Znanstveniprozor u zaštitu

našeg mora

dr. sc. Lara Jurković

Institut Ruđer Bošković

Ovo predavanje je pripremljeno povodom Dana planete Zemlje i u svrhu

obilježavanja istog u Osnovnoj školi Stoja u Puli u sklopu projekta “Cijela

škola EKO patrola”. Namjenjeno je učenicima sedmih i osmih razreda.

Predavanje je i dio popularizacije znanosti u sklopu projekta Hrvatske zaklade

za znanosti pod nazivom “Određivanje fizikalno-kemijskih svojstava i

toksičnosti nanočestica srebra, bakra i plastike kao potencijalno štetnih novih

materijala u obalnim vodama” i brojem (HRZZ-IP-2018-01-5351)

Sadržaj

Ekolologija ukratko

Problemi današnjice = plastika

• Opasnost od invazivnih vrsta (Rebraši)

• Opasnost za naše bogatstvo (Periske)

Jadransko more

Što je ekologija?

Ekologija je znanstvena grana koje se bavi proučavanjem:

organizama

okoliša

kako organizmi djeluju jedan na drugoga

kako okolina djeluje na organizme.

Zadaća ekologa je poboljšati razumijevanje o životnim procesima organizama,

prilagodbi, staništima, međudjelovanju i bioraznolikosti organizama.

https://byjus.com/biology/ecology/

https://byjus.com/biology/ecology/

Tansley (1934); Molles (1999), p. 482; Chapin et al. (2002), p. 380; Schulze et al. (2005); p. 400; Gurevitch et al. (2006), p. 522; Smith & Smith 2012, p. G-5.

Glavni cilj ekologije je razumijevanje podjele:

biotičkih i abiotičkih utjecaja = djelovanje živog i neživog svijetana žive tvari u okolišu

Živi organizmi spadaju u biotičke utjecaje, dok nežive

komponente, kao sunčeva svjetlost, voda, topografija,

se svrstavaju pod abiotičke utjecaje.

organizam populacijazajednica ekosustav biosfera

Istraživanje se provodi na više nivoa:

Ekosustav

Ekosustav je zajednica živih organizama s neživim komponentama njihovog

okoliša s međusobnim djelovanjem kao cjelina.

Abiotički utjecaji

utjecaj neživih kemijskih spojeva

i fizikalnih uvjeta na ekosustav.

Bakterije

(lat. Staphylococcus aureus bacteria) na skenirajućem elektronskom mikroskopa

s dodanom bojom

bakterije: © Centers for Disease Control

lav: https://twitter.com/lyonselementary

makroalge: https://biljke1.weebly.com/morske-biljke.html

tartufi:https://www.glasistre.hr/istra/njemacko-francuska-televizija-istrazuje-tajne-skupocjene-gljive-zasto-

talijani-kupuju-istarske-tartufe-iako-imaju-svoje-570728

mikroalge: https://hr.deborahnormansoprano.com/obrazovanie/84278-protisty-eto-harakteristika-i-osobennosti-

stroeniya.html

Biotički utjecaji

utjecaj žive tvari na ekosustav.

Životinje

Ježinac

(lat. Sphaerechinus granularis)

Biljke

Makroalge

(lat. alga Caulerpa)

Gljive

Tartufi

(lat. Tuber)

Protisti

mikroalge

(lat. Chlorella)na svjetlosnom

mikroskopu

Sunčeva svjetlost

Sunce: https://www.express.co.uk/news/science/1138008/earth-orbit-change-dying-sun-asteroid-mining-

solar-sail-space-news

zrak: https://www.elveflow.com/microfluidic-reviews/general-microfluidics/air-bubbles-and-microfluidics/

tlo:https://cals.ncsu.edu/crop-and-soil-sciences/students/undergraduate/

minerali: https://www.bjtonline.com/business-jet-news/minerals-can-be-rock-solid-investments

tlo

voda

zrak

minerali

https://twitter.com/lyonselementaryhttps://biljke1.weebly.com/morske-biljke.htmlhttps://www.glasistre.hr/istra/njemacko-francuska-televizija-istrazuje-tajne-skupocjene-gljive-zasto-talijani-kupuju-istarske-tartufe-iako-imaju-svoje-570728https://hr.deborahnormansoprano.com/obrazovanie/84278-protisty-eto-harakteristika-i-osobennosti-stroeniya.htmlhttps://www.express.co.uk/news/science/1138008/earth-orbit-change-dying-sun-asteroid-mining-solar-sail-space-newshttps://www.elveflow.com/microfluidic-reviews/general-microfluidics/air-bubbles-and-microfluidics/https://cals.ncsu.edu/crop-and-soil-sciences/students/undergraduate/https://www.bjtonline.com/business-jet-news/minerals-can-be-rock-solid-investments

Problemi

današnjice =

plastika

Ekologija ima zadatak uočiti problem i onda ga

javno objaviti da svi shvatimo koji je problem i

kako ga umanjiti ili još bolje rješiti u cijelosti.

Jedan takav aktualan primjer je plastika, pa

sam odlučila pobliže se pozabaviti s time.

Pažljivo čitajte jer vam to može utjecati na

budućnost jer ipak svijet ostaje na mladima, a

vi ste ti mladi…

Plastika

Vjerujem da ste čuli u medijima da se plastika spominje. Tako su na primjer neki supermarketi

jednokratne plastične vrećice zamijenili sa višekratnim.

Probajte razmisliti… Što je sve oko vas napravljeno od plastike?

Kako smo počeli odvajati otpad, pogledajte koliko otpada je plastično (bacamo ga u žute kontejnere).

Možda se čuli za izraz mikroplastike. Koja je razlika između plastike i mikroplastike?

U moru ima jako puno plastike koja se nažalost ne raspada nego se usitnjava u čestice mikroplastike.

https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment

https://terrahub.eu/apc/

Plastika u moru

https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environmenthttps://terrahub.eu/apc/

Zašto je ta plastika problem? Što plastika uzrokuje u morima i oceanima?

Evo neki mogući scenariji što se događa s plastikom u moru i oceanima:

1) Morski živi organizmi pojedu plastiku i mikroplastiku, pa im ona dospije u probavni sustav imože utjecati na njihov daljnji život.

Zasad znamo da morske životinje mogu progutati plastiku i mikroplastiku.

Procjenjuje se na osnovi povijesnih podataka da je 90 % ptica progutalo plastiku, a do 2050 bi moglo biti i 99%.

Plastika je zabilježena u populaciji riba:

u 35 % riba koje jedu planktone u Sjevernom oceanu,

u ribljim vrstama u Sjevernom moru.

Platika je nađena u velikom postotku u rakovima kao što su jastozi (lat. Nephrops).

https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment

Wilcox (2015); Boerger (2010); Foekema (2013).

Plankton koji je pojeo mikroplastiku

https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment

2) Plastika može direktno fizički utjecati na životinje tako da im ometa kretanje, smanji orijentaciju…

Primjer je uočen kod kitova, zbog toga su Estonci robotom oslikali mural velikog kita koji iskače

iz mora i u sebi ima plastiku koji je sad sastavni dio nebodera na Verudi. Kad ga vidiš sjeti se da

ne bacaš plastične boce gdje god stigneš…

3) Moguće su posljedice za ljude koji su konzumirali

kontaminiranu hranu.

Zasad je nađena je mikroplastika u školjkama, ali ne zna

se još da li nam smeta.

4) Neki kemijski spojevi (koji su često otrovi) mogu se

vezati na plastiku i tako se unijeti u tijelo

(čovjekovo ili životinjsko).

https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment

https://www.glasistre.hr/znanost/zagadenje-plastikom-skrivene-kemikalije-taloze-se-u-morskim-pticama-619028

https://www.bbc.com/news/uk-scotland-highlands-islands-40354561

F. Murray (2011).

Mural na Verudi

✓ Pazi na plastiku! Ako možeš birati koristi nešto što

nije plastično, a ako nemaš izbora pokušaj više

puta koristiti isti proizvod te ga zbrini kako treba.

https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environmenthttps://www.glasistre.hr/znanost/zagadenje-plastikom-skrivene-kemikalije-taloze-se-u-morskim-pticama-619028https://www.bbc.com/news/uk-scotland-highlands-islands-40354561

Jadransko more

Opasnost od

invazivnih vrsta

(Rebraši)

Ekolozi se bave i bioraznolikostima. Proučavaju

promjene u okolišu i otkrivaju zašto dolazi do

njih.

U ovom poglavlju ćete otkriti što je invazivna

vrsta.

Što mislite da li ste vidjeli rebraše? Probajte

razmisliti koja vrsta bi mogla to biti.

Rebraše ste u našem moru mogli uočiti zadnjih par ljeta.

To su oni oni prozirno-bijeli “ljigavci” koji su vas dodirivali

dok ste se kupali

Rebraši i spužve su sestrinske grupe višestaničnih životinja.

Prehrana rebraša uglavnom se sastoji od planktona

ikra riba i ličinke

te ostali planktonski stadiji bentoskih organizama,

dok se pojedine vrste rebraša hrane drugim rebrašima.

Kompeticijom i predacijom imaju značajan negativni utjecaj na ekosustav.

Zbog toga što jedu “mlade” (ikra i ličinke) riba smanjena je brojnost plave ribe kao na primjer srdele.

Mladinić, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2019, Završni rad;Laumer (2019); Kamburska (2006).

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6965

https://www.glasistre.hr/istra/jos-jedna-invazija-istarsko-more-ponovo-je-krcato-rebrasa-

odvratnih-organizama-zbog-kojih-se-ljudima-gadi-kupanje-i-koji-ugrozavaju-incune-599638

bentos (bental) (grč. βένϑος: dubina), životna zajednica biljnih i životinjskih organizama vodenih ekoloških sustava koji stalno žive na dnu, ili u dnu, ili

povremeno na njega dolaze radi hranjenja, boravka, zaštite, razmnožavanja ili ostalih

životnih potreba. Od biljnih organizama ondje se nalaze jednostanične i višestanične

alge. Od životinjskih organizama neki su sjedilački (npr. spužve, koralji, školjke), a neki

se slobodno kreću (kolutićavci, člankonošci, ribe).

Rebraši (lat. Minemiopsis lady)

”ljigavac”

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6965https://www.glasistre.hr/istra/jos-jedna-invazija-istarsko-more-ponovo-je-krcato-rebrasa-odvratnih-organizama-zbog-kojih-se-ljudima-gadi-kupanje-i-koji-ugrozavaju-incune-599638

Rebraši su invazivne vrste što znači da nisu autohtone (uobičajene)

vrste koje mogu imati izrazito negativan učinak na bioraznolikost

ekosustava.

Europska Unija je Uredbom o sprječavanju i upravljanju unošenja i

širenja invazivnih stranih vrsta 2014. godine prepoznala prisutnost oko

12 000 alohtonih vrsta na području Unije s procjenom da je 10 do 15 %

invazivno (Uredba EU,1143/2014).

Najučestaliji putevi unosa invazivnih vrsta u Jadransko more su:

balastne vode

marikultura.

Može se pretpostaviti da su nam doputovale s brodovima.

Balastna voda je voda koju brodovi uzimaju radi ravnoteže, stabilnosti i očuvanja integriteta broda dok je prazan.

Marikultura je dio industrije koji se bavi uzgojemmorskih orgamizama.

Mladinić, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2019, Završni rad; Trivić, Veleučilište u Karlovcu, 2016, Završni rad

http://civ.iptpo.hr/more/

Molnar (2008).

Rebraš ”ljigavac” u moru

Kako su rebraši došli u Jadransko more?

http://civ.iptpo.hr/more/

Rebraši su hermafroditi (dvospolci) što znači da jedna jedinka ima oba spolna organa

otpuštaju gamete kroz usta u morski okoliš,

gdje se odvija seksualna oplodnja ili samooplodnja.

Rebraši imaju sposobnost regeneracije svih tipova stanica i struktura.

M. Mladinić, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2019, Završni rad; Ryan (2013).

Rebraš

(lat. Minemiopsis lady)

Zašto su rebraši tako mnogobrojni?

Jadransko more

Opasnost za naše

bogatstvo

(Periske)

Nedavno se u medijima spominjalo umiranje

školjaka Periski.

Pretpostavlja se da se radi o nekoj bakteriji

(bolesti) koje je zahvatila Periske u Dalmaciji.

Kako su se tek oporavile u Sjevernom Jadranu

(Istri, točnije Rovinju) znanstvenici su krenuli

spašavati naše Periske.

Prvo ćemo krenuti od toga da malo naučimo o

Periskama.

najveći je školjkaš u Mediteranu,

te ujedno i jedan od većih u svijetu.

je endemska vrsta Mediterana.

dostiže veličinu i do 120 cm dužine.

životni vijek može biti i do 27 godina.

U Sredozemnom moru nastanjuje gole pomične podloge

ili one obrasle morskim cvjetnicama na dubinama

od 0,5 m do 60 m, dok se u Jadranskom moru može pronaći

između 2 i 30 m dubine.

Prehrana plemenite periske se bazira na detritusu i planktonu.

Plemenita Periska (lat. pinna nobilis)

Bilajac, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2017, Završni rad; Zavodnik (1991); Basso (2015).

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14827

https://hr.wikipedia.org/wiki/Endem

Endem (grč. ἔνδημος = lokalni) je organizam koji je rasprostranjen na određenom, često malom, teritoriju ili akvatoriju.

Detritus je bestrukturna zrnata masa, nastala raspadanjem stanica i tkiva

Plemenita Periska

(lat. pinna nobilis) u staništu

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14827https://hr.wikipedia.org/wiki/Endem

Osim ljuske za ukras, podosta je atraktivan i biser koji školjka stvara.

Često se u jednoj može naći velik broj bisera ali jako sitnih.

Veliki i stari primjerci su uvijek bili interesantniji zbog bisera, u nekim Europskim zemljama od njih su se radili skupocjeni botuni (gumbi).

Biseri su u mnogim bojama.

Najveći su crveni koji nerijetko imaju oblik suze

najmanje su se i cijenili.

A. Bilajac, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2017, Završni rad; Zavodnik (1991).

http://www.podvodni.hr/more/ekologija/9-periska

Zapisi o plemenitoj periski postoje još iz stare Grčke. Neki od poznatijih antičkih filozofa, poput Aristotela i Xenokrata, opisivali su njezinu biologiju i primjenu u svakodnevnom životu.

Kroz povijest su kao materijal za izradu tkanine bile vrlo cijenjene bisusne niti ili tzv. „morska svila“ – „Veronikin rubac“, a ljuštura se koristila za izradu dugmadi.

I dan danas se nelegalno koristi u dekorativne svrhe.

Plemenite periske su se jele (kao i kod pedoće).

Napravljen je čak i alat kojim se omogućilo jednostavnije vađenje periski iz mora.

Biseri Plemenite periske

Zašto je plemenita periska zaštičena?

http://www.podvodni.hr/more/ekologija/9-periska

U posljednjih desetak godina uočeno je značajno povećanje brojnosti plemenite periske u priobalju

Rovinja, kao i iznimna gustoća njenih populacija na određenim lokalitetima (A. Jaklin).

Bilajac, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2017, Završni rad; Zavodnik (1991); Katsanevakis (2007); Basso (2015).

https://www.glasistre.hr/pula/endemska-vrsta-skoljkasa-masovno-ugiba-diljem-sredozemlja-pulski-aquarium-zbrinuo-oko-200-zdravih-periski-da-bi-spasio-vrstu-624348

https://www.glasistre.hr/svijet-zivotinja/spasavanje-skoljkasa-periske-iz-luke-san-pelagio-premjestene-u-uvalu-val-de-lesso-619838

Ove godine je uočeno masovno ugibanje Plemenitih periski

diljem Sredozemlja

Zato je Pulski Aquarium zbrinuo oko 200 zdravih periski da bi spasio

vrstu. I one su u karanteni kao i mi.

Osim toga, radovi na izgradnji komunalne luke San Pelagio u

Rovinju, s time iskopavanja i nasipavanja, mogli su uništiti gustu

populacija periski.

Djelatnici Instituta Ruđer Bošković su obavjestili nadležne da se

tamo nalaze plemenite periske i sudjelova u spašavanju periski koje

su iz luke San Pelagio premještene u uvalu Val de Lesso.

Koja je bila reakcija znanstvanika?

Premještanje Plemenitih periski

✓ Znanstvenici rade i na zaštiti životinja

kao na primjeru plemenitih periski.

Pazite i vi na njih ako ih vidite!

https://www.glasistre.hr/pula/endemska-vrsta-skoljkasa-masovno-ugiba-diljem-sredozemlja-pulski-aquarium-zbrinuo-oko-200-zdravih-periski-da-bi-spasio-vrstu-624348https://www.glasistre.hr/svijet-zivotinja/spasavanje-skoljkasa-periske-iz-luke-san-pelagio-premjestene-u-uvalu-val-de-lesso-619838

I na kraju… Što

trebate

zapamtiti?

✓ U moru ima jako puno plastike koja se nažalost

ne raspada nego se usitnjava u čestice

mikroplastike i kao takva ulazi u morske

organizme koje smo sve do nedavno držali

najzdravijim izvorom prehrane. Pazi na plastiku!

Ako možeš birati koristi nešto što nije plastično,

a ako nemaš izbora pokušaj više puta koristiti

isti proizvod te ga zbrini kako treba.

✓ Rebraši su invazivne vrste što znači da nisu

autohtone (uobičajene) vrste. Može se

pretpostaviti da su nam doputovale s brodovima.

Ne moraš ih se bojati jer nisu otrovne (ne peku)!

✓ Znanstvenici rade i na zaštiti životinja

kao na primjeru plemenitih periski. One su

endemske vrste. Pazite i vi na njih ako ih vidite!