Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Zemljopisni poloţaj Bizovca
Bizovac je smješten 18 kilometara zapadno od Osijeka, a devet kilometara juţno od Valpova na podravskom
cestovno - ţeljezničkom prometnom pravcu Zagreb - Našice - Osijek, te je povezan s meĎunarodnim
prometnim pravcima prema Srednjoj Europi i interregionalnim prometnim pravcima prema zapadu
Republike Hrvatske, kroz susjednu B i H dalje prema Jadranu i istoku.
Povijest bizovačkog kraja
Najstariji arheološki nalazi iz Samatovaca i Ţeljkovca pokraj Ladimirevaca, te iz BroĎanaca i Novaka
Bizovačkih potječu iz mlaĎeg kamenog doba i stari su pribliţno 8000.godina.
Usporedimo li te nalaze, kao i nalaze iz brončanoga doba, koji su naĎeni na lokalitetu Lepodrevci, sa
alatkama koje su Bizovčani koristili u drugoj polovici 19.stoljeća i prvih godina 20.stoljeća, moţemo
zaključiti da je tehnološki razvoj ovog područja vrlo spor. Da li je u doba vladavine Rima niknulo koje
gradsko naselje umirovljenih rimskih vojnika, nije poznato, no toponim Gradine u šumi pored Creta
Bizovačkoga, te artefakti, osobito cigle, obvezuju da se prouči to područje. Popis Poţeškog sanĎaka iz 1579.
godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme turske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji
Karas.
Današnji Bizovac, Habjanovci i BroĎanci planski su izgraĎeni i nastanjeni u drugoj polovici 19.stoljeća. Na
krčevinama su niknula i današnja naselja Cret Bizovački i Samatovci. Cerovac i Selci nastali su pored
vlastelinskih majura. Na predjelu Ivanjska meĎa, povišenom platou koji se naslanja danas na Brondinački
kanal, a nekoć na rukavac rijeke Kravice, oduvijek su postojala naselja.
Ruševine srednjovjekovnih utvrĎenih objekata omogućile su pridošlicama za vrijeme osmanlijske vlasti, koji
su bizovački atar osnaţili koncem 17.i u 18.stoljeću, obilje graĎevnoga materijala. U jednoj staroj crkvenoj
knjizi stoji zapis da se naseljavanje današnjeg Bizovca izvršilo u razdoblju izmeĎu 1752. i 1755. godine
prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva
današnjeg bizovačkog atara.
Valpovačko vlastelinstvo je četrdesetih godina 18. stoljeća osnovalo poreznu općinu Bizovac unutar
Petrijevačkoga distrikta, najniţe jedinice ţupanijske ovlasti. Bizovac je tada imao jasnu upravnu strukturu,
kneza i njegove pomoćnike-straţare i poljare, koji su polagali prisegu, te administratora, kojeg je upućivalo
Vlastelinstvo. MeĎe porezne općine Bizovac poklapaju se s meĎama današnje općine Bizovac. Godine 1831.
osnovana je politička općina Bizovac, koja je osim prikupljanja poreza imala upravne ovlasti dok su
sudstvo, vjerska pitanja, te pitanja infrastrukture bili u rukama vlastelina, a ovlasti je nad tim općinama
imala je i ţupanijska skupština. U drugoj polovici 19.stoljeća pa sve do početka Drugog svjetskog rata
rukovodstvo bizovačke općine brinulo je o infrastrukturi i rješavalo mnoge konkretne probleme. U Bizovcu
je djelovao sud, osnovane su bikare, razvijalo se školstvo, graĎene su ceste, izvršeno je nekoliko komasacija,
iskopani su odvodni kanali i isušene močvare. Kapilarnim i planskim naseljavanjem niknula su nova naselja,
a postojeća su znatno osnaţena. Obrada zemlje, a ne više sakupljanja plodova iz močvara i šuma postali su
glavnim zanimanjem većine stanovnika. Gusaka i pataka, pa time i jaja, perja i mesa bilo je u obilju, osobito
u Habjanovcima i BroĎancima u kojima je donedavno bilo močvara. Uzgoj goveda poprimio je neslućene
razmjere. Na području bizovačke općine paslo je desetak tisuća goveda te na tisuće svinja. Kao u vesternima
koji oslikavaju ţivot kauboja na Divljem zapadu, stoka je otpremana u klaonice vagonima. Utovar stoke te
trgovina na sajmovima, osobito na bizovačkom vašarištu, bili su generatori novčane privrede, ali i razlogom
naseljavanja poduzetnika i trgovaca, većinom Nijemaca, Ţidova i Čeha. Oni su uz učitelja, liječnika,
činovnika vlastelinstva, bogatije Bizovčane, te one koji su radili u općini, poštanskom uredu ili rukovodili
ţeljeznicom na koju je prvi vlak stao1894.godine, bili viši sloj. U Bizovcu je bilo tridesetak obrtnika,
nekoliko trgovaca i gostioničara. Djelovala je Mljekarska zadruga, Pčelarska podruţnica, Pučka knjiţnica,
Pogrebno društvo, Dobrovoljno vatrogasno društvo, nogometni klub, Hrvatski sokol, te mlin i ciglana.
Sluge totalitarnih reţima, ustaškoga i nacističkog za vrijeme Drugoga svjetskog rata, te socijalističkog od
1945.do1990.godine učinili su Bizovčanima velike nepravde. Zakočili su gospodarski i društveni razvoj,
proveli upitno opravdane eksperimente u školstvu, zadirali u područje vjere pa čak izbrisali pojedine etničke
skupine. Nakon svršetka rata u odmazdi su nastradali gotovo svi bizovački Nijemci, a bizovački kraj
priključen je upravnoj ovlasti Valpova. Elektrifikacija Bizovca je dovršena šezdesetih godina 20.stoljeća, a
plinifikacija, vodoopskrba, te stabilna i mobilna telefonija dovršeni su prije nekoliko godina u cijelosti.
Općina u Bizovcu obnovljena je komunalnim ustrojem Republike Hrvatske 1993.godine. Bizovac je postao
općinsko središte, a općinu od tada čini još sedam naselja i to: BroĎanci, Cerovac, Cret, Habjanovci, Novaki,
Samatovci i Selci.
Popisi stanovništva od 1857.-2001.
Naselje 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001
Bizovac 1162 1229 1072 1096 1219 1301 1243 1343 1561 1667 1942 1957 2135 2235 2278
Brođanci 1098 1248 1100 1178 1281 1376 1346 1429 1372 1282 1163 900 792 668 631
Cerovac 41 42 35
Cret 6 6 4 12 10 366 498 678 611 666 716 642
Habjanovci 912 964 1109 1177 1280 1340 1259 1330 1208 1189 1189 786 639 580 545
Novaki 140 219 243 268 208 218 225 211
Samatovci 41 84 144 184 177 126 132 230 348 432 525 571 568 609
Selci 56 29 23
Općina Bizovac 3213 3441 3365 3601 3970 4198 3986 4384 4956 5227 5672 4987 5118 5063 4974
Ţupe Bizovac i Brođanci
U razvijenom i kasnom srednjem vijeku pastoralnu sluţbu na području današnje općine Bizovac obavljali su
Ivanovci, a nakon njih dijecezanski svećenici pečuške biskupije. Za vrijeme osmanlijske vlasti vjerske
obrede vršili su franjevci, a moguće i dubrovački trgovci koji su u Osijek rado navraćali, osobito na
svibanjski osmodnevni sajam. U pisanim dokumentima spominje se da je Bizovac zajedno s Ladimirevcima
imao zajedničku crkvu posvećenu sv. Kuzmi i Damjanu. U toj je crkvi dvadesetih godina 17.stoljeća sluţio
misu, ispovijedao i dijelio svetu potvrdu Bartol Kašić, isusovac i misionar. Godine 1660. biljeţi fra Petar
Nikolić, vikar zagrebačkoga biskupa, ţupu, meĎu ostalim mjestima, u BroĎancima, Kriţevcima i Karaševu.
Moguće je da se pod ovim ˝Kriţevcima˝ krije naselje koje je iseljeno, a nalazilo se u petrijevačkom ataru.
No, Nikolić piše da se u ţupi BroĎanci nalaze tri crkve izgraĎene od kamena; Sv.Kriţa, Sv.Ivana Krstitelja,
Sv.Jurja. Austrijsko-osmanlijski ratovi pomeli su tursku vlast u Slavoniji. Na opustjela kućišta naselili su se
Šokci, koje su iz sjeverne Bosne u Podunavlje doveli franjevci. Ţupa u BroĎancima je ustanovljena
1747.godine, a za filijale je imala Habjanovce i Martince. Crkva Sv. Ane posvećena je 1798. ,a 1852.godine
dovršen je zvonik. Bizovac i Ladimirevci imali su drvene kapele. U Bizovcu je bila posvećena blaţenoj
djevici Mariji i stajala je do 1761.godine kada je sagraĎena kapela posvećena svetom Mateju apostolu i
evanĎelisti. Ţupa u Ladimirevcima osnovana je 1789.godine, a 1804.godine je središte ţupe preseljeno u
Bizovac. Ţupni dom u Bizovcu sagraĎen je 1810.godine. Ţupna crkva Svetoga Mateja, apostola i
evanĎeliste, sagraĎena je 1802. ,a obnovljena je i dograĎena nekoliko puta,1875.i u razdoblju od 2004 do
2007.godine. Za filijale ima crkve u Cretu Bizovačkom, Samatovcima, Novakima Bizovačkim i
Topolinama.
Naselja općine Bizovac Bizovac
Da se na ovim prostorima ţivjelo u pred povijesnom razdoblju dokazuje nam pronalazak ostave s 332 dobro očuvana uporabna predmeta iz srednjega brončanoga doba, koju je na njivi Lepodrevci 1885. godine izorao jedan bizovački seljak. MeĎu nalazima nalaze se brončani srpovi, klinaste sjekire, koplja, nakit, oruĎa i drugo.U pisanim dokumentima spominje se da je 1333. godine Bizovac zajedno s Ladimirevcima u ovom drugom selu imao zajedničku crkvu posvečenu sv. Kuzmi i Damjanu.Srednjovjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva u gospoštiji Karaševo i vlasništvo viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Popis Poţeškog sanĎaka iz 1579. godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme osmanske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas.Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva s 23 domaćinstva. U jednoj staroj crkvenoj listini stoji da se naseljavanje Bizovca na mjestu , gdje se danas nalazi izvršilo u razdoblju izmeĎu 1752. i 1755. godine prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva današnjeg bizovačkog atara.U popisu stanovništva Bizovca s početka 1737. godine nalazimo starosjedilačka prezimena, koja su se odrţala do današnjih dana: Bošnjak, Domanovac, Erić, Grlica, Glavaš, Glavašić, Kolarić, Mihaljević, Škarić, Sršić, Sudar i Vuković. Ţupna crkva sv. Mateja apostola i evanĎeliste izgraĎena je 1802. godine u skromnom barokno klasicističkom stilu. Crkveni god slavi se 21. rujna.U samom središtu Bizovca nalazi se dvorac valpovačke grofovske obitelji Normann-Prandau, graĎen u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe činovnika i uprave vlastelinstva, a nakon udaje barunice Marijane Prandau za grofa Konstantina Normanna preureĎen je za stanovanje i u gotovo takvom obliku sačuvao se do današnjih dana. Kraljevski poštanski ured otvoren je 1809. godine, prvi mlin izgraĎen je 1890. godine, a drugi 1910. godine. Škola u Bizovcu je osnovana 1849. godine. Nogometni klub i vatrogasno društvo djeluju od 1926., a 1935. godine osnovan je ogranak Seljačke
sloge. Već gotovo četiri desetljeća u mjestu djeluje folklorno društvo , koje njeguje izvornu tradicijsku baštinu bizovačkog zavičaja i s jedinstvenom, prepoznatljivom i osebujnom ţenskom narodnom nošnjom pronosi ime Bizovca nastupajuči na folklornim priredbama u zemlji i inozemstvu. Vrijedno je spomenuti da su u Bizovcu roĎeni: Antun Ullrich galerist, Bratoljub Klaić jezikoslovac, Ivo Pavlić matematičar i Stjepan Glavaš kemičar.Zbog blizine grada Osijeka, odlične prometne povezanosti, razvijenog obrta, plodne
obradive zemlje, trgovine i turističkih potencijala nakon otkrića ljekovite vode postaje privlačan za ţivot mnogima.
Samatovci
Samatovci se nalaze istočno od Bizovca, na samo desetak kilometara, zapadno od grada Osijeka.
Pojava prvih naseljenika seţe u daleku prošlost srednjeg i mlaĎeg eneolitika. Površinski nalazi keramike,
koštanih i kamenih alatki pripisuje se sopotskoj kulturi.
Od 1721. godine Samatovci se nalaze u sastavu valpovačkog vlastelinstva kao pustara. Prema popisu koje je
obavilo vlastelinstvo 1885. god. imale su pustare Samatovci, Selci i Cerovac ukupno 143 stanovnika. Danas su Samatovci perspektivno naselje, koje u nadolazećem vremenu očekuje još ubrzaniji razvoj, poglavito nakon
izgradnja cestovnog koridora 5c.
Novaki Bizovački
Nalaze se na cesti izmeĎu Bizovca i
BroĎanaca. Prema popisu iz 1991. godine
Novaki su imali 225 stanovnika. PronaĎeni
ostaci keramike sopotske, badenske i
kostolačke kulture iz ranog i srednjeg
eneolitika dokaz su rane naseljenosti na
ovom naselju. U ratovima za osloboĎenje
od Turaka Novaki su bili opustošeni. Od
nekadašnjeg sela postala je pustara, koja je
tek poslije 1918. godine naseljena Hrvatima
iz Dalmacije.
U 1997. godini posvećena je nova crkva
Sv. Ivana Krstitelja. Danas u ovom naselju
ţivi nešto više od 200 stanovnika.
Brođanci
Ovo, po Olimpijadi starih športova
nadaleko poznato mjesto smjestilo se u
juţnom dijelu općine Bizovac. Od Bizovca
su BroĎanci udaljeni 5 km.
U blizini sela otkriveno je neolitsko
nalazište Vinogradi i Franjin bostan s
ostacima keramike koji pripadaju sopotskoj
kulturi.
U srednjem vijeku tu je bio possesio
(posjed) Keresteleke ili Kiresteleke iz 1392.
godine, koji je pripadao gradu Koški, a od
1506. i 1507. godine kaštelu Subotici kao
Krysewcz.
Na starim kartama naseljua iz turskog doba 1680. Slavonije i Srijema iz 1745. godine upisano je naselje
Brogianc uz sela Kriţevci, Biljanci i Habjanovci. Za vrijeme ratova s Turcima od 1683. godine stanovništvo
se razbjeţalo, a na svoja ognjišta se vratilo 1699. godine.
Prema vlastelinskom popisu 1885. godine, dakle 165 godina poslije prvog popisa, imali su BroĎanci 145
kuća sa 1 100 stanovnika. Škola je izgraĎena 12. studenog 1851. godine. Ogranak Seljačke sloge bio je
osnovan 1934. godine. Prvi mlin bio je podignut 1909. godine, a pokretao ga je motor s elektrogeneratorom
za osvjetljenje jednog dijela sela. U cilju unapreĎivanja poljoprivrede bila je 1947. godine osnovana
Seljačka radna zadruga “Bolja budućnost”. Zadruga nije opravdala povjerenje, pa je nakon 5 godina
likvidirana.
Katoličkoj ţupi sa crkvkom Sv. Ane iz 1798. godine pripadaju filijalne crkve: Sv. Martina u Čepinskim
Martincima iz 1803. godine i Sv. Bartola u Habjanovcima iz 1837. godine. Crkva Sv. Ane graĎena je u duhu
kasnog baroka i spada u red skromnijih sakralnih objekata nastalih u prijelazu XVIII. i XIX. st. na području
Slavonije. BroĎanci su jedno od najureĎenijih naselja na širem području. Puno zelenih površina, lijep park u
središtu sela, obnovljena crkva, mjesni domovi, sportska igrališta i drugi sadrţaji ovo mjesto čine posebno
ugodnim za ţivot.
Habjanovci
Ime Badaczfalva iz 1506. i 1507. godine je do sada
najstariji podatak o naselju koje je pripadalo kaštelu
Koška, odnosno velikašima KoroĎ od 1392. godine.
U velikom oslobodilačkom ratu protiv Turaka 1683.
godine stanovništvo se razbjeţalo po šumama, a vratilo se
na svoja ognjišta 1701. godine.
Od 1721. godine Habjanovci su bili u sastavu
valpovačkog vlastelinstva i petrijevačkog distrikta. Tada
su imali 12 domaćinstava.
Filijalna crkva apostola Bartola graĎena je 1837. godine, a
pripada ţupi BroĎanci. Crkveni god slavi se na Bartolovo,
24. kolovoza. Prije 2. svjetskog rata bila je u selu
starokatolička crkva, ali je u tom ratu porušena.
Prvi mlin bio je izgraĎen 1923. godine. Poslije drugog
svjetskog rata, 1947. godine bila je osnovana Seljačka
radna zadruga “Udarnik”. Ona je postojala sve do 1953.
godine kada je bila raspuštena, kao i ostale SRZ.
Osnovna škola bila je utemeljena 1881. godine. U
Habjanovcima je osječki veletrgovac Lovro Jeger imao
parnu pilanu. On je darovao 2 000 forinti, a seoska općina
1 000 forinti da se podigne školska zgrada. Nova školska
zgrada izgraĎena je 1905. godine.
Peradarska farma kapaciteta 16 000 nesilica izgraĎena je i stavljena u pogon 1970. godine. MeĎu profitna
proizvodna poduzeća ubraja se pogon drvne galanterije osječke tvornice “Niveta”. Izgradnjom ceste na
relaciji Habjanovci – Cret selo će ije i tako se prometno i gospodarski otvoriti.
Cret Bizovački
Od Valpova je udaljen 15 km. Naselje je dobilo ime po šumi Cret, ali se u popisu stanovništva općine
Valpovo nalazi i ime Čret Bizovački i Čret.
Najstarije vijesti o Cretu kaţu, da se nalazio prije dolaska Turaka u posjedu, Viteškog reda Sv. Ivana u
gospojštini Karaševo s 30 drugih sela. Prvi popisani stanovnicu su vjerojatno bili nastanjeni lovočuvari šume
Cret i čuvari pruge.
Prema nekim podacima, do većeg naseljavanja je došlo poslije 1. svjetskog rata oko 1929. godine iz
Hrvatskog zagorja, Dalmacije i Like. Odmah se pristupilo krčenju šume radi stvaranja slobodnog prostora za
podizanje kuća.
Filijalna crkva Sv. Antuna Padovanskog izgraĎena 1970. godine pripada katoličkoj ţupi u Bizovcu, a
crkveni god slavi se 13. lipnja na Antunovo.
Blizina stoljetne šume, ţeljeznička pruga i potpuni mir kojim odiše ovo selo stvara pretpostavke da će u
skorije vrijeme ovo naselje vrijednih ljudi postati poţeljna destinacija za odmor i lijep ţivot.
Selci
Na lokaciji Travnjak otkrivena je 1896.
godine ostava iz brončanog doba. Na
spomenutoj lokaciji pronaĎene su šuplje
sjekire, srpovi, sjekire sa zaliscima i igla kao dokaz ranijeg prebivanja ljudi na ovom
prostoru.
Tek od 1721. godine došlo je naselje u
sastav valpovačkog vlastelinstva. Poslije 1.
svjetskog rata naselilo se oko 200 Slovaka.
Selo nema ni kapelicu ini crkvu, a pripada
ţupi Bizovac. U ljeto 1987. Branko
Schmidt ovdje je snimio film „Sokol ga
nije volio“ s jednim od najboljih hrvatskih
glumaca, Fabijanom Šovagovićem u
glavnoj ulozi.
Cerovac
Nalazi se u blizini naselja Selci na
jugoističnom dijelu općine Bizovac. U
popisu naselja i broja stanovnika općine
Valpovo od 1857. pa do 1871. godine
iskazani su podaci o Cerovcu zajedno s
Petrijevcima. Tek je 1880. godine
izdvojeno i prikazano 56 stanovnika, a
2001. godine Cerovac je imao 35 ţitelja.
Škola
Pučka učiona u Bizovcu je osnovana 1852. godine, u Habjanovcima i BroĎancima nešto kasnije. Isprva je
učitelj ţivio u nekoj zgradi Vlastelinstva, kada je izgraĎen stan preselio se u njega, a na uţivanje dobio i
nekoliko jutara zemlje, koju su obraĎivali stanovnici sela i to oni koji su imali djecu u školi. Učitelju su
morali izraditi i nekoliko hvati ogrjevnoga drveta i prevesti mu do stana. Osim voĎenja nastave i sijaset
školskih obveza, učitelj je i orguljao u crkvi te seljacima pisao zamolbe prema općinskoj ili ţupanijskoj
vlasti, osobito u godinama natezanja s vlastelinom oko vlasničkih prava na krčevine. Parničenje s
vlastelinom potrajalo je nekoliko desetljeća.
Osamdesetih se godina 19.stoljeća bizovačka se učiona zvala Opća pučka obospolna škola. Nastava se
odvijala posebno za dječake posebno za djevojčice, a trajala je tri godine.Na sličan su način djelovale škole
u Habjanovcima i BroĎancima, koje su šezdesetih godina 20.stoljeća postale, zajedno sa školama u Cretu
Bizovačkom i Samatovcima, područnim školama bizovačke osnovne škole koja nosi naziv dr. Bratoljuba
Klaića, jezikoslovca i sveučilišnog nastavnika, roĎenog u Bizovcu pravoga imena Adolf Klotz. Godine
1979.izgraĎena je školska zgrada sa sportskom dvoranom, koja i danas zadovoljava nastavno školske
potrebe.
Turizam
Bizovačke toplice
Sadrţaje najvećeg turističkog kompleksa istočne Hrvatske čine: hotel Termia, Geotermalno kupalište,
Termalnu rivijera Aquapolis i Poliklinika "Bizovačke toplice - medicinska rehabilitacija".
Hotel Termia **
Ukupan kapacitet hotela Termia je 205
leţaja rasporeĎenih u 18 jednokrevetnih, 80
dvokrevetnih soba i 9 trokrevetnih
obiteljskih soba. Sve sobe imaju vlastite
kupaonice i televizore sa satelitskom
antenom.
Ugostiteljsku ponudu hotela čine dva caffe
bara, tri restorana i to:
- Pansionski restoran s glazbenom dvoranom kapaciteta 500 sjedećih mjesta,
- Nacionalni restoran kapaciteta 120 sjedećih mjesta
- Restoran Rivijera u sklopu bazenskog kompleksa Aquapolis kapaciteta 50 sjedećih mjesta.
Kongresnu ponudu hotel Termia zaokruţuje velikom dvoranom za sastanke, predavanja, seminare, sajamske
priredbe i sl., koja po potrebi moţe primiti i do 600 sudionika, i s tri manja salona kapaciteta do 50 osoba.
Svi ranije navedeni kongresni prostori opremljeni su tehničkom opremom potrebnom za takvu strukturu
gostiju tj. razglasom, televizorima, flip-chartom, videorekorderima, grafoskopima, dijaprojektorima, LCD-
projektorom i prijenosnim računalom. Valja istaknuti da su svi kongresni prostori klimatizirani.
Hotelskim gostima na raspolaganju stoji veliki čuvani parking prostor namijenjen parkiranju automobila i
autobusa. Na nivou mezanina, te prvog i drugog kata hotelski su prostori povezani otvorenim šetnicama. U
velikom prostoru hotelskog predvorja smješteni su frizerski i kozmetički salon, boutique modne i sportske
odjeće, suvenirnica i banka. Ukupna korisna površina hotela Termia je 16037 m2.
Hotel Toplice *
Kapacitet hotela Toplice je 92 postelje. Smještaj je isključivo u dvokrevetnim, trokrevetnim i
četverokrevetnim sobama s etaţnim kupaonicama i sanitarnim čvorovima. Sobe su razmještene u dva
montaţna odvojena objekta. Ovi prostori izuzetno su pogodni i financijski prihvatljivi za učeničke
ekskurzije. U sklopu hotela nalazi se i restoran Toplice kapaciteta 150 osoba pogodan za organizaciju
najrazličitijih zabavnih dogaĎanja. U ovom prostoru nalazi se i dio kupališno-rekreativnog kompleksa
Aquapolis s tri zatvorena i dva otvorena bazena s termalnom vodom. Termalni kompeks prostorno se
nadovezuje na bazene i sportske terene smještene u prostoru hotela Termia.
Ukupna vodena površina svih bazena s termalnom vodom je 880 m2, korisna površina hotela Toplice je
4322 m2.
Kupališno-rekreativni kompleks Aquapolis
Aquapolis je višenamjenski kupališno-rekreativni kompleks. Kupališni dio kompleksa je zimi zatvoren,
klimatiziran i idealno zagrijan zabavno-rekreacijski prostor, dok se ljeti prostor fizički otvara, te se njegova
ponuda upotpunjuje zelenim sunčalištima i otvorenim terenima za sport i rekreaciju.
Kupališni dio kompleksa sastoji se od devet bazena različite namjene: poluolimpijski bazen, bazen za
neplivače, dječji bazen, bazen s vodenim atrakcijama (glazbena špilja i virpuli), tri jacuzzi bazena (bočna
masaţa) različite veličine i dubine, otvoreni vanjski bazen i otvoreni bazen s vodenom gljivom i umjetnim
brzacima. Dio bazena je meĎusobno povezan vodenim meĎuprostorima, a dio različitim mostovima i
otočićima. Uz Aquapolis je smješten i aquagun duţine 112 metara. Ukupna vodena površina Aquapolisa je
1500 m2. Kapacitet zatvorenog bazenskog kompleksa je 2100 kupača, dok se u ljutnim mjesecima na
sunčalištima dnevno okupi i preko 6000 kupača. U Aquapolisu funkcionira najmoderniji sustav kemijskog,
bakteriološkog i tehničkog pročišćavanja vode. Obzirom na multifunkcionalnost i veličinu «vodenog grada»,
taj kompleks zapravo i ljeti i zimi funkcionira kao kupališna rivijera. Vikendom ponudu upotpunjuje
atraktivno noćno kupanje uz posebnu romantično-glazbenu ponudu.
Sportsko rekreativni sadrţaji
Rekreativni dio kompleksa sastoji se od velikog nogometnog terena, adekvatnog za pripreme i treninge
nogometaša, terena za rukomet, košarku, odbojku, tenis i posebno atraktivnog igrališta za odbojku na
pijesku. U otvorenom dijelu kupališno-rekreativnog kompleksa nalazi se ograĎeno igralište za djecu. U
zatvorenom dijelu kompleksa nalaze se stolovi za stolni tenis, saune, fitness i četverostazna kuglana.
Poliklinika za zdravstvenu rehabilitaciju
Suvremeni dijagnostičko-terapeutski centar u okviru kojega se pod nadzorom liječnika specijaliste i stručnog
medicinsko-terapeutskog tima provode različite vrste rehabilitacijskih terapija.
Bizovački bajeri
Bizovac je jedno od rijetkih slavonskih naselja, koje se moţe pohvaliti s dva atraktivna kupališta, Termalnom
rivijerom Aquapolis u sklopu Bizovačkih toplica i na kraju sela - «bajerom na ciglani». Za Bizovčane oba
kupališta gotovo jednako omiljena, još i danas nude mnogo toga za istraţiti i pronaći, odlična mjesta za
odmor i rekreaciju, meĎutim čini se da je ovo posljednje još uvijek nedovoljno poznato i posjećeno u odnosu
na sve ono što nudi onima koji ovamo doĎu.
Ovo drugo omiljeno izletište i kupalište generacija mladih Bizovčana nastalo je kopanjem zemlje za potrebe
proizvodnje na daleko čuvene i kvalitetne bizovačke opeke. Cijeli je bajer okruţen niskom travom
nekadašnjeg mjesnog pašnjaka i s nešto mladih nasada topole i ponegdje vrba.
«Dugogodišnjim iskapanjem gline nastalo je nekoliko umjetnih jezera, čija dubina seţe do 6 metara i više, a
u njima je voda izuzetno čista, gotovo pitka, te je prema riječima redovnih posjetitelja, sigurno najčišća
ribolovna i kupališna voda u okolici. Procjenjuje se da je ukupna vodena površina svih bajera veća od 15
hektara», tvrdi on, čije nam riječi potvrĎuju i mnogi Bizovčani, posebno ribolovci koji obitavaju često na
ovom mjestu i koji kućama odavde nose zavidno bogate ulove.
Tako čista voda naime, obiluje raznovrsnom ribom, smuĎevima, šaranima, štukama, linjacima, kucinima,
somovima, bandarima i drugim vrstama bijele ribe. Vodama gospodari ribolovno društvo “Bandar” Bizovac,
koje se brine o redovitom prihranjivanju i čuvanju voda i okoliša od onečišćenja, a vrijedni i marljivi ribiči
tijekom godine redovno organiziraju ribička natjecanja. Pored velikog bajera izgraĎen je lijep ribički dom u
kojem se mogu organizirati obiteljske svečanosti, prijateljska druţenja i druga zabavna dogaĎanja.
Uz vodenu površinu mladi Bizovčani su izgradili igralište za odbojku na pijesku i postavili stepenice s
pontonom za lakši pristup vodi. Vikendom se stoga na ovom mjestu nerijetko okuplja nekoliko stotina
kupača, od kojih je dobar dio i izvan granica općine Bizovac, koji uţivaju u rekreativnom odmoru, kakav je
organiziran na «bajeru». Nerijetko se pojavljuju i cijele ekipe, koje za sobom ponesu roštilje, suncobrane,
sjenice, obilje jela pića i provode ovdje po cijele dane. I upravo oni koji doĎu samo jednom ovdje, kaţu da
se uvijek vraćaju, jer mjesto je idealno za obiteljski odmor onih koji ţele izbjeći guţve na moru u «špici»
turističke sezone, a ipak uţivati u svemu onome što pruţa ljeto i njegove blagodati.
Etno baština
Bizovačka ţenska narodna nošnja
Svojom profinjenošću i raskošnošću specifična je slavonska nošnja.
Postoje povijesne činjenice da su Bizovac nekada naselili MaĎari, te doseljenici iz Bačke i Baranje, za pretpostaviti je
da je nošnja imala njihov utjecaj i karakter.
Nošnja je vezena bušenim vezom tzv. šlingoćem što je karakteristično za slavonske nošnje, ali opet bizovačka nošnja
po duţini svojstvena je samo sebi jer seţe nešto malo ispod koljena, dok većina slavonskih nošnji je znatno duţa.
Muška narodna nošnja
Većina slavonskih nošnji, muških je ista. Do prvog svjetskog rata ljudi su nosili
široke šokačke gaće na falte, bijelu košulju na falte sa širokim rukavima,
vunene čarape, koţne opanke sa oputama, plišeni prsluk u boji, poprsje, tzv.
“poremet” vezen koncem za šlinganje ili zlatom, te ispod vrata poša i crni šešir
s trobojnicom. Momci su nosili tkanice, a stari ljudi su je stavili samo nedjeljom
i svetkovinom.
Olimpijada starih sportova Brođanci
Na području Općine Bizovac posebno se izdvaja sportsko kulturni dogaĎaj pod nazivom ''Olimpijada starih
sportova'', koja se od 1972. godine svake godine odrţava u u BroĎancima. Ova manifestacija ima za cilj
oţivljavanje i očuvanje izvornih, starih sportova, kao jednog od segmenta povijesnog i kulturnog nasljeĎa
naroda ovog prostora. Na dosadašnjim ''Olimpijadama starih sportova'' sudjelovalo je oko 20.000
natjecatelja, u 47disciplina, dok je igre posjetilo preko 200.000 posjetitelja. Osim toga za vrijeme trajanja
ove manifestacije prezentiraju se i druga obiljeţja ovog područja (folklor, narodne radinost, likovna
umjetnost, gastronomija itd.), što zajedno s manifestacijom ''Olimpijade starih sportova'' predstavlja jedan
specifičan i izvorni turistički motiv i potencijal ovog područja.
Bizovačke ljetne večeri
Kulturno zabavna i sportska manifestacija odrţava se svake godine
sredinom mjeseca srpnja u središtu Bizovca na prostoru dvorišta Kurije
Normann i sportskih terena bizovačke osnovne škole. Središnji dogaĎaj je
malonogometni turnir bizovačkih ulica.
Na središnjoj pozornici u velikom ugostiteljskom šatoru nastupaju
tamburaški i zabavni sastavi, folklorne skupine, popularni estradni
umjetnici. U seoskom dvorištu obiteljske kuće Sudar poznate po drvenom
„ambaru“ vrijednom spomeniku graditeljske baštine s kraja 19. stoljeća
prireĎuje se etnološka izloţba starih uporabnih predmeta, alata i oruĎa.
Tijekom trajanja programskog dijela manifestacije veliki broj posjetitelja
moţe kušati tradicionalna jela iz kotlića i druge specijalitete koje
pripremaju domaći majstori kulinarstva. Predvorje školske zgrade sluţi
kao galerijski prostor u kome se odrţavaju likovne izloţbe domaćih i
gostujućih umjetnika, a na sajamskim štandovima svoje proizvode izlaţu,
medari, voćari, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, kreativne
radionice rukotvorina i lokalni poduzetnici.
Kurija Normann Prandau
Bivši stambeni objekt grofa Konstantina Normanna Ehrenfelsa nalazi se u središtu Bizovca. Izvorno je imao
tlocrt u obliku slova “L”, duţom stranom orijentiran prema ulici koja je u vrijeme podizanja dvorca nosila
naziv Reichsstrasse. Ova visoka prizemnica graĎena je tridesetih godina devetnaestoga stoljeća za potrebe
vlastelinstva (kuća za činovnike) veličine oko 34 x 14 metara.
Pedesetih godina devetnaestoga stoljeća, nakon udaje Marijane Prandau za K. Normanna (1852.), zgrada je
preureĎena i dograĎena za stanovanje bračnoga para Normann. Tada je zasaĎen i prostrani park, izgraĎeni
staklenici za uzgoj cvijeća, ledara i niz gospodarskih zgrada. Tada se dvorac preuredio i povećao dobivši
površinu od 644 m2. Prema podacima iz 1885. objekt je imao 17 prostorija, dva podruma i veliku verandu
djelomično zastakljenu, ureĎaj za grijanje prostorija, vodovod i kanalizaciju za WC i kupaonicu. Za ono
vrijeme objekt je bio moderno opremljen.
Zanimljivo je što je ta reprezentativna zgrada bila pokrivena hrastovom šindrom, a ne crijepom. Pročelja
dvora jednostavno su obraĎena, rastvorena ovećim pravokutnim prozorskim otvorima uokvirenim drvenim
rezbarenim okvirima u Švicarskom stilu. Ovi rezbareni ramovi i danas ukrašavaju objekt, kao i originalne
svjetiljke na pročelju zgrade. Strop kurije imao je dvostruku konstrukciju, a tavan je bio popločen opekama.
Tavanski prostor koristio se za odlaganje sijena, a zatvorena spremišta imala su tri odjeljka. Zagrijavanje
peći i kamina djelomično se vršilo s vanjske, a djelomično s unutarnje strane. Pojedini dijelovi prostorija bili
su elegantno stilski ukrašeni. Kurija Normann u Bizovcu, iako je pregraĎivana u više mahova, očuvala je
osobine stila i vremena u kojemu je nastala, a dugo godina koristila se kao osnovna škola, sve dok nije
izgraĎena nova školska zgrada na mjestu perivoja i vrta dvorca. Kurija je s pomoćnim zgradama nekada
sačinjavala dvorište veličine 60 x 30 m što se moţe vidjeti na katastarskoj karti iz 1863. godine. Juţno od
dvorišta nalazio se malen perivoj iza kojega se nastavljao razmjerno velik povrtnjak. Perivoj i povrtnjak
imali su 1885. godine površinu od 7 jutara i 673 četvorna hvata. Uz sve to postojao je i zagrijavani drveno-
zidani zimski vrt, koji je imao s jedne strane stakleni zid i krov prekriven šindrom. U zimskom vrtu bio je
izgraðen rasadnik s uzgajalištem. Perivoju se mogu pripisati pejsaţna obiljeţja, ali su mu dijelovi sigurno
bili historicistički i romantičarski. Perivoj je 1863. godine već postojao, a do njegovoga prvoga oštećenja
dolazi nakon provedbe agrarne reforme 1934. i poslije 1945. godine. Na prostoru dvorca polusolidno je
izgraĎena sporedna zgrada sa sedam prostorija, nabijenim podom, ćiji je krov bio prekriven mekanom
šindrom. Druga sporedna, masivno zidana zgrada, u kojoj su stanovali vrtlar i sluţinèad, imala je pod
prekriven opekom i sedam prostorija. Masivno graĎena staja pokrivena crijepom bila je za konje, goveda,
stočnu hranu, konjsku opremu, u njoj je bila i soba za konjušara, prostorija za kočije, ledenica, bunar,
kokošinjac i dr.
Na ulaznim vratima u dvorac stajala su dva grba izrezbarena u drvetu, koji simbolično povezuju obitelji
Prandau i Normann.
Iako skromnih dimenzija, usporeĎujemo li ga s monumentalnim dvorcima Slavonije, kurija Normann
predstavlja ekskluzivnu graĎevinu 19. stoljeća koja svjedoči o zavidnom nivou stanovanja ondašnje vlastele.
U jednom dijelu objekta danas je smještena općinska uprava dok se u drugom krilu namjeravaju urediti
prostorije za mjesne udruge, knjiţnica i drugi u Bizovcu potrebni sadrţaji. Pod nadzorom stručnjaka i
konzervatora u nadolazećem vremenu uz potporu resornog ministarstva ovaj vrijedan spomenik kulture
obnovit će se i dovesti u primjereno stanje.
Kalendar događanja i manifestacija
Izloţba malih ţivotinja
Bizovac, siječanj
Dani općine Bizovac
Bizovac, travanj
Bizovačke ljetne večeri
Bizovac, srpanj
Olimpijada starih sportova
BroĎanci, kolovoz
Sajam poljoprivrede
Bizovačke toplice, listopad
Bizovački Boţićni sajam
Bizovac, prosinac
Kontakt:
Općina Bizovac
Kralja Tomislava 89
31 222 Bizovac
Tel: 00385 31 675 301
Fax: 00385 31 675 674
Web: www.opcina-bizovac.hr
E-mail: [email protected]
http://www.opcina-bizovac.hr/mailto:[email protected]