Osiguranje od smrzavanja
Povrinska svojstva kolnika
Najvanija povrinska svojstva kolnika su:1. Ravnost2. Hvatljivost3. Uoljivost4. Bunost
1.Ravnost1.Ravnost
Vano svojstvo pogotovo kada se radi o cestama s brzim prometom
Ravnost odreuje geometrija povrine zavrnog sloja kolnike konstrukcije
Neravnost kolnika nepovoljno djeluje na kolniku konstrukciju jer uslijed udara se poveava optereenje samog kolnika
Neravnost se na kolnicima pojavljuje u obliku duih i kraih valova
Valovi se dijele na:1. Male (do 0,3 m)2. Velike (preko 0,3 m)
Veliki valovi se dijele na:1. Kratke (do 3 m)2. Srednje (od 3 do 20 m)3. Duge (preko 20 m)
Indeks vozne sposobnosti kolnika - veliina koja obuhvaa vie znaajki za udobnost vonje
Vrlo loe0 1Loe1 2
Prosjeno2 3Dobro 3 4
Vrlo dobro4 5Stanje kolnikaVeliina p
Mjerenje ravnosti
Ureaji za mjerenje uzdune ravnosti:1. Letva duine 4 m2. Kotrljajua greda3. Detektor HI LO4. Profilometar CHLOE5. Integrator neravnina6. Analizator uzdunog profila
Ureaji za mjerenje poprene ravnosti1. Letva duine 4 m2. Transferzoprofilograf3. Mjera kolotraga
Letva duine 4 m
Hrvatske norme propisuju maksimalna odstupanja zavrnog sloja pri mjerenju letvom:
Kod asfaltnih kolnika 0,6 cm Kod betonskih kolnika 0,5 cm
Kotrljajua greda (Rolling Straight Edge)
Sastoji se od krutog okvira duine 3 m s 40 kotaa u dva reda na osovinama uvrenim u istoj ravnini
U sredini se nalazi mjerni kota koji mjeri odstupanja povrine kolnika od ravnine ureaja
Detektor HI - LO
Sastoji se od pokretne grede duine 3 do 5 m
U sredini se nalazi mjerni kota za praenje neravnina
Profilometar CHLOE
Mjeri promjenu nagiba iz koje se izraunava indeks vozne sposobnosti kolnika
Integrator neravnina (bump integrator)
Mjeri dinamiku reakciju vozila na neravnost povrine kolnika
Rezultati se prikazuju putem indeksa neravnosti R (cm/km)
Analizator uzdunog profila
Mjeri dinamiku reakciju vozila Dobiveni podaci su kutni pomaci konzole u odnosu
na ishodite
Transferzoprofilograf
Ureaj se sastoji od metalne letve s klizaem koji se po njoj pomie
Pomou pisaa i papirne vrpce dobiva se grafiki prikaz mjerenja
Mjera kolotraga (rut meter)
Automatski se mjeri neravnost poprenog profila vonjom u uzdunom smjeru
Rezultati se dobivaju kao prosjena dubina kolotraga na 100 m
2.Hvatljivost2.Hvatljivost
Hvatljivost povrine kolnika (otpornost prema klizanju) ovisi o:
1. Znaajkama povrine kolnika2. Znaajkama pneumatika
Znaajke povrine kolnika gleda se kroz sposobnost trenja kolnike povrine
Trenje
R otpor (sila) trenja - koeficijent trenjaN optereenje na kolnik koje se prenosi preko kotaa
Trenje ovisi o:1. Stanju povrine kolnika2. Brzini vonje3. Teksturi povrine kolnika
NR
Mikrotekstura je tekstura povrine zrna kamene sitnei
Makroteksturu ine veliina zrna koja vire iz povrine kolnika
Mjerenje hvatljivosti
Hvatljivost kolnika mjeri se na dva naina1. Mjerenjem sposobnosti trenja
Mjerenja statikim ureajima na osnovi klatna Mjerenja sile tangencijalnog trenja pomou kotaa koji
proklizava Mjerenja sile tangencijalnog trenja pomou blokiranog
kotaa Mjerenja sile bonog trenja
2. Mjerenjem teksture povrine Postupak zapunjavanja pijeskom Mjerenje vremena istjecanja vode
Ureaj pomou klatna
Otpor trenja ispituje se putanjem klatna s odreene visine tako da zastrue po povrini kolnika
SRT veliina do koje se klatno podigne na drugu stranu u ovisnosti o hrapavosti povrine
Skidometar
Srednji kota manjeg je promjera od kotaa prikolice
Zbog manje obodne brzine dolazi doproklizavanja kotaa
Posljedica je stvaranje sile na osovini (R)
Skid Tester
Pri odreenoj brzini kota se blokira te se mjeri sila trenja koja pri tome nastaje
Rezultati se izraavaju putem kliznog broja SN
kotacaeopterecenjtrenjasilaSN
4611541100378033653150
SN pri v=65 km/hPros. brzina
Scrim
Mjerenje se obavlja pomou kosog kotaa glatke povrine
Pri tome se javlja bona sila iz ijih se karakteristika odreuje bono trenje
kotacaeopterecenjsilabocnatrenjebocno
Pjeskarenje
Odreuje se srednja dubina teksture kolnika
Razastire se pijesak u obliku kruga tako da budu ispunjena sva udubljenja
2R
VDT
Brzina istjecanja vode
Cijev napunjena vodom stavlja se na kolnik te se mjeri vrijeme potrebno da se voda s gornje oznake spusti na donju
3.Uo3.Uoljivost povrljivost povrineine
Uoljivost povrine vano je svojstvo naroito nou kada je vano da se rubovi kolnika dobro vide
Za uoljivost povrine vana je boja kolnika te uinak refleksije
Povoljniji su svijetliji kolnici (pri osvjetljenju dobro se razlikuju od tamne okoline)
4.Bu4.Bunost povrnost povrineine
Vea hrapavost zastora izaziva veu razinu buke S poveanjem brzine raste i utjecaj buke Kolnici u mokrom stanju u pravilu su buniji od
kolnika u suhom stanju
Geosintetici u graevinarstvu
Vrste geosintetika
Geotekstili Geomree Geomembrane Geokompoziti
Geotekstili
Netkani - sintetika vlakna koja se obrauju i veu (pobijanjem iglama ili termiki
Tkani proizvode se tkanjem dva ili vie sintetikih vlakana
Geomree
Geosintetici otvorene grae
Mogu biti: Jednoosna Dvoosna
Geomembrana
Izraene su od fleksibilnih termoplastinih polimernih materijala
Onemoguuju prolaz tekuina i plinova
Geokompoziti
Materijali koji se sastoje od kombinacija navedenih materijala
Polimerni materijali za proizvodnju geosintetika Poliamid (PA) Poliester (PES) Polipropilen (PP) Polietilen (PE)
Funkcije geosintetika
Armiranje Razdvajanje Filtriranje Dreniranje Brtvljenje Zatita
Armiranje
Poboljanje nosivosti tla
Armiranje slabog tla kod prometnica
Armiranje slabog tla
Razdvajanje
Stavljanje barijere izmeu dva materijala bitno razliitih svojstava
Filtriranje
Omoguena vodopropusnost i zadravanje estica tla
- permitivnost kn Darcy-ev koeficijent vodopropusnosti d debljina geotekstila
dk n
Dreniranje
Brzo odvoenje vode bez ispiranja estica
Brtvljenje
Zatita okoline i podzemnih voda
Zatita
Kontrola erozije
Posebni sluajevi upotrebe geosintetika -geoelije
Nema potrebe za zamjenom materijala
Stabilnost temeljnog tla bez uporabe pilota
Jednoliko i kontrolirano slijeganje
Brza konsolidacija
Matrica geoelije
Ispunjavanje agregatom
OTEENJA - REKONSTRUKCIJA
Pukotine od istroPukotine od istroenostienosti
-- Nepravilno zbijanje Nepravilno zbijanje -- Nedovoljna gustoNedovoljna gustoa a -- PreviPrevie sitnee sitnei u mjei u mjeavini avini -- Nedovoljno asfalta Nedovoljno asfalta -- Oksidirani asfaltOksidirani asfalt
-- Slabo zbijanje Slabo zbijanje -- Neprikladna gustoNeprikladna gustoa a -- BoBono kretanje asfaltnih slojeva no kretanje asfaltnih slojeva -- Slaba podlogaSlaba podloga
Pukotine u obliku blokovaPukotine u obliku blokova
-- Materijali (udio veziva) Materijali (udio veziva) -- Klima (utjecaj mraza) Klima (utjecaj mraza) -- Izgradnja (loIzgradnja (loa podloga ili nasip) a podloga ili nasip) -- Prometno opterePrometno optereenje (teenje (teki kamioni)ki kamioni)
Pukotine od zamora (ispod kotaPukotine od zamora (ispod kotaa)a)
Pukotine od zamora materijalaPukotine od zamora materijala
ReflektirajuReflektirajue pukotinee pukotine
-- OptereOptereenjeenje-- Materijali Materijali -- Klima Klima -- IzgradnjaIzgradnja
-- Naknadne popravkeNaknadne popravke
Dezintegracija asfaltaDezintegracija asfalta
-- Slabo zbijen asfaltSlabo zbijen asfalt-- PreviPrevie pora (nema dovoljno veziva)e pora (nema dovoljno veziva)-- Voda se infiltrira (pukotine ili pore)Voda se infiltrira (pukotine ili pore)-- Utjecaj kemikalijaUtjecaj kemikalija-- Prometno opterePrometno optereenjeenje