Zagreb, 15. svibnja 2013. • Broj 421 • Cijena 9 kunaZagreb, 15. svibnja 2013. • Broj 421 • Cijena 9 kuna

POŠTARINAPOŠTARINA

PLAĆENAPLAĆENA

U POŠTIU POŠTI

10 00010 000

ZAGREBZAGREB

2

U postupku utvrđivanja reprezentativno-sti udruga sindikata više razine, Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je početkom ožujka rješenje prema kojemu su Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Neza-visni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindi-kata i Hrvatska udruga sindikata reprezenta-tivni za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.

Prema Zakonu o kriterijima za sudjelova-nje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje da bi bila repre-zentativna sindikalna središnjica morala je is-punjavati nekoliko uvjeta:

– da je najmanje šest mjeseci prije dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje re-prezentativnosti upisana u registar udru-ga sindikata više razine,

– da u nju udruženi sindikati imaju najmanje 50 000 radni-ka članova,

– da je u nju udruženo najmanje pet sindikata koji djeluju u različitim područjima, odnosno odjeljcima djelatnosti utvrđenim Nacionalnom kvalifikacijom djelatnosti,

– da ona ili u nju udruženi sindikati imaju područne urede u najmanje četiri županije,

– da raspolaže potrebnim prostorom i drugim materijalnim uvjetima za rad te da zapošljavanja najmanje pet radnika na temelju ugovora o radu.

Što je Povjerenstvo utvrdilo?

Sindikalna središnjica

Broj udruženih sindikata

Broj članova

Broj županija u kojima imaju

urede

Broj zaposlenih

NHS 59 116. 837 4 11

SSSH 20 99.682 21 49

MHS 10 61.4114 (Sindikat

hrvatskih učitelja)5

HUS 57 54.009 9 11

Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, naj-više tijelo SSSH između dvaju kongresa, na sjednici održanoj 28. ožujka 2013. godine, donijelo je odluke o prijemu triju sindikata iz javnoga sektora - Samostal-nog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sin-dikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvat-ske i Sindikata zdravstva Hrvatske.

S tri novoprimljena sindikata, SSSH ima 23 sindika-ta s ukupno 123.465 članova.

1. U NHS je udruženo 59 sindikata s ukupno 116.837 čla-nova. NHS ima u četiri županije regionalni ured i 11 za-poslenih na temelju ugovora o radu.

2. U SSSH je udruženo 20 sindikata s ukupno 99.682 člana. SSSH ima u 21 županiji područni ured i 49 zaposlenih na temelju ugovora o radu.

Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske (11.433) i čla-novi podružnica neposredno udruženih u SSSH (713) nisu uzeti u obzir, jer u postupku utvrđivanja reprezentativ-nosti mogu sudjelovati samo udruge koje su utemeljene i upisane u registar udruga prema odredbama Zakona o radu, što SUH i podružnice nisu.

3. U MHS je udruženo deset sindikata, a prema potvrdama poslodavaca naknadno dostavljenima, s 61.411 članova.

Sindikat hrvatskih učitelja, član udruge, ima u četiri žu-panije područni ured, dok MHS ima pet zaposlenih na te-melju ugovora o radu.

4. U HUS, prema dostavljenim izjavama o udruživanju, udruženo je 57 sindikata s ukupno 54.009 članova. HUS ima devet županijskih ureda i 11 zaposlenih na temelju ugovora o radu.

Utvrđivanje reprezentativnosti udruga sindikata više razine

SSSH ima 99.682 članaSSSH ima 99.682 člana

Tri novaTri novasindikata javnog sindikata javnog sektora u SSSHsektora u SSSH

Okrupnjavanje sindikalne scene

Foto

: vla

da.h

r

Osvrt

3

Događaji

Zbog prestanka važenja rješenja o re-prezentativnosti sindikalnih središnjica iz 2009. godine, a prije utvrđivanja nove re-prezentativnosti, Gospodarsko-socijalno vijeće prestalo je djelovati nakon 28. siječ-nja 2013. godine. Stoga su Vlada RH, sin-dikalne središnjice i Hrvatska udruga po-slodavaca sklopili Sporazum o tripartitnoj

Proširenoj sjednici Predsjedništva Vijeća SSSH, održanoj 12. travnja, prisustvovao je ministar rada i mirovinskog sustava Mi-rando Mrsić sa suradnicima. Došao je ponajprije čuti stajališta SSSH i udruženih sindikata vezanih uz primjenu Zakona o radu i stajališta SSSH u vezi druge faze rada na izmjenama toga Zakona. Predstavnici udruženih sindikata su izvijestili o primjeni Za-kona o radu, kako o najdrastičnijim primjerima njegova kršenja, tako i o primjerima dobre prakse. Izvršna tajnica za organizaciju, obrazovanje i izdavaštvo SSSH Ana Milićević Pezelj, uvodno je prezentirala sustav socijalne si-gurnosti radnika, kako ga vidi i zagovara SSSH. Naglasila je kako je potrebno prestati vršiti pritisak na izmjene Zakona o radu, jer nekim očekivanjima poslodavaca Zakon o radu ne može odgovoriti. Za slučajeve privremenih poremećaja u poslovanju poslodavca, Hr-vatska mora razviti druge instrumente potpore poslodavcima, uzi-majući u zaštitu radnika kao najslabiju kariku - o čemu se mnogo može naučiti od Austrijanaca. Nužno je poraditi na boljem razu-mijevanju pojmova i pojedinih instituta, te na boljoj primjeni i poštivanju zakona, čemu je preduvjet kontinuira edukacija kako poslodavaca tako i radničkih predstavnika. Posebice je važno os-posobljavanje menadžerskog kadra za upravljanje promjenama, te upravljanje, a ne rasipanje, ljudskim potencijalima.

nacrta strateških dokumenata, prijedloga zakona i drugih akata, te im pravodobno dostavljati nacrte strateških dokumenata, zakona i drugih akata na očitovanje, a pri-je usvajanja na sjednici Vlade RH. Samo u mjesec dana od potpisivanja Sporazuma SSSH je zaprimio 21 zakonski prijedlog, od kojih 1/3 uopće nije u Planu

tvrtkama koje posluju u problemima te radnicima ne isplaćuju plaće. Tema razgo-vora bila je i primjena Zakona o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s posebnim osvrtom na iskustva radnika u predstečajnim nagodbama, te vladine po-litike privlačenja (privatnih) investicija.

Dogovoreno je kako će se najmanje jednom mjesečno, po mogućnosti i češće, održavati sektorski konzultativni sastanci gdje će se nastale probleme, ili one koji bi mogli nastati, pokušati riješiti odmah!

Savezu samostalnih sindikata Hrvatske i udruženim sindikatima takav je pristup prihvatljiv, jer socijalni dijalog između Vlade i sindikata koji djeluju u različitim industrijama, nije bio uspostavljen. Pot-predsjednik Vlade posebice je naglasio kako politika Vlade ne ide na uštrb proiz-vodnog sektora i da joj cilj nije uništenje industrije, već njezino spašavanje i revita-lizacija. U tome je dijelu najavio daljnje aktivnosti na poticanju investiranja i za-državanja i novog zapošljavanja radnika. Na sastanku su najavljene izmjene odre-đenih odredbi Zakona o financijskom po-slovanju i predstečajnoj nagodbi zbog sla-bosti uočenih prilikom njegove primjene.

Ministar je rekao kako će Vlada podržati ono o čemu se sin-dikalna i poslodavačka strana usuglase u bipartitnim pregovorima o Zakonu o radu koji su u tijeku, a, govoreći o interesnim pitanjima o kojima će biti riječi u sklopu druge faze izmjena ZOR-a, spo-menuo je otpremnine, strukturu plaće, radno vrijeme, godišnje odmore, te agencije za privremeno zapošljavanje.

Socijalni dijalogSocijalni dijalog– forma, a ne sadržaj!– forma, a ne sadržaj!

SSSH ministru Mrsiću na proširenoj sjednici PVSSSH:

Prestanite vršiti pritisakPrestanite vršiti pritisakna izmjene ZOR-a!na izmjene ZOR-a!

suradnji kojim se uređuje postupak pri usuglašavanju stavova u odnosu na poje-dine strateške, normativne i druge akte koje Vlada, kao predlagatelj, upućuje u zakono-davnu proceduru u Hrvatski sabor. Spora-zum će vrijediti do potpisivanja novog Spo-razuma o osnivanju GSV-a, koji je u izradi.

Prema Sporazumu, sukladno iskaza-nom interesu socijalnih partnera-potpis-nika Sporazuma, Vlada RH dužna je uklju-čiti njihove stručnjake u radne skupine resornih ministarstava zaduženih za izradu

normativnih aktivnosti Vlade RH za 2013. (zato ih nema ni u Programu rada GSV-a za 2013.), a u radne skupine za njihovu izradu, izuzev onih kojima je predlagatelj Minis-tarstvo rada i mirovinskog sustava, struč-njake socijalnih partnera se ne uključuje!

Također, nakon opetovanih zahtjeva i inicijativa, predstavnici SSSH i udruženih sindikata su se u ožujku konačno uspjeli sastati s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU Brankom Grčićim kako bi razgovarali o

4

Događaji

sindikata u zaštiti na radu, napomenuo je kako je u praksi zanemaren institut od-bora zaštite na radu, te je potrebno vra-titi njegovu važnu ulogu. - Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika dužan je osnovati odbor za zašti-tu na radu kao svoje savjetodavno tijelo radi utjecanja na odluke vezane uz po-dručje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, napomenuo je Novosel, konstatirajući, isto tako, kako, na žalost, nema sankcija ako poslodavac to ne učini. Admira Ribičić, pravna savjetnica Hrvatske udruge poslodavaca, skrenula je pozornost na problem čestih zakon-skih izmjena s kojima osobito muku mu-če mali i srednji poduzetnici, koji nemaju vlastite pravne službe. Uputila je i kritiku Državnome inspektoratu, koji bi, kako re-če, trebao imati više savjetodavnu i pre-ventivnu ulogu. Sada je naglasak na kaž-njavanju. Da je težište na prekršajnim mjerama potvrdio je i Nenad Puljić, voditelj Služ-be nadzora u području zaštite na radu Državnog inspektorata, napominjući ka-ko je rješenje u upravnim mjerama koje će poslodavce usmjeriti na negativnosti,

ali u tome dijelu ima dosta nedostataka. Uz sve zamjerke postojećem sustavu za-štite na radu, potvrdio je kontinuirano smanjenje ozljeda na radu, uključujući i one sa smrtnim posljedicama.

Govoreći o zakonskim propisima o zaš-titi na radu u Hrvatskoj, Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, upozorila je na činjenicu da je poslodavac zakonski dužan djelatnicima službe medicine rada osigurati pristup u radne prostorije i pro-storije, no učestala praksa pokazuje kako ih poslodavci ne puste. U tome je kon-tekstu spomenula Konvenciju Međuna-rodne organizacije rada br. 161 o služba-ma medicine rada, prema kojoj je nužno urediti suradnju izabranih specijalista medicine rada, psihologa i poslodavaca zbog djelotvornijeg povezivanja poslova zaštite na radu s poslovima specifične zdravstvene zaštite čime se potiče istin-sko preventivno djelovanje multidiscipli-narnog tima.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić prezentirao je teze o no-vome Zakonu o zaštiti na radu, kojega mora pratiti niz pravilnika. Kako, među

ostalim, reče, u važećem Zakonu o zašti-ti na radu nedostaju odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, uznemiravanje, verbalni i drugi napadi na radnike, monotoni poslovi, normirani rad i sl.). Stoga je cilj povećanje međusobne suradnje svih dionika, medicine rada, po-slodavaca, stručnjaka zaštite na radu, rad-nika i njihovih predstavnika, smanjiti broj ozljeda na radu za pet posto godišnje do 2016. godine, smanjenje broja profesio-nalnih bolesti za deset posto godišnje do kraja 2016. godine, analiziranje učestalo-sti vezanih uz rad kod svakog poslodav-ca, predlaganje mjera za smanjenje po-bola među onima koji nisu oboljeli i to za deset posto u petogodišnjem razdoblju (primarna prevencija), a kod oboljelih pred-laganje mjera za održavanje radne spo-sobnosti.

Cilj je i povećanje savjetodavnog dje-lovanja inspektora rada te redefiniranje inspekcijske mjere, te povećanje nadzora nad stručnošću i zakonitošću rada prav-nih i fizičkih osoba ovlaštenih za poslove ZNR.

Dan zaštite na radu, 28. travnja

Prevencijom do zdravogPrevencijom do zdravogi sigurnog radnog mjestai sigurnog radnog mjesta

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskog dana si-gurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hr-vatske i Koordinacija SSSH zaštite na ra-du organizirali su 24. travnja, u Radnič-kome domu, Konferenciju „Zajedno u sustavu zaštite na radu – prevencijom do zdravog i sigurnog radnog mjesta”. Kon-ferencija je okupila predstavnike radnika, poslodavaca, Ministarstva rada i miro-vinskog sustava i nadležnih institucija, koji bi, kako i sam reče predsjednik Koor-dinacije SSSH zaštite na radu Ljubomir Pintarić, trebali biti jedinstveni i svatko u svojoj domeni doprinijeti zdravom i si-gurnom radnom mjestu.

Moderator Konferencije Mladen No-vosel, predsjednik SSSH, govoreći o ulozi

5

Događaji

Povodom Dana trgovaca, 29. travnja, Sindikat trgovine Hr-vatske upozorio je na, još uvijek, prisutan robovski rad u djelat-nosti trgovine. - U posljednjih nekoliko godina (2008.-2012.) izgubljeno je oko 45.000 radnih mjesta. Ništa se nije promijenilo na bolje. I dalje je kriza opravdanje za neproduljivanje ugovora o radu, dok se na prodavače „starije dobi” gleda kao teret, te ih se „na-govara”na odlazak u prijevremene mirovine, ili im se uručuju otkazi zbog gospodarskih razloga. Poslodavci i dalje tvrde kako je radnika previše, kako nisu dovoljno iskorišteni i kako se mo-že očekivati i daljnji trend smanjenja zaposlenih. Istodobno, trgovine rade sve duže, s istim brojem zaposlenih. Prodavači koji ostaju na svojim radnim mjestima obavljaju sve više po-slova, novozaposleni rade uglavnom s ugovorima na određeno vrijeme, učestali je neplaćeni prekovremeni rad, rad nedjeljom, blagdanom i to vrlo često bez povećanog plaćanja i nažalost

Obilježavajući 110 godina svojega postojanja i Dan Sindikata turizma i usluga Hrvatske, 12. ožujka, taj je Sindi-kat u jednoj svojoj „jakoj i kvalitetnoj” sindikalnoj podružnici, koja djeluje od samih početaka Sindikata - zagrebačko-me hotelu Esplanade, održao konferen-ciju za novinare, na kojoj su Eduard An-drić, predsjednik STUH-a, i Ljubomira Lončar, tajnica i pravna savjetnica STUH-a, skrenuli pozornost na položaj radnika u djelatnosti. Posebno su nagla-sili svoju „misiju” – povećanje plaća rad-nika, koje danas zaostaju za državnim prosjekom dvadesetak posto, i poboljša-nje uvjeta rada.

prošloj godini, a to je četiri do pet posto. Otežavajući je grub i izričit stav posloda-vaca kako oni to ne žele. Poslodavci nu-de 1-1,5 posto, a to radnici, koji su ključ uspjeha turizma i koji bi trebali graditi konkurentnost hrvatskoga turizma, ne zaslužuju! - zaključila je tajnica STUH-a.

bez prava na dan tjednog odmora. Dnevni odmori su česti ne-ostvarivi, godišnji za poslodavce predugi, a bolovanja za radni-ke dodatni luksuz. Radnici su iscrpljeni, kronično umorni i oz-biljno ugrožavaju svoje zdravlje, takvim radom. Zloupotrebe prekovremenog rada su svakodnevne i postaju normalna situa-cija, neplaćeni rad je postao „bolji od burze”, i tako svaki radnik pokloni svom poslodavcu dio svoje godišnje zarade. Državni inspektorat ta nezakonita postupanja poslodavaca ne sankcioni-ra, jer pri nadzoru radnici zbog straha od gubitka posla izjavlju-ju da je njihov rad uredno plaćen, da ne rade prekovremeno, ili da su ostali dobrovoljno na radnom mjestu, napomenuli su u Sindikatu trgovine Hrvatske, izražavajući uvjerenje kako će fi-skalizacija biti od koristi i za kontrolu radnog vremena svakog radnika na blagajni. Pozvali su Vladu RH na hitno poduzimanje konkretnih mjera stvaranjem potpunog zakonskog okvira za sektor trgovine i osiguranje primjene postojećih propisa.

Konferenciji su prisustvovali i članovi Predsjedništva STUH-a, Željko Ivanetić, sindikalni povjerenik STUH-a u Esplana-di i Ivanka Očić, sindikalna povjerenica iz Adris grupe, ispričavši kako je STUH odigrao ključne uloge pri očuvanju rad-ničkih prava u njihovim tvrtkama.

Dan STUH-a i 110 godina postojanja

Radnici u turizmu zaslužujuRadnici u turizmu zaslužujupovećanje plaća!povećanje plaća!

Dan trgovaca, 29. travnja

I dalje robovski radI dalje robovski rad

- Nakon četiri godine odricanja, na-kon uspješne sezone, radnici u turizmu su zaslužili povećanje plaća! – napome-nula je Ljubomira Lončar, dodajući kako STUH tijekom aktualnih kolektivnih pre-govora traži minimalno povećanje plaća sukladno povećanju troškovima života u

6

Više od 20.000 članova sindikata i gra-đana okupilo se na prosvjedu što su ga na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, na sre-dišnjem zagrebačkome Trgu bana Josipa Jelačića, organizirale sindikalne središnji-ce: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvat-skih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske. Raz-lozi: nezadovoljstvo gospodarskim i soci-jalnim stanjem u zemlji, i politikom Vlade u kojoj gotovo nema spomena o proizvod-nji i otvaranju radnih mjesta u realnome sektoru. Sindikati traže novu ekonomsku politiku i pravo na rad, očuvanje socijalne države, pravednost, jednakost i solidar-nost. Primarni zahtjev prosvjeda bio je promjena smjera aktualne politike, koja vodi gašenju proizvodnje i radnih mjesta i daljnjem osiromašenju građana. Zahtije-valo se hitno napuštanje politike štednje i poticanje rasta plaća i mirovina radi rasta potrošnje, reindustrijalizacija zemlje, poti-canje inovacija, stručnosti, a ne podobno-sti, okretanje gospodarstva izvozu, osigu-ranje prava na besplatno liječenje svim građanima i odvajanje javnog od privat-nog zdravstva, kao i osiguranje besplatnog obrazovanja na svim razinama radi pove-ćanja jednakosti u prilikama, osiguranje

dostojanstvene starosti starima i nemoć-nima… „21 zahtjev” temeljem „Slike Hr-vatske 21”, kao odgovor obećavajućem „Planu 21”.

Da su zahtjevi argumentirani pokazuju i nedavno objavljeni dokumenti glavnih eko-nomista Međunarodnog monetarnog fon-da (MMF) Oliviera Blancharda i Daniela Leigha u kojima priznaju kako je MMF po-griješio u procjenama utjecaja štednje na europska gospodarstva. Iz tog dokumenta proizlazi da su prognostičari MMF-a u veli-koj mjeri podcijenili povećanje nezaposle-nosti i pad domaće potražnje povezane s fiskalnom konsolidacijom.

I Međunarodna organizacija rada (MOR) ističe kako je jedini put za dugoročni i odr-živi gospodarski oporavak povećanje plaća zaposlenih, odnosno preraspodjela dohot-ka u nacionalnim ekonomijama tako da za-posleni dobiju razmjerno veći udio dohotka, a vlasnici kapitala manji. Tako bi se ublažila i rastuća nejednakost među dohocima sta-novništva, koja je jedan od glavnih uzroka krize u svijetu.

O lošem smjeru kojim ide Hrvatska svje-doče i predviđanja Europske komisije koja je nedavno snizila prognoze i očekuje pad hrvatskoga gospodarstva za jedan posto u ovoj godini, a sljedeće godine tek neznatni

Događaji

Mijenjajte smjer!Mijenjajte smjer!

Prosvjedni Međunarodni praznik rada u Zagrebu

Formiranje povorkeFormiranje povorke

Tradicionalno, uoči Međunarodnog praznika rada, u spomen na poginu-le hrvatske branitelje, čelnici sindi-kalnih središnjica Mladen Novosel, predsjednik SSSH, Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, Branimir Miha-linec, zamjenik predsjednika MHS-a, Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, i Damir Jakuš, predsjednik URSH položili su vijenac i zapaliti svijeću kod križa na groblju branite-lja na zagrebačkome groblju Mirogoj.

7

rast 0,2 posto. Napominje se kako bi broj nezaposlenih mogao nastaviti rasti. Samo dvije članice EU imaju lošije prognoze od Hrvatske – Grčka i Španjolska koje bi ove godine trebale imati stopu nezaposlenosti od 27 posto. Sljedeće godine u Grčkoj bi ona trebala pasti na 26, a u Španjolskoj na 26,4 posto.

Prosvjed u Zagrebu, na Međunarodni praznik rada, poručio je Vladi RH: Posljed-nji je trenutak - Mijenjajte smjer! Ne zabo-ravite: narod vas je doveo na vlast, narod vas može i maknuti!

Trg dr. Franje Tuđmana Oko 10 sati prosvjednici su se počeli okupljati na Trgu dr. Franje Tuđmana. Au-tobusi s prosvjednicima pristizali su iz svih dijelova zemlje. Trubilo se, zviždalo… Zele-nu boju travnjaka na Trgu ubrzo su prekrile crvena, plava, žuta …boja. „Diploma, a ne stranačka iskaznica”, „ S Markova trga se ne vidi „Špičkovina”, „360 000 nezaposle-nih, jer su ‘Plan 21’ kreirali stručnjaci”, „Državni aparat na generalku”…, tek neki su od viđenih transparenata.

„Nezadovoljna sam malom plaćom i činjenicom da moj sin ne može pronaći za-poslenje”, „Nezadovoljan sam socijalnom neosjetljivošću političara”, „Nezadovoljan sam neizvjesnom budućnošću”…, čulo se među ljudima. Nakon formiranja kolone, noseći državne i zastave sindikalnih središ-njica i svojih matičnih sindikata, transpa-rente, balone… krenuli su prema Trgu bana Josipa Jelačića. Na čelu povorke bili su pred-sjednici sindikalnih središnjica, organizatora prosvjeda, noseći transparent „Mijenjajte smjer”. Atmosferi su dodatno pridonosili „udarači bačvi” Sindikata EKN-a Hrvatske,

glazba s pojačala na pratećem kamionu, te sirena vatrogasnog vozila koje je sudjelo-valo u povorci prosvjednika koja se kretala Ilicom prema Jelačić placu. Među pros-vjednicima bili su i sindikalno organizirani policajci, koji su plijenili pozornost prolaz-nika, stanara u Ilici, znatiželjnika, turista, koji su ih fotografirali mobitelima i fotoa-paratima, a vrlo emocionalno su ih doživje-le radnice jedne trgovine koje su toga da-na morale raditi. Dokaz su kako je borba za osam sati rada, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena još uvijek prisut-na. Ono što su radnici u Chicagu tražili dav-ne 1886. godine traže, na žalost, i danas mnogi radnici u Hrvatskoj. Stoga i ne čudi sadržaj transparenta Sindikata trgovine Hrvatske - „Tražimo ponovo – 8-8-8”.

U povorci su sudjelovali i pripadnici udruga koje su podržale sindikalni prosvjed. Svoje pismo potpore jav-no je obznanilo 19 nevladinih udru-ga: B.a.B.e., Baza za radničku inici-jativu i demokratizaciju, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za mirovne studije, Centar za rad-ničke studije, Centar za ženske stu-dije, Cenzura Plus, Dalmatinski od-bor solidarnosti – DOS, Direktna demokracija u školi, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Kuća ljudskih prava, Mladi antifaši-sti Zagreba, Pravo na grad, Sindikat Akademska solidarnost, Socijalna politika i uključivanje, Srpski demo-kratski forum, Subversive Forum, Zagreb Pride i Zelena akcija.

Potpore su stigle i od Međunarod-ne konfederacije sindikata (ITUC), Europske konfederacije sindikata (ETUC), kao i prijateljskih sindikal-nih središnjica: poljske NSZZ Soli-darnost, Češko-moravske konfede-racije sindikata (CMKOS), Slovačke konfederacije sindikata (KOZ SR), Saveza slobodnih sindikata Slove-nije (ZSSS), talijanske sindikalne središnjice UIL.... Svoju solidarnost izrazilo je i Međuregionalno sindi-kalno vijeće Furlanija-Julijska krajina/ Slovenija CGIL CISL UIL ZSSS KS90…

Prosvjed je podržala i Zajednica ud-ruga HVIDRA grada Zagreba, dok je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Mik-lenić u komentaru toga lista, među ostalim, napisao: … Svi građani, a oso-bito građani vjernici, nakon što se upoznaju s konkretnim zahtjevima iznesenim u najavi prvosvibanjsko-ga sindikalnog prosvjeda, pozvani su zauzeti svoj stav i postupiti po svo-joj savjesti. U svakom slučaju svi građani, pa i vjernici, hitno se mo-raju osloboditi desetljećima name-tanih strahovanja i postupati kao odgovorni i slobodni ljudi, strogo poštujući okvire demokratskog po-našanja. Za velike promjene potre-ban je i velik demokratski pritisak.

U koloni i na Trgu bana Josipa Jelačića viđeni su i pripadnici pojedinih političkih stranaka.

8

Trg bana Josipa Jelačića Prosvjednike na Jelačić placu dočekali su okupljeni građani i živa svirka rock gru-pe Amos iz Osijeka. Mnogi su se sklonili u hladovinu zgrada, s obzirom da je prvosvi-banjskog dana živa u termometru doseza-la 30 stupnjeva.

Svi zajedno zviždanjem su jasno rekli što misle o predizbornim obećanjima pred-sjednika Vlade Zorana Milanovića i minis-tra financija Slavka Linića, kojih su se okup-ljeni prisjetili gledajući ih (i slušajući) na video zidu pokraj pozornice.

Govornici s pozornice nisu štedjeli Vla-du. Bila je metom žestokih prozivanja i zviž-duka okupljenog nezadovoljnog mnoštva.

- Hrvatska je zemlja prebogata prirod-nim bogatstvima i mi ne želimo biti siro-mašni građani u bogatoj zemlji. Dajemo vam posljednju šansu da promijenite smjer po-litike kojom vodite ovu zemlju. Smjer mo-ra ići ka pokretanju proizvodnje, otvaranju radnih mjesta, očuvanju socijalne države, pravednosti, jednakosti i solidarnosti među građanima. Ako to ne učinite, nakon 1. srp-nja, kada uđemo u Europsku Uniju, počnite

razmišljati o datumu prijevremenih izbora, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Spomenuo je i prvosvibanjsku čestitku predsjednika Vlade Zorana Milanovića u kojoj, među ostalim, zahvaljuje građanima na strpljenju i odricanjima. Zvižduk je po-kazao što misle o toj zahvali. Osvrnuo se i na podrške sadašnjih oporbenih čelnika - što je isto kao i kada je Milanović 2010. godine podržao sindikate prilikom prikup-ljanja potpise podrške građana za raspisi-vanje referenduma protiv izmjena Zakona o radu, upitavši pritom: Pa, gdje je on danas!?

- Da u Vladi ima savjesti, ne bi ljude slali kopati po kontejnerima, mlade ne bi slali trbuhom za kruhom u inozemstvo. Oni svo-jim postupcima samo pune Zavod za zapoš-ljavanje. Bilo bi pošteno konačno priznati da ne znaju raditi, no i za to treba skruše-nosti i poniznosti, a oni su u stanju samo brinuti se za sebe i vladati dekretima. Što ne mogu postići pregovorima, rješavaju zako-nima, a javni sektor optužuju za stanje u kojem se nalazi realni sektor, ogorčen je bio Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

O izdaji i prijevari Vlade govorio je Vi-lim Ribić, predsjednik MHS-a:

- Iznevjerili ste ljude, iznevjerili ste ide-je, iznevjerili ste vrijednosti na kojima ze-mlja počiva. Izdali ste birače. Plan 21 po-služio je samo vašem dolasku na vlast. Sva su vaša obećanja - ludom radovanja! Niste biračima iskreno rekli da se za vlast niste pripremili. Dijelili ste ministrima fotelje, a ne programe i zaduženja. To je prijevara, nabrajao je, konstatiravši kako, ipak, nisu

Dolazak povorke na Trg bana Josipa JelačićaDolazak povorke na Trg bana Josipa Jelačića

9

izdali baš sve… Nisu izdali one koji su im financirali izbornu kampanju, klasu imuć-nih, pohlepne bankare…

Vlada je, kako reče predsjednik HUS-a Ozren Matijašević, nakon privikavanja na vlast, konačno počela donositi odluke na-kon čega je nestala sva nada kako će njezi-na politika, sukladno predizbornom pro-gramu, predstavljati zaokret u odnosu na prethodnike.

- Ta nada nestala je zajedno s prvim radničkim pravima kojih se Vlada odrekla u naše ime. Nestala je sa cijenama hrane,

Kritiku aktualnoj vlasti uputio je i Želj-ko Klaus, sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u kutinskoj Petrokemiji, poručivši neka se konačno prihvate posla i počnu rješavati probleme, i to odmah, jer radnici više nemaju živaca, volje ni snage za njihove isprazne priče. O nepravdi prema mladim obrazova-nim ljudima koji volontiraju za 1.600 kuna i o velikome broju mladih koji su posljed-njih godina otišli trbuhom za kruhom, jer u domovini ne mogu pronaći posao, podsje-tio je i spot Miroslava Škore s pjesmom „Zašto lažu nam u lice”. U ime mladih govorila je dvadesetde-vetogodišnja Lejla Sokolović iz Splita, koja, iako je završila školu za trgovca i tekstilca-kožara, ne može naći posao i živi na „grba-či” roditelja. Već dvije godine, kako reče, vrti se u krug, jer joj bivši poslodavac nije isplatio plaće, uplaćivao doprinose, niti joj vratio njezine dokumente… U svim insti-tucijama u kojima je bila nitko joj nije mo-gao pomoći. Svima koji se nalazi u sličnoj situaciji kao i ona poručila je kako se ne trebaju bojati te takva poslodavca prijaviti nadležnim institucijama, jer „poslodavci žive i bogate se od našega poštenog rada”. Na kraju je svoju pjesmu „Vlada” za-pjevao Zoran Parmać iz Ploča. …Da mi je vidit jedan put da pada vlada… pjevali su prosvjednici, zajedno s Parmaćem. Za vo-diteljskim je mikrofonom bio Filip Lažeta Prika iz Osijeka, aktivist tamošnjeg Europ-skog foruma demokracije i ljudskih prava.

Tekst i fotografije: Marijana TomićZajedno smo jači!Zajedno smo jači!

struje, plina koje su povećali ne trepnuvši okom…, rekao je predsjednik HUS-a.

- Socijalni dijalog shvatili su kao tribinu na kojoj oni drže predavanje, a mi bismo trebali pljeskati genijalnim idejama. Druk-čije mišljenje nije dopušteno. Radnička prava za njih su socijalna trgovina. Uđi unutra i uzmi što hoćeš. Ne moraš platiti ništa - riječi su Damira Jakuša, predsjednika URSH. Javno je odgovorio na pitanje o planovima nakon skupa: Vlada će to svojim radom odrediti. Gledat ćemo što rade, a mi smo im rekli što smo spremni napraviti!, zaključio je.

10

Razgovor s povodom

Koliko ste zadovoljni organizacijom prosvjeda i odazi-vom članova i građana?

Prije svega moram naglasiti kako je početna ideja o orga-nizaciji prosvjeda na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, kao i naziv prosvjeda „Mijenjajte smjer”, jednoglasno usvojena na sjednicama tijela SSSH tijekom veljače 2013. godine. Po-četkom ožujka ideju o prosvjedu prihvatile su, u svojstvu su-organizatora, i ostale sindikalne središnjice. Osnovni uvjet SSSH, kao koordinatora prosvjeda, bio je da svaka od sindi-kalnih središnjica mora na prosvjed dovesti minimalno pet posto članova udruženih sindikata, što je činilo minimalnu brojku od 15.000 članova. Iako na prvi pogled ciljani postotak nije bio visok, znali smo da će temeljem dugogodišnje tradicije „slavljeničkog“ obilježavanja Međunarodnog praznika rada, toga dana biti teško okupiti veći broj članova sindikata i gra-đana. No, jasnom formulacijom razloga za prosvjed i samih zah-tijeva, te njihovom maksimalnom medijskom prezentacijom, kao i nizom održanih skupova, kako sa sindikalnim povjere-nicima udruženih sindikata, te mnogim građanskim udrugama (posebno mladih), uspjeli smo, ne samo animirati članove sindikata, već i znatan broj građana. Stoga, s više od 20.000 sudionika prosvjeda možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Je li prvosvibanjski prosvjed bio ‘pucanj u prazno’, ka-ko se moglo pročitati u pojedinim dnevnim novinama?

Kada su u pitanju pisani komentari pojedinih sindikalnih akcija, pa i samog prosvjeda 1. svibnja, moramo uvažiti či-njenicu kako su mnogi mediji u vlasništvu krupnog kapitala koji je uvijek, u pravilu, u „dobrim odnosima” sa svakom tre-nutnom vlašću. Najjači argument uspješnosti prosvjeda bila je masa prosvjednika te visoko izraženo zajedništvo, ne sa-

mo svih sindikalnih središnjica, već i mnogih sindikata koji nisu udruženi u niti jednu središnjicu, te mnogih građanskih udruga. To je upravo „pucanj” kojeg se svaka Vlada najviše boji, i u pravilu, bude kažnjena na izborima.

U kojoj je mjeri izražavanje potpore oporbe proizvelo kontraefekt kod ljudi koji nisu željeli politizaciju prosvjeda?

U demokraciji smo već navikli da političke stranke, kada su u oporbi, u pravilu, podržavaju sindikate u pojedinim sin-dikalnim akcijama, no kada dobiju povjerenje građana i do-đu na vlast vrlo brzo mijenjaju i „dlaku i ćud”. Osobno sam u svome govoru na prosvjedu jasno oporbi uputio poruku da pratimo što govore, i da ako na sljedećim izborima dođu na vlast, neće „mirno spavati” ako krenu suprotno od „smjera” za koji su dobili povjerenje građana.

Kako komentirate izjavu predsjednika Vlade Zorana Milanovića da za njega u ovom trenutku za ono što Vlada radi, praktički, nema alternative?

Najbolji odgovor na to pitanje daju hrvatski građani. Pre-ma svim anketama, više od 70 posto smatra kako Vlada pro-vodi ekonomsku i socijalnu politiku u krivom smjeru. Pitanje je samo koliko će još vremena biti potrebno da to shvati i sam predsjednik Vlade Zoran Milanović, jer alternativa uvi-jek postoji. Kada vladajući kažu da nema alternative to zna-či samo da ne znaju ili nemaju alternativu. Pitanje je davanja prilike sposobnima, a ne podobnima. Neovisno o svojoj društvenoj ulozi, SSSH će nastaviti vršiti pritisak na Vladu, bilo da omogući uvjete za pokretanje proizvodnje, zadržava-nje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, te očuvanje socijalne države ili da, kao u nekim državama u okruženju, prizna neuspjeh i raspiše prijevremene izbore.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH, odgovara Zoranu Milanoviću:

Alternativa uvijek postoji!Alternativa uvijek postoji!

11

Događaji

Oko 2 500 sudionika prvosvibanjske 20. karlovačke bicikli-jade vozilo je tradicionalnim smjerom do Grduna na Dobri i to iz Duge Rese, Karlovca i Vrhovca kod Ozlja. Jubilarnu biciklijadu ovjekovječio je i Šime Strikoman s 341. milenijskom fotografijom.

Praznovalo se, ali s prosvjedničkim predznakom. Okupljeni-ma se obratio Zoran Kačić, teritorijalni povjerenik SSSH:

- Uzmite samo 400 tisuća nezaposlenih, 100 tisuća onih koji rade, a ne primaju plaću, 1,3 milijuna siromašnih, 4.000 pred-stečajnih nagodbi, 1,2 milijuna umirovljenika koji čekaju u re-dovima ispred kontejnera jer nemaju što jesti. A gdje je još uništeno gospodarstvo, pravosuđe koje ne funkcionira... Zemlja smo s malim brojem bogatih i sve više siromašnih, bez industrije. Svi smo u dugu, kreditima, na koljenima... Stoga Vladi poručujemo - mijenjajte smjer, jer će u suprotnom narod promijeniti vas na izborima!

Govorio je i Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata me-talaca Hrvatske-Industrijskog sindikata, zamjerivši aktualnoj vlasti što problem nedostatka novca i neisplaćenih plaća rješa-va otpuštanjem radnika. Smatra kako Vlada treba krenuti agre-sivnije u pomaganje radnicima ako želi ostati na vlasti.

- Pozivam Vladu RH – napravite sve da zaposlite radnike, na-pravite sve da pokušate ostati na vlasti, naglasio je Dragičević.

Međunarodni praznik rada u drugim gradovima

Karlovačka biciklijadaKarlovačka biciklijadai fešta na Marjanui fešta na Marjanu

Uz pomoć 50-tak sponzora, organizator biciklijade, Teritori-jalni ured SSSH Karlovačke županije i teritorijalni povjerenik Nikola Badovinac, koji je i pozdravio sudionike, pobrinuo se za majice za sve sudionike, grah, sokove, pivo i tombolu. Okuplje-ne na odredištu zabavljao je Tip Top band s radijskim vodite-ljem Mrežnice, Damirom Valentom. Svim su sudionicima, da-kako, podijeljeni i letci sindikalnih središnjica kojima ih se upoznaje s organizacijom, razlozima i zahtjevima prosvjeda u Zagrebu.

Proslava Praznika rada u Splitu počela je polaganjem vijena-ca za poginule branitelje na Lovrincu, a tradicionalno je oku-pljanje bilo na Marjanu. Kako piše Slobodna Dalmacija, lijepo i toplo vrijeme izmamilo je na Marjan brojne Splićane, koji su s obiteljima guštali što u šetnji, što u prigodnom zabavnom pro-gramu. Bilo je, osim fažola, i ćevapa, bržola, pečenog odojka po 120, janjetine iz Primorskog Doca po 220 kuna kilo... Navalija je svit i na te delicije, vonjalo je pečenje na sve strane...

RijekaRijeka

SplitSplit

341. milenijska fotografija Šime Strikomana341. milenijska fotografija Šime Strikomana

Kao i na zagrebačkome Mirogoju, i u Rijeci su, uoči Prazni-ka rada, položeni vijenci i zapaljene svijeće na spomen-obilježjima poginulima u Domovinskom ratu na groblju Drenova te ispred spomenika osloboditeljima na Delti.

izvo

r: st

riko

man

.com

12

Događaji

Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske upriličio je 29. travnja 2013. godine u predvorju Radničkog doma u Zagrebu dodjelu Nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” u 2013. godini. Riječ je o stalnoj godišnjoj nagradi SSSH koja se od 1992. godine dodjeljuje pojedincima ili

Istom je prilikom uručena i nagrada pobjednicima natječaja SSSH i Sekcije mla-dih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat” Rajku Greguriću i Šefiku Tatliću, čiji zajed-nički rad („Što nakon 2. maja?”) naglaša-

organizacijama koji su svojim radom i dje-lovanjem pridonijeli razvoju hrvatskoga i međunarodnoga sindikalnog pokreta te-meljenog na solidarnosti i zajedništvu među članovima i sindikatima. Odlukom Predsjedništva Vijeća SSSH, glavna nagrada (kristalna vaza i povelja)

posthumno je dodijeljena Antoniji Hu-durović, članici Glavnog odbora Ženske sekcije SSSH, predsjednici Sekcije osoba s invaliditetom SSSH i sindikalnoj povje-renici Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hr-vatske u URIHO-u. Riječ je o osobi koja je u sindikalnu povijest i sadašnjost utisnu-la pečat neposrednosti, povjerenja, soci-jalne osjetljivosti, entuzijazma, poštenja i borbenosti. Nagradu je primio Antonijin suprug Milan Hudurović.

Dobitnici Povelja su: Ivan Bakica-Đil-do, predsjednik trogirske podružnice Sin-dikata umirovljenika Hrvatske, Zoran Knez, sindikalni povjerenik Sindikata metalaca

Nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” za 2013. godinu

Natječaj SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat”

Glavna nagrada posthumnoGlavna nagrada posthumnoAntoniji HudurovićAntoniji Hudurović

Hrvatske-Industrijskog sindikata u po-družnici „Končar energetski transforma-tori” Zagreb i Franjo Kolarić, glavni sin-dikalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske u podružnici „Zagorje-Tehno-beton” d.d. Varaždin.

Pobjednički rad -Pobjednički rad -„Što nakon 2. maja?”„Što nakon 2. maja?”

va problem kako se pitanja rada i radniš-tva u javnosti fiksiraju samo na jedan dan (Međunarodni praznik rada), a trebalo bi biti jedno od konstantnih i ključnih pita-nja svakodnevnog javnog interesa.

Na natječaj je pristiglo pedesetak ra-dova, a pobjednički je rad, zajedno s još deset najboljih, izložen u predvorju Rad-ničkog doma. Izložbu je otvorio i nagrade uručio predsjednik SSSH Mladen Novo-sel. Otvorenju izložbe prisustvovalo je i nekoliko autora izloženih radova.

Rajko Gregurić i Šefik TatlićRajko Gregurić i Šefik Tatlićispred pobjedničkog radaispred pobjedničkog rada

13

Događaji

nja nagradnog natječaja „Osmisli prvo-svibanjski plakat”, članovi Sekcije mla-dih SSSH sudjelovali su i u organizaciji koncerta grupe Elemental u zagrebačkoj Tvornici kulture pod nazivom „Uštekaj se u sindikat”, što su ga svojim mladim članovima i svim zainteresiranima po-klonili SSSH i NHS.

Tim su koncertom željeli skrenuti po-zornost na važnost angažmana mladih u borbi za svoja radnička prava, a grupu Elemental izabrali su zbog kvalitetne, ali i društveno angažirane glazbe. Koncert je bila prilika da se okupljenima podijeli sindikalni promidžbeni materijal, a po-zdravili su ih i predsjednici SSSH i NHS-a Mladen Novosel i Krešimir Sever.

- Prema dobivenim povratnim informa-cijama mladih koji su bili na koncertu, svi su se lijepo zabavili i dobro proveli. Ujed-

no smatram kako je s koncertom učinjen korak naprijed prema mladima i to ne samo prema mladim sindikalistima, već i mladima uopće, komentirao je koncert Vatroslav Paulić, potpredsjednik SSSH Sekcije mladih, dodajući kako su, s obzi-rom na globalno opadanje zainteresira-nosti mladih za sindikat, što i utječe na opadanje sindikalnih aktivnosti mladih, takve akcije dobrodošle i djelotvorne.

Sekcija mladih se uključila i u medijsku kampanju prvosvibanjskoga prosvjeda. Sukladno trendovima, u tome je veliku ulogu odigrao Internet. Uz postojeću web stranicu SSSH i Facebook stranicu Sekci-je mladih SSSH, kreirana je i Facebook stranica SSSH. Mnogi članovi Sekcije širili su informacije o prosvjedu i putem svojih osobnih Facebook profila. Napravljeno je i nekoliko promidžbenih video klipova koji su plasirani na You tubeu.

„Uštekaj se u sindikat”„Uštekaj se u sindikat” Sekcija mladih SSSH uključila se u aktivnosti obilježavanja Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja. Osim raspisiva-

Sekcija mladih SSSH u akciji

Članovi Sekcije mladih SSSH i Odbora mladih NHS-aČlanovi Sekcije mladih SSSH i Odbora mladih NHS-a

14

Naši sindikalni povjerenici

dok Mirela jest, ali, kako kaže, nikada, kao član nije imala infor-macije o aktivnostima svojega sindikata. Gledajući sada iz per-spektive sindikalne povjerenice, kaže kako slika o sindikatu među članovima, zapravo, uvelike ovisi o samome sindikalno-me povjereniku i njegovu angažmanu, ali i podršci koju ima u sindikatu i sindikalnoj središnjici kojoj pripada. A SOMK, navo-de, ima takvu podršku, naglašavajući posebice pomoć tajnice SOMK-a i teritorijalne povjerenice SSSH Grada Zagreba i Za-grebačke županije Đurđice Kahline.

- Upravo radi te suradnje i podrške, dogovora i povezanosti sindikalnih povjerenica i njihovih matičnih sindikata, zaposleni i u trećem velikogoričkom vrtiću „Velika Gorica” „prešli” su u SOMK, zaključuju, te dodaju kako je to zajedništvo jedan od najvažnijih čimbenika uspješnoga kolektivnoga pregovaranja.

Zajedništvo je bilo vidljivo u nedavnim kolektivnim prego-vorima koji su okončani mirenjem i potpisivanjem Aneksa. Pre-govori su, među ostalim, rezultirali povećanjem osnovice za obračun plaća. Postignut je i novi dogovor o prijevozu. Umje-sto dosadašnja dva kilometra, pravo na prijevoz imaju oni za-poslenici koji od kuće do posla imaju više od kilometar. Prvot-na uputa Grada bila je da se radi o zračnome putu od 1.000 metara. SOMK-ove pregovaračice su to preusmjerile na ce-stovni put. Uvedeni su i stavci prema kojima radnici mogu ostvariti prava i na dodatni trošak prijevoza u slučaju postoja-nja dvaju prijevoznika, koji se do sada nije mogao ostvariti. S obzirom na postojanje pet aneksa Kolektivnog ugovora, u pri-premi je i njegova revizija radi objedinjenja tih aneksa kroz je-dan kolektivni ugovor, a sve kako bi se ljudi lakše snašli i primi-jetili, eventualno, zakidanje prava. Ima i članaka Kolektivnog koji nisu dirani tijekom posljednjih pregovora, a, u principu, ne-maju više svrhu ni funkciju, ali ima i onih koji se ne poštuju. U tijeku je proces i „raščišćavanja” s Gradom o mogućnosti, od-

nosno nemogućnosti realizacije određenih članaka Kolektiv-nog ugovora. Mimo Kolektivnog ugovora, znatno većih proble-ma imaju s provođenjem Državnih pedagoških standarda, koji bi, uz odgodu primjene, u potpunosti trebali zaživjeti potkraj ove godine.

- Bilo bi više nego bezobrazno da dođe do daljnjeg prolon-giranja primjene, s obzirom na to da su Standardi doneseni već davno i odavno je poznato što je bilo potrebno poduzeti radi njihove primjene, komentiraju Mirela i Suzana dodajući kako te iste Standarde neće biti moguće provesti u dječjim vrtićima u Velikoj Gorici. Tijekom godina grupe su se trebale rastereći-vati, da bi se došlo do DPS-a, ali to se nije dogodilo. Grupe su i dalje prekobrojne. U prostorima u kojima je nekada boravilo dvadesetak mališana, sada ih je tridesetak, a uz to, svake godi-ne 250 djece ostane neupisano u velikogoričke dječje vrtiće. Trebalo bi, dakle, sagraditi novi objekt koji bi prvo primio tu neupisanu djecu, a tek potom bi se trebalo poraditi na DPS-u. Postoje određene definirane i započete izgradnje dječjih vrtića, ali što će na kraju ispasti, ne zna se. Kraj godine doći će brzo. Isto tako, prema već „dobrome hrvatskome običaju”, Standar-di bi, i prije konačne primjene, trebali doživjeti promjene. Na to ih „tjeraju” izmjene Zakona o predškolskom odgoju i nao-brazbi, koje bi najvjerojatnije trebale biti uskoro izglasane u Hrvatskome saboru i u primjeni od ove jeseni, a prema kojemu bi, među ostalim, mala škola trebala postati obvezna. Određe-ne odredbe Zakona mijenjat će i Standarde.

- Postojeći Standardi prema kojima se određuje brojnost djece su iz davne 1983. godine koji u iznimnim situacijama predviđaju primanje u grupe do 20 posto više djece od propi-sanih. Nama su, očito, izvanredne situacije sve!, zaključuju sin-dikalne povjerenice SOMK-a u velikogoričkim vrtićima „Žirek” i „Ciciban”.

Mirela Špičić i Suzana Rajković, povjerenice SOMK-a u dječjim vrtićima „Žirek” i Ciciban”

Zajedništvo na djeluZajedništvo na djelu

Jedan poslodavac – Grad Velika Gorica. Dva dječja vrtića – „Žirek” i „Ciciban”. Jedan kolektivni ugovor. Dvije odgajateljice i dvije sindikalne povjerenice Sin-dikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske – Mirela Špičić i Suzana Rajković. Pisati o jednoj i izostaviti drugu bilo bi nekorektno i nesindikalno, jer, kako i same kažu, „našle su se” i ništa im ne može promaći, a da o tome prethodno nisu razmijenile mišljenja. Međusobno se podupiru, nadopunjavaju se, skupljaju ideje i realiziraju ih. Iako Suzana ne voli previše go-voriti o sebi, ističući kako njezina djela trebaju svje-dočiti o njoj, Mirela kaže kako su, zapravo, vrlo slič-ne. Sve će pokušati kako bi radnici, članovi SOMK-a, ostvarili sva prava koja im pripadaju prema kolektiv-nom ugovoru, a njihova temperamentnost i upor-nost im pomaže u njihovu sindikalnome radu. Suza-na nikada prije nije bila članica niti jednoga sindikata,

15

Udruženi sindikati

Plivina Uprava i sindikati potpisali su 15. travnja 2013. go-dine novi Kolektivni ugovor za društvo Pliva Hrvatska d.o.o. i Kolektivni ugovor o zaštiti na radu. Oba ugovora vrijede sljede-će dvije godine.

Na skupštini vjerovnika i predstavnika splitskog Konstruktor inženjeringa d.d., održanoj 9. svibnja 2013. godine, u Zagrebu, prihvaćen je plan o pred-stečajnoj nagodbi. Prema planu restrukturiranja, vjerovnicima bi se dio duga Konstruktor inženje-ring d.d. otpisao, dio pretvorio u temeljni kapital, a dio vratio u idućem razdoblju. Na taj je način izbjegnut stečaj tvrtke, a više od 1.200 radnika ostalo je na radnim mjestima. Radnici su zado-voljni odlukom vjerovnika, ali i dalje će tražiti is-platu svih materijalnih prava koja su im uskraće-na tijekom 2012. i 2013. godine.

Sindikat graditeljstva Hrvatske, koji unutar te tvrtke sindikalno organizira nekoliko stotina rad-nika, naglašava kako poslodavac prema radnicima i dalje ima obvezu isplate šest zaostalih plaća iz razdoblja prije početka otvaranja postupka pred-stečajne nagodbe. Uz to, radnicima nisu isplaći-vana niti mnoga druga materijalna prava na koja imaju pravo prema Kolektivnom ugovoru za gra-diteljstvo, a od kojih neće odustati.

sgh.hr/sssh

Nakon Brodosplita i Brodotrogir je u privatnim rukama. Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogir d.d., Trogir (BRDT-R-A) potpisali su 6. travnja 2013. godine u Gradskoj vijećnici Grada Trogira ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u ime Republike Hrvatske i ostalih imatelja dionica, te direktor tvrtke Kermas Energija d.o.o. Danko Končar.

Prema riječima sindikalnog povjerenika Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata u Brodotrogiru Slavka Bilote u tijeku su razgovori s novim vlasnikom o programu zbrinjavanja viška radnika, a nedavno je sindi-kalnoj strani uručen program restrukturiranja, što ga je odobrila Europska komisija, te potpisani kupoprodajni ugovor. U nekoliko navrata održani su i sastanci o socijalnom sporazumu koji SMH-IS želi potpisati s novim vlasni-kom, a koji je, praktički, usuglašen još 2010. godine. On bi u jednome dijelu trebao doživjeti promjene, jer se tada, među ostalim, nije znalo kako će izgledati program restrukturiranja, vezano uz broj potrebnih radnika. U 2017. godini trebalo bi ostati raditi 900 radnika od trenutnih 1.200.

U programu restrukturiranja su definirane i stavke investicijskih ulaganja u tehnologiju, te aktiviranje novih djelatnosti: servisnog centra, marine i usluga servisiranja plovila, megamarine i servisne baze za megajahte. U tim će se novoosnovanim tvrtkama zaposliti i dio radnika koji će biti višak. Tre-nutno je veći dio radnika na čekanju, s umanjenom plaćom, u odnosu na ugovorenu postojećim kolektivnim ugovorom.

Konstruktor Inženjering d.d.

Sindikat EKN-a Hrvatske

Privatizacija hrvatske brodogradnje

SpašenaSpašenaradna mjestaradna mjesta

Novi kolektivniNovi kolektivniugovor u Plivi…ugovor u Plivi…

… i u INA-i… i u INA-i

BrodotrogirBrodotrogirnastavlja djelatnostnastavlja djelatnost

Novi kolektivni ugovor, za razdoblje do 31. prosinca 2013. godine, potpisan je i za INA-u d.d. U ime INA-e, potpisali su ga pred-sjednik Uprave Zoltán Áldott te član Uprave Niko Dalić, dok je u ime Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske – EKN potpisnik bio Ivica Perinić, a u ime Sindikata naftnog gospodarstva – SING Božo Mikuš.

Dogovoreno je povećanje materijalnih prava radnika kroz povećanje dodatka na plaću, jubilarnih nagrada, iznosa u kojem radnici sudjeluju u uspjehu kompanije, naknade za bolovanje, te je osigurana dodatna zaštita socijalnog položaja radnika u slučajevima organizacijskih promjena, priopćeno je iz INA-e.

Materijalna i ostala prava uglavnom su utvrđena na istoj ra-zini kao u ugovoru koji je istekao 16. veljače, a od ispregovara-nih novina izdvajamo: mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme duže od tri godine, ali samo za izvršavanje poslovnih pothvata (transfer ili projekt), preraspodjela radnog vremena do 48 sati (preraspodjelu od 56 sati i dalje je potrebno dogovarati sa sindikatom), osnovica za obračun uvjeta rada u bruto iznosu 4.450 kuna…

Kolektivni ugovor potpisao je predsjednik Uprave Plive Ti-homir Orešković, a u ime sindikata Aleksandra Dučkić (EKN) i Davorin Medved (Novi sindikat Plive).

16

Udruženi sindikati

nekoliko godina u blokadi, zbog čega ne može raditi za državne tvrtke, kako je to bilo nekada (MORH, MUP…). No zbog nedo-statka obrtnih sredstava tvrtka je u nemogućnosti kupovati siro-vine za proizvodnju. Sada se rade samo lom- poslovi, odnosno usluge šivanja, i to za njemačke naručitelje. Samo deset posto je za domaće tržište. Lošem stanju u tvrtki pridonosi i veliki proi-zvodni pogon koji stvara visoke režijske troškove. Prije nekoliko mjeseci zatvorene su i trgovine u Slavonskome Brodu, Našicama i Osijeku. U MK Slavoniji radi 210 radnika, od kojih su 90 posto žene starije životne dobi. Sve do lipnja prošle godine plaće su im bile redovite. Djelomično su financirane proizvodnjom, a djelo-mično pozajmicama Agencije za upravljanje državnom imovi-nom (AUDIO).

Program restrukturiranja zajednički su prije pet-šest godina na-pravili tadašnja Uprava, Nadzorni odbor i Sindikat, ali, iako je poslan u sva nadležna ministarstva, sve do danas nitko nije odgovorio.

Istoga dana kada su radnici prosvjedovali nad dužnikom – MK Slavonijom otvoren je postupak predstečajne nagodbe, koji je u međuvremenu obustavljen zbog, kako se navodi u rješenju FINA-e, kršenja odredbi čl. 17. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi o ograničenju dužnikova poslovanja.

Prema riječima predsjednika Samostalnog sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske Dražena Mihaljevića, rješenje je upra-vo u provedbi predloženoga programa restrukturiranja, koji bi, među ostalim, podrazumijevao preseljenje u manji pogon u krugu tvrtke, pretvaranje potraživanja države u vlasničke udjele, što bi značilo i deblokadu računa, te „rebrandiranje” modne marke „Tref”.

„Briga” države o svojemu vlasništvu U priči o MK Slavonije postavlja se pitanje o brizi države o svojemu vlasništvu, te AUDIO-ja, čija je djelatnost upravljanje državnom imovinom i restrukturiranje trgovačkih poduzeća u teškoćama koja su u većinskome državnome vlasništvu. Zašto se MK Slavonija već nije restrukturirala? Zašto se davanjem pozaj-mica za isplatu plaća odgađalo stvarno rješenje problema?

Odgovore smo potražili kod Mladena Novosela, predsjedni-ka SSSH, koji je ujedno i član Upravnog vijeća AUDIO-ja. Kaže kako odgovori nisu nimalo lagani, te se potrebno „vratiti” u vri-jeme prije dvije godine. Pojašnjava kako je do 2011. godine po-stojao Hrvatski fond za privatizaciju i Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Tijekom 2011. godine došlo je do spajanja ta dva državna ureda u AUDIO, koji je nastavio praksu HFP-a – izdavanja pozajmica tvrtkama u teškoćama, koje, u pravilu, nika-da nisu vraćane.

Pozajmice su izraz nesposobnosti vlada da se restrukturiraju društva u teškoćama, a koja su u vlasništvu države. Vlade postav-ljaju uprave i nadzorne odbore u ta društva, a kako su se imeno-vanja vršila po političkoj, a ne stručnoj liniji, uprave nisu bile u sta-nju profitabilno voditi tvrtke, čuvajući socijalni mir, ili, zbog nekih drugih razloga nisu bile u mogućnosti, ili se nisu željele upustiti u restrukturiranje kako ta društva ne bi ovisila o državnim pozajmi-cama, navodi Novosel. On naglašava kako je aktualna koalicijska vlada ponovno osnovala Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), čime je priča vraćena na početak. Podjela nadležnosti DUUDI-ja i AUDIO-ja, na žalost, još nije zaživjela.

Vlada je na sjednici održanoj 25. travnja 2013. godine pri-hvatila Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine kojom bi se dugoročno trebala postići dva ključna cilja – očuvanje važnih i vrijednih dijelova državne imovine za potrebe sadašnjih i budućih naraštaja te organizacija učinkovitijeg i jasni-jeg korištenja državne imovine radi stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi. Utvrdit će se cjeloviti obu-hvat nekretnina u vlasništvu države, s posebnim naglaskom na sređivanje stanja te upravljanje nekretninama na kvalitativno novim osnovama. Dovršit će se privatizacija dijelova trgovačkih društava koja nisu strateška i unaprijediti upravljanje onima koja su od strateškog značenja te kontinuirano procjenjivati i harmo-nizirati učinci propisa vezanih uz državnu imovinu.

Što će se u konačnici dogoditi s MK Slavonijom, još je uvijek ne zna.

MK Slavonija

Rješenje je u programuRješenje je u programurestrukturiranjarestrukturiranja

Neposredno prije početka nedavnog II. Proinvesta, prezentacije programa ključ-nih mjera Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva u Osijeku, pred zgradom Poljoprivrednoga fakulteta prosvjedovalo je stotinjak radnika osječke tekstilne tvrtke MK Slavonija d.d. zbog ne-održivoga stanja u toj tvrtki, čiji je 80-po-stotni vlasnik država. Jedino prema državi MK Slavonija ima dugovanja.

Tvrtka, koja od 1945. godine stvara odjeću vrhunske kvalitete i dizajna, već je

osije

k031

.com

17

• Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 18.014 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupovne moći EU-27 (na razini Mađarske, Poljske i Argentine);

• Rast/pad BDP-a I.-XII. 2012.: - 2,0 posto;

• Stopa inflacije u prosincu 2012., odnos prema 12/2011. 4,7 posto (stopa rasta troš-kova života);

• Broj nezaposlenih: 368.556 (3/2013.);

• Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 21,6 posto 3/2013. - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 18,5 posto; (1-3. 2013.)

• Prosječna plaća za veljaču 2013.: 5.447 kuna neto, 7.863 bruto (- 3,1 posto realno prema 2/2012.);

• Minimalna plaća (bruto): 2.814 kuna (34,83 posto prosječne);

• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;

• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.);

• Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (prosinac 2012.);

• Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.221.510 (86 posto osiguranika u RH);

• Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.406,59 kuna ili 44,17 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva/

• Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj ( 2011.): 6.650 kuna;

• Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec):

4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca i

4.242 kuna za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 27 ima 16,5 posto;

• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8,5 posto Karlovačka županija 35 posto Sisačko-moslavačka županija 30 posto

• Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31)

• Aktivno stanovništvo (prosjek 2012.): a) poljoprivreda 8 posto* (popis 2011.) b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15 posto d) ostali: 65 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 1-9./2012.: 4.703 kuna b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni 1-9 2012.: 6.785 kuna

*DZS iskazuje svega 2,2 posto poljoprivrednog stanovništva, što je nerealno.

Pripremio: Boris Feis,

izvršni tajnik SSSH za ekonomska i financijska pitanja

Obilježavajući 23. obljetnicu djelova-nja, Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske organizirao je 13. svibnja 2013. godine „Dan otvorenih vrata”. Tom su prigodom vrata Radničkoga doma u Zagrebu, na Trgu kralja Petra Krešimira IV. br. 2, bila otvorena svima, bez obzira jesu li (ili nisu) članovi nekog od udruženih sindikata.

Pravni zastupnici u Uredu SSSH Gra-da Zagreba i Zagrebačke županije pružali su besplatne pravne savjete iz područja radnoga zakonodavstva, a bili su dostu-pni i na telefone. Osim u Zagrebu, bes-platne pravne savjete pružali su i pravni zastupnici u Uredima SSSH u Osijeku, Slavonskome Brodu, Varaždinu, Puli, Ko-privnici i Splitu. Prema njihovim riječi-ma, više je bilo telefonskim poziva, nego osobnih dolazaka. Najviše je bilo upita o mogućnostima i uvjetima otkazivanja ugovora o radu, te neplaćenim prekovre-menim satima.

U predvorju Radničkog doma u Za-grebu bio je izložen i promidžbeni mate-rijal udruženih sindikata.

Osnovni gospodarski pokazatelji u RH(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)

Pad realnih plaćaPad realnih plaća

DanDanotvorenih otvorenih

vrata SSSHvrata SSSH

Europska Unija

18

sve druge organizacije na raspravu i usu-glašavanje o prijedlogu Europske konfe-deracije sindikata (ETUC) za Socijalni ugovor za Europu. Pozivaju i na usvajanje protokola o socijalnom napretku kao pri-loga europskim ugovorima.

- U Europskoj Uniji ne teče med i mli-jeko. Tko tako vidi Europu, nema pravi pogled. EU zna biti prilično neprijateljska prema ljudima, konstatirao je Dušan Se-molič dodajući kako se za drukčiju Euro-pu moramo boriti i mi sindikati.

- Istina je da nemamo moć kakvu ima kapital, nemamo „trojku”. Prije sto godina plašili su ljude da će, ako ne budu dobri, doći Turci. Danas ih se plaši s tom nes-retnom „trojkom”, MMF-om, Europskom središnjom bankom i Europskom komisi-jom, koja gdje god dođe napravi mnogo zla. Vjerujem da naši susjedi to znaju, za-ključio je Semolič.

- Želimo socijalnu Europu, a ne isklju-čivo ekonomsku Europu. Želimo Europu ljudi koji će u njoj živjeti dostojanstveno i u solidarnosti, koji će imati priliku dobi-vanja kvalitetnih radnih mjesta, rekao je Mladen Novosel.

- Znamo da Europa nije med i mlijeko te se stoga i dalje moramo zajednički bo-riti za zajedničke ciljeve, dodao je Novosel.

Zajedničku su izjavu potpisali u sklo-pu tradicionalnih susreta ZSSS-a i SSSH, uoči Međunarodnog praznika rada, „Sin-dikati bez granica”, koji se održavaju od 2007. godine na hrvatsko-slovenskom prijelazu Bregana-Obrežje. Jedne godine sindikati se sastaju na hrvatskoj strani, a druge na slovenskoj strani granice. Ove su godine bili na slovenskoj strani.

„Sindikati bez granica”„Sindikati bez granica”za socijalnu Europuza socijalnu Europu

Predsjednici Zveze svobodnih sindika-tov Slovenije (ZSSS) i Saveza samostal-nih sindikata Hrvatske (SSSH) Dušan Se-molič i Mladen Novosel potpisali su na graničnom prijelazu Obrežje Zajedničku izjavu u kojoj ZSSS čestita na uspješno završenim pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Pri tome obje sindikalne središnjice naglaša-vaju kako im nije svejedno u kakvoj Eu-ropskoj Uniji njihove članice i članovi rade i žive, te se, stoga, zauzimaju za usvaja-nje Socijalnog ugovora za Europu kojim se u Europskoj Uniji zahtijeva prednost so-cijalnih prava nad gospodarskim pravima.

ZSSS i SSSH pozivaju obje vlade, Hr-vatski sabor i Narodnu skupštinu Repu-blike Slovenije, nacionalne i europske or-ganizacije poslodavaca, institucije EU i

Tradicionalni Susreti na granici

Europska Unija

19

Danom pristupanja Republike Hrvatskoj Europskoj Uniji prestaju vrijediti odredbe članka 291. i članka 294., stavka 1. podstav-ka 59. Zakona o radu, koje se odnose na rad-ne knjižice i postupanje poslodavca s radnom knjižicom. Od Ministarstva rada i mirovin-skog sustava tražili smo pojašnjenje proce-dure izdavanja i upisa podataka u nove e-radne knjižice, proceduru zamjene radne knjižice, te način funkcioniranja e-radnih knjižica. U nastavku slijedi odgovor koji smo dobili:

Sukladno odredbama Zakona o radu, od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji radne knjižice se više neće izdavati. Radne knjižice izdane do toga da-na poslodavac će vratiti radnicima koji se njima mogu koristiti u postupcima utvrđi-vanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposle-nosti. Upis u radnu knjižicu od dana pristupa Europskoj Uniji i nadalje će biti nadomje-šten elektroničkim vođenjem i razmjenom podataka između povezanih institucija, uz mogućnost izdavanja potvrda osiguraniku

Nastojeći tijekom kampanje za izbor hrvatskih članova Europskoga parlamenta (EP) potaknuti raspravu o aspektima eu-ropskih politika koji su ključni za radnike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske se 21. ožujka o.g. obratio svim kandidacijskim listama. Izložili smo im ciljeve koje sindika-ti smatraju bitnima u svojoj borbi za soci-jalno pravednu Europu, te nizom konkret-nih pitanja zatražili njihove stavove o temama od ključnog interesa za radnike, kao i o tome kako se u EP namjeravaju za-lagati za te ciljeve.

Od 28 lista odgovore na pitanja poslalo je njih šest (HDZ/HSP-AS/BUZ, Hrvatski la-buristi-Stranka rada, HSS, Glas razuma, SU,

o njegovu statusu i razdobljima osiguranja nakon toga dana. Hrvatski zavod za mirovinsko osigura-nje će, kao zamjenu za radnu knjižicu, osi-gurati evidenciju u elektroničkom obliku te će voditi i osiguravati razmjenu podataka i izdavanje potvrda na temelju te evidencije. Dakle, dosadašnju radnu knjižicu zamijenit će sustav za pohranu, distribuciju i dohvat podataka koji se odnose na osiguranički status osobe. (Pod osiguraničkim statusom podrazumijeva se podatak je li fizička oso-ba prijavljena kao osigurana osoba u smislu Zakona o mirovinskom osiguranju u evi-dencijama Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje). Cilj je, također, smanjiti količinu „papirnatih” dokumenata u po-stupcima u kojima se sada upotrebljava radna knjižica i u konačnici osigurati slobo-du kretanja radnika unutar EU. Potvrde o statusu osiguranika izdavat će se u elektroničkom obliku, na zahtjev podnesen putem internetskih korisničkih stranica HZMO-a (www.mirovinsko.hr), i u „papirnatom” obliku, na šalterima područ-

Zeleni zajedno), dok su kratko i načelno od-govorile još dvije liste (Hrvatska radnička stranka i Hrast). Liste koje su poslale odgovore na pita-nja izrazile su načelnu podršku ciljevima sindikata, ali i nejednaku razinu poznavanja problematike odluka koje se donose na eu-ropskoj razini, raspoloživih metoda djelo-vanja u Europskome parlamentu, pa same uloge Europskoga parlamenta, odnosno njegovih članova. Budući da je svih šest lista u svojim od-govorima izrazilo spremnost na suradnju s hrvatskim sindikatima u pitanjima europ-ske radne i socijalne politike, pozivamo iza-brane u Europski parlament da taj deklari-

nih službi, ureda i ispostava HZMO-a uz pre-dočenje osobne iskaznice ili punomoći. Treba naglasiti da za izdavanje potvrde u elektro-ničkom obliku osiguranik mora imati koris-ničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim stranicama kojima pristupa preko internet-skih stranica Zavoda (www.mirovinsko.hr). Potvrda se osiguraniku dostavlja e-mailom, a može se preuzeti i izravno na osobnoj ko-risničkoj stranici. U slučaju ispisa elektro-ničke potvrde, moguće je njezino daljnje korištenje u „papirnatom” obliku, budući da je vjerodostojnost moguće provjeriti putem internetskog servisa HZMO-a, na temelju kontrolnih podataka kojima je opremljena.

Podatke o obrazovanju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će preuzimati od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (e-matica), Hrvatskog zavoda za zapošlja-vanje (za osobe koje su prijavljene u susta-vu i za koje postoje takvi podaci), a bit će ih moguće ažurirati i neposredno na šalteri-ma HZMO-a.

rani stav doista pokažu i u praksi. SSSH je spreman surađivati, raspravljati i razmje-njivati argumentirane stavove sa članovi-ma Europskoga parlamenta koji u svojemu radu pokažu interes i zalaganje za izgrad-nju istinski socijalne Europe, u kojoj će rad-na i socijalna prava imati barem jednaku važnost kao i pravila jedinstvenoga tržišta.

Napominjemo, u Europskome parlamen-tu se donose odluke i pravni akti koji se ne bave pojedinim državama članicama nego utječu na sve njih – stoga EP nije mjesto gdje će se hrvatski zastupnici boriti za partiku-larne interese RH, već za općeniti smjer po-litika EU, ovisno o tome kojoj će se politič-koj grupaciji na europskoj razini pridružiti.

Deklarativna podrškaDeklarativna podrškasocijalno pravednoj Europisocijalno pravednoj Europi

Klasične radne knjižiceKlasične radne knjižiceodlaze u povijestodlaze u povijest

Izbor hrvatskih članova Europskoga parlamenta

Novosti od 1. srpnja 2013. godine

20

Pravni savjeti

Tijekom 2009. godine Hrvatska je Za-konom o radu implementirala Direktivu Vijeća 94/45/EZ od 22. rujna 1994. o us-postavljanju Europskog radničkog vijeća ili postupka u poduzećima koja posluju na razini Zajednice i grupacijama poduzeća koja posluju na razini Zajednice u svrhu obavješćivanja i savjetovanja s radnicima, kako bi uspostavila zakonodavni okvir za osnivanje europskih radničkih vijeća i dru-gih postupaka sudjelovanja radnika u od-lučivanju kod poslodavaca koji posluju na razini EU, trenutkom pristupa Hrvatske EU.

U međuvremenu su u svibnju 2009. godine Europski parlament i Vijeće 2009. godine usvojili revidiranu Direktivu 2009/ 38/EZ od 6. svibnja 2009. o uspostavi Eu-ropskog radničkog vijeća ili uvođenju po-stupka obavješćivanja i savjetovanja s radnicima kod poslodavaca ili povezanih poslodavaca na području Zajednice, radi poboljšanja prava radnika na obavješći-vanje i savjetovanje u multinacionalnim kompanijama o pitanjima transnacional-nog značenja.

S obzirom na to da su određeni pro-blemi u provedbi postupaka sudjelovanja radnika u odlučivanju u multinacionalkama proizlazili iz činjenice da „starom” Direk-tivom 94/45/EZ nisu jasno bile propisane definicije obavješćivanja i savjetovanja, kojima se jasno propisuje postupak i sadr-žaj obavješćivanja i savjetovanja, ZOR-om su se izmijenile odredbe kojima se defini-ra obveza poslodavca, doseg i sadržaj po-stupaka obavješćivanja i savjetovanja.

bez propisivanja najvećeg broja članova ERV-a. Zakonom se jasno utvrđuje i o kojim pitanjima se mora provoditi postupak obavješćivanja i savjetovanja s ERV-om, jer upravo zbog nejasne definicije što se smatra pitanjem transnacionalnog zna-čenja, o kojem poslodavac, koji posluje na razini EU, mora provoditi postupak obavješćivanja i savjetovanja, poslodavci su nastojali izbjegavati savjetovanje s ERV-om, obrazlažući svoje postupke či-njenicom da ne postoji obveza provedbe postupaka obavješćivanja i savjetovanja jer odluka poslodavca nema značenje od-luke koja bi imala transnacionalni karak-ter. Prema tome, poslodavci koji posluju na razini EU bit će dužni obavješćivati ERV, te se s njime savjetovati o onim pi-tanjima koja se odnose na poslodavca ili povezane poslodavce, ili na barem dva poslodavca, podružnice ili povezana po-slodavca u dvije države članice. Osnivanjem ERV-a ne umanjuje se po-ložaj i uloga radničkih vijeća na nacional-noj razini, već bi njihovo djelovanje mo-ralo biti komplementarno. Upravo u tome cilju ZOR uvodi poveznicu između ERV-a i Radničkog vijeća na nacionalnoj razini kako bi se omogućio protok informacija između ta dva predstavnička tijela radnika. Nadalje, Zakonom se jasnije definira-la uloga radničkih predstavnika te priznala uloga sindikata kao predstavnika radnika u postupcima pregovora o osnivanju ERV-a. Izmjene Zakona odnose se i na izmjenu

Kako bi se omogućilo predstavnicima radnika da od uprave poslodavca pravo-dobno dobiju određene informacije po-trebne za donošenje odluke o osnivanju ERV-a, odnosno uspostavi drugih oblika sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavaca koji posluju na razini EU, Za-konom se jasnije definirala odgovornost uprava poslodavaca, ili povezanih poslo-davaca za dostavu informacija predstav-nicima radnika. Zakonom je uvedena mogućnost pri-lagodbe sporazuma o osnivanju ERV-a u slučaju promjene strukture poslodavca ili povezanog poslodavca, te za nastavak primjene važećih sporazuma o osnivanju ERV-a ili uvođenju drugih postupaka oba-vješćivanja i savjetovanja kod poslodavca ili povezanih poslodavaca koji posluju na razini EU-a. Dakle, ako dođe do statusne promjene poslodavca, postoji mogućnost prilagodbe postojećeg sporazuma kojim je osnovano ERV, odnosno uspostavljen drugi oblik sudjelovanja radnika u odluči-vanju, statusnoj promjeni poslodavca, što će podrazumijevati, među ostalim i preis-pitivanje utvrđenog broja članova ERV-a. Spomenute izmjene i dopune ZOR-a osigurat će učinkovitost provedbe postu-paka obavješćivanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšati osniva-nje novih europskih radničkih vijeća te će se osigurati pravna sigurnost u osnivanju i radu tih vijeća.

Marina Kasunić Peris,savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava

Jača suradnja transnacionalne Jača suradnja transnacionalne i nacionalne razinei nacionalne razine

Predstojeće novine u Zakonu o radu u odnosu na sudjelovanje radnika uodlučivanju putem europskih radničkih vijeća

Republika Hrvatska uskoro će postati punopravnom članicom Europske Unije, odnosno dio vrijednosnog i pravnog sus-tava zajednice država članica EU. Iako je tijekom postupka pristupanja Hrvatska u potpunosti uskladila nacionalno zakono-davstvo s pravnom stečevinom EU, činje-nica je da se pravna stečevina stalno mi-jenja te je nacionalno zakonodavstvo potrebno neprestano usklađivati s novim propisima koji se donose na razini EU, te praksom Suda pravde EU.

Jedna od važnih promjena u odnosu na još uvijek važeće odredbe ZOR-a jest i promjena utvrđivanja sastava ERV-a, pa se Zakonom, po uzoru na direktive kojom se uređuju radničko sudjelovanje u uprav-ljanju Europskog društva i Europske za-druge, predviđa da radnici iz svake države članice imaju pravo na jedno mjesto u posebnom pregovaračkom tijelu ili u ERV-u na svakih započetih 10 posto ukup-nog broja radnika koji su zaposleni kod poslodavaca koji posluju na razini Unije,

načina utvrđivanja sastava ERV-a, prilago-đavanje definicije savjetovanja i obavješći-vanja, dopunu odredbi o osnivanju njegova užeg odbora, te dopunu odredbi o njegovu sastavu, u onim slučajevima kada se ERV nije moglo osnovati sporazumom, pa se osniva temeljem odredbi Zakona.

Radi jačanja stručnosti članova ERV-a u poslu koji obavljaju Zakonom se utvrdi-lo pravo njegovih članova i užeg odbora na edukaciju uz pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja edukacije.

Prava radnika koji suPrava radnika koji suradili 1. svibnjaradili 1. svibnja

Prenosimo

21

Prenosimo

Prema članku 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, u Republici Hrvatskoj 1. svibnja je Praz-nik rada. U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi. Radnici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Odredbom članka 87. Zakona o radu (NN, br. 149/09., 61/11. i 82/12.) propisano je da za razdoblja u kojima ne radi, zbog oprav-danih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće, i to, ako Zakonom o radu ili drugim zako-nom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Prema članku 86. ZOR-a, za otežane uvjete rada, preko-vremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili ne-kim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. ZOR ne regulira koliko iznosi povećanje plaće, pa se to mora urediti kolek-tivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako tim aktima, odnosno ugovorima, povećanje plaće ne bi bilo uređeno, mišljenja smo da bi radniku trebalo isplatiti primjerenu plaću (odnosno primjereno povećanje plaće), sukladno članku 82. Zakona o radu.

Kako smo već rekli, u dane blagdana u Republici Hrvat-skoj se ne radi i radnici u te dane imaju pravo na naknadu plaće. No, pravo na naknadu plaće za blagdan nije bezu-vjetno već ovisi, ipak, o rasporedu radnog vremena. Naime, radnik će, kada zbog blagdana ne radi, imati pravo na nak-nadu plaće samo ako blagdan pada u dan kada je radnik prema rasporedu dužan raditi, a ne i ako blagdan pada u nedjelju ili neki drugi dan kada radnik ne treba raditi i kada inače ne ostvaruje plaću. Međutim, na tu naknadu plaće za

Koristeći sva zakonska sredstva mirnog rješavanja spora o potraživanjima isplate prigodnog novčanog dodatka-bo-žićnice, sukladno Kolektivnom ugovoru za radnike Hrvatskih šuma, Sindikat inženjera i tehničara šumarstva prošao je proceduru mirenja u individualnim radnim sporovima za se-dam svojih podružnica. Ni nakon dva održana sastanka mi-renja, poslodavac - Hrvatske šume d.o.o. nije ispoštivao pot-

blagdan imat će pravo samo oni radnici koji ne rade na dan blagdana, a ne i oni koji taj dan rade.

Naime, radnik koji je radio na blagdan ima za rad na taj dan pravo na redovnu plaću i dodatak (uvećanje plaće) za rad za blagdan, ali ne i na naknadu plaće za blagdan iz Za-kona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, jer tu odredbu treba promatrati vezano uz odredbu članka 1., stavka 2. toga Zakona, što, prema našemu mišljenju, znači da je tim Zakonom predviđeno pravo na naknadu plaće za blagdan samo u onim slučajevima kada radnik zbog blag-dana ne radi, a inače bi trebao raditi.

Može se reći kako za rad na Praznik rada, prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na različita materijalna i nemate-rijalna prava iz radnog odnosa, ovisno o sljedećim situaci-jama: ako je radnik radio u srijedu, 1. svibnja 2013. godine, ima pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom. Ako srijeda nije redoviti radni dan radnika, radom na taj dan radnik je ostvario prekovremene sate pa će imati i pra-vo na uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada (u praksi se nekada umjesto dodatka za prekovremeni rad radniku daje slobodni dan; također, neki pravilnici o radu i kolektivni ugovori propisuju, ako radnik istodobno ostvaru-je dvije osnove za povećanje plaće, viši dodatak kumulira ostale), a poslodavac je radniku dužan, ako je u pitanju rad na dan tjednog odmora, omogućiti i jedan dan odmora u idućem razdoblju.

Ako je srijeda inače redoviti radni dan radnika, radnik neće imati pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, već samo na plaću i dodatak za plaću za rad blagdanom.

bizcaffe.com

pisanu suglasnost da će prvi dio potraživanja isplatiti do kraja travnja 2013. godine, a drugi do 15. svibnja 2013. go-dine. Kako daljnji socijalni dijalog s Upravom HŠ-a nije po-stignut, SITŠ će svoja prava potraživati sudskim putem. Pravni zastupnici SSSH pokrenuli su pred nadležnim sudovi-ma oko 600 sudskih parnica.

Sindikat inženjera i tehničara šumarstva

Tužbe za neisplaćenu božićnicuTužbe za neisplaćenu božićnicu

22

Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slatina adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,

Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb

PITANJE: Dana 11. veljače 2013. godine dobio sam izvanredni otkaz ugovora o radu, te mi je s tim danom prestao radni odnos. Međutim, ostalo mi je neiskorištenih 12 dana godišnjeg od-mora iz 2012. godine. Imam li kakvih prava u vezi s tim neis-korištenim godišnjim odmorom ?

(D.Č., Varaždin)

ODGOVOR : Odredbom članka 61., stavak 1. Zakona o radu, propisano je da je poslodavac, u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, dužan isplatiti nak-nadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Iz te odredbe proiz-lazi da je poslodavac naknadu za neiskorišteni godišnji odmor dužan isplatiti uvijek kada prestaje ugovor o radu, a radnik nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor i to bez obzira na razloge zbog kojih je radniku prestao radni odnos. Stoga i Vi imate pra-vo na naknadu za 12 dana neiskorištenoga godišnjeg odmora za 2012. godinu, iako Vam je radni odnos prestao izvanrednim otkazom ugovora o radu. Budući, pak, da Vam je radni odnos prestao 11. veljače 2013. godine, temeljem odredbe članka 59. Zakona o radu imate pravo i na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu, tj. na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora koji bi Vam inače pripadao i to za svakih navršenih mjesec dana ra-da (u Vašem slučaju za jedan mjesec), s obzirom na to da Vam je radni odnos prestao prije 1. srpnja. Prema stavku 2., članka 61. Zakona o radu, visina naknade za neiskorišteni godišnji od-mor određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godiš-njeg odmora, sukladno članku 60., stavak 1. Zakona. To znači da bi Vam naknadu trebalo odrediti u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali ne manje od visine Vaše prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjese-ca. Stoga poslodavcu postavite zahtjev za isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a ako Vam to odbije isplatiti, mo-žete pokrenuti radni spor radi isplate pripadajuće naknade, uz napomenu kako je riječ o novčanom potraživanju iz radnog od-nosa za koje zastarni rok iznosi tri godine.

PITANJE: Kod poslodavca sam u radnom odnosu na određeno vri-jeme neprekidno dvije godine i dva mjeseca. Posljednji ugo-vor o radu na određeno vrijeme, koji sam zaključio, trebao je trajati do 30. lipnja 2013. godine, no poslodavac mi je uručio poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, uz obrazloženje smanjenja opsega posla. Imam li pravo na otpremninu?

(B.S., Čakovec)

ODGOVOR: Prema odredbi članka 119., stavak 1. Zakona o radu, radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Iz te odredbe proizlazi da za ostva-rivanje prava na otpremninu moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta: prvo, da se ugovor o radu otkazuje nakon dvije go-dine neprekidnoga rada i, drugo, da razlog otkazivanja nije skrivljeno ponašanje radnika. Na osnovi Vašega pitanja zaklju-čujemo kako su u Vašemu slučaju ispunjena oba zakonska uvje-ta za isplatu otpremnine, s obzirom na to da kod istog poslo-davca radite više od dvije godine neprekidno. S druge strane, ugovor o radu Vam se otkazuje zbog poslovno uvjetovanih raz-

loga. Prema tome, imate pravo na otpremninu ko-ja, prema odredbi stavka 2. istoga članka, ne smije biti manja od jedne treći-ne prosječne mjesečne pla-će koju ste ostvarili u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, tj. u Vašemu slučaju za dvije godine.

PITANJE: Kod poslodavca radim neprekidno više od deset godina, a posljednjih pet godina rješenjem Hrvat-skoga zavoda za zdravstveno osiguranje priznato mi je pravo na rad u skraćenome radnome vremenu zbog njege teže in-validnog djeteta. Poslodavac mi je priopćio da za mene više nema posla, te mi namjerava dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu. Ja bih taj otkaz prihvatila, ali me zanima imam li pravo na otpremninu u punom iznosu ili pak samo na polovicu otpremnine, s obzirom na to da radim pola rad-noga vremena.

(N.M., Prelog)

ODGOVOR: Prije svega, treba napomenuti kako Vi, s obzirom na rješe-nje HZZO koje spominjete u pitanju, spadate u kategoriju rad-nika koji su odredbama Zakona o radu zaštićeni od otkaza. Što-više, odredbom članka 71., stavak 1. Zakona o radu, izričito je propisana zabrana otkaza za određene kategorije radnika, me-đu koje spadaju i radnici koji rade u skraćenome radnome vre-menu zbog pojačane njege djeteta, odnosno zbog skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Zbog toga vam posloda-vac ne bi smio otkazivati ugovor o radu, sve dok je na snazi re-čeno rješenje HZZO-a. No, ako Vi usprkos toj zabrani, otkaz prihvatite, poslodavac vam je u tom slučaju dužan isplatiti ot-premninu za deset godina rada i to u punom iznosu. Naime, prema odredbi članka 69. Zakona o radu propisano je, ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovi-com punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vreme-nu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenome radnome vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Kako je u Vašem slu-čaju riječ o pravu na otpremninu, koje nedvojbeno spada u prava iz radnog odnosa i za čije je stjecanje važno prethodno trajanje radnog odnosa, to je potpuno jasno da je Vaš rad u skraćenome radnome vremenu u pogledu stjecanja toga prava, u potpuno-sti izjednačen s radom u punom radnom vremenu, te Vam je stoga poslodavac dužan isplatiti otpremninu u punom iznosu, kao da ste cijelo vrijeme radili u punom radnom vremenu.

Pravni savjeti

Odgovara:

Miroslav Molnar,

pravni zastupnik u Uredu SSSH Međimurske županije

23

Nakladnik:

Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević – Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Sindikalna akcijaizlazi mjesečno

Godišnja pretplata 108,00 kn

Uplate na žiroračun SSSH2360000-1101317560s naznakom „za pretplatuna Sindikalnu akciju”

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn1/2 str. 1.000,00 kn1/4 str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 053

E-mail:sindikalna-akcija@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CDne vraćamo

Grafičko uređenje i priprema:Tangir, Samobor

Tisak:Tiskara Petravić

ISSN 1330-1640

Nagradna križaljka

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: RADNA NORMA

DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:

1. VLADIMIR TREŠĆEN, Bakarska 13, 10000 Zagreb

2. TENA ŠEBELIĆ, P. Preradovića 21, 35400 Nova Gradiška

3. GORDANA GENZIĆ, Starigradska 2 a, 10360 Sesvete

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Kupon br. 421

Ime i prezime:

Adresa:

Rješenje nagradne križaljke:

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),

10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 30. lipnja 2013.