1
TEHNOLOGIJA
RADOVA
6 –ZIDARSKI RADOVI
PREDMETNI N
ASTAVNIK:
DRAGAN ARIZANOVIĆ
OSNOVNO O ZIDOVIMA
Zidovi su konstruktivni elementi objekta koji ograničavaju
prostorije i opterećeni su u vertikalnoj ravni.
Najčešće se rade od punih ili šupljih zidnih elemenata od
pečene gline, lakoagregatnog betona, gas-betona i krečno-
silikatnog betona a u znatno manjoj meri koristi se i prirodni
tesani kamen. Za vezivanje elemenata se koristi malter ili lepak
sa mineralnim puniocima.
Malter je mešavina kreča, cementa, kreča i cementa ili drugog
hidrauličnog veziva sa mineralnim agregatom i vodom, kojoj
dodaci mogu poboljšati svojstva.
Maltera u zapremini zida može biti i samo 7% ali je njegova
uloga u ostvarenju željenih mehaničkih svojstava zida i tada
dominantna.
2
18
Veština zidanja se
usavršavala kroz
vekove...
...da bi danas na raspolaganju
imala u mnogo čemu drugačije
materijale...
2
18
...ali ostaci drevnih objekata podsećaju na majstore-
graditelje...
Kineski zid
POSTANAK I PRIMENA OPEKE
Opeka je najstariji grañevinski materijal stvoren rukom.
Prve opeke su nastale pre oko 10.000 godina, liče na hleb od
45 -50 cm, proizveden od gline i sušen na Suncu.
Prvi drveni kalupi za izradu opeka stari su 5.000 godina.
Primena opeke je u prošlosti bila veća nego danas.
Zidane zgrade se primenjuju za objekte do 20 spratova.
Najviša je 16-to spratna zgrada u Čikagu; kod nas nisu prelazile
5 -6 spratova.
Prva istraživanja nosivosti zidova od opeke su počela skoro vek
nakon početka istraživanja nosivosti betonskih zidova.
318
Monadonock
Building
3
OBLIKOVANJE ZIDOVA
Zidane zidove treba razlikovati od pregrada (pogrešno zvanih
pregradni zidovi) koje mogu biti od dasaka, iverice, medijapana,
šper-ploča, gips ploča, staklenih elemenata (kopilit, luksfer),
armiranog stakla i sličnih materijala ili njihovih kombinacija.
Zidovi se mogu imati otvore za vrata, prozore ili instalacije.
Otvori narušavaju ravnomerno prenošenje opterećenja pa se od
pojave efekta svoda obezbeñuju ugrañivanjem čeličnih valjanih
profila, izradom gredih elemenata od armiranog betona ili od
lučno poreñanih zidnih elemenata.
Na obim zidarskih radova utiče oblikovanje unutrašnjih
prostorija: prostorija B/L = 2/8 m ima istu površinu kao ona kod
koje je B/L = 4/4 m ali i 25% veću površinu zidova.
4
VRSTE ZIDOVA
Razlikujemo sledeće vrste zidova:
�noseći zidovi
�nenoseći zidovi -opterećeni sopstvenom težinom,
ne služe za ukrućenje nosećih zidova, ali prenose
vertikalno opterećenje od vetra na noseće elemente;
�zidovi za ukrućenje -služe za ukrućenje zgrade ili
sprečavanje izbočavanja nosećih zidova;
�jednoslojni zidovi -sastavljeni od zidnih elemenata
iste vrste koji su poreñani na preklop u jednom ili više
pravaca i potpuno su zaliveni malterom;
5
VRSTE ZIDOVA
Razlikujemo i sledeće vrste zidova:
�jednoslojni m
ešoviti zidovi -sastavljeni od 2 vrste
zidnih elemenata, iste veličine ali različitog kvaliteta,
zalivenih malterom pa zajedno prenose opterećenje;
�dvoslojni zidovi -sastoje se od 2 paralelna
jednoslojna zida na razmaku ne većem od 2,5 cm;
razmak je popunjen malterom;
�dvoslojni zidovi sa šupljinom -sastoje se od 2
paralelna jednoslojna zida sa razmakom od 5 -10
cm, slojevi su povezani zidnim spojnicama;
meñurazmak je prazan ili se puni termo-izolacijom.
6
ZIDARSKI M
ATERIJALI
Puna opeka od gline ima dimenzije NF-a 12/25/6,5 a njena
težina je oko 3,5 kg.
U starim objektima su opeke veće 14/29/6,5 -stari format.
Potrošnja pri zidanju je 365 kom/m
3zida a zbog loma opeke se
obično računa sa 380 kom/m
3zida.
Prema pritisnoj čvrstoći opeke delimo na marke i razlikujemo
marke 25, 50, 75, 100, 150 i 200.
Najniže marke (M 25, M 50, M 75) se koristi isključivo za ispunu
i izradu nenosećih zidova.
Poroznost materijala odreñuje njena izolaciona svojstva pa je
minimalni dozvoljeni procenat upijanja vode od 6%.
7
4
ELEMENTI ZA IZRADU ZIDOVA
Za zidanje se koriste zidni elementi različitih dimenzija,
razvrstani u sledeće grupe proizvoda:
�pune opeke i fasadne opeke od gline,
�pune opeke od gline sa olakšanom osnovnom
masom,
�šuplje opeke, fasadne opeke i blokovi od gline,
�šuplje opeke i blokovi od gline sa olakšanom
osnovnom masom,
�šuplji blokovi od betona,
�krečno-silikatne pune i šuplje opeke,
�krečno-silikatni šuplji blokovi i fasadne opeke,
�zidni blokovi od gasbetona,
�prirodni neobrañeni i obrañeni kamen...
8
PRIMENA BLOKOVA
Opeke i blokovi imaju oblik paralelopipeda pravougaonog ili
kvadratnog poprečnog preseka.
U toku proizvodnje u njima ostaju šupljine čiji je presek
kvadratnog, pravougaonog, ovalnog, romboidnog ili drugih
oblika.
Šupljine su izolatori i olakšavaju manipulaciju elementa pri radu.
Uslov u pogledu veličine šupljina je da je ukupno olakšanje
mase veće od 15%.
Blokovi za zidanje su odgovor na potrebu bržeg zidanja.
Dimenzije blokova: 25/19/19(100 kom/m
3zida d = 19 cm) ili
29/19/12(128 kom/m
3zida d = 12 cm) ili 24/25/19.
Zidanje blokovima omogućava manji rad na izradi spojeva
(količina maltera je oko 5 puta manja).
9
18
MALTER
Malter je mešavina veziva, agregata i vode pa je sredstvo za
povezivanje elemenata jer ima neophodnu čvrstoću.
Agregat može biti prirodni, drobljeni ili od ekspandirane gline.
Malterima se mogu dodavati aditivi ali ne i oni koji sadrže soli
hlora.
Razlikujemo:
�krečni malter -mešavina kreča, agregata i vode;
�produžni malter -mešavina kreča, cementa, agregata i
vode;
�cementni malter -mešavina cementa, agregata i vode.
10
5
PRIMENA BLOKOVA
U produžnom malteru se, umesto kreča, sve više primenjuje
hidraulično vezivo za zidanje i malterisanje.
Za radove manjeg obima treba nabaviti suvu mešavinu i spraviti
malter pre ugrañivanja.
Agregat za maltere je sa maxD = 4 mm.
Za završni sloj je malter sa peskom sa maxD = 2 mm.
Maltere delimo prema pritisnoj čvrstoći na klase:
M1, M2, M5, M10, M15
“M” je oznaka srednje pritisne čvrstoće nakon 28 dana izražene
u N/mm2 .
11
PRIPREMA ZA IZVOðENJE RADOVA
Za malterisanje se koristi krečni malter ili produžni malter, a
mnogo reñe cementni malter (fasade i sl.).
Oprema za mašinsku izradu mešavina daje oko 5 m
3 /h.
Opeka i blokovi dolaze spakovani na palete.
Deponije peska se formiraju na čistoj, suvoj podlozi sa padom
za odvoñenje atmosferske vode.
Pesak pripremiti i deponovati u metalnim silosima fabrike
betona (bunkerima) jer u njima ima potrebnu zaštitu.
Cement i kreč deponovati u zatvorenim, hidroizolovanim
prostorijama sa podom uzdignutim min 30 cm od zemlje.
Slaganje vreća sa cementom u najviše 6 slojeva.
12
18
Organizacija prostora je
preduslov za efikasan i
produktivan rad
Zidarske skele pomažu
da rad na visini daje iste
efekte kao rad sa ploče
ZIDARSKI A
LAT
Ručni alat za zidarske radove pored posude za kraći
transport i držanje maltera (tekme) sadrži:
�fanglukojom se malter zahvata i polaže na podlogu,
�mistrijukojom se malter ravna i raznosi po podlozi,
�ravnjaču(perdaška, gladilica) kojom se glačanjem
obrañuju malterisane površine,
�zidarski čekić kojim se lome elementi ili skidaju suvišni
delovi očvrslog maltera.
Za kontrolu pravca, vertikalnosti i horizontalnosti slojeva
služe konac, visaki libela.
Za izradu i ravnanje podne košuljice se koristi helikopter.
13
6
18
ZIDARSKI A
LAT
PRAVILA ZIDANJA
�pre početka rada opeku (blokove) treba dobro nakvasiti,
�na gornju površinu konstrukcije (po trasi budućeg zida)
se polaže deblji sloj maltera d = 1 -2 cm,
�pošto se taj sloj malo prosuši na njega se polaže prvi
red opeka (blokova),
�zidanje vršiti u horizontalnim redovima -prema obliku
osnove,
�slojevi se moraju polagati vertikalno, jedan iznad
drugog,
�treba koristiti cele opeke/blokove a samo kod uklapanja
zidova primeniti njihove delove,
14
18
PRAVILA ZIDANJA
�zabranjena je upotreba parčića manjih od 1/4 opeke,
�spojnice moraju biti ispunjene malterom, a iscureli
malter treba okresatidok je još svež,
�spojnice moraju biti vertikalne i pomaknute u odnosu na
najbliže spojnice nižeg sloja za 1/4 ili 1/2 elementa
kojim se zida, odnosno minimum 6 cm.
�zid treba završiti armiranim serklažom a ako je H > 3 m
treba ga ojačati dopunskim serklažom.
15
7
18
Američki
slog
Preplet
slog
Holandski
slog
Španski
slog
Podužni
slog
Riblja
kost
18
Formiranje ugaonog dela zida sa vertikalnim serklažom
MALTERISANJE ZIDOVA
Zidovi se malterišu sa obe strane i zid štiti od atmosferilija a
gladak sloj gustog maltera sprečava gubitke toplote.
Malter mora biti otporan na mehanička, hemijska i termička
dejstva. On pokriva kablove elektro-instalacija i cevi vodovoda
na zidovima.
Zbog jakog vetra i/ili visoke temperature treba preduzeti
posebne organizaciono-tehničke mere: primena aditiva ili izrada
PVC barijera na spoljnim zidarskim skelama.
Ako je t < 5 oC treba preduzeti zagrevanje prostorija.
Malter nanosimo na nakvašen zid čije su spojnice očišćene od
maltera i šuta. Prethodno proveravamo njegovu ravnost.
Malter se nanosi u 2 sloja (ruke) a ako su neravnine velike,
izvode se 2 osnovna i 1 završni.
1618
8
1818
IZRADA PODNIH KOŠULJICA
Da bi se pravilno postavile i lako održavale podne obloge traže
kvalitetnu, ravnu podlogu sa ili bez nagiba.
Sloj mora biti tanak -od sitnog agregata, pa se za izradu podnih
košuljica (estrih) najčešće koristi cementni malter.
Debljina zavisi od uloge i može biti promenljiva ukoliko je gornja
površina pod nagibom.
Najčešće je d = 2 -4 cm pa se, zbog razlike termičkih
naprezanja estriha i podne konstrukcije, površina deli na
pravilna polja površine 20 -30 m
3sa spojnice 3 -5 mm.
1818
9
33
ZIDARSKI R
ADOVI
NA STAMBENOM OBJEKTU
ZA VIŠEPORODIČNO STANOVANJE
34
35
36
10
37
38
39
40
11
41
42
43
44
12
45
46
47
48
13
49
50
51
52
14
53
54
55
56