ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

InnoTrans 2004: Zapaen nastup Hrvatskih eljeznica i hrvatske eljez-nike industrijeNastup H-a izazvao veliko zanimanje na Innotransu u BerlinuIzlaganje predsjednika Uprave H-a dr.sc. J.T. MlinariaZapaen nastup TV Gredelj7. meunarodni kongres UEEIV-a u panjolskoj, Donostia - San Sebas-tian: 08.-10. lipanj 2004.Izlaganje Loyole de PalacioOdrane sjednice Predsjednitva i Glavne skuptine UEEIV-aU Salzburgu odrana konstituirajua sjednica Predsjednitva UEEIV-aDogaanja u H-u i oko njega: ICN-vlakovi, kadrovske promjene i noviprogram modernizacijeOkrugli stol: Obnova pruge Pore - KoparSa sjednica Predsjednitva Drutva ITH-aPristupnice i lanarinaNovi lanoviNovo radno vrijeme klubaNove internetske stranice Drutva ITH-aTiskanje Statuta Drutva ITH-aOsnovane nove podrunice u Ogulinu i MoravicamaPosjete dravnih dunosnikaSportski susreti lanova Drutva ITH-a u OsijekuNajava: Susreti u MaarskojIz srodnih drutava: Aktivnosti u CIFI-a:Godinje putovanje u Baltike zemljeZnanstveni skup: Putujui restorani - restorani na kotaimaNorme CEI

Prilog: Statut Drutva inenjera i tehniara H-a

UTJECAJ RESTRUKTURIRANJA HRVATSKIH ELJEZNICANA POSLOVE IZRADE VOZNOG REDA(mr. sc. Draen Kauljar, dipl. ing.)

TEHNIKO-TEHNOLOKA I EKONOMSKA OPRAVDA-NOST OSNIVANJA CENTRA H CARGA-SISAK(Alen Krii, dipl. ing., Davor Karatur, dipl. ing., Irena Kuan,dipl. ing.)

SUSTAV ZA PRODAJU PRIJEVOZNIH KARATA U VLAKU(Snjeana Malinovi, dipl. ing.)

IZVEDBA I PRIMJENA DTMF SIGNALIZACIJSKOG SUS-TAVA U RADIO-DISPEERSKOJ MREI(Joko uni, mr. sc. Zoran Blaevi,dipl. ing., mr. sc. DarkoKovaevi, dipl. ing.)

DEKORATIVNA RASVJETA ROELJA PRIJEMNE ZGRADEGLAVNOG KOLODVORA ZAGREB(Mile Jurkovi, dipl. ing., Ranko Skansi, dipl. ing.)

NOVE TEHNOLOGIJE PREDUVJET RACIONALNOGPOSLOVANJA H-a(eljko Cindri, dipl. ing.)

ITH AKTIVNOSTI

STRUNI RADOVI

3

SADRAJ ELJEZNICE 21BROJ 3/2004

5

15

21

27

35

43

I

XI

III

VIII

IV

VVI

XI

VII

VIII

X

XI

XI

XII

XIIXII

XII

Nakladnik

Hrvatske eljeznice, d.o.o.Odlukom Uprave H o izdavanju asopisa eljeznice21, broj U-32-29/01 od 18. listopada 2001.godine,Ureivaki savjet i Urednitvo imenuje PredsjednitvoDrutva inenjera i tehniara Hrvatskih eljeznica

Ureivaki savjetStjepan Petljak (TV Gredelj,d.o.o.), Spase Ama-novi (DITH), Drago Ban (Fakultet elektrotehnike iraunarstva Zagreb), Bartol Jerkovi (. akovi,dd) Ivica Klari Kukuz (H), Tomislav Josip Mlinari(H), Mladen Niki (H), Boidar Piller (Konard.d.), Tomislav Prpi, predsjednik Ureivakogsavjeta (DITH), Zoran Tomi (H), Ivica Juri (H),Nenad Zaninovi (DITH), Josip Zavada (Fakultetprometnih znanosti).

Glavni i odgovorni urednik

Marko Odak

Tehniki urednik

Milan Heimovi

Urednitvo

Milan Heimovi, tehniki urednik, Branko Korbar,urednik ITH aktivnosti, Marko Odak, glavni i odgovorniurednik, Pavao Obolt, urednik strunih radova, NataaBunijevac, urednik i lektor.

Adresa urednitva:10000 Zagreb, Petrinjska 89,

telefon: (01) 378 28 58, telefax: (01) 45 777 09,telefon gl. urednika: (01) 378 28 83.

Lektor

Nataa Bunijevac

asopis izlazi tromjeseno. Cijena pojedinom primjer-ku je 40 kn. Rukopisi, fotografije i crtei se ne vraaju.Miljenja iznesena u objavljenim lancima i strunastajalita su osobni stav autora i ne izraavaju uvijek istajalita Urednitva. Urednitvo ne odgovara za to-nost podataka objavljenih u asopisu. Cijena oglasa(u EUR ili odgovarajuoj protuvrijednosti u kunama):Posljednja stranica omota 1000, unutarnja stranicaomota 800, ostale stranice u boji 600, polovica straniceu boji 300, etvrtina stranice u boji 150, jedna crno-bijela stranica 250, polovica crno-bijele stranice 125.Za ponovljene oglase u vie brojeva cijena je 20% nia.Odlukom nakladnika, Uprave H, broj U-32-29/01,prihod od objave reklama pripada Drutvu inenjera itehniara. Poslovni raun kod Privredne banke Zagreb,broj 2340009-1100051481; devizni raun kodPrivredne banke Zagreb broj 70310-380-296897.

Grafika priprema

Lidija Torma

Tisak:

eljeznika tiskara d.o.o.10000 Zagreb, Petrinjska ulica 87

Naslovna stranica

Fotografija: Dragutin StaniiDesigne: Lidija Hajdarovi

I

XII

XII

XII

XI

XIXI

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

STRUNI RADOVI

54

UTJECAJ RESTRUKTURIRANJAHRVATSKIH ELJEZNICA NA POSLOVE

IZRADBE VOZNOGA REDAUDK: 656.22

Autor:mr. sc. Draen KauljarRecenzent:dr. sc. Stjepan Boievi, dipl. ing.Hrvatske eljeznice

SAETAK

UTJECAJ RESTRUKTURIRA-NJA HRVATSKIH ELJEZNICANA POSLOVE IZRADBE VOZNO-GA REDA

Restrukturiranje Hrvatskih eljez-nica nee se moi provesti kvalitetnobez unapreenja i redizajna poslovaizradbe voznoga reda, ali ni bezredefiniranja odnosa izmeu H-ovihorganizacijskih jedinica. To je mogueprovesti kvalitetno ustrojem poslovavoznoga reda u H-Putnikom prije-vozu, H-Cargu te u Poslovima vuevlakova.

Prilagodba propisa, koju je neop-hodno napraviti, ponajprije se odnosina redefiniranje ulaznih elemenatavoznoga reda, koje je nakon primjeneZakona o eljeznici potrebno razvrstatina elemente eljeznike infrastrukturei na elemente eljeznikih prijevoznika.

Pri sadanjemu nainu izradbevoznoga reda mogue je unaprijeditidefiniranje osnova za izradbu smjer-nica voznoga reda te nain pripremeulaznih elemenata voznoga reda, kojije prilagoen za informatiku obradu.Takoer, mogue je uskladiti komer-cijalnu politiku profitnih linija s

ulaznim elementima voznoga reda teizradbu materijala voznog reda.

SUMMARY

THE IMPACT ON THE TIME-TABLING PROCESS OF THE RE-STRUCTURING OF CROATIANRAILWAYS

The restructuring of Croatian Rail-ways will not be able to done well with-out the advancement and redesigningof the work connected to the drawingup of the timetable and also withoutredefining the relations between or-ganisational units within CroatianRailways which it is only possible toaccomplish through the organisationof all work connecting to timetablingin the Croatian Railways PassengerDept., Cargo Dept. and Traction Dept..

The adjustment of regulationswhich must be done refers primarilyto the redefining of the input of timeta-ble elements which, after the applica-tion of the Railway Law, must be sortedinto elements of railway infrastructureand elements of railway operations.

With the current method of draw-ing up the timetable, it is possible toimprove the defining of the guidelinesof the timetable as well as the basis forthe drawing up of the guidelines of thetimetable, the manner of preparationof the input of the timetable elementsadapted to computer processing, thecoordination of commercial policies ofprofit lines with input of the timetable

elements and the preparation of thetimetable material.

ZUSAMMENFASSUNG

AUSWIRKUNG DER NEU-STRUKTURIERUNG DER KROA-TISCHEN EISENBAHNEN AUFDIE ANGELEGENHEITEN DERFAHRPLANERSTELLUNG

Neustrukturierung der KroatischenEisenbahnen kann nicht in ents-prechender Qualitt durchgefhrtwerden, ohne Frderung und Neu-gestaltung der Angelegenheiten beider Erstellung des Fahrplans, aberauch nicht ohne Neubestimmung derBeziehungen zwischen den organisa-torischen Einheiten innerhalb denKroatischen Eisenbahnen. Diesenderungen knnen durch die Ver-teilung der Angelegenheiten auf HPersonenverkehr, H Cargo undAngelegenheiten der Wagentraktiondurchgefhrt werden.

Die unbedingte Anpassung derVorschriften bezieht sich vor allem aufdie Umbenennung der importiertenElementen des Fahrplans, die nach derAnwendung des Gesetzes ber Bahnauf die Elemente der Bahninfrastrukturund auf Elemente der Bahnbefrderersortiert werden.

Gem dem heutigem Prinzip derErstellung des Fahrplans ist es mglichim voraus die Grundlage fr dieErstellung der Richtlinien und dieRichtlinien des Fahrplan selbst, Artund Weise der Vorbereitung der

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 76

1. UVOD

Eingangselemente des Fahrplans, diefr die elektronische Bearbeitungangepasst sind, Abstimmung derkommerziellen Politik der Profitlinienmit Eingangselementen des Fahrpla-nes und die Erstellung der Materialendes Fahrplanes zu bestimmen.

Stvaranje Europske unije potaknulo jeniz promjen u meusobnim odnosimadrava lanica ali i u odnosima dravakoje ine okruje EU-a i koje se pripre-maju za prikljuenje toj zajednici. Pro-mjene se osjeaju kroz sve drutvene se-gmente. Tako je i s Republikom Hrvat-skom i mnogim hrvatskim poduzeima,pa i s Hrvatskim eljeznicama, koji seaktivno pripremaju za ukljuenje u Eu-ropsku uniju.

Razvitak i modernizacija eljezniko-ga prometa temelji se na tzv. Bijelojknjizi te na tri odnosno etiri infrastruk-turna paketa smjernica EU-a. Na temeljutih dokumenata pokrenut je procesrestrukturiranja H-a. Sada se restruk-turiranje H-a najvie osjea kroz esteorganizacijske promjene koje su usmje-rene na stvaranje tri zasebna H-ova stu-pa: i to na H-Infrastrukturu, H-Put-niki prijevoz i H-Cargo, te kroz racio-nalizaciju rada i smanjenje broja zapo-slenik. Ipak da bi se restrukturiranje H-a provelo kvalitetno, jedna od temeljnihzadaa jest restrukturiranje poslova iz-radbe voznoga reda.

Vozni red je osnovni i provedbeni planprometa vlakova za prijevoz putnik i ro-b te vlakova za eljeznike potrebe, kojije izraen na osnovu istraivanja tokovaputnik i rob te jasno definiranih mate-rijalno-tehnikih resursa. Vozni red je iplan tehnolokoga procesa koji omogu-ava sigurno i nesmetano odvijanje e-ljeznikoga prometa, optimalne relacijevlakova te ekonomine trokove prije-voza s racionalnim koritenjem osoblja isredstava.

Kako je vidljivo, na voznome redu

temelji se cijela organizacija rada. Da bise moglo provesti restrukturiranjeposlova izradbe voznoga reda, prvo jepotrebno definirati sve elemente voznogareda a zatim i vaeu europsku zakonskuregulativu koja se odnosi na vozni red ikoja je u skladu sa smjernicama EU-a.

Potrebno je definirati ulogu voznogareda za eljezniku infrastrukturu i zaeljeznike prijevoznike te ih trebauskladiti. Da bi svi elementi voznogareda bili pripremljeni i obraeni tokvalitetnije, to paralelno s organizacij-skim i tehnolokim promjenama pri iz-radbi voznoga reda sve vie dolazi do iz-raaja i potreba za informatikom obra-dom voznoga reda. Isto tako, propise kojise odnose na izradbu voznog reda trebauskladiti s meunarodnom regulativom.

Ulazni elementi voznoga reda naosnovu kojih se donosi Poslovodnaodluka Uprave H-a jesu:

- osnove za izradbu smjernic voz-noga reda

- smjernice za izradbu voznoga reda.

2.1.Osnove za izradbu smjernicvoznoga reda

Osnove za izradbu smjernic voznogareda sastoje se od analiz, koje suizraene na temelju izvrenja prijevozau prolom i u postojeemu voznomeredu, dok se smjernice sastoje od pro-cjen raspoloivih resursa i opsega pri-jevoza za novi vozni red u meunarod-nome i unutarnjemu prijevozu.

2.1.1. Stanje infrastrukture

Elementi stanja prug jesu podatci onajveim doputenim i ogranienimbrzinama na prugama odnosno dioni-cama, o ogranienim brzinama prekoskretnica, o ogranienim doputenim ma-sama vozila te plan redovitoga odra-vanja infrastrukture i kontaktne mree.Stanje prug obrauje se i kroz propusnui prijevoznu mo prug te kroz njihovo

2. ODREIVANJE ULAZNIHELEMENATA VOZNOGAREDA

Osnove za izradbu smjernic voznoga reda

Tokovi prijevoza Materijalno-tehniki resursi

Putniki prijevoz InfrastrukturaOpseg Stanje pruga i kolodvorskih kapacitetaTokovi Signalno-sigurnosni (SS) ureajiFrekvencije Telekomunikacijska (TK) postrojenja i ureajiOperacije kod prijevoza putnik Stabilna postrojenja elektrovue (SPEV)

Teretni prijevoz Vua vlakovaOpseg Stanje vunih vozilaTokovi RasporedOperacije kod prijevoza robe Rezervni dijelovi

eljezniki vagoniPutniki vagoniTeretni vagoniRezervni dijelovi

Tablica 1: Pregled osnov za izradbu smjernic voznoga reda

iskoritenje i koeficijent neravnomjer-nosti u teretnome prijevozu. Uz stanjeprug potrebno je izraditi i plan remontaprug s dinamikom izvedbe.

Tablica tehnikih podataka o eljez-nikim prugama objedinjuje podatke oelementima stanja SS-ureaja i TK-ureaja. Elementi stanja SS-ureajasastoje se od pregleda opremljenostiprug i slubenih mjesta SS-postrojenji-ma, poloaja ulaznih signala i predsig-nala te najvee doputene brzine koje onidoputaju, poloaja automatskoga pru-nog bloka (APB), poloaja zatitnih si-gnala, znaenja indikatora pravca nasignalima te brzine preko skretnica ufunkciji osiguranja. Po prugama se dajei pregled TK-ureaja kojima su oprem-ljeni te njihova funkcija u organizacijiprometa i rada.

Materijalno-tehniki resursi infrastruk-ture ukljuuju i izraunavanje kolodvor-skih intervala, intervala slijeenja i voz-nih vremena. Kolodvorski intervali dajuse samo u sluaju promjena i ine vre-mena u kojima se osiguravaju i odvijajuputovi vonje vlakova, i to bez zadra-vanja vlaka ispred ulaznih kolosijenihsignala. Oni mogu biti:

- kolodvorski intervali neistodobnogadolaska

- kolodvorski intervali krianja vla-kova

- kolodvorski intervali neistodobnogaodlaska i dolaska vlakova

- kolodvorski intervali neistodobnogaodlaska vlakova

- kolodvorski intervali neistodobnogaulaska vlakova

- kolodvorski intervali neistodobnogadolaska i odlaska vlakova

- kolodvorski intervali prelaskavlakova

- intervali neistodobnoga prolaskavlakova na ograncima

- intervali neistodobnoga prolaskavlakova na ukrijima.

Intervali slijeenja su vremena koja seodnose na meusobni rad dvaju kolodvo-ra, kada jedan kolodvor proputa prvivlak, a drugi kolodvor zatim proputadrugi vlak u istome smjeru. Ti intervalisu najkrai vremenski razmaci u kojima

dva uzastopna vlaka mogu proi krozjedan kolodvor. Oni mogu biti:

- intervali slijeenja uzastopnih vla-kova jednakih brzina u kolodvor-skome razmaku

- intervali slijeenja uzastopnih vla-kova jednakih brzina u blokovnomerazmaku

- intervali slijeenja uzastopnihvlakova razliitih brzina u kolodvor-skome razmaku

- intervali slijeenja uzastopnihvlakova razliitih brzina u blokov-nome razmaku

- intervali slijeenja uzastopnihvlakova pri automatskome pru-nome bloku vlakova jednakih brzina

- intervali slijeenja uzastopnih vla-kova pri automatskome prunomebloku vlakova razliitih brzina.

Vozna vremena dobiju se proraunomvue vlakova, i to nakon to su poznatielementi pruge, masa i vrsta vlaka te vrstavunoga vozila i vuni paso.

2.1.2 Stanje vue vlakova i eljezni-kih vozila

Elementi stanja vunih vozila obraujuse prema serijama vunih vozila spregledom inventarskoga i radnoga parkate postotka imobilizacije.

Pregled stanja putnikih vagona sastojise od serije i podserije putnikih vagonau unutarnjemu i meunarodnome prije-vozu, i to prema planiranome aktivnome

inventarskome voznome parku (IVP),ukupnome broju vagon, radnome parkui imobilizaciji ljeti i zimi.

Elementi stanja teretnoga vagonskogparka obrauju se kroz broj vagonaprema IVP-u, kroz ukupnu nosivost tekroz prosjenu nosivost jednoga vagona,i to zatvorenoga vagona, otvorenogavagona, plato-vagona te specijalnihvagona i vagona serije Ut-z. Te grupeteretnih vagona obrauju se kroz stvarnostanje, plan kasacije i plan nabave zapostojei vozni red i za novi vozni red spregledom prosjenoga broja imo-biliziranih vagona i raspoloivogavagonskoga parka.

2.1.3 Prijevozni tokovi putnik i rob

Prijevozni tokovi jedan su od polaznihelemenata pri izradbi voznoga reda, adobiju se analizom izvrenja postojeegvoznoga reda u putnikome i teretnomeprijevozu te analizom prijevoznogatrita.

Podatci o planiranim tokovima prije-voza putnik daju se po prugama, vrsta-ma prometa, znaenju vlakova i vagon-skim razredima. Tokovi putnik uspo-reuju se s izvrenjem prethodnih godinai s planom na novi vozni red kroz teh-nike elemente, kao to su:

- broj prevezenih putnik i njihovafrekvencija

- transportni uinak u putnikimkilometrima

- ostvareni osovinski kilometri

- koeficijent iskoritenja sjedala

- vremena otpreme putnik iz otprem-noga kolodvora

- vremena dolaska putnik u odredinikolodvor

- relacije putovanja putnik

- ulazak u vlak, odnosno izlazak iznjega, putnik u slubenim mjestima.

Elementi opsega i tokova prijevozaputnik vidljivi su i u usporednim odno-sima s drugim vrstama prometa uHrvatskoj.

Tokovi prijevoza roba daju se po pru-gama i po relacijama te po utovarno-is-tovarnim mjestima gdje se vlakovi mo-raju zadravati. Opseg i tokovi izvrenihprijevoza roba usporeuju se prema

- bruto tonskim kilometrima i netotonskim kilometrima

- prosjenoj nosivosti vagona

- statikome optereenju vagona

- prosjenome broju osovina povagonu

- obrtu vagona

- proizvodnosti teretnih vagona

- odnosu bruto i neto rada

- tokovima praznih vagona

- utovaru i istovaru po vrstama robaodnosno smjerovima.

Pri izradbi Osnova za izradu smjernicavoznog reda ne rade se analize stanjamaterijalno-tehnikih resursa, pa nijepoznato to, koliko je stvarno bilo pokriepotrebnih resursa za uredno izvrenjevoznoga reda. Ne rade se ni analizeiskoritenja vunih vozila te putnikih iteretnih vagona.

2.2 Smjernice za izradbu voznogareda

Smjernice za izradbu voznoga redadijele se na smjernice za meunarodniprijevoz i na smjernice za unutarnji pri-jevoz, a odnose se na planiranje put-nikoga i teretnog prijevoza te planskihveliina za infrastrukturu, vuu vlakova,putnike vagone, motorne vlakove teteretne vagone. Smjernice za izradbuvoznoga reda podloga su za donoenjePoslovodne odluke o voznome redu.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 98

Smjernice voznoga reda koje su vezaneuz putniki i teretni prijevoz obuhvaajustrateka opredjeljenja u prijevozu put-nik i roba, koja su temeljena na istrai-vanju trita, procjenama opsega prije-voza, mjerama za poboljanja kvaliteteprijevozne usluge, promjenama u toko-vima i u tarifnoj politici te poveanjuracionalizacije rada.

Smjernice infrastrukture za izradbuvoznoga reda sastoje se od mjer za po-boljanje poetnih i zavrnih radnji, pla-nova otvaranja i zatvaranja slubenihmjesta, planova odravanja prug i ka-pitalnih remonta, planova redovitogaodravanja kontaktne mree i zatvorapruga, uredno izvrenje voznoga reda tepromjena kod stabilnih ureaja i postro-jenja. Potrebno je izraditi i prijedlogpromjen u unutarnjemu prijevozu, kojije usklaen s promjenama u meunarod-nome prijevozu.

Smjernice vue vlakova odnose se nauporabu i koritenje vunih prijevoznihsredstava, na promjene u stabilnimsredstvima, na usklaivanje vunihsredstava s potrebama u putnikome iteretnome prijevozu, na usklaivanjepotreba motornih garnitura u putnikome

Smjernice za izradbu voznoga redaTokovi prijevoza Materijalno-tehniki resursi

Putniki prijevoz InfrastrukturaIstraivanje trita Mjere za poboljanje poetnih i zavrnihProcjena opsega prijevoza operacijaMjere za poboljanje kvalitete Mjere za uredno izvrenje voznoga redaprijevozne usluge Usklaivanje promjena u unutarnjemu iPromjene u tokovima putnik meunarodnome prijevozuPolitika cijena - tarifa Promjene u stabilnim postrojenjimaProduktivnost rada

Teretni prijevoz Vua vlakovaIstraivanje trita Uporaba i koritenje prijevoznih sredstavaProcjena opsega prijevoza Promjene u mobilnim sredstvimaMjere za poboljanje kvalitete Mjere za poboljanje odravanja iprijevozne usluge koritenja vunih vozilaPromjene u tokovima robaPolitika cijena - tarifaProduktivnost rada

eljezniki vagoniUporaba i koritenje prijevoznih sredstavaPromjene u mobilnim sredstvimaMjere za poboljanje odravanja i koritenjavagon

Tablica 2: Pregled smjernica za izradbu voznoga reda

prijevozu te mjera za poboljanje odra-vanja i koritenja vunih sredstava, a po-sebice na poboljanje rada strojnogaosoblja.

Smjernice voznoga reda za putnike iteretne vagone odnose se na uporabu ikoritenje prijevoznih sredstava, na mje-re poboljanja kvalitete putnikih vago-na, na promjene u mobilnim sredstvimate na mjere za poboljanje odravanjaputnikih i teretnih vagona. Dio smjer-nic voznoga reda jest i planska potrebaza kadrovima za izvrenje voznoga reda.

Poslovodna odluka o voznome redutemelji se na planu razvoja eljeznikogaprometa u ovisnosti o materijalno-tehnikim i kadrovskim resursima, asastoji se od:

- istraivanja potreb na meunarod-nome i unutarnjemu tritu prijevoz-nih usluga

- procjena opsega prijevoza- promjena u tokovima prijevoza

putnik i roba- stanja i iskoritenja infrastrukturnih

kapaciteta- stanja mobilnih resursa- stanja kadrovskih resursa- tarifne politike.

2.3 Mogue prilagodbe pri izradbiulaznih elemenata voznoga reda

Ve sada ulazne elemente infrastruk-ture treba razvrstavati prema novoj po-djeli prug na meunarodne, meuregio-nalne i lokalne pruge. Kod izradbe pla-nova za kapitalni remont neophodno jeistai i vrijeme njegova izvoenja kakobi se tomu mogla prilagoditi organizacijaputnikog i teretnog prijevoza te kako bise o tim promjenama mogli obavijestitikorisnici prijevoznih usluga te u meu-narodnome prijevozu strane eljeznikeuprave.

Vozna vremena izraunavaju se natemelju tri grupe podataka, i to podatakao pruzi, podataka o vlaku te podataka ovunome vozilu. Pravilnikom o voznomredu propisana je izradba voznih vreme-na u Poslovima vue vlakova iako je tojedna od temeljnih zadaa Slube zaizradbu voznog reda, posebice ako se priizradbi voznoga reda koristi informatikisustava ROMAN.

Sve ulazne elemente infrastrukture, patako i kolodvorske intervale i intervaleslijeenja, potrebno je obraditi informa-tiki.

Stalni informatiki napredak omogu-ava i odreene prilagodbe pri izradbiulaznih elemenata vunih vozila. Takoje danas mogue izraditi bazu podatakao svakome vunome vozilu (oko 400vozila) u kojima bi se nalazile i osnovnaobiljeja te vune osobine svakogavunog vozila.

Slino kao i kod elemenata vue vla-kova mogue je izraditi i bazu podatakas putnikim vagonima i njihovim osnov-nim obiljejima. Dodatno je potrebno in-formatiki pratiti i stanje te ispravnostputnikih vagona.

Ukupan teretni vagonski park prevelikje da bi se pratilo stanje svakog vagona.Zbog toga je dovoljno ulazne elementeraditi prema serijama i podserijamavagon (sada se teretni vagoni dijele naotvorene vagone, zatvorene vagone,plato-vagone i specijalne vagone).

Dobro planiranje prijevoznih tokovakao dijela ulaznih elemenata voznoga

reda mogue je postii ponajprije anali-ziranjem izvrenih prijevoza putnik irob te analizom redovitosti vlakova uputnikome i teretnome prijevozu ali iiskoristivosti tras vlakova. No, priizvrenju prijevoza ne provode se analizeiskoristivosti tras vlakova u teretnomeprijevozu. Pomicanje poetka primjenevoznih redova na kraj godine omoguavai usklaivanje ulaznih elemenata prije-voznih tokova putnik i rob s komerci-jalnim politikama H-Putnikog prijevo-za i H-Carga.

Vozni red izrauje se na temelju Pra-vilnika o izradbi voznog reda (3) kojiprua osnovne elemente koji su vezani uzizradbu voznoga reda. Precizno odrei-vanje ulaznih elemenata, radnih zadata-ka i materijala voznoga reda te rokova zapredaju trebalo bi regulirati Uputom zaizradbu voznog reda (u J-u je postojaloUputstvo o izradbi voznoga reda 49) ko-ja jo uvijek nije izraena na Hrvatskimeljeznicama. Tom uputom mogue jepotaknuti kvalitetu izradbe voznoga reda.

Poto su usvojene smjernice voznogareda i poto je donesena Poslovodnaodluka, prelazi se na obradu ulaznihelemenata voznoga reda kako bi se dobioprijedlog opsega prijevoza prema struk-turi, prema vrstama vlakova, prema re-lacijama te raspoloivim stabilnim i mo-bilnim sredstvima i raspoloivim ljud-skim potencijalima.

3.1 Obrada ulaznih elemenatavoznoga reda

Obrada ulaznih elemenata voznogareda obuhvaa poslove

- ustanovljavanja broja vlakova zaprijevoz putnik,

- ustanovljavanja broja vlakova zaprijevoz rob,

- izradbe plana manevarskoga osob-lja,

- izradbe plana rada vlakopratnogaosoblja te

- izradbe plana rada strojnoga osoblja.

3. OBRADA ULAZNIHELEMENATA I IZRADBAVOZNOGA REDA

Ustanovljavanjem broja vlakova dobi-ju se podatci o broju vlakova, o njihovimrelacijama, o njihovu sastavu, o dulji-nama i masama, o osiguranju vue vla-kova i turnusa vunih vozila i osoblj(posebice za putniki i teretni prijevoz)te o vremenskim normama povezivanjavlakova u unutarnjem i meunarodnomprijevozu. U putnikome prijevozu odre-uju se i domovni kolodvori vagon zaprijevoz putnik.

Plan manevarskoga rada izrauje se natemelju planiranih tokova tovarenih ipraznih vagona, a odreuje ranirnezadae i sastoji se od raspodjele mane-varskoga rada i plana sastavljanja teret-nih vlakova.

Plan rada vlakopratnoga osoblja izra-uje se za radna mjesta vlakovoe, kon-duktera, manevrista te voznoga manipu-lanta, i to prema:

- opsegu prometa vlakova u parovima- voznim kilometrima- broju radnih sati u danu.

Broj i sastav vlakopratnoga osobljaodreuje se prema namjeni i vanosti vla-ka te prema njegovu sastavu, a na temeljupotreb koje su ustanovljene organi-zacijom prometa vlakova.

Planom rada strojnoga osoblja odreu-je se vua vlakova odnosno turnusivunih vozila i rad vunoga osoblja.

3.2 Izradba voznoga reda

Izradba voznoga reda sastoji se odradnih zadaa:

- usklaivanja i usuglaavanja meu-narodnoga voznog reda

- izradbe pretprojekta- ugovaranja meunarodnoga putni-

koga i teretnoga voznoga reda- izradbe projekta voznoga reda- ustanovljenja voznoga reda- tehnike izradbe voznoga reda- prijelazne zapovijedi- donoenja i objavljivanja voznoga

reda.

Usklaivanje i usuglaavanje meuna-rodnoga voznoga reda radne skupineobavljaju se, zbog organizacije meuna-

rodnoga prijevoza s kvalitetnijomprijevoznom uslugom, na temelju StatutaEuropskoga foruma za vozni red vlakova(FTE).

Pretprojekt voznoga reda sadri pret-projekt meunarodnoga putnikoga voz-nog reda, pretprojekt meunarodnoga te-retnoga voznog reda te pretprojekt unu-tarnjega putnikoga i teretnoga voznogreda.

Projekt voznoga reda izrauje se nakonusklaivanja pretprojekta voznoga redai sadri dogovoreni vozni red, sastavevlakova i ustroj vue iz meunarodnogaprijevoza te korigirani pretprojekt voz-noga reda, sastave vlakova te organiza-ciju vue vlakova iz unutarnjega prije-voza. Korigirani projekt voznoga reda te-melj je za ustanovljavanje voznoga reda.

Prijelaznom zapovijedi propisuju semjere i postupci kod prijelaza s postoje-ega voznog reda na novi. Za donoenjeodluke o donoenju voznoga reda mje-rodavna je Uprava H-a i ona mora sa-dravati podatke o prestanku valjanostipostojeega voznog reda, o stupanju nasnagu i poetku primjene novoga voznogreda te o razdoblju valjanosti novogavoznog reda.

Poslovi izradbe voznoga reda prila-goavaju se meunarodnim eljeznikimpropisima s kojima su uslijedile ipromjene u stupanju na snagu voznogareda te promijene u odgovornosti priodreivanju ulaznih elemenata za meu-narodni i unutarnji vozni red. Promijeneu odgovornosti pri odreivanju ulaznihelemenata za izradbu voznoga reda prila-goene su smjernicama EU-a, kojeeljezniki sustav dijele na eljeznikuinfrastrukturu i eljeznike prijevoznike.Tako se i na meunarodnim konferenci-jama FTE odgovornost dijeli na mena-dere infrastrukturnih kapaciteta i na me-nadere tehnikoga planiranja u putni-kome i teretnome prijevozu.

3.3 Materijali voznoga reda

Izlazni elementi voznoga reda jesumaterijali voznoga reda koji su u slu-benoj uporabi te se koriste za pruanje

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 1110

obavijesti korisnicima eljeznikihusluga. Oni se sastoje od:

- grafikona voznoga reda- dodatka knjiici voznoga reda- knjiice voznoga reda- putnikoga voznoga reda- prometno-transportne upute- knjiice vlakopratnoga osoblja- izvadaka iz voznoga reda- prijelaznih zapovijedi- drugog materijala za slubenu

uporabu i za potrebe korisnikaprijevoza.

Okvirna organizacija FTE sudjeluje umeunarodnoj koordinaciji za izradbuvoznoga reda. Odnosi unutar FTE regu-lirani su Statutom FTE koji je usklaensa smjernicama EU-a, koje preporuajuotvorenost eljeznikih infrastruktura zasve eljeznike prijevoznike.

Najvanije planiranje kod izradbemeunarodnoga godinjega voznog redaine tehniko planiranje prijevoza (TP) imenadment kapaciteta (KM), a koordi-nacija tih dviju funkcija provodi se nameunarodnoj razini. U meunarodnomeprijevozu usklaivanje i usuglaavanjevoznoga reda obavlja se na meunarod-nim konferencijama FTE:

- IKKM - Meunarodna opsenakoordinacija Menadmenta kapaci-teta za putniki i teretni prijevoz

- TPP - Meunarodna koordinacijaTehnikog planiranja putnikogaprijevoza

- TPG - Meunarodna koordinacijaTehnikog planiranja teretnoga pri-jevoza.

Dogovori i zakljuci meunarodnihkoordinacija potanko se razrauju na rad-nim skupinama i na sastancima putni-koga i teretnoga prijevoza. Na temeljupostignutih dogovora kree se u izradbupretprojekta i projekta voznoga reda.

Pojedinano planiranje odvija se uetiri stupnja planiranja, i to od openitih

Slika 1: Materijali voznoga redaIzvor: Kauljar D.: Definiranje voznog reda za iznajmljivanje trasa teretnih vlakova, FPZ,Zagreb, 2003.

4. MEUNARODNI VOZNIRED I ZAKONSKAREGULATIVA

do detaljnih elemenata koji su vani zaizradbu meunarodnoga voznog reda. Taetiri stupnja planiranja jesu:

- FTE 1 - globalna konferencija

- FTE 2 - bilateralna i/ili multitelarnakonferencija u putnikom i teretnomprijevozu na kojoj sudjeluju Tehni-ko planiranje i Menadment kapa-citeta

- FTE 3 - globalna konferencija uputnikom i teretnom prijevozu

- FTE 4 - bilateralna i/ili multitelarnakonferencija za detaljno izglasava-nje u putnikom i teretnom prije-vozu.

Konferencije FTE 1 imaju teite naproizvodnome planiranju, a usuglaavajuse samo promjene dosadanjih globalnihnaloga i posebne ponude.

Planiranje na konferencijama FTE 2tei dodatnome produbljivanju planiranjaproizvodnje kao i daljnjemu nacional-nome planiranju, koje se nastavlja stalno.

Na globalnoj konferenciji FTE 3definiraju se zadae i ugovaraju promje-ne cjelokupne ponude u putnikom iteretnom prijevozu za novi vozni red.

Na konferencijama FTE 4 detaljno seizglasava o trasama putnikih i teretnihvlakova, odravaju se konferencijeEWP-a, odrava se zasjedanje redakcijeLIM te se odreuju mjere za prijenos uputnikom i teretnom prijevozu.

Osnovna zadaa FTE jest ta da moraosigurati okvire za konferencije koje supotrebne za odvijanje koordinacijskihfunkcija meu eljeznikim prijevoz-nicima. Ciljevi te zadae jesu

- optimalno oblikovanje meuna-rodnih veza bez potekoa

- optimalno izglasavanje cjelokup-noga sustava voznoga reda meueljeznikim prijevoznicima

- skraivanje zadravanja na gra-nicama

- racionalno sastavljanje vlakova kojiprelaze granice

- optimalno planiranje mobilnog ma-terijala i operative u meunarodno-me putnikom prijevozu.

Koordinacija menadmenta kapacitetaza putniki i teretni prijevoza svoju dje-latnost sve vie planira provoditi prekointernetskoga komunikacijskog sustavaPathfinder, koji slui za meunarodnousuglaavanje infrastrukturnih trasa vla-kova.

Organizacija FTE izdaje LIM (LivretInternational marchandises) odnosnomeunarodni vozni red u teretnomeprijevozu. Meunarodni vozni red LIMsadri meunarodne veze teretnogaprijevoza za pojedinane vagone i grupevagon na izabranim prugama.

U meunarodnome putnikome prije-vozu vonja vagon utvruje se na grup-nim raspravama i saima se u Europ-skome planu uvrtavanja vagona (EWP).

Analitiko kodiranje meunarodnihvlakova regulirano je UIC-objavama:

- UIC-objava 419-1 - Analitikokodiranje meunarodnih vlakova uputnikome prijevozu

- UIC-objava 419-2 - Analitiko ko-diranje meunarodnih vlakova u te-retnome prijevozu.

Iz analitikoga broja vlaka, koji imapet znamenaka, mogue je saznati vozili vlak u meunarodnome ili unutarnjemuprijevozu, vrstu vlaka, prometni smjer ilivezu te prometni pravac. Analitiki bro-jevi za vlakove utvruju se u okviruEuropskih konferencija.

Informatiki program ROMAN kojislui za izradbu voznoga reda ima i ug-raenu podrku za praenje iskoritenjatrasa vlakova, a sastoji se od sljedeihdijelova:

- ROMAN-D - planiranje (dizajn)voznoga reda

- ROMAN-C - proraun (kalkulacija)voznoga vremena

- ROMAN-S - simulacija voznogareda

- ROMAN-V - vrijednosti trase- ROMAN-DB - baza (datebase) trasa- ROMAN-E - izdavatvo.

Dizajn voznoga reda osposobljen je zaplaniranje i konstrukciju vlakova i sastojise od elemenata koji su sastavni dioizvje o mrei, a to su regije, tarifnejedinice, trase vlakova, prune dionice,slubena mjesta, sastavljanje vlakova idrugo.

5. INFORMATIKI PROGRAMROMAN

Slika 2: Koncept informatikoga programa ROMAN

Izvor: Roman Summary, Siemens, Nixdorf, 2000.

Kalkulacija voznoga vremena vlakovau potpunosti je integrirana u sustav RO-MAN, ali ima i mogunost eksternogakoritenja.

Simulacija je dio sustava ROMAN kojise stalno nadopunjava i nadograuje, ausmjerena je na izradbu planova voznogareda za vremenski raspon od par dana donekoliko mjeseci. Za izradbu simulacijekoristi se analiza voznoga reda, prijevoz-noga kretanja i infrastrukturnih kapa-citeta.

Razvoj simulacija usmjerava se premavisokome stupnju detalja, fleksibilnosti,transparentnome grafikome suelju srazliitim pregledima te prema dodatnojdokumentaciji za korisnike i izvoae.

Rezultati simulacije prikazuju se uTTS-korisnikom suelju koje se sastojiod grafikoga displeja, poruk i dijaloga.

Tablica 3: Struktura simulacije ROMAN

Izvor: Roman-S. Siemens Nixdorf, 2000.

Simulacija Vozno vrijeme(logistiki dio) (fiziki dio)

Kalkulacija Uesnici Proraun voznogaVlakovi, mogunosti vremena trase Kritine tokePrometnik vlakova

Baza Linije Usponi, krivineMjesta sastajanja Ogranienja brzineSkretanje signala Perfomanse vlakaVozni red, odustajanje

Osnovne rutine Listovi, upiti, dogaaji AlgoritmiPodijelePrometovanje

Osnovne funkcije ROMAN-Vrijed-nosti jesu kalkulacije omjera troka us-luge za vlakove, troka relacije, trokakalkulacija i kreiranja te osnovne studijeopravdanosti.

Baza podataka ROMAN-DB jest sre-dinji dio sustava ROMAN i s njim seradi kao sa zasebnom aplikacijom.

ROMAN-E omoguava izdavanje go-tovih materijala voznoga reda u knji-nome obliku.

Novi Zakon o eljeznici temelji se nasmjernicama EU-a, a Smjernica oraspodjeli kapaciteta i nametanju pristoj-bi (Smjernica 2001/14/EZ) bavi se prin-

cipima i postup-cima koji se pri-mjenjuju u odre-ivanju i ubira-nja pristojbi zaeljezniku in-frastrukturu iraspodjelom ka-paciteta eljez-nike infrastruk-ture. Njome sedefiniraju poj-movi poput mre-e, izvjea omrei, raspodje-le, zakrene in-f r a s t r u k t u r e ,

6. ULOGA VOZNOGA REDANAKON PRIMJENEZAKONA O ELJEZNICI

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 1312

Slika 3: Korisniko suelje ROMAN-Simulacija

Izvor: Roman-S. Siemens Nixdorf, 2000.

usklaivanja, plana poveanja kapaciteta,infrastrukturnoga kapaciteta, radnogavoznog reda i drugog.

Novi Zakon o eljeznici vozni reddefinira kao akt upravitelja infra-strukture koji odreuje vrijeme odlazakai dolazaka vlakova na kolodvore i staja-lita, vrijeme stajanja te zadravanja vla-ka potrebnog za sigurno obavljanje e-ljeznikog prometa.

U istome zakonu pojam trase vlakadefiniran je kao mogunost infrastruk-ture da osigura vonju vlaka izmeu po-lazita i odredita u odreenom vreme-nu.

Pod pojmom upravitelja infrastrukturepodrazumijeva se svako tijelo i poduzeekoje je odgovorno za uspostavljanjeeljeznike infrastrukture i za upravljanjenjome te ima sljedea zaduenja:

- odravanje postojee javne eljez-nike infrastrukture

- raspodjelu infrastrukturnih kapaci-teta

- odreivanje pristojbi za uporabu in-frastrukture

- reguliranje, sigurnost i nadzor nadprometom vlakova

- izradbu i objavljivanje voznihredova

- izradbu Izvjea o mrei- voenje propisanih evidencija,

podataka i dokumenata- izradbu statistikih podataka.

Izvjee o mrei mora biti dostupnosvakome eljeznikome prijevozniku uzodreenu naknadu, a njegovi osnovnielementi jesu:

- prikaz infrastrukture- informacije o uvjetima pristupa

eljeznikoj infrastrukturi- raspodjela kapaciteta- principi utvrivanja pristojbi za

koritenje infrastrukture.

Dosadanji materijalno-tehniki resur-si infrastrukture postat e sastavni dio Iz-vjea o mrei i usklaeni s novim ele-mentima.

Visina pristojbe za uporabu infrastruk-ture utvruje se prema ostvarenim kilo-metrima, sastavu, teini, brzini, osovins-kome pritisku te prema trajanju kori-tenja infrastrukture.

Prigodom usuglaavanja raspodjeletrasa upravitelj infrastrukture duan je

udovoljiti svim zahtjevima za infrastruk-turnim kapacitetom, a ako u sluajupreoptereenosti to nije u mogunosti, natemelju analize kapaciteta treba odreditiprioritet, vodei rauna o vanosti odre-ene usluge. Takoer, upravitelj infra-strukture s prijedlogom voznoga reda ob-vezan je upoznati sva prijevoznika po-duzea i traiti njihovo pismeno oito-vanje koje mora biti dostavljeno u odre-enome roku, koji nee biti dulji odmjesec dana.

Vanija iskustava u djelovanju upra-vitelja infrastrukture mogu se pronaikod DB-Netza, koji svoj sustav temeljena kategorizaciji prug te na po tri trasnaproizvoda u putnikome i teretnome pri-jevozu. (tablica 4).

U putnikome prijevozu trasni proiz-vodi dijele se na:

- ekspresne trase- takt-trase- ekonomske trase.U teretnome prijevozu trasni proizvodi

dijele se na:- ekspresne trase- standardne trase- krune trase.

Drugi subjekt u eljeznikome sustavujesu eljezniki prijevoznici koji supravne osobe registrirane u RepubliciHrvatskoj ija je osnovna djelatnostpruanje uslug prijevoza stvari iliputnik u eljeznikome prometu. Da bimogao obavljati prijevozne usluge, svakieljezniki prijevoznik mora posjedovatilicenciju za obavljanje prijevozne uslugete uvjerenje o sigurnosti.

Gledajui osnovna obiljeja voznogareda i novoga Zakona o eljezniciposlove voznoga reda za eljeznikeprijevoznike mogue je sloiti u grupe:

- praenje tokova prijevoza putnik irob

- izradba plana vlakova za obavljanjeprijevozne usluge koji se sastoji od:- relacija vlakova- vremena polazaka, dolazaka, vo-

nje i sastavljanja vlakova u slu-benim mjestima

- kalendara prometovanja- proraun potrebnih voznih sredstava

s odgovarajuim obiljejima

- proraun trokova vlakova- simulacija vlakova- analiza izvrenja voznoga reda- izdavanje odreenih materijala

voznoga reda i druge.

U velikoj mjeri novi Zakon o eljezniciutjecat e na poslove izradbe voznoga re-da. To je shematski prikazano na slici 4.

Tri su vana elementa utjecala na raz-vijanje novoga ustroja eljeznikoga pro-meta, a to su:

- potreba za smanjenjem ukupnihtrokova u eljeznikome prometu

- razvitak ekoloke svijesti i potrebeza zatitom okolia te

- udruivanje europskih zemalja uEuropsku uniju.

Temeljna promjena jest razdvajanjejedinstvenoga eljeznikog sustava naeljezniku infrastrukturu i na eljez-nike prijevoznike. Tim putem u procesurestrukturiranja krenule su i Hrvatske e-ljeznice. Proces restrukturiranja Hrvat-skih eljeznica ima niz utjecaj na svesegmente funkcioniranja poduzea patako i na podruje voznoga reda. Ponaj-prije je potrebno redefinirati poslovevoznoga reda kao osnovnoga proved-benoga plana prometa vlakova za prije-voz putnik i roba te vlakova za eljez-nike potrebe.

Osim tehnolokih promjena, unapre-enje voznoga reda mogue je provesti i

Tablica 4: Kategorije pruga DB-Netza

Vrsta pruge Kategorija prug Brzina (km/h) Vrsta prometaDaljinska F1 preko 200 Brzi

Daljinska F2 161 - 200 Sve vrste

Daljinska F3 101 - 160 Mjeoviti

Daljinska F4 101 - 160 Brzi regionalni

Daljinska F5 101 - 120 Meuregionalni spori

Daljinska F6 101 - 160 Preteno putniki

Brza Z1 do 100 Mjeoviti

Brza Z2 do 50 Mjeoviti

Gradska S1 Iskljuivo gradski

7. ZAKLJUAK

primjenom informatikih, ekonomskih,pravnih i organizacijskih znanosti pridefiniranju naina izradbe voznoga reda.Promjene se mogu provoditi kroz odre-ene operativne mjere u postojeim uvje-tima ali i mjere koje je potrebno pripre-mati za primjenu novoga Zakona oeljeznici.

Pri sadanjemu nainu izradbe voz-noga reda mogue je unaprijediti:

- definiranje Osnova za izradu smjer-nica voznog reda te Smjernica voz-noga reda

- nain pripremanja ulaznih eleme-nata voznoga reda, koji je prilago-en za informatiku obradu

- usklaivanje komercijalnih politikaprofitnih linija s ulaznim elementi-ma voznoga reda

- izradbu materijala voznoga reda.

Ulazni elementi obrauju se u dva di-jela. Prvi dio ini izradba osnov za iz-radbu smjernic voznoga reda koje obra-uju analize izvrenih prijevoza i posto-jee stanje materijalno-tehnikih resursa.Drugi dio su smjernice kojima se dajuprocjene prijevoza za novi vozni red i po-trebno stanje te mjere i poboljanja ma-terijalno-tehnikih resursa infrastrukturei eljeznikih vunih i vuenih vozila.

Sve ulazne elemente potrebno je pri-premiti za informatiku obradu, zbog

toga to je i u informatikome sustavuROMAN vidljivo to da su sva takvarjeenja (ROMAN-D - planiranje vozno-ga reda) prilagoena kvalitetnoj obradielemenata voznoga reda.

Isto tako je elemente voznoga reda mo-gue koristiti i za druge poslove na Hr-vatskim eljeznicama, pa je tako mogueuskladiti izradbu smjernic za putniki iteretni prijevoz s poslovnim planovimai komercijalnim politikama H-Putni-kog prijevoza i H-Carga.

Na Hrvatskim eljeznicama trenutanone postoji razdioba poslova na:

- menadment kapaciteta

- menadment tehnikoga planiranjaprijevoza (u putnikom i teretnomprijevozu)

To je neophodno ustrojiti ako seoekuje to da Hrvatske eljeznice imaju

Slika 4: Izradba voznoga reda u uvjetima novoga Zakona o eljeznici

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 1514

Adresa autora:Mr. sc. Draen KauljarHrvatske eljezniceZagreb, Mihanovieva 12

LITERATURA

1. Bogovi, B.: Organizacija eljezni-

kog prometa, Fakultet prometnih zna-

nosti, Zagreb, 1987.

2. Kovaevi, P.: Ekspolatacija elez-

nica, ZJ, Beograd, 1976.

3. ivkovi, S.: Ekspolatacija eleznica,

eleznika struna biblioteka, Beo-

grad, 1960.

4. Bogovi, B.: Ekonomika eljeznikog

prometa, Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb, 1994.

5. Horvat, L.: Osnove eljeznikog pra-

va, Fakultet prometnih znanosti, Za-

greb, 1998.

6. Kauljar, D.: Definiranje voznog reda

za iznajmljivanje trasa teretnih vlako-

va - Magistarski znanstveni rad, Fa-

kultet prometnih znanosti, Zagreb,

2003.

7. Strugar, M., Gazdek, D., palj, D.,

Tomi, D., Pintar, ., Dragovi, L.,

Lasi, S.:

Pravilnik o uporabi voznog reda 3,

Hrvatske eljeznice, Zagreb, 1997.

8. Davidovi, D.: Pravilnik o izradi

voznog reda 4, Zajednica jugoslaven-

skih eljeznica, Beograd, 1988.

9. Davidovi, D., Hristovski, S., Boko-

vi, V., Lubarda, I., Kamenica, B.,

Spasi, D., Pani, ., Velian, B.,

Horvatinovi, F.:

Uputa o izradi voznog reda 49, Zajed-

nica jugoslavenskih eljeznica, Beo-

grad, 1988.

10. Koulj, T.: Uputstvo o tehnikim nor-

mativima i podacima za izradu i izvr-

enje voznog reda, Zajednica jugo-

slavenskih eljeznica, Beograd, 1989.

11. UIC Objava 419-1: Analitiko kodi-

ranje meunarodnih putnikih vlako-

va, UIC Meunarodna eljeznika

organizacija, Pariz, 1993.

12. UIC Objava 419-2: Analitiko kodi-

ranje meunarodnih teretnih vlakova,

UIC Meunarodna eljeznika orga-

nizacija, Pariz, 1993.

13. Zakon o sigurnosti u eljeznikom

prometu 603, MPPV, Zagreb, 1992.

14. Zakon o Hrvatskim eljeznicama,

MPPV, Zagreb, 1994.

15. Zakon o eljeznici, MPPV, Zagreb,

2003.

16. Smjernica o raspodjeli kapaciteta i na-

metanju pristojbi 2001/12/EZ, Europ-

ska unija, 2001.

17. Osnove i smjernice za izradu voznog

reda 1992/93, Hrvatsko eljezniko

poduzee, Zagreb, 1991.

18. Statut Europskog foruma za vozni red

vlakova, UIC, Pariz, 1996.

19. Trassenpreis-System 2001, DB Netz

AG, Mainz, 2000.

20. Pathfinder, FTE, eCenter SBB, 2001.

21. Pathfinder Betriebskostenmodel ABO,

FTE, eCenter SBB, 2001.

22. Projektni zadatak za izradbu odrednica

voznog reda za 2003, Hrvatske eljez-

nice, Zagreb, 2002.

23. Tehniki uvjeti infrastrukture za izrad-

bu voznog reda 2001/2002, Hrvatske

eljeznice, Zagreb, 1999.

24. Planiranje stanja vozila za vozni red

2000/01, Hrvatske eljeznice, Zagreb,

2000.

25. Roman Summary, Siemens Nixdorf,

2000.

26. Roman-S. Siemens, Nixdorf, 2000.

struan i kvalitetan udio u radu na me-unarodnome prijevoznome tritu.

Informatika obrada elemenata vozno-ga reda omoguava i unapreenje izradbeali i samih materijala voznog reda kojise mogu koristiti i za slubenu uporabuali i za korisnike prijevoza.

Taj dio promjena pri izradi voznogareda mogue je regulirati izradbomUpute o izradbi voznog reda, koja u H-u trenutano ne postoji.

Za to kvalitetniju prilagodbu H-anovome Zakonu o eljeznici potrebno je:

- pokrenuti prilagodbu H-ovihpropisa novim radnim uvjetima

- prilagoditi poslovanje trasnimproizvodima

- redefinirati poslove voznoga reda.

U prvome redu prilagodba propis od-nosi se na redefiniranje ulaznih eleme-nata voznoga reda koje je nakon primjeneZakona o eljeznici potrebno razvrstatina elemente eljeznike infrastrukture ina elemente eljeznikih prijevoznika.Elementi eljeznike infrastrukture izra-uju se kroz Izvjee o mrei te krozPristojbe o koritenju eljeznike infra-strukture, dok se elementi eljeznikihprijevoznika izrauju kroz Zahtjev za do-djelu kapaciteta. Da bi Zahtjev za dodjelukapaciteta bio pripremljen kvalitetno, e-ljezniki prijevoznici za svoju internuuporabu moraju izraditi i Plan vunih vo-zila, Plan osiguranja vagona te Plan radaosoblja.

Plaanje kapaciteta infrastrukturepokree promjene u komercijalnomepristupu H-Putnikog prijevoza i H-Carga koji u bliskoj budunosti sve viemoraju prihvaati poslovanje prematrasnim proizvodima.

Restrukturiranje Hrvatskih eljeznicanee se moi provesti kvalitetno bezunapreenja i redizajna poslova izradbevoznoga reda, ali ni bez redefiniranjaodnosa izmeu organizacijskih jedinicaunutar H-a to je kvalitetno mogueprovesti ustrojem poslova voznoga redau H-Putnikom prijevozu, H-Cargu teu Poslovima vue vlakova.

TEHNIKO-TEHNOLOKA I EKONOMSKAOPRAVDANOST OSNIVANJA CENTRA

H-CARGA SISAK

SAETAK:

TEHNIKO-TEHNOLOKA IEKONOMSKA OPRAVDANOSTOSNIVANJA CENTRA H-CARGASISAK

Hrvatske eljeznice kao najveikopneni prijevoznik jedine mogu po-krenuti aktivnosti oko stvaranja kop-nenoga prijevoza kao jedinstvene cje-line u kojoj sudjeluju i eljezniki i ces-tovni promet. To se ponajprije odnosina razvijanje kombiniranoga i inte-gralnoga prometa te na formiranje lo-gistikih centara H-Carga u kojimabi se nakupljala roba te u kojima bi seobjedinjavali svi segmenti u prijevoz-nome lancu.

U gradu Sisku i upaniji sisako-moslavakoj velika je uloga eljezni-koga teretnoga prijevoza te je neop-hodno istraiti mogunost izgradnjelogistikog centra H-Carga u Siskukao pograninoga pristaninogaindustrijskoga te rasporednoga logis-tikog centra.

Svojom inicijativom za formiranjelogistikoga centra H-Carga Sisak

Hrvatske eljeznice bi u velikoj mjeripridonijele i ukupnome razvitku pro-meta u cijeloj upaniji, a Sisak bi sekao prometno sredite bolje pozicioni-ralo u ukupnome prijevoznom lancuprema Bosni i Hercegovini.

UDK: 625.11Autori:Alen Krii, dipl. ing.,Hrvatske eljezniceDavor Karatur, dipl. ing.,Hrvatske eljezniceIrena Kuan, dipl. ing.,Hrvatska gospodarska komora,K SisakRecenzent:dr. sc. Stjepan Boievi, dipl. ing.Hrvatske eljeznice

SUMMARY

THE TECNICAL AND TECH-NOLOGICAL ECONOMIC FEASI-BILITY OF ESTABLISHING THECROATIAN RAILWAYS CENTREIN SISAK

Croatian Railways, as the largestland carrier, are the only carrier withthe ability to set in motion activites re-garding the creation of land transpor-tation as a unique whole in which roadand rail transportation will coopezrate.Thes primarily refers to the devel-opment of intermodal and integraltransportation and the formation of alogistics centre of the Croatian Rail-ways Cargo Dept. in which goods wouldbe collected and all segments in thetransportation chain would be united.

The role of the railway freighttransportation ih the town of Sisak andin the Sisak-Moslavina County is agreat one and it is imperative to ex-plore the possibility of establishing alogistics centre of the Croatian Rail-ways Cargo Dept. in Sisak as a borderstation and an industrial and distribu-tional logistics centre.

With their initiative to establish thelogistics centre of their Cargo Dept.,Croatian Railways would to a greatdegree contribute to the total develop-ment of traffic in the entire county andSisak, as a traffic centre, would be put

in a better position in the total trans-portation chain towards Bosnia anHerzegovina.

ZUSAMMENFASSUNG

TECHNISCH-TECHNOLO-GISCHE UND WIRTSCHAFT-LICHE BERECHTIGUNG FRGRNDUNG DES ZENTRUMS HCARGO-SISAK

Die Kroatischen Eisenbahnen als dergrte Befrderrer am Festland, sind dieeinzigen imstande, die Aktivitten fr dieBelebung des Landverkehrs als einereigenartigen Einheit in Bewegung zusetzen, an der sowohl der Bahn- als auchStraenverkehr teilnehmen sollte. Dasbezieht sich vor allem auf die Entwick-lung der kombinierten und integriertenBefrderung und auf die Grndung derlogistischen Zentren von H Cargo, indenen die Waren gesammelt und alleSegmente in der Transportkette zu-sammengebunden sollten.

Die Rolle der Befrderung der G-ter mit der Bahn in der Stadt Sisak undin der Region von Sisak-Moslavina istvon groer Bedeutung und es ist unent-berlich, die Mglichkeit fr das logisti-sche Zentrum, von H Cargo in Sisak,als ein Grenz-, Abfertigungs-, industrie-lles und logistisches Zentrum zu unter-suchen.

Die Kroatischen Eisenbahnen wr-den mit ihrer Initiative fr die Grndungdes logistischen Zentrums H CargoSisak in groem Ausma zur gesamtenEntwicklung der Verkehrs in der ge-samten Region beitragen, und Sisakwrde als ein Verkehrszentrum einebessere Position in der gesamten Trans-portkette nach Bosnien und Herzegowinagewinnen.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 1716

1. UVOD

Republika Hrvatska postala je zemljakandidat za ulazak u Europsku uniju, aslubeni pregovori oko njezina ulaskapoet e ve poetkom 2005. Osnovnazadaa pregovora jest prihvaanjepolitikih i ekonomskih kriterija teprilagoavanje Hrvatske steevinamaEU-a kroz 29 podruja. Prvi stupanj togasloenog procesa jest provjera putemniza multilateralnih i bilateralnih sasta-naka s kandidatima. Oni Europskojkomisiji omoguavaju predstavljanjepravne steevine Zajednice odnosnougovor, zakon i pravnih postupaka EU-a, na osnovi ega se moe odrediti jesuli drave podnositelji zahtjeva spremneprimijeniti tu steevinu. Nakon toga sli-jede detaljni pregovori oko pojedinanihpolitika. Poglavlja acquis communa-utaire koja su posebice zanimljiva usmislu regionalnoga razvoja i razvojakopnenoga prijevoza tiu se transporta izatite okolia.

Prema miljenju Europske komisije zapodruje transporta bit e potrebnouloiti dodatni zakonodavni napor urazdoblju od pet godina, a za podrujezatite okolia procijenjena je potrebadodatnih zakonodavnih intervencija.

U skorijoj budunosti moe se oeki-vati cjelokupna projekcija situacije u Hr-vatskoj zbog zajednikoga rada na prila-godbi kriterija kao i formuliranje pred-pristupne strategije za RH. Za to kvali-tetniju prilagodbu EU osigurava pred-pristupne programe ISPA (Program zarazvoj prometne infrastrukture i zatiteokolia,) Separd (Program za razvojpoljoprivrede) te Phare ili Cards (progra-mi za institucionalnu izgradnju).

Podruje prometa jedno je od najva-nijih podruja zbog toga to Hrvatskaprirodno ima dobar prometni poloaj inalazi se na sjecitu prometnih koridora.Danas je u Hrvatskoj stanje prometnogasustava loe, i to zbog niza razlog.Naime, jo uvijek se osjeaju posljediceDomovinskoga rata (odreeni tokoviroba preusmjereni su na druge koridore,dio domae industrije je uniten, a icjelokupna prometna infrastrukture je

zaputena), a za razvoj svih vrsta prometapotrebna su velika novana ulaganja. Dabi se predpristupni programi to bolje is-koristili za podruje prometne infrastruk-ture, potrebno je pokrenuti to kvalitet-nije projekte, i na tome polju Hrvatskeeljeznice imaju veliku obvezu i zadau.

U cijeloj Europi eljezniki prometprolazi proces restrukturiranja i moder-nizacije koji usmjeravaju smjernice EU-a, Bijela knjiga i drugi dokumenti. Utome procesu osnova je razdvajanjejedinstvenoga eljeznikog sustava naeljezniku infrastrukturu i na eljez-nike prijevoznike. U taj proces aktivnosu ukljuene i Hrvatske eljeznice. Napodruja eljeznike infrastrukture Hulae u podizanje kvalitete prug koje suod meunarodne vanosti te s lokalnomupravom trai rjeenje za funkcioniranjeprug od lokalne vanosti. Na podrujueljeznikih prijevoznika proces restruk-turiranja ide u smjeru stvaranja dvajuprijevoznika, i to H-Carga i H-Putnikog prijevoza.

Hrvatske eljeznice kao najvei kop-neni prijevoznik jedine mogu pokrenutiaktivnosti oko stvaranja kopnenog pri-jevoza kao jedinstvene cjeline u kojoj su-djeluju i eljezniki i cestovni promet.To se ponajprije odnosi na razvijanjekombiniranog i integralnog prometa tena formiranje logistikih centara H-Carga, u kojima bi se nakupljale robe iobjedinjavali svi segmenti u prijevozno-me lancu.

Uloga logistikih centara H-Cargajest:

- razvijanje suradnje s cestovnimprijevoznicima (jedinstveni kopneniprijevoz)

- razvijanje kombiniranog i integral-nog prijevoza

- nakupljanje roba na jednome mjestu- objedinjavanje razliitih vrsta prije-

voza (konvencionalni, kombinirani,integralni, komandni)

- pruanje cjelokupne prijevozneusluge na jednome mjestu

- razvijanje suradnje s rijenim ipomorskim prijevoznicima

- kvalitetnije povezivanje s lukama ipristanitima

- racionalizacija rada i smanjenje tro-kova, a time i smanjenje cijene prije-vozne usluge

- jaanje uloge H-Carga na meu-narodnome i domaem prijevoznomtritu

U logistikim centrima H-Cargapotrebno je osigurati:

- skladitenje i distribuciju pa i paki-ranje robe

- otvaranje carinskih ispostava- ugostiteljstvo i hotelijerstvo te ban-

karstvo- parkiralini prostor i prilazne pro-

metnice- zbrinjavanje otpada.

Dosadanja iskustva pokazuju to da suu Republici Hrvatskoj slobodne zone for-mirane samo uz cestovne prometnice ipomorske luke. Razvijanjem logistikihcentara H-Carga stvorili bi se uvjeti zaformiranje slobodnih zona uz eljeznikeprometnice.

Logistiki centri H-Carga potiu raz-vijanje suradnje H-Carga sa pediterima,organizatorima prijevoza i logistiarima.Isto tako, u meunarodnome prijevozuotvaraju prostor za kvalitetniji nastup ali iza udruivanje u meunarodne grupacije.

eljezniki promet ekonomski je ispla-tiv na veim udaljenostima i u prijevozuveih koliina roba. Zbog toga su logis-tiki centri H-Carga potencijalni poet-ni i zavrni kolodvori vlakova u teret-nome prijevozu, koji omoguavaju na-kupljanje veih koliina roba za pojedinepravce, bolju iskoritenost teretnih vla-kova te kvalitetnije koritenje vue vla-kova i teretnih vagona. Osim na smanje-nje ukupnih trokova, sve to utjee i na:

- bolje planiranje rada vlakova iorganizaciju prijevoza

- veu iskoritenost radne snage- utedu energije- zatitu okolia i razvitak ekoloke

svijesti.

Osim to se u logistikim centrima H-Carga mogu obavljati razliite djelat-nosti, oni prema svome poloaju mogubiti:

- regionalni- luki i pristanini- pogranini- ostali.

Regionalne logistike centre potrebnoje formirati u sreditima regij (Zagreb,Rijeka, Split, Osijek i Varadin) i njihovaosnovna funkcija jest razvijanje kopne-noga prijevoza prema geografsko-politikoj podjeli Republike Hrvatske.

U velikoj mjeri uloga eljeznikoga te-retnoga prijevoza ovisi o dobroj suradnjis lukama i pristanitima te o organizacijirada tako da logistike centre H-Cargatreba formirati i uz vee luke i uz prista-nita.

Da bi H-Cargo trase vlakova na H-ovim prugama koristio to bolje, ali i dabi imao to vaniju ulogu na meunarod-nome tritu, potrebno je definirati ipogranine logistike centre.

Ostale logistike centre mogue je for-mirati uz vea industrijska sredita (Ku-tina, Slavonski Brod i drugi) ili uz veerasporedne kolodvore (Ogulin, Knin idrugi).

U gradu Sisku i upaniji sisako-moslavakoj uloga eljeznikoga teret-nog prijevoza je velika te je neophodnoistraiti mogunost izgradnje logistikogcentra H-Carga u Sisku, i to kao:

- pograninog (blizina granice s Bos-nom i Hercegovinom)

- pristaninog (blizina rijenogapristanita Crnac, rijeka Sava)

- industrijskog (INA-Rafinerija nafteSisak, eljezara Sisak i drugi)

- rasporednoga logistikoga centraH-Carga.

upanija sisako-moslavaka smjete-na je u sredinjem dijelu Republike Hr-vatske jugoistono od grada Zagreba i

prostire se na povrini od 4.463 km_.Sredite te upanije ini grad Sisak kojije njezino administrativno, kulturno igospodarsko sredite.

Na podruju upanije glavnu gospo-darsku djelatnost ini industrija s poseb-nim naglaskom na energetici, naftnojindustriji, petrokemijskoj i kemijskoj in-dustriji, metalurgiji i metalopreraiva-koj industriji, poljoprivredi i umarstvu.

Najvanije zemlje izvoza su Bosna iHercegovina, Austrija, Italija i Slovenijate su iz toga vidljivi i smjerovi kretanjaroba i kapitala. U prva etiri mjeseca2004. vanjsko-trgovinska razmjenaupanije sisako-moslavake iznosisuficit od 38,2 milijuna dolara.

Geoprometni poloaj upanije defi-niran je:

- prometnim povezivanjem juneHrvatske i sredinjega dijela Bosnei Hercegovine u smjeru zapadneEurope

- prirodnom i gospodarskom usmje-renou susjednih zemalja premaJadranu, Posavini i Slavoniji.

Danas je geoprometni poloaj odreensustavom dravnih cestovnih pravacaprema Zagrebu, Slavonskom Brodu,Karlovcu te prema Bosni i Hercegovini,i to onih od europske (E 70) i dravnevanosti. Ukupnu cestovnu mreu u u-paniji ini 11 dravnih cesta, 81 u-panijska cesta te niz lokalnih cesta. Upostojeoj hrvatskoj cestovnoj mreiSisak ne lei izravno ni na jednoj magi-stralnoj prometnici. Glavna prometnicana X. paneuropskom koridoru (tzv. po-savski koridor) lei sjevernije od rijekeSave, a spoj Siska s postojeom autoces-tom ne zadovoljava kakvoom kolnika.Glavna prometnica koja povezuje Bano-vinu i Zagreb vodi kroz Petrinju, a pokrajSiska tek prolazi.

Osnovni problemi u cestovnome pro-metu u upaniji sisako-moslavakojjesu:

- preoptereenost prometa na cestiSisak - Zagreb

- u pograninim zonama cestovnamrea ne zadovoljava potrebe itehnike uvjete

- promet nije u skladu s koliinom istanjem prometnica

- kritine dionice u gradskom i pri-gradskom prijevozu

- nedovoljna prometna povezanostpojedinih regija unutar upanije supanijskim sreditem.

Osnovni potencijali u cestovnome pro-metu ogledaju se u:

- povoljnome geoprometnome polo-aju (prolazak X. paneuropskogaprometnoga koridora)

- raskriju prometnica- blizini Zagreba- blizini zrakoplovne luke.

Osnovne nedostatke cestovne mree udobroj mjeri moe nadomjestiti eljez-nika mrea kroz Sisak. U postojeojeljeznikoj mrei Sisak lei na ogrankuX. koridora (posavskoga koridora) kojiini alternativu sjevernome ogranku. Kaosastavni dio X. paneuropskoga promet-noga koridora Sisak ima velike mogu-nosti za razvoj logistikoga centra H-Carga u ovome dijelu Europe.

eljezniku infrastrukturu upanijesisako-moslavake ine dijelovi magis-tralne pruge I. ranga:

- Novska - Dugo Selo- Novska - Sisak - Zagreb- Sunja - Volinja - dravna granica s

Bosnom i Hercegovinom..

Na podruju upanije sisako-mosla-vake nalaze se dijelovi lokalnih pruga:

- Banova Jaruga - Peli- Sisak Caprag - Karlovac (u prekidu).

Osnovni problemi eljeznikoga pro-meta u upaniji sisako-moslavakojogledaju se u:

- potrebi za kapitalnim remontompostojeih pruga

- stanju signalno-sigurnosnih ureajai kolodvorskih postrojenja

- neodgovarajuoj razini uslug isadraja.

Osnovni potencijali eljeznikoga pro-meta u toj upaniji jesu:

- eljeznika infrastruktura sastavni jedio X. paneuropskoga prometnogakoridora

- mogunost razvoja kombiniranogprometa

2. ULOGA LOGISTIKIHCENTARA H-CARGA

3. PROMETNO-GOSPO-DARSKI POLOAJ SISKAU REGIJI I U REPUBLICIHRVATSKOJ

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 1918

Slika 1: Shematski prikaz eljeznikoga kolodvora Sisak Caprag s okrujem

- lociranost velikih privrednih subje-kata

- veza s Bosnom i Hercegovinom.U Republici Hrvatskoj upanija sisa-

ko-moslavaka pokriva sredinji diomree rijenih plovnih putova, a ine ih:

- rijeka Sava, koja je plovna od uaVelikog Struga do ua Kupe (oko117 km). To je meunarodni plovniput IV. kategorije

- rijeka Kupa, koja je plovna od uau rijeku Savu do ua rijeke Odre uKupu (oko pet km).

Plovni put rijeke Save do Siska uklju-en je u europsku mreu plovnih putovaVII. koridora (tzv. dunavski koridor).

Osnovni problemi u vodnome prometuogledaju se u:

- stanju graninih rijeka i korita rijeka- regulaciji pliaka- problemu navoza- neureenosti pretovarnih i skla-

dinih mjesta.

Osnovne potencijale vodnoga prometaine:

- blizina Jadranskoga mora i najveeluke Rijeka

- neposredna blizina industrijskinajrazvijenijega dijela Hrvatske

- dobra povezanost s kopnenim obli-cima prijevoza.

U Sisku eljezniki teretni prijevozodvija se u dva eljeznika kolodvora, ito u kolodvorima Sisak i Sisak Capragte na nizu industrijskih kolosijeka. Veiopseg robnoga rada, lokacija industrije,poloaj novoga pristanita Crnac,razdvajanje prug te alociranje teretnogaprijevoza iz gradskoga sredita otvarajumogunost za formiranje logistikogacentra H-Carga na podruju kolodvoraSisak Caprag.

Uloga logistikoga centra H-CargaSisak jest viestruka, a jedna od sadanjihosnovnih zadaa jest bolja povezanostH-a sa sisakom industrijom i indus-trijom njegove okolice. Jedan dio podu-

zea povezan je i s industrijskim kolo-sijecima, kao to su:

- u kolodvoru Sisak:- tvornica Segestica- Herbos- pristanite i skladite

- u kolodvoru Sisak Caprag:- INA Rafinerija, Pogon II ret

(suupotrebljiva HEP-Termoelek-trana)

- eljezara Mechel

U industrijskome kolodvoru INARafinerije posluivanje se izvodi kolo-dvorskom manevrom prema posebnomesporazumu izmeu H-a i INE na primo-predajne kolosijeke, a daljnje manipu-liranje izvodi manevarska lokomotivavlasnika industrijskih kolosijeka. U tomekolodvoru bilo je otpremljeno 6.873 va-gon s 323.984 ton, a prispjelo je 1.514vagon s 79.078 ton.

S industrijskoga kolosijeka HEP-a doprimopredajnih kolosijeka INE vagonskepoiljke HEP-Termoelektrane manipu-lira manevra INA Rafinerije premanjihovu posebnome sporazumu.

S toga kolosijeka bilo je otpremljeno3.159 vagon s 160.650 ton, a u njegaje prispio jedan vagon s 50 tona. Stanjeindustrijskih kolosijeka INA Rafinerijezadovoljava. Vlasnik kolosijeke odravaredovito, a pregledava ih mjerodavnasluba H-a. Ukoliko njihovo stanje nezadovoljava, na njima se zabranjuje rad.

Vaganje poiljaka izvodi se na ININOJvagi prema H-ovu odobrenju. Uslugese naplauju u skladu s HRT 153.

Industrijski kolosijek HEP-Termoelek-trane je u ispravnome stanju.

Posluivanje industrijskoga kolosijekaeljezare Mechel izvodi se kolodvor-skom manevrom prema posebnome spo-razumu izmeu H-a i Mechela na pri-mopredajne kolosijeke. Daljnji rad izvodimanevarska lokomotiva vlasnika indus-trijskih kolosijeka odnosno Mechela.U 2003. bilo je otpremljeno 25 vagon s8.928 ton tereta, a prispjelo je 1.620vagon s 65.065 ton. Velikim dijelomindustrijski kolosijeci eljezare Mec-hel su u loemu stanju te su neki kolo-sijeci zatvoreni. Vaganje poiljaka izvodise na vagi vlasnika, i to prema H-ovuodobrenju. Usluge se naplauju u skladus HRT 153.

U kolodvoru Sisak Caprag u 2003.transportni rad iznosio je 13.438 vagoni 635.251 tona robe. Kolodvorska mane-vra izvodi posluivanje industrijskih ko-losijeka INA Rafinerije, eljezare Mec-hel te kolodvora Sunja, Majur, Volinjai Sisak. Transportni rad kolodvora SisakCaprag iskljuivo je vezan za:

- INA Rafineriju- HEP-Termoelektranu- eljezaru Mechel.

Kolodvorska manevra redovito poslu-uje i kolodvore Sunja, Majur i Volinja

te to trenutano oteava rad. U kolodvoruSisak Caprag nema kolodvorske manev-re koja bi u te kolodvore dostavila vagoneza utovar, a potom ih vukla do kolodvoraSisak Caprag na daljnju otpremu.

Danas ne postoji fizika veza izmeueljeznikoga kolodvora Sisak Caprag spristanitem Crnac ali u budunosti bise uz odreena ulaganja mogla usposta-viti ta veza.

U Sisku ne postoji kontejnerski termi-nal iako su pokrenute odreene inicijati-ve lokalne uprave za njegovu izgradnju.

U Sisku prijevoz komandnih poiljakaorganizira H-ova tvrtka ker Agit -Dom Express.

Postoje odreeni otvoreni i zatvoreniskladini prostori te parkiralini prostorkoji se moe iskoristiti kvalitetno zabudui logistiki centar H-Carga Sisak.

Od ostalih djelatnosti za kvalitetnofunkcioniranje logistikoga centrapotrebno je osigurati:

- odnose i suradnju s carinskomispostavom

- gospodarsko udruivanje sa pedi-terima i logistiarima

- distribuciju i pakiranje robe- bankarsku djelatnost- ugostiteljsku i hotelijersku uslugu.

Razvijanje logistikog centra H-Carga Sisak utjecat e pozitivno i na or-ganizaciju eljeznikoga putnikog pri-jevoza, kao i na mogunost organiziranjaJedinice za vuu vlakova u Sisku.

Uz organizaciju rada logistikoga cen-tra H-Carga Sisak potrebno je definiratirad i povezivanje kolodvora uz logistikicentar:

- pruga Sisak Caprag - Velika Gorica:- Sisak, Lekenik i Turopolje

- pruga Sisak - Volinja:- Sunja, Majur i Volinja

- pruga Sisak Caprag - Novska:- Dubica i Jasenovac.

U meunarodnome prijevozu vozni redteretnih vlakova prikazan je u tablici 1.

Organizacija teretnih vlakova u unutar-njemu prijevozu prikazana je u tablici 2.

Tablica 1: Pregled teretnih vlakova u meunarodnome prijevozu

Tablica 2: Pregled teretnih vlakova u unutarnjemu prijevozu

Vlak Smjer Period prometa Primjedbe

61139 Sisak Caprag - Sunja - Vinkovci Izvanredni Derivati61149 Sisak Caprag - Dugo Selo - Vinkovci Izvanredni Derivati61154 Sisak Caprag - Zagreb itnjak Izvanredni Derivati61155 Zagreb itnjak - Sisak Caprag Izvanredni Prazni vagoni61156 Sisak Caprag - Zagreb itnjak Izvanredni Derivati61157 Zagreb itnjak - Sisak Caprag Izvanredni Prazni vagoni61170 Sisak Caprag - oii Izvanredni61171 oii - Sisak Caprag Izvanredni62150 Sisak Caprag - Zagreb RK Redoviti62151 Zagreb RK - Sisak Caprag Redoviti62152 Sisak Caprag - Zagreb RK Redoviti62153 Zagreb RK - Sisak Caprag Redoviti62160 Volinja - Sisak Izvanredni62161 Sisak - Volinja Izvanredni62162 Volinja - Majur Izvanredni62163 Majur - Volinja Izvanredni63140 Novska - Sisak Izvanredni63141 Sisak - Novska Izvanredni63142 Novska - Sunja Izvanredni63143 Sunja - Novska Izvanredni65152 Lekenik - Zagreb RK Redoviti Sabirni65153 Zagreb RK - Lekenik Redoviti Sabirni

Vlak Smjer Period prometa Primjedbe

44520 Sarajevo - Volinja - Dobova - Ljubljana Izvanredni AS Express44521 Ljubljana - Dobova - Volinja - Sarajevo Izvanredni AS Express45160 Doboj - Volinja - Sisak Redoviti45161 Sisak - Volinja - Doboj Redoviti45162 Banja Luka - Volinja - Sisak Izvanredni45163 Sisak - Volinja - Banja Luka Redoviti45912 Sisak Caprag - Koprivnica - Gyekenyes Izvanredni47980 Banja Luka - Volinja - Gyekenyes - Ajka Redoviti47982 Mostar - Volinja - Gyekenyes - Ajka Redoviti48100 Prijedor - Volinja - Bakar Redoviti48972 Lukavac - Volinja - Koprivnica - Gyekenyes Izvanredni SFOR48973 Gyekenyes - Koprivnica - Volinja - Lukavac Izvanredni SFOR

Voeni idejom to bolje pripremeulaznih podataka za formiranje logisti-kog centra H-Carga i pribliavanje pro-metne infrastrukture europskim standar-dima proveden je niz konzultacija u Hr-vatskoj gospodarskoj komori i u GraduSisku. Ti uvodni razgovori pokazali suto da nema usklaenih izvjea o poda-cima izmeu razliitih vrsta prometa, daje razina suradnje niska po pitanju raz-

6. ZAKLJUAKvojnih projekta izmeu lokalne uprave,Hrvatske gospodarske komore, podu-zea, Hrvatskih eljeznica i drugih pri-jevoznika te da su sve dosadanje inici-jative pojedinane, iako se ideje i potrebemeusobno poklapaju u veini sluajeva.

Ipak, vidljivo je to da su cijela upanijasisako-moslavaka pa i grad Sisakprometno pozicionirani dobro i da imaprostora za razvoj prometa ali i za izgrad-nju suvremene prometne infrastrukture,pa tako ima prostora i za razvoj eljez-nikog, cestovnog i rijenog prometa. To

4. LOGISTIKI CENTAR H-CARGA SISAK

5. VLAKOVI I VOZNI RED

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 2120

bi pridonijelo i razvoju kombiniranogaprometa.

Hrvatske eljeznice, kao najvei ko-pneni prijevoznik, svojom inicijativomza formiranje logistikoga centra H-Carga Sisak u velikoj mjeri pridonijelibi i ukupnome razvitku prometa u cijelojupaniji, a Sisak bi se kao prometno sre-dite bolje pozicionirao u ukupnome pri-jevoznom lancu prema Bosni i Herce-govini. Unutar Hrvatskih eljeznica pos-toji potreba za boljom unutarnjom orga-nizacijom teretnoga prijevoza (posebicepo pitanju rada kolodvora i rada teretnihvlakova), a to bi samo jo vie potaknulorazvijanje logistikoga centra.

Adrese autora:Alen Krii, dipl. ing.Davor Karatur, dipl. ing.Hrvatske eljezniceZagreb, Mihanovieva 12

Irena Kuan, dipl. ing.Hrvatska gospodarska komoraK Sisak

1. Grupa autora: Studija prometnog sustavaSisako-moslavake upanije, Institutgraevinarstva Hrvatske, Zavod za pro-metnice, Zagreb, 1999.

LITERATURA

Osnovna ideja ovoga lanka jest uvod-ni pregled aktivnosti oko formiranja lo-gistikoga centra s daljnjom inicijativomda se kroz okrugle stolove, radne sastan-ke i stvaranje projektnog tima na jednommjestu okupe svi zainteresirani i svojimdoprinosom daju podrku da ova idejazaivi i u praksi.

2. J. Padjen: Prometna politika Hrvatske,Masmedija, Zagreb, 2003.

3. Izvjea o stanju gospodarstva Sisako-moslavake upanije za 2003 i 2004, HGKK Sisak, 2004.

4. Grupa autora: Prometno-transportna uputaza teretni promet uz vozni red 2003/2004,H, Zagreb, 2003.

SUSTAV ZA PRODAJU PRIJEVOZNIHKARATA U VLAKU

SAETAK

SUSTAV ZA PRODAJU PRIJE-VOZNIH KARATA U VLAKU

Postojei prodajni sustav eljeznicekoncipiran je pedesetih godina dvade-setoga stoljea. Ternioni za prodajukarata, komposteri te kondukterskaklijeta s probojcem spadaju u povijest,a njihovo koritenje u dananjimuvjetima je nedjelotvorno, skupo idegradira sustav. Veina europskiheljeznica prela je na drugu genera-ciju mobilnih terminala i stabilnih au-tomata dok H jo nije doao ni doklijeta s otiskom. Postojei nainkontrole i ispostavljanja prijevoznihkarata u vlaku stimulira putnike naputovanje bez prijevozne karte, pose-bice u gradsko-prigradskome prijevozukoji karakteriziraju kratke relacije ivelika frekvencija putnik. Novimsustavom za prodaju karata gotovo upotpunosti postigla bi se automatiza-cija i informatizacija sustava za pro-daju prijevoznih karata, a to je jedanod koraka u pribliavanju putnikogaprijevoza europskim standardima.

SUMMARY

TICKETING SYSTEM ON THETRAIN

The existing ticketing system atCroatian Railways was conceived in

UDK:656.224Autorica:Snjeana Malinovi, dipl. ing.Recenzent:mr. Tomislav Prpi, dipl. ing.Hrvatske eljeznice

the fifties. The ticket cases, the datestamping machines and the conduc-tors clippers are more suited to themuseum than to the modern train andtheir use in todays conditions is inef-ficient, expensive and degrades the sys-tem Most European railways have con-verted to second generation mobile ter-minals and stationary ticketing ma-chines while we havent even got to thestamping clippers. The existing methodof controlling and ticketing on the trainmerely motivates passengers to travelwithout tickets particularly on the shortdistance crowded urban and suburbantrains. The new ticketing system wouldachieve almost complete automatisa-tion and computerisation and this isone step towards bringing us closer toEuropean standards in passengertransportation.

Kvalitetna otprema putnik objedinje-na je u nekoliko vanih imbenika od ko-jih su neki kvalitetan informacijski sustavprodaje karata u unutarnjemu i meuna-rodnome prijevozu, prodaja rezervaciji pruanje informacij putnicima naputnikim blagajnama jer se provestimogu samo dobro prezentirane i kvali-tetne ponude. Zbog toga je neophodnouspostaviti jedinstveni sustav koji eomoguiti izravno informiranje svakogakorisnika usluge u putnikome prijevozui jedinstvenu prodaju prijevozne karte uzrezervaciju mjest u vlaku.

Dotrajalost terminalske opreme vid-ljiva je u tome da ona ne moe podratikvalitetno praenje ostvarenoga prihodaod prijevoza putnika te ne moe brzodjelovati i prilagoditi se kod promjenecijena i kvalitete prijevoza s obzirom natrinu konkurenciju, posebice cestovnihprijevoznika. Sve vea konkurencijaprivatnih autobusnih prijevoznika koji sezbog vee mobilnosti bre prilagoavajupotrebama putnik i njihovu odlasku naposao i povratku s njega ili drugimvrstama putovanja, tj. prijevozu od vratado vrata. Naime, za razliku od H-a,autobusni prijevoznici svoje neprofita-bilne linije, na kojima su trokovi veiod prihoda, mogu ukinuti bez posebnesuglasnosti Vlade i Sabora RH, te u vrlokratkome vremenskom roku mogu

1. UVOD

ZUSAMMENFASSUNG

SYSTEM FR VERTRIEB DERFAHRKARTEN IM ZUG

Das bestehende Vertriebssystemder Bahn wurde in den 50-ern Jahrenentworfen. Ternione fr den Vertriebder Fahrkarten, Komposter, undSchaffnerzange mit Durchlochergehren zur Vergangenheit, und ihreAnwendung ist in heutigen Umstndenunwirksam und teuer und fr das Sys-tem degradierend. Die Mehrheit dereuropischen Bahnen ist in die neueGeneration der mobilen Terminals undder stabilen Automaten eingegangen,whrend wir noch nicht zur Zangen mitAbdruck gelangen sind. Die bes-tehende Methode der Kontrolle undAusstellung der Fahrkarten im Zugregt die Reisegste an, ohne Fahrkartebesonders im Nahverkehr mit kurzen

Strecken und mit der groen Frequenzder Reisenden zu reisen. Mit dem neuenSystem fr den Vertrieb der Fahr-karten sollte sich ein vollkommenautomatisiertes und elektronisches Sys-tem entwickeln, womit man sich einSchritt nher an die europischenStandards im Personenverkehr rckt.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 2322

donositi promjene u cijenama ili drugimtarifnim prijevoznim uvjetima na poje-dinim linijama. Da bi H-Putnikiprijevoz mogao djelovati pravodobno, upromjeni pojedinih povlastica koje seodnose na vlak, prugu i na povlasticeodreene vrste uz samostalnost u odlu-ivanju treba iskoristiti i brzu informa-tiku podrku.

Planirano je to da se novi sustavprodaje prijevoznih karata sastoji od:

- stabilnih terminala za prodaju prije-voznih karata na putnikim blagaj-nama,

- mobilnih terminala za prodaju prije-voznih karata u vlaku i za prodajuprijevoznih karata u slubenimmjestima i

- stabilnih automata za prodaju prije-voznih karata u slubenim mjestima.

Uvoenje potpuno novoga sustava zaprodaju prijevoznih karata i rezervacijusjedala ne bi se sastojalo samo odzamjene postojeega, tehnoloki zastar-jeloga i funkcionalno siromanoga sta-roga sustava, ve bi to bio i novi korakprema cjelokupnoj informatizaciji pro-daje usluga u putnikome prijevozu.Zbog toga sustav za prodaju prijevoznihkarata mora omoguiti

- ispostavu prijevoznih karata uunutarnjemu putnikome prijevozu,koja obuhvaa- ispostavu prijevoznih karata za

otpremu putnik u vagonima zasjedenje,

- ispostavu dodatnih prijevoznihkarata za otpremu putnik uvagonima za spavanje i u vagoni-ma s leajima,

- ispostavu prijevoznih karata zaotpremu praenih automobila,

- ispostavu prijevoznih karata uunutarnjemu prijevozu premasvim povlasticama (zakonskim,zakonsko-komercijalnim, komer-cijalnim) koje se primjenjuju uH-u,

- ispostavu prijevoznih karata pre-ma posebnim ponudama (npr. jef-tinije na Jadran, ponude za saj-move, posebni vlakovi i drugo),

- ispostavu pretplatnih karata (tjed-nih, polumjesenih, mjesenih,godinjih),

- ispostavu dodatnih/doplatnih ka-rata s promjenom vagonskoga raz-reda,

- ispostavu dodatnih/doplatnih ka-rata s promjenom ranga vlaka,

- ispostavu dodatnih/doplatnih kara-ta s promjenom prijevoznoga puta,

- ispostavu prijevoznih karata upretprodaji s automatskim odrei-vanjem roka valjanosti,

- ispostavu prijevoznih karata s au-tomatskim odreivanjem roka va-ljanosti za dvosmjerne prijevoznekarte kojima se rok valjanosti pro-duljuje zbog vikenda ili praznika,

- ispostavu prijevozne karte s polas-kom iz nekoga drugoga eljez-nikoga kolodvora na H-ovojmrei te

- vraanje i ponitavanje prijevoz-nih karata (uvjeti se reguliraju po-sebnim propisima).

- ispostavu prijevoznih karata u me-unarodnome putnikom prijevozu,koja obuhvaa- ispostavu prijevoznih karata za

otpremu putnik u vagonima zasjedenje,

- ispostavu dodatnih prijevoznih ka-rata za otpremu putnik u vagoni-ma za spavanje i u vagonima s le-ajima,

- ispostavu prijevoznih karata zaotpremu praenih automobila,

- ispostavu prijevoznih karata pre-ma svim povlasticama,

- ispostavu prijevoznih karata pre-ma posebnim ponudama (npr.Citystar, Munchen Spezial, InterRail, EuroDominoi i drugi),

- ispostavu prijevoznih karata u po-graninome prijevozu prema bi-lateralnim ugovorima,

- ispostavu prijevoznih karata skombiniranim popustom (u raz-nim eljeznikim upravama pos-toje razliite osnove povlastica iliiste osnove povlastica, ali je razli-ita njezina visina),

- ispostavu dodatnih/doplatnih ka-rata za promjenu razreda, rangavlaka ili prijevoznoga puta,

- ispostavu prijevoznih karata upretprodaji s automatskim odrei-vanjem roka valjanosti,

- vraanje i ponitavanje prijevoz-nih karata (uvjeti se regulirajuposebnim propisima),

- ispostavu prijevozne karte s polas-kom iz nekog drugog eljezniko-ga kolodvora na H-ovoj mrei te

- zapis meunarodne prijevoznekarte koji mora sadravati potpunuraspodjelu cijene karte za sveeljeznike - uprave koje premaispostavljenoj karti sudjeluju uprijevozu.

- rezervaciju mjesta u vlaku u unu-tarnjemu putnikome prijevozu, i to- rezervaciju sjedala u vagonima -

kod automatske rezervacije sjeda-la putnicima treba pruiti mogu-nost da odaberu ele li sjedala uvagonima prvog ili drugog razre-da, u odjeljku za puae ili nepu-ae, u smjeru vonje vlaka ili usuprotnome smjeru te pokraj pro-zora, u sredini ili do vrata odnosnodo hodnika (prema voznome redu2001/2002. u vlakovima koji vozena raznim relacijama svaki danima oko 15.924 sjedal koja e semoi rezervirati preko novogainformatikoga sustava za prodajukarata i njihovu rezervaciju).Sjedalo za invalide takoer semoe rezervirati automatski.

- rezervaciju postelja u vagonu zaspavanje (vagon serije Wl) -putniku se moe ispostaviti rezer-vacija za odjeljak singl (odjeljak sjednom posteljom), za odjeljakdouble (odjeljak s dvije postelje),i to za donju ili gornju postelju, teza odjeljak tourist (odjeljak s tripostelje), s time da putnik moerezervirati donju, srednju ili gornjupostelju (prema voznome redu2001/2002. u vlakovima koji vozena raznim relacijama svaki danima oko 720 postelj),

- rezervaciju leaja u vagonu s le-ajima (vagon serije Bc), i to re-zervaciju mjesta leaja i broja le-

aja (prema voznom redu 2001/2002. u vlakovima koji voze naraznim relacijama svaki dan imaoko 162 leaja),

- rezervaciju mjesta u vagonu zapraene automobile (prema voz-nome redu 2001/2002. u vlakovi-ma svaki dan ima oko 60 mjestza automobile),

- izdavanje rezervacija s polaskom izdrugoga eljeznikoga kolodvora,

- mogunost da se ispostavljena re-zervacija moe vratiti do odree-noga roka te da se ona moe pro-davati ponovno,

- ispis i pregled obavljenih rezerva-cija prema vlakovima i prema vrs-tama rezervacija te

- mogunost telefonskih rezervaci-ja, ali s rokom u kojemu se onamoe preuzeti.

- rezervaciju mjesta u vlaku u meu-narodnome putnikome prijevozu(povezivanje sustava rezerviranja smeunarodnim sustavom EPA)

- izradbu obrauna u unutarnjemu put-nikome prijevozu, i to dnevnih,dekadnih i mjesenih obrauna blagajne

- stvaranje sredinjega sustava za pri-hvat podataka o prometu na blagajnii za slanje novih podataka (cijene,povlastice i drugo) na blagajnu

- stvaranje sredinjega sustava zaobradu podataka koji mora sadra-vati sustav za unos podataka oprijevoznim kartama koje konduk-teri prodaju runo ili koje se prodajuu kolodvorima koji nisu opremljenisustavom za prodaju prijevoznih ka-rata (kartonske karte, K-2, K-6, K-6c i druge)

- izradbu meunarodnoga obraunana temelju ispostavljenih meuna-rodnih prijevoznih karata

- izradbu statistika- informiranje putnika - radna stanica

putnicima preko posebnoga displejamora pruiti obavijesti o cijeni prije-vozne karte (na displeju mora bitiprikazana ista cijena koja e biti upi-sana na karti)

- promjenu teajne liste- izbor naina plaanja- zapis o prodanim kartama koji treba

sadravati sve parametre na temeljukojih se rauna cijena

- dodatna proirenja zbog uvoenjapromjena u tarife i sustav prodajeusluga u putnikome prijevozu

- prijenos podataka s radne stanice ina nju koji mora biti zatien od neo-vlatenoga itanja i mijenjanja

- ispis liste tarifnih imbenika (cijene,daljinara, povlastica i drugo)

- posebne funkcije za H-Putnikiprijevoz uz pomo kojih e se moistei uvid u trenutano stanjeprodaje prijevoznih karata premapovlasticama i prema smjerovima teu rezervaciju prijevoznih karataprema vlakovima i smjerovima

- posebne funkcije za Kontrolu priho-da da bi se mogao stei uvid u tre-nutano stanje blagajne

- evidenciju i prodaju prodajnih tis-kanica (utroak i zaliha prodajnihtiskanica npr. K-15, K-18, K-19,K-33j, K-33s i drugih)- Zbog njihova naruivanja u sva-

kom trenutku moramo znati kolikose tiskanica proda na dan, namjesec i na godinu te kolika jenjihova zaliha.

- diferencirane cijene prema poje-dinim pravcima i prugama.

Da bi uinkovito i pravodobno donosiopravilne odluke, menadment H-Putnikoga prijevoza mora imati podatkeo broju prodanih karata i o broju otprem-ljenih putnika te o ostvarenome prihoduu stopostotnoj pokrivenosti broja ispos-tavljenih karata na putnikim blagajnamas raunalnom opremom (i u slubenimmjestima i u vlaku).

Danas se u H Putnikom prijevozuprijevozne karte prodaju na 294 slubenamjesta, i to

- u 45 stajalit, u kojima karte pro-daju prodavai karata i putniki bla-gajnici,

- u 33 kolodvor, u kojima karte pro-daju putniki blagajnici,

- u 145 kolodvor, u kojima karte pro-daju prometnici,

- u 19 kolodvor, u kojima karte pro-daju prometnici i blagajnici,

- na 27 mjest, u kojima karte prodajuuvari CPR-ova,

- na 12 mjest, u kojima karte prodajuugovorni prodavai te

- na 13 slubenih mjesta, koja su ne-zaposjednuta.

Opravdanost uvoenja novoga sustavaza prodaju prijevoznih karata ogleda se u

- kraem vremenu otpreme putnik,- smanjenju broja prijevoznih karata

koje su ispostavljene runo,

- smanjenju trokova i rada kodobrauna ispostavljenih prijevoznihkarata,

- smanjenju broja zaposlenih i

- mogunosti pravodobne obradepodataka te izradbe izvjea koja supotrebna za uinkovitu i kvalitetnuprocjenu kod donoenja odluka.

Navedeni sustav omoguit e snimanjetokova putnika i strogo praenje poslov-nih uinaka, kao to su

- broj prevezenih putnika u unutar-njemu prijevozu (prema povlastica-ma, prugama, relacijama, kolodvo-rima, tarifnim razredima, danima,tarifnome rangu vlaka),

- broj prevezenih putnika u meuna-rodnome prijevozu (prema poseb-nim ponudama, vrstama povlastica,prugama, relacijama, prema odre-dinim kolodvorima, prema odredi-nim eljeznicama, u tranzitu, na gra-ninim prijelazima i drugo),

- prihod u unutarnjemu prijevozu (pokolodvorima, vrstama povlastica, poRegionalnim jedinicama H-Put-nikog prijevoza, po prugama, poupanijama),

- prihod u meunarodnome prijevozu(po posebnim ponudama, po vrsta-ma prihoda),

- broj prodanih rezervacija premavrstama vlakova i vrstama rezerva-cije za svaki dan i

- evidencija i prihod od prodajnih tis-kanica.

Sustav prodaje prijevoznih karataomoguava cjelokupnu programski po-dranu prodaju karata i uvid u sve po-datke o koritenju prijevoznih karata(financijske, prometne i marketinke po-kazatelje). Na taj nain u svakom trenut-ku prijevoznik ima sve potrebne podatkeo prodaji karata i o kretanju prihoda. Sva-

2. ZADACI NOVOGASUSTAVA ZA PRODAJUPRIJEVOZNIH KARATA

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004.

ELJEZNICE 21

GODINA III. - BROJ 3 - RUJAN, 2004. 2524

Tablica 1. Usporedba starog i novog sustava prodaje prijevoznih karata

Broj radnih stanica (stabilnih terminala) 50 166

Broj radnih stanica (mobilnih terminala) u slubenim mjestima 0 160

Broj radnih stanica (mobilnih terminala) u vlaku 0 640

Broj slubenih mjesta pokrivenih stabilnim terminalima 27 146

Broj slubenih mjesta pokrivenih mobilnim terminalima 0 120

Broj pokrivenih slubenih mjesta ukupno s terminalima 27 266

Postotak broja otpremljenih putnika 40 % 100 %

Postotak ostvarenoga prihoda 67 % 100 %

Stari Novisustav sustav

prodaje prodaje

ka promjena u tarifnome sustavu ili sus-tavu karata kao i promjena cijena karatajest jednostavna i brza. Sustav se moelako hardverski i softverski nadograditii u skladu je s novim tehnikim i tehno-lokim rjeenjima.

Od svih usluga koje se pruaju u okviruH-Putnikog prijevoza sustav prodajeprijevoznih karata u vlakovima nanajnioj je razini. Tu ne podrazumijeva-mo ljudske resurse ve one tehnoloke.Ternioni za prodaju karata, komposterite kondukterska klijeta s probojcemspadaju u povijest, a njihovo koritenjeu dananjim uvjetima jest nedjelotvorno,skupo i degradira sustav. Veina europ-skih eljeznica prela je na mobilne ter-minale i stabilne automate druge gene-racije, dok H jo nije doao ni doklijeta s otiskom. Postojei nainkontrole prijevoznih karata i njihovaispostavljanja u vlaku putnike potie nato da putuju bez prijevozne karte,posebice u gradsko-prigradskome prije-vozu, koji se odvija na kratkim rela-cijama i ima veliku frekvenciju putnik.

Karte se ispostavljaju tako da ih kon-dukter ispisuje, a to zahtijeva od tri dopet minuta po putniku. Razlog tako du-gakome ispostavljanju karte lei u i-njenici da kondukter prvo mora utvrditiispostavlja li novu kartu ili samo doplatu,

potom u oba sluaja mora odrediti kilo-metarsku udaljenost za traenu relacijute tek nakon toga runo moe ispisatiprijevoznu kartu. Ispisivanje se moraprovoditi prema strogim raunovod-stveno-blagajnikim propisima za strogouraunate tiskanice, koji ne dozvoljavajunikakve improvizacije. Od, do,via, vrijedi dana, jedan smjer ilidva, povlastice, broj putnika, ci-jena, ukupna cijena samo su dio rub-rik koje kondukter mora ispisati za sva-ku kartu. Uinkovitost odnosno neuin-kovitost takva sustava jest oigledna.Vrijeme od tri do pet minuta po putnikuza jednu ispostavljenu kartu uz obveznosudjelovanje u osiguranju nesmetanogaodvijanja prijevoza konduktera inenedovoljno uinkovitim u pregledavanjuprijevoznih karata. Takav gubitakvremena doveo je do injenice da uputnikome prijevozu od pet do deset

Tablica 2. Prodane karte u vlaku i ostvareni prihod vlakopratnoga osoblja u 2003.

UKUPNO

ZAGREB 102.077 2.736.260,45 194.599 3.981.371,43 24 1.151,00 296.700 6.718.782,88 36

RIJEKA 14.400 444.095,64 52.468 1.061.903,64 1.604 26.872,90 68.472 1.532.872,18 82

SPLIT 14.075 541.643,03 59.558 487.791,00 _ _ 73.633 1.029.434,03 47

VINKOVCI 54.360 2.099.303,30 54.302 1.128.202,71 1.814 16.645,30 110.476 3.244.151,31 77

OSIJEK 7.537 189.606,01 41.596 721.397,80 _ _ 49.133 911.003,81 96

VARADIN 8.948 193.918,47 99.934 1.886.303,29 _ _ 108.882 2.080.221,76 218

UKUPNO: 201.397 6.204.826,90 502.457 9.266.969,87 3.442 44.669,20 707.296 15.516.465,97 556

Regionalnajedinica

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10karata iznos karata iznos karata iznos karata iznos