Noa se u Svetom pismu opisuje kao onaj koji je hodao s Bogom. I to je prva stvar koju možemo naučiti od njega. Živjeti svoj život kao opredjeljenje za hod s Bogom.

Nitko od nas ne zna što mu život su-tra nosi i kojim smjerom može krenuti tijek našega postojanja, ali bismo trebali biti opredijeljeni za hod s Bogom pa ma kuda se trebalo ići i ma kako se trebalo ići. Hoda se uvijek korak po korak. Napravivši jednu etapu prelazimo na drugu. Dakako da imamo viziju što bismo htjeli postići i kamo stići, ali smo jednako tako i spremni na promjenu putanje ako je to potrebno.

Pokvarenost i zloća »Vidjevši čovjekovu pokvarenost i

njegovu zloću, Bog odlučuje istrijebiti čovjeka sa zemlje. Bog se predstavlja kao dovršitelj procesa. Ne kažnjava on ljude, nego konstatira kamo ih odvodi njihova pokvarenost i prekid hoda s Bogom.

Pravednost i neporočnost »Istodobno dok odlučuje uništiti one

koji su se opredijelili za propast, Bog pronalazi način kako bi spasio one koji su pravedni. Premda je od općeg po-topa spašeno osmero ljudi, samo se za Nou ističe da je bio pravedan i neporo-čan. Svojom pravednošću spasio je svoju obitelj i životinjske parove.

Mi smo suodgovorni za druge ljude. Naši čini imaju posljedice i mogu ne samo nas, nego i druge ljude i spasiti i upropastiti.

Korablja od smolastoga drveta »Noa se po Božjem nadahnuću odlu-

čuje za pothvat koji je njegovim suvreme-nicima morao izgledati sulud. A i njemu samome. Daleko od mora gradi korablju u koju stane toliko ljudi i životinja.

Kršćanski stil života mnogima može izgledati poput gradnje korablje. Gledajući u vedro nebo ismijava se proročanstvo o op-ćem potopu. Ali mi znamo da smo pozva-ni graditi spasiteljske korablje po kojima će se sačuvati pravedno i neporočno. I znamo da je za gradnju potrebno vrijeme i energi-ja. Ništa vrijedno se ne događa preko noći. Nego upornim radom punim vjere u Boga. I u danima dvojbi i u danima umora.

Prošao je zemljom...

Prva objava o Spasitelju se dogodila u Nazaretu kada je Božji glasnik zamolio Mariju da bude Isusova majka. Doša-

šće ne simbolizira samo naraštaje koji su išče-kivali Mesiju, nego i devet mjeseci trudnoće.

Bog se potom objavio ljudima rođenjem u Betlehemu. Bogu dolaze oni koji su spremni maknuti se od onoga što imaju i uputiti se u neizvjesnost. Boga susreću pastiri koji se miču od svojih stada. Boga susreću mudraci koji su spremni maknuti se od svojih domova.

Isus se prikazanjem u Hramu objavljuje kao onaj koji će biti Hram i koji će prinijeti jedincatu osloboditeljsku žrtvu.

Dođe Isus na Jordan Ivanu »Konačna objava kojom Isus završava

predstavljanje ljudima i započinje spasitelj-sko djelo je događaj na Jordanu. Isus se po-istovećuje s nama i pristupa u red onih koji primaju obredno pranje obraćenja i pokore.

Dakako da Isusu nije potrebno krštenje. Ni u sakramentalnom smislu, a niti kršte-nje koje je dijelio Ivan. Radi se o Isusovom potpunom poistovjećivanju sa čovjekom. O njegovoj želji da nam u svemu bude jednak. Premda nije grešan, prihvaća našu grešnost.

Ovo je Sin moj Ljubljeni »Jordan je događaj koji spaja. Ne samo

dvije obale i dva svijeta, nego i dvije etape Isusova života: onu skrivenu i onu javnu. I već na Jordanu, u poniženju krštenja, navi-ješteno je poniženje križa za onoga koji je došao na svijet poniženjem rođenja u šta-li. Zato u događaju na Jordanu nema ništa

trijumfalnoga ni slavnoga. Božji glas koji se pojavljuje samo svjedoči o intenzitetu Božje ljubavi prema čovjeku koja se očituje u po-niženju Sina i darovanosti Duha.

Bog nije pristran »A Duh Sveti se dariva svakome čoveku

koji ga želi prihvatiti. To nam svjedoči Petar u govoru prije krštenja prvih nežidova. Bog nije pristran. Bog ne dijeli ljude. Bog ljude voli.

Po krštenju je Isus postao dionik naše grešnosti, a mi po sakramentu krsta postaje-mo baštinici njegove svetosti i dionici Isuso-va poslanja. I mi smo pozvani, poput Krista, proći zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima je ovladao Đavao.

Pozvani smo i poslani smo spasenje koje nam je Isus osigurao darovati ovom nara-štaju, prostoru i vremenu u kojemu živimo.

noa i korablja

U vremenu došašća započeli smo razmišljanja o osobama čija se imena spominju u Isusovom rodoslovlju zapisanom u Matejevom i Lukinom evanđelju. Prvih dvadeset

imena pripada takozvanoj biblijskoj prapovijesti. Radi se o osobama za koje se ne može utvrditi povjesnost i obično ih se smatra dijelom biblijskih mitova. Dijelom izmišljenih priča koje nam žele posvjedočiti poruku. Jedno od ključnih imena u tom nizu je Noa.

Prvo čitanje: Iz 42, 1-4.6-7 | Drugo čitanje: Dj 10, 34-38Evanđelje: Mt 3, 13-17

Izdaje: Župa sv. pavla ap., split - pujanke | www.zupa-pujanke.com

Suradnik: nikola kuzmičić | Urednik: RatomiR vukoRepa

Nedjeljni liturgijski listić 7Nedjelja krštenja Gospodinova :: 9. siječnja 2011. :: godina II :: broj 7.

Župa sv. Pavla apostolaSplit - Pujanke

Župne obavijesti

Božićno vrijeme završava danas, s nedjeljom Krštenja Gospodinova. »Sastanak svih ovogodišnjih » krizmanika bit će u nedjelju, 16. siječnja poslije večernje svete mise.Svete mise radnim danima » su u 7.30 i u 18 sati.Organizira se » hodočašće sv. Vlahu u Dubrovnik. Polazak bi bio 2. veljače ujutro u 9.00 sati, a povratak 3. veljače u 19.00 sati. Cijena je 300 kn.

Završili smo blagoslov obitelji prema objavljenom rasporedu. Oni koji su bili spriječeni neka se jave u župni ured radi dogovora o ponovnom dolasku na telefone: 377-099 (ured), 376-487 (crkva), 377-480 (vrtić).

U Centru za beskućnike, neki alkoholičar i, po mi-šljenju mnogih, nepopravljivi pijanac, ganut dobrotom

volontera iz Centra, potpuno se promijenio. Zvao se Ivan. Postao je najljubazniji čovjek kojega su suradnici i posjetitelji ove ustanove ikad upoznali. On je dan i noć neumorno radio i ne bijaše posla koji ne bi ponizno prihvatio i zdušno obavio.

Očistio je sobu u kojoj je nekom pijancu pozlilo i oprao prljavi zahod. Sve što bi ga zamolili činio je s osmjehom na licu i nehi-njenom zahvalnošću što je dobio mogućnost da čini dobro. Na njegovu su pomoć mogli računati djelitelji hrane kad je trebalo podvoriti nemoćne, kao i djelatnici zaduženi za spremanje le-žajeva, jer je bio pri ruci svima kojima je pomoć bila potrebna.

Jedne je večeri kapelan Centra mnoštvu okupljenu u dvorani propovijedao naglašavajući potrebu molitve za obraćenjem i korijenitom promjenom života.Neki je čovjek iznenada došao pred oltar iz dna dvorane, bacio se na koljena i počeo vikati: “Bože, Bože moj, učini da i

ja postanem kao Ivan! Daj da budem kao Ivan!” Kapelan ga pridiže i reče: “Sinko dragi, zar ne bi bilo bolje da moliš da budeš kao Isus?”

Čovjek začuđeno pogleda kapelana i upita: “Zar je Isus bio kao naš Ivan?”

Kad bi te netko upitao: “Kako izgleda kršćanin?”,jedini bi prihvatljiv odgovor bio: “Pogledaj mene!”

Nasljedovati KristaDragi župljani! Hvala vam za svjedočanstvo i za svaku duhovnu i materijalnu potporu koju iskazujete nama i našoj župnoj zajednici. Neka vam Bog udijeli svoju radost, a njegov blagoslov neka siđe na vaše obitelji i bude s vama i u 2011. godini.

Vaši svećenici: don Ante i don Ante.