izlaganju Klara. A Josip Remenar je dodao: “Dabrovi izgrađuju svoje nastambe u nasipima rijeka i ona se nazivaju hu-muk. Humuk ima uvijek više izlaza zbog zaštite od nepri-jatelja, a kad ju je nemoguće napraviti u nasipu, radi na otvorenom od raznog gra-nja odnosno drvene mase”. Eleonoroa Prugovečki svo-

je je istraživanje fokusirala na hranjenje dabra i njegov život. “Maksimalno zabilje-ženo kretanje na kopnu je 30 do 40 metara od vototoka, jer se dabar puno brže kre-će u vodi negoli na kopnu. Najveći neprijatelj mu je čovjek, a zbog načina živo-ta u vodi ili uz vodu teško bi ga neki drugi predator s ovih naših prostora mogao dohvatiti” – rekla je Eleono-ra. Sve nazočne u gradskoj vijećnici uvodono jepozdra-vila ravnateljica škole Ma-rica Roguljić, a moderator je bio predsjednik udruge dr. Zvonko Olujić. Dabar je svojom pojavnošću unapri-jedio naš eko sustav, a njime, s njegovim gradnjama brana na vodotocima povećavaju

se i druge vrste, životinje i biljke. “Možda niste znali, ali dabar svojom djelatno-šću pročišćava vodu. Na dna jezerca koja nastaju nakon izgradnje njihovih brana ta-loži se mulj i drugi otpad, a čista se voda preljeva preko njihovih brana” – dodala je Maja Novosel. S druge stra-ne, s točke čovjekova gledi-šta, dabar bi, uvjetno reče-no, zbog stvaranja brana na vodotocima, mogao čovjeku činiti nepodopštine. Stoga, rečeno je na skupu, trebao bi se iznaći modul kako stvo-riti suživot dabra i čovjeka da se minimaliziraju even-tualne štetne aktivnosti tog, za eko sustav, ipak korisnog stvorenja, a da njegov jedini neprijatelj na našim prosto-rima, čovjek, ponovo ga ne istrijebi.

Borko SamecFoto: B. S. i http://oregonstate.edu

Učeničko istraživanje “Pojavnost dabra na području Svetog Ivana Zeline” održano u gradskoj vijećnici

DABAR SE VRAĆA KUĆI Meso, krzno ili i štete nastale njegovim dje-lovanjem bili su razlog za dabrovo istrebljenje s ovih prostora prije gotovo dvije stotine godina

Od dabra do crijepaMožda niste znali od kuda potiče naziv za najpoznatiji i najkorište-niji crijep na ovim našim prosto-rima, takozvani “biber” crijep. Upravo od dabra, odnosno od oblika njegova repa. Naime, na engsleki dabar je beaver (biver), a na njemački biber. Od tuda je iz Njemačke do nas došao naziv za crijep. Usporedite i sami oblik te vrste crijepa i dabrovog repa.

Radim li doista toliku štetu čovjeku da me želi otjerati?

Svi su se željeli slikati s mladim istraživačima

BESPLATNI

Ze l i n sk i14 Broj 2

Prstići drugi na turniru u KašiniNajmlađi nogometaši NK Zelina sudjelovali su na turniru u

Kašini, posljednjem uoči proljetnog nastavka prvenstvene se-zone. Turnir na kojem uvijek ostvare dobar uspjeh i ove zime je završio peharom za osvojeno drugo mjesto. U fi nalnoj utakmici bolji su bili mališani Prigorja iz Markuševca pobijedivši s 2:0. U polufi nalu naši su prstići svladali Studentski Grad s 4:0 (Be-ljo, Božurić, Roginek, Krek), u skupini bili su bolji od Donje Zeline, Kašine, Vrbovca i Sesvetskog Kraljevca.

Male Furioze stalno u pogonuNajmlađe rukometašice i rukometaši Zeline svakog vikenda

odigravaju utakmice, kako na svom parketu, tako i na gosto-vanjima. U ime rukometne akademije Vori-Dvoršek, Zelina je ugostila Vrbovec i Donju Zelinu, a u utakmicama je viđena do-bra kvaliteta, uigranost, želja i borbenost, što svakako daje sna-gu za budućnost zelinskog rukometa. Vikend prije gostovale su u Rugvici, gdje su ostvarile pobjedu protiv Laurusa, a poraz od Lonie. Na natjecanju u Ivanić Gradu izgubile su od jakog Du-gog Sela, a domaćin je morao priznati da je Zelina bolja. One malo starije cure ugostile su Udarnik, Križevce i Rugvicu, kod kojih su gostovale u prvoj polovici veljače. Na početku sezone krenule su porazom od Ivanić Grada i pobjedom nad Dugim Selom. Desetogodišnjakinje su tijesno izgubile od prvoplasira-nog Dugog Sela, ali i pobijedile Ivanić Grad.

Limači četvrti u KašiniU prvom dijelu turnira, limači NK Zelina su pobijedili do-

maćina Kašinu s 3:1, izgubili od Prigorja (M) 1:2, te porazili Prigorje (Ž) sa 6:0. U polufi nalu turnira uspješniji su od naših klinaca bili vršnjaci iz Sesvetskog Kraljevca pobijedivši 2:0, a u utakmici za treće mjesto naši su limači u neizvjesnoj utakmici izgubili od Prigorja (M) 1:0

Cimbo maher za belotOve zime NK Zelina organizira druženja uz belot turnir, a

do sada su odigrana dva turnira. Na prvom izdanju najboljim belašima su se pokazali par Štijef & Kox, a u drugom su prvo mjesto osvojili Cimbo & Mrma. Cimbeka belot ide, jer osvojio je humanitarni turnir Srca, a bio je uspješan na još par turnira. Na prvom nogometnom nije uspio ući u završnicu. Nogometni belot odigrava se svaka dva tjedna u Zaleđu gradskog stadiona.

Zelinski prstići svladali DinamoPrstići Ze-

line odigrali su prijatelj-sku utakmi-cu u Zagrebu protiv Dina-

ma i uvaženog suparnika pobijedili s 4:1. Pogotke za Zelinu postigli su Mačković, Frigan, Marković i Kos. Za nagradu do-bili su cjelodnevno kupanje...

Krenuo proljetni ciklus selekcije U-13Prvim treningom na stadionu u Velikoj Gorici počeo je pro-

ljetni ciklus treniniranja selekcije Zagrebačke županije, odno-sno reprezentacije uzrasta 2003. Dvadeset četiri igrača izabrano je prošle godine u konkurenciji više od 120 kandidata, a rep-ka mlađih pionira može se pohvaliti uglavnom pobjedama u utakmicama s drugim županijskim reprezentacijama. Najbolji, koji nastavljaju sudjelovanje u selekciji dolaze iz devet klubo-va, a među njima je i igrač NK Zelina Patrik Pukšec. Treninzi se održavaju jednom tjedno, a ciklus završava turnirom župa-nijskih reprezentacija i nogometnim kampom u Svetom Marti-nu na Muri. Istovremeno se provodi i ciklus U-12, no u fi nalnoj postavi više nema ni jedan igrač s našeg područja.

Findri i zetovi osvojili “Deda turnir”Malonogometna dvoranska zima u Zelini završila je veteran-

skim turnirom “Memorijal Franjo Margetić - Pilot”, koji je ove godine odigran za “over 45” generaciju. U sedamnaestom izdanju turnir je osvojila ekipa Findri i ze-tovi, koja je u fi nalu porazila Bravel s 5:2. U borbi za treće mjesto Kos MVM svladao je Klapu 6:5 nakon penala, u regularnom dijelu Campijevi dječaci nisu mogli više od 3:3, ali su zato dobili i statuu za najboljeg strijelca, Tvrtko Vuković pobijedio je u pojedinačnoj konkuren-ciji neka jaka imena iz pobjedničke ekipe za koju su igrali Edin Mujčin, Ivan Vukoja, te Željko Ačkar, najbolji igrač memorijala. Najbolji golman bio je na vratima Bravela Zdenko Jendriš.

Luka Glibo otišao u DinamoU siječnju su mlađi pioniri Zeline ostali bez jednog od svojih

najboljih igrača. Luka Glibo dobio je ponudu iz GNK Dinamo Zagreb. Nakon odigranih par zimskih turnira, Luka se oprostio od svojih suigrača na prigodnom druženju. Sretno, Luka!

NK Donja Zelina izabrao novog predsjednikaSvoju drugu skupštinu nakon obnavljanja održao je NK Do-

nja Zelina i za predsjednika izabrao Zorana Sigurina, koji je na čelnoj poziciji zamijenio Juru Kalinića. Klub se sve više oma-sovljuje pa trenutno broji osamdesetak članova, a uz seniorku momčad, sve ostalo su mlađi uzrasti koji se natječu u nižim županijskim ligama i postižu sve bolje rezultate. (žpu)

SPORTSKI SEMAFOR

Na prvenstvu Hrvatske u savateu, koje je održano u Tuhelju, zelinska Čigra je osvojila zlatnu medalju! Naslov prvaka Hrvatske pobjedom u fi nalu osvojio je Maksimilijan Vojvodić u kategoriji do 30 kg. Uz njega, Martin Dorotić je s po-bjedom i porazom osvojio naslov vicepr-vaka i osigurao srebrnu medalju. Miha-

el Dorotić tijesno je izgubio svoj meč i osvojio bronzu. Ignac Bistrički nažalost nije imao protivnika u svojoj kategoriji, a Mateo Pažić okitio se srebrom izgubiv-ši u fi nalu. Ivan Vuković nije nastupio zbog bolesti.(žpu)

Mateo Pažić okitio se srebrom

SAVATE Maxi prvak Hrvatske

Zelinski paličari dobili su prvu od dvije zacrtane i važne bitke u prvenstvu Hrvatske. Dvoransko

prvenstvo zaključili su u svo-ju korist i po prvi puta osvojili pehar prvaka! Time su s trona svrgnuli zagrebačku Mladost koja je posljednjih pet sezona bila nedodirljivi šampion parke-ta. Ne i najuspješniji, jer daleko je to od Marathona koji je sla-vio 13 puta, a tu je i Jedisntvo s tri osvojena naslova. Zelina je sada četvrti klub koji se upisao u zlatne osvajače. Da su trenutno jača, bolja i kvalitetnija mom-čad pokazali su naši hokejaši u fi nalnom ogledu DPH-a pobije-divši rivale s uvjerljivih 7:3. U polufi nalu su bili još uvjerljiviji protiv Trešnjevke 8:1, dok je Mladost teško svladala svoju drugu ekipu s 3:2. Trešnjevka je na kraju treća, dvojku Mladosta-ša porazili su olako sa 6:1. Naša druga momčad igrala je kvali-fi kacije za ulazak u 1. ligu, no Marathon je bio prejak i pobije-dio sa 7:2. Jedinstvo se kao pr-vak druge lige plasiralo izravno u prvi rang za slijedeću sezonu. Među četiri najbolja strijelca pr-venstva svrstala su se čak trojica “Zelinčana” Gregor Fujs sa 11, a Petar Hršak i Toni Premilovac s po 9 golova. No, iako rivali i glavni suparnici za naslov, Mla-dostaši su pomogli Zelini u Euro natjecanju. Na nedavnom su na-tjecanju u posljednjoj utakmici izgubili od Slagelsea (Danska)

4:2, a kako je to poraz s dva ili manje pogotka, boduje se s jed-nim bodom, čime je Mladost osvojila drugo mjesto Challenga Cupa, što omogućuje Zelini da slijedeće godine igra u drugom razredu ovog natjecanja, a kako saznajemo uz Zelinu kao pred-stavnika Hrvatske, igrat će eki-pe iz Češke, Belgije, Portugala, Danske, Bjelorusije, Škotske i

Švicarske.Poredak 1. liga: ZELINA 13,

Mladost 13, Mladost II 7, Treš-njevka 6, Marathon 4, Zrinjevac 0. Polufi nala: Zelina - Trešnjev-ka 8:1, Mladost - Mladost II 3:2. Za 3. mjesto: Mladost II - Treš-njevka 1:6. Finale: Zelina - Mla-dost 7:3

Poredak 2. liga: Jedinstvo 12, Zelina II 7, Concordia 6, Mla-

dost III 3, Mladost IV 1.Seniorke Mladosti su uma-

njile tugu svojih muških kolega osvojivši pehar DPH za žene. Uvjerljive su bile od Zrinjevca u fi nalu i bez primljenog pogotka osvojile naslov, dok su za treće mjesto igrale obje ekipe Zeline, s time da je prva ekipa, očeki-vano, bila uspješnija i osvojila broncu. No oko fi nalne utakmi-ce ostali su još neki repovi zbog nastupa igračice koja nije odra-dila 50% sezone, pa je uložena žalba.

Poredak seniorke: 1. Mladost 18, 2. Zrinjevac 15, 3. Zelina 12, 4. Moravske Toplice 9, 5. Zelina II 6, Trešnjevka 3, Mladost II 0. Polufi nala: Mladost - Zelina II 17:2, Zrinjevac - Zelina 6:1. Za 3. mjesto: Zelina - Zelina II 9:3. Finale: Mladost - Zrinjevac 8:0

Slavlju seniora pridružile su se i mlađe kategorije Zeline, ali i veterani. Prvaci su kadeti, koji su u fi nalu pobijedili Marathon s 10:3, pa mlađe kadetkinje, tako-đer prve, a mlađe kadetkinje II su osvojile treće mjesto. Mlađi kadeti su drugi, u Mladosti pali su od Mladosti. Prvakinje su i pionirke, potom i pioniri, a mla-đi pioniri su drugi. Srebrni su ovo prvenstvo i veterani Zeline.

Odmah nakon DPH, hokej se seli na otvorene terene. Prvi su krenuli juniori, koji su u prvom kolu lako svladali Trešnjevku s 4:0, a dan kasnije u drugom kolu sa Zrinjevcem odigrali 5:1.

Željko Pukšec

Državno prvenstvo Hrvatske u dvoranskom hokeju

KONAČNO I DVORANSKA KANTA!

Mlade hokejašice sa zasluženim medaljama (foto HK Zelina)

Juniori Zeline teško gube (foto HK Zelina)

BESPLATNI

Ze l i n sk i 15Broj 2

Rukometašice Zeline jesensku su dionicu odradile gotovo mak-simalno. Poraz na startu od Siska bio je jedini, polusezona je zaključena drugim mjestom, a priželjkivalo se da se na startu proljeća osveti Sisčankama za poraz, pripreme su bile u tom smjeru, no utakmica je bila predodređena za poraz. Lijepa brojka gledatelja na tribini negodovala je zbog debe-log kašnjenja početka utakmice, jer gošćama nije odgovara-la rasvjeta, pa su domaćini alarmirali vatrogasce i domare, ne bi li se upalila koja žarulja više, kako bi gošće odigrale pod blještavilom svoje pobjede. Naravno, utjecalo je to i na nervozu kod Furioza, koje su samo željele odigrati i po mogućnosti pobijediti. Ne ulazimo u to da li je i tko trebao provjeriti koliko vata svijetli iznad parketa, no obzirom da su se mnoga sportska događanja odvijala ove godine u toj dvorani, nismo primjetili da se itko žalio na zonu sumraka u zelinskom sportskom domu. Istina, rasvjeta nije vrhunska i stopostotno u aktivi, ali ne igra se Liga prvakinja, već treća liga. Da ne bi ostalo bez šlaga, klub će biti kažnjen i nov-čanom kaznom zbog loše organizacije utakmice. Nakon pr-vih dvadeset minuta u grču, naše su se djevojke u nastavku prizemljile, zaboravile na lampe i zaigrale bolje, no razlika je bila nedostižna, a Sisak se potvrdio kao pobjednik ove sezone, dok Zelini preostaje borba za drugo mjesto, rival je sada Gorica. Vjerojatno u Petrinji nije bilo izgorjelih žaru-lja, tamo su naše Furioze uvjerljivo svladale Petriniu 33:23. Sada dolazi Gorica. Da potvrdimo drugo mjesto, sa ili bez žarulja. (žpu)

Jesenski neuspjeh prve momčadi zelinskog no-gometa postavio je pred Upravu težak, ali jedini

moguć rez - momčad je tre-bala redizajn, jer neučinkovita postava jeseni nije ni izbliza bila garancija da će klub ostati u četvrtom rangu nogome-ta. Štošta je nedostajalo u toj postavi, a između ostalog pre-velika je bila razlika između potencijala koje je klub pre-tendirao i nekolicine iskusnja-ka, koji nisu ozbiljno shvatili svoj zadatak preuzimanja te-reta odgovornosti za igru i re-zultat, koji su Zelini kronično nedostajali.

Momčad je redizajniranaKonačni rezime redizajna je

posve nova momčad koja je krenula u pripreme, a sada već i u proljetnu utrku za bodovi-ma. Iz jesenske postave ostao je jedino Stjepan Mikulinec, koji je svoj angažman odradio korektno, te zaslužio povjere-nje. Uz njega, tu su i domaće snage, vratar Petar Kralj, te igrači Dominik Stipić, Stje-pan Pajač, Danijel Zmazek i Florijan Ovčar, a većina njih još uvijek aktivno igra i za B momčad, odnosno juniore, odakle su svoju priliku dobili još neki igrači, Milenko Marti-nović, Valentino Anušić, Kar-lo Mrazović, Karlo Kašnar, te Željko Batarilo, svi oni dobili su poziv za pripreme, ali i za

nastup za prvi sastav, kao što su to iskoristila većina njih u prva dva proljetna kola. Sve ostalo su novi igrači, nema ih mnogo, ali imaju dovolj-no dobru pozicioniranost da bi ostvarili cilj ostanka u ligi. Među njima dva su povratni-ka, iz Sesveta vratio se Jakob Raič, koji će zbog saniranja ozljede još neko vrijeme pri-čekati s nastupima, te Filip Nemec, koji je nogometnim kibicima jako dobro poznat, prošle je sezone već igrao za Zelinu, a njegov je povratak dobar potez. Zajedno s Fili-pom pristigao je i njegov brat blizanac Luka Nemec, novi vratar Zeline, koji je zamijenio Davida Pintara, koji je zbog školovanja karijeru nastavio u županijskoj ligi. O obram-benoj zoni novaci su i David Gilanj (došao iz đurđevačkog Graničara), te Hrvoje Mlinarić (Bistra), odakle je došao i Kri-stijan Hanžek, veznjak, a tu su i Goran Konjević iz istoliga-

ša Dinama, te Filip Pilipović (Savski Marof). Iz Bjelovara u Zelinu je došao Matej Boš-njak, a tu je još jedan povrat-nik, kojeg pamtimo iz dobrih postava Zeline, iskusni Tomi-slav Borovčak.

Pripreme u teškim uvjetimaOkupivši se krajem siječ-

nja, bijelo crveni su krenuli u zimske pripreme, koje nisu bile zimske, jer snijeg nije za-davao nikakve probleme, kao prijašnjih godina, no izrazito kišovito razdoblje pripremni je ciklus učinilo još težim. Uvjeti su bili na granici mini-malnosti, treninzi su se odvija-li praktički u kaljuži terena u Krečavesi, gdje je bilo teško ostvariti bilo kakve zamisli struke. Tek su se pripremne utakmice igrale u Žerjavincu na umjetnoj travi, što opet nije idealna priprema za proljetne zahtjeve. Tako okrnjeni i sa-stavom i uvjetima, seniori su odigrali sedam od deset pred-

viđenih utakmica, u dvije su slavili, protiv Prigorja i Križe-vaca, a izgubili od slovenskih Brežica, Ponikvi, Rakovca, Međimurja i markuševečkog Prigorja. No, sve to je manje bitno od najbitnije pobjede, one na startu proljeća. S puno samopuzdanja i nizom pro-blema zaputili su se na prvo gostovanje u Petrinju, kako bi pokušali na teškom terenu ostvariti bod(ove). I uspjeli, pogotcima Konjevića i Bo-rovčaka slavili su s 2:1 i time se osvetili za poraz na startu sezone, kada su Mladostaši iz grada paštete u Zelini započeli agoniju našeg predstavnika. Jedina domaća utakmica u četiri kola, protiv Kustošije završila je pobjedom Zagrep-čana 2:1, no okrnjena Zelina je pružila otpor i bila nadomak zasluženom bodu, no nije išlo, bez šestorice igrača (kartoni, ozljede) pružen je maksimum protiv lidera lige, u kojem igraju i neki naši ex igrači, poput braće Đurđek i Šuško-vića. Slijede još dva teška go-stovanja, kod drugoplasirane Mladosti u Zaboku, potom i u Kurilovcu kod Udarnika.

Jedini zadatak bijelo crve-nih je osigurati ostanak u ligi, prva tri boda su upisana, no još je lipanj daleko. Malobrojna, ali dobra ekipa kadra je ispu-niti svoj cilj, nadamo se da će tako i biti.

Ž. Pukšec

NK Zelina

IZ BLATNOG KREČAVESA U SIGURNOST O(P)STANKA U LIGI

Pobjeda u Petrinji i borbeno protiv Kustošije (foto puky)

Jesensku dionicu prven-stva u JŽNL, crvena eki-pa iz Hrastja odradila je poluuspješno. Nakon pr-

vog dijela predvodila je donju kolonu na tablici s 18 zarađe-nih bodova u 15 utakmica na 10. mjestu. Ili ide, ili ne ide, tako Croatia ni jednom nije remizirala, a uknjižila je šest pobjeda i devet poraza s mi-nusom od deset golova. Da je moglo biti uspješnije, moglo je, no, kako bi izbjegli bilo ka-kva iznenađenja u proljetnom dijelu i pomaknuli se prema gornjem dijelu tablice, nači-njeni su neki rezovi. Danak re-lativno lošoj jeseni prvi je pla-tio trener Papić, dok u sastavu nije bilo ispisnica (osim Frana Bačeka). Dobar kadar i uigra-na momčad, kojoj treba više inputa nastavlja i dalje, ali po-jačana. Prvi potez je bio oda-bir trenera koji će mobilizirati kvalitetu koju Croatia ima i iskoristiti potencijale koji su kadra učiniti daleko više od sadašnjeg cenera na tablici. U nekoliko kombinacija, na kraju je odabrana najbolja, za prvog čovjeka struke odabran je Mario Rac, igrač koji je ime i prezime postigao upravo u Svetom Ivanu Zelini i bio je-dan od najboljih igrača zlatne

generacije koja je prije sedam godina izborila naslov prvaka 4.HNL i omogućila Zelini da se proslavi i u tadašnjoj trećoj i kasnije u drugoj nacionalnoj ligi. Kuriozitet ovog izbora je što su neki igrači, kojima je Rac sada trener iz iste te ge-neracije, pa će zasigurno uz nužnu podršku imati i dobre savjetnike. Nakon Zeline, Rac je igrao veliki nogomet (Dugo Selo), no najblistavije trenutke ostvario je na mnogim malo-nogometnim turnirima saku-pljajući pehare i medalje “na tone”.

Kašinčan je uvijek rado vi-đen u našem gradu, sada se ovdje privremeno “nastanio”

u Croatiji i na samom početku povukao neke dobre poteze, a pripreme svoje momčadi uči-nio izrazito efi kasnim i uspješ-nim. Počeo je s pojačanjima, na prozivci u Hrastju nekoliko lijepih informacija. Antonio Lukić (također ex suigrač) se potpuno oporavio i ovog pro-ljeća bit će u punom pogonu, a dolazak dvojice novih igrača poptuno se potvrdio na uta-kmicama koje su uslijedile. Ivan Fluka zablistao je na ze-linskom turniru, drugi dan bio je u Hrastju, potom Kristijan Pižir, koji se također potvrdio kao dobra odluka, uslijedili su Ivan Dujmić, pa Ivan Posavec, Luka Černetić, David Pintar i

Ivan Peteljak, svi iz susjedne Zeline. Uz nekoliko „umirov-ljenja“, novi igrači sada su popunili sastav koji u proljet-nom dijelu želi naprijed, pre-ma vrhu. takav je naime stav novog trenera.

Iako mlad, iskustvo ima na leđima, prošao je puno u no-gometu i ima još puno za po-nuditi. Zato vjerujemo da će ovo biti Croatijino proljeće.

Premijera je izostala, jer prvi lokalni derbi u Rakovcu nije odigran. Cijelo je kolo zbog loših terena i uvjeta od-gođeno za bolje i sunačnije dane u travnju. Stoga je prva pala Bistra na svom terenu. Na kraju je završilo 4:2 u korist crvenih. Kao i u gotovo svim pripremnim utakmicama, u kojima su rezultati bili više vaterpolski no nogometni. Na klupskoj listi strijelaca velika konkurencija. Pižir je u pred-nosti, Fluka za petama, no tu su i Marek, Bičak, Kiki... svi željni pogodaka. Samo neka se ta efi kasnost potvrdi i u nastavnim prvenstvenim tek-mama. I onaj cener minusa s početka, sada već osmica, bit će anuliran, a Croatia bi mogla zaboraviti ovaj donji dio tabli-ce.

Željko Pukšec

RUKOMETSisak - knedla u grlu Furioza

Super Mario donio nove vjetrove i pojačanja

NK Croatia 2016 (foto NK Croatia)

NK Croatia

Drugu godinu za redom u Zelini je održan turnir za mlađe uzraste, a 48 eki-pa natjecalo se u šest dob-nih kategorija. Postignuto je ukupno 277 pogodaka, među njima i neka mala re-mek djela. U uzrastu prstića najuspješnija je bila ekipa Kašine, koja je u fi nalu svla-dala domaćina Zelinu, čiji je igrač Franco Beljo dobio titulu najboljeg igrača. Puno uzbuđenja donio je i turnir limača, kojeg su drugu go-dinu za redom osvojili Kri-ževčani. U fi nalu su svladali do tada nepobijedivu ekipu Studentskog Grada, dok je u utakmici za treće mjesto Zelina I svladala Vrbovec. Matija Dragija najbolji je čuvar mreže. Kod mlađih pionira domaće ekipe su bile najuspješnije i obje se

plasirale u polufi nale, no za daljnji plasman morale su igrati međusobno. Ze-lina I u fi nalu je pobijedila Križevce, dok je Zelina II u utakmici za treće nakon remija izgubila broncu na sedmerce od Kašine. Naj-boljim igračem proglašen je zelinčanin Matija Dragija.

Kod starijih pionira fi na-le se igralo između Kašine i Rugvice, a Rugvičani su osvojili pehar tek nakon raspucavanja. Kod kadeta Dugo Selo je u fi nalu svla-dalo Zelinu, čiji je igrač Mihael Mačković i najbolji pojedinac. U kategoriji ju-niora u fi nalu su Zelinčani porazili Prigorje i tako dru-gu godinu za redom osvojili juniorski turnir. Ivan Deglin najbolji je igrač juniorskog turnira.(žpu)

Malonogometni turnir Zelina 2016

FESTIVAL DJEČJEG HAKLA ZELINA OKRUNILA ZLATIMA

Juniori Zeline obranili naslov (foto Puky)

Furioze oba poraza doživjele od Siska (foto RK Zelina)