ADA
Izvod iz Plana detaljne regulacije
Namena povrsina
Reguaciono novelaciono rešenje
Sira situacija Regulacion nivelacionog resenja
Plan gradjevinskih parcela sa smernicama za sprovodjenje
Širi prikaz
PRAVILA UREĐENjA
Prostor obuhvaćen granicom plana, kompleks Ada Ciganlija, Ada Međica sa delom Makiškog polja u celosti je od izuzetnog značaja za Beograd i ima tretman
opšteg dobra, dostupnog svima pod jednakim okolnostima kao gradski sportski i rekreativni centar sa javnim režimom korišćenja.
Prostor je podeljen na dve celine (celina 1 i celina 2).
Celinu 1 čine površine za sportsko rekreativne sadržaje na kopnu i na vodi: Ada međica, Ada Ciganlija, deo desne obale Savskog jezera do Obrenovačkog
puta, deo desne obale Čukaričkog rukavca do Radničke ulice, deo reke Save, Savsko jezero, taložnik, deo Čukaričkog rukavca.
Celinu 2 čine površine za sportsko rekreativne aktivnosti na kopnu, kao i komercijalne aktivnosti u manjem obimu: Makiško polje od Obrenovačkog puta do
Savske magistrale.
Prostor obuhvaćen granicom plana nalazi se najvećim delom u užoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, a manjim delom (Čukarički rukavac) u široj zoni
sanitarne zaštite.
Celokupan prostor je zoniran u skladu sa vrstom aktivnosti koje su dozvoljene u datom prostoru (zoni).
Površine za javnu namenu čine sledeće zone: A, B, GO, G, D, Đ, E, Ž, Z, I, I1, I2 i K2.
Predmetna lokacija nalazi se u okviru Zone A - zelene površine na kojima je moguća izgradnja sportskih sadržaja
U ovoj zoni su planirane sportsko-rekreativne aktivnosti koje nisu u suprotnosti sa zaštitom uže zone vodoizvorišta, odnosno sportski tereni čija izgradnja i
korišćenje ne zahteva upotrebu hemijskih preparata koji nisu u saglasnosti sa zaštitom vodoizvorišta i sportske aktivnosti koje ne emituju buku i zagađenje
vazduha.
Sportsko-rekreativne površine podrazumevaju prostore namenjene samostalnoj i spontanoj rekreaciji u prirodi i rekreaciju u vidu kolektivnih sportskih
aktivnosti na za to planiranim površinama koje se planiraju i kao polivalentni (višenamenski) sadržaji.
Zelenilo mora biti prisutno sa minimum 50% od ukupne površine u kompleksu sportskih objekata koji su planirani, dok je indeks izgrađenosti maksimalno
0,01.
Kao područje sa posebnim prirodnim odlikama koje zaslužuje pažljiv tretman, u zoni sporta i rekreacije nije dozvoljena seča kvalitetnih grupacija drveća i
šiblja na račun proširenja sportskih sadržaja.
Zemljište u okviru granice plana podeljeno je na :
Površine javne namene, namenjene za:
- zelene površine na kojima je moguća izgradnja sportskih sadržaja (A);
Površine za javne namene analitički su definisane i za njih su dati posebni uslovi za uređenje i izgradnju na parceli.
Pravila uređenja i građenja na površinama javne namene
Zauzetost parcele objektom utvrđuje se indeksom zauzetosti parcele "Iz".
"Iz"- indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske parcele, izražen
u procentima.
Indeks izgrađenosti parcele ''Ii'' jeste odnos (količnik) bruto razvijene građevinske površine izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske
parcele.
U zoni A za objekte pratećih sadržaja, za svaku građevinsku parcelu definisana je spratnost objekata i maksimalna BRGP (bruto razvijena građevinska
površina).
Bruto razvijena površina etaže je površina unutar spoljne konture zidova, odnosno zbir površina svih prostorija i površina pod konstruktivnim delovima zgrade
(zidovi, stubovi, stepeništa i sl). Bruto razvijena građevinska površina - BRGP je zbir površina i redukovanih površina svih korisnih etaža svih zgrada na parceli.
U proračunu potkrovlje se računa kao 60% površine, povučen sprat se računa kao 100% površine, dok se ostale nadzemne etaže ne redukuju. Podzemne
garaže i podzemne podstanice grejanja, kotlarnice, trafo stanice itd., ne računaju se u površine korisnih etaža.
Ako se na parceli gradi više objekata međusobna rastojanja objekata ne mogu biti manja od 2/3 visine višeg objekta (kote venca). Visina objekta se određuje
u odnosu na kotu pristupne saobraćajne površine.
Kota poda prizemlja objekta je kota poda prizemne etaže, definisana kao udaljenje od kote pristupne saobraćajne površine i može biti maksimalno 0.20m
viša od kote pristupne saobraćajne površine.
Nije dozvoljena deoba parcela za javnu namenu, koje su definisane planom.
Opšta pravila
Planirani objekti:
Izgradnja planiranih objekata, rekonstrukcija, dogradnja, nadgradnja postojećih objekata, u okviru kompleksa javne namene, dozvoljena je u okviru sledećih
parametara:
Nije dozvoljena deoba parcela za javnu namenu, koje su definisane planom.
Zelene površine na kojima je moguća izgradnja sportskih sadržaja (zona A)
- namena: Osnovna namena – sadržaji: otvoreni sportsko-rekreativni tereni (sportovi koji nisu u suprotnosti sa zaštitom uže zone
vodoizvorišta, odnosno sportski tereni čija izgradnja i korišćenje ne zahteva upotrebu hemijskih preparata koji nisu u saglasnosti sa zaštitom vodoizvorišta i
sportske aktivnosti koje ne emituju buku i zagađenje vazduha. Planirane sportsko-rekreativne površine podrazumevaju prostore koji su namenjeni grupnoj i
individualnoj, spontanoj i organizovanoj rekreaciji u prirodi, kao i rekreaciju u vidu kolektivnih sportskih aktivnosti na za to namenjenim površinama koje
mogu biti planirane i kao polivalentni (višenamenski) sadržaji. Sportski tereni se planiraju kao prostori javnog tipa i namenjeni su različitim kategorijama
stanovništva. Sportske aktivnosti se planiraju kao aktivnosti na stazama i sportske igre.
Prateći sadržaji: garderobe, ugostiteljski sadržaji- prostor za osveženje i boravak korisnika.
Nije dozvoljena izgradnja pratećih sadržaja sportskih objekata u vidu: hotela, hostela, kampova i slično, a koji generišu značajne količine otpadnih materija.
Dozvoljene aktivnosti: aktivnosti i sportovi koji ne mogu uticati na zagađenje životne sredine - voda, vazduh, tlo - za koje je moguće uspostavljanje
monitoringa.
Za sve građevinske parcele u zoni A dat je tabelarni prikaz površina parcela i kombinacija mogućih sadržaja u Tabeli B.5.7-1: Namena i kapaciteti.
- položaj objekta: Položaj građevinske linije je prikazan u grafičkom prilogu br. „ Regulaciono nivelacioni plan „ Nije obavezno
postavljanje objekata ili sportskih terena na građevinsku liniju, već u prostoru koji je definisan građevinskom linijom.
- maks. indeks izgrađenosti: 0.01.
Za izgradnju novih objekata pratećih sadržaja na parcelama kako je prikazano u Tabeli B.5.7-1: Namena i kapaciteti.
Na g. parceli A1-11a planira se izgradnja otvorenih kupatila koja sadrže bazene: za plivače, za neplivače, za decu, za skakanje, za koračanje i drugo. U
okviru pratećih sadržaja na ovoj parceli moguća je izgradnja: teretane, fitnes centra, saune, parnog kupatila, garderobe, prostor za osveženje posetilaca-
korisnika.
Kota poda prizemlja objekta je kota poda prizemne etaže, definisana kao udaljenje od kote pristupne saobraćajne površine i može biti maksimalno 0.20m
viša od kote pristupne saobraćajne površine.
Nije dozvoljena deoba parcela za javnu namenu, koje su definisane planom.
Na g. parceli A1-11b planira se izgradnja tribine za sedenje (obrada primerena ambijentu), sa pratećim objektima u funkciji pokretnog vaterpolo bazena
na desnoj obali Savskog jezera ukupne BRGP =1000m2.
- spratnost objekta: Za objekte pratećih sadržaja planirana spratnost je P, a zadržava se spratnost postojećih objekata.
- ograđivanje: Nije dozvoljeno ograđivanje osim živom ogradom visine maksimalno 0,9m u skladu sa parternim uređenjem
komopleksa - zone. Dozvoljava se funkcionalna žičana ograda oko samih sportskih terena.
- potreban broj PM: Parkiranje i garažiranje vozila nije dozvoljen u ovoj zoni, već na za to planiranim površinama, parking- garažama i na
parkinzima. Pristup planiranim namenama ostvaruje se preko planiranih pešačkih i biciklističkih staza
- parterno uređenje parcele: Minimalno 50% pod zelenim površinama.
U sastojinama gde dominira drveće različitih kategorija, najviše su prisutne lišćarske vrste drveća: topola, jasen, breza, zatim hrast lužnjak, javor, bagrem,
vrba i dr. Neophodno je sačuvati svo postojeće kvalitetno zelenilo (drveće i šiblje) u okviru postojećih biljnih zajednica. Kao podrčje sa posebnim prirodnim
odlikama koje zaslužuje poseban tretman, u zoni sporta i rekreacije nije dozvoljena seča visoko kvalitetnih grupacija drveća i šiblja na račun proširenja
sportskih sadržaja, već je planirane sportsko-rekreativne aktivnosti potrebno prilagoditi u odnosu na postojeću potencijalno vrednu vegetaciju. Navedeni
uslov ne važi za otvorene prostore koji su zatravljeni ili su bez zastora na devastiranom zemljištu i ne sastoje se od kvalitetne drvenaste vegetacije. Takođe
valorizacijom postojeće dendro flore (drveće i šiblje) tokom dalje projektne razrade, proceniće se vrednost fonda zelenila i u skladu sa rezultatima proceniti
da li je izvođenje planiranih sportskih sadržaja moguće na površinama gde se nalazi postojeće potencijalno kvalitetno drveće i šiblje. Svi sportski tereni za
koje se planira trava kao podloga, ne mogu biti zamenjeni veštačkom travom ili nekom drugom polupropusnom i nepropusnom veštačkom podlogom koja
nije organskog porekla. Planirane i postojeće sportske sadržaje povezati stazama za pešačenje, trčanje, trim stazama, stazama zdravlja, biciklističkim
stazama, u cilju povezivanja staza različitih tipova u jedan umreženi sistem koji će sukcesivno i u kontinuitetu prostirati širom obuhvata plana.
- inženjerskogeološki uslovi: Predmeni kompleks pripada reonu IIB2.
Za svaki planirani objekat uraditi detaljna geološka istraživanja, a sve u skladu sa Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima (''Službeni glasnik RS'',
br.101/15).
Tabela B.5.7-1: Namena i kapaciteti
zona/građ. parc. naziv/namena P građ. parc. (ha) ''Ii'' BRGP (m2) spratnost
A Zelena površina na kojima je moguća izgradnja sportskih sadržaja
A1-1 Sportski tereni 16,93 0,01 1600 P
A1-2 Staze u zelenilu 1,63 0 0 0
A1-3 Rekonstrukcija i
dogradnja postojećeg
restorana '' Jezero'' 6,47 - 12000 P-P+2
A1-4 Postojeće tribine 0,57 - 850 -
A1-5 Sportski tereni 17,60 0,01 1760 P
A1-6 Staze u zelenilu 0,49 0 0 0
A1-7 Sportski tereni 1,29 0,01 1290 P
A1-8 Sportski tereni, rekonstrukcija
Okruglog kupatila 9,56 0,01 1000 P+2
A1-9 Sportski tereni 11,03 0,01 1100 P
A1-10 Staze u zelenilu 5,76 0 0 0
A1-11 Sadržaji u funkciji korisnika
plaže 1,29 0,01 130 P
A1-11a Sportski tereni, otvoreni
bazeni 3,48 0,01 348 P
A1 – 11f Teren za fudbal na pesku 1,43 0,15 2145 -
A1-11b Planirane tribine 1,43 - 1000 -
A1-12 Sadržaji u funkciji korisnika
plaže 1,30 0,01 130 P
A1-12a Sportski tereni, otvoreni
bazeni 1,30 0,01 130 P
A1-13 Sadržaji u funkciji korisnika
plaže 7,14 0,01 710 P
A1-14 Sadržaji u funkciji korisnika
plaže 2,57 0,01 260 P
A1 CELINA 1 - UKUPNO 91,71 24433
A2-1 Postojeći sportski kompleks
MUP-a 14,67 0,01 1450 P
A2-2 Sportski tereni 10,00 0,01 1000 P
A2-3 Sportski tereni 5,46 0,01 540 P
A2-4 Sportski tereni, sportske i
kulturne manifestacije 37,16 0,01 3700 P
A2-5 Sportski tereni,
staze u zelenilu 3,06 0,01 300 0
A2-6 Staze u zelenilu 0,13 0 0 0
A2 CELINA 2 – UKUPNO 70,48 70,48 6990
A1+A2 UKUPNO 162,39 31423
Lokacije definisane za dalju razradu urbanističkim projektom su:
b/ Građevinske parcele Zone A - Zelene površine na kojima je moguća izgradnja sportskih sadržaja razrađuju se urbanističkim projektom, radi realizacije
sportsko rekreativnih površina, a u zavisnosti od potreba korisnika prostora. Minimalni obuhvat urbanističkog projekta je građevinska parcela planirana ovim
Planom. Prilikom razrade dela građevinske parcele, obavezno je svaki put granicom urbanističkog projekta obuhvatiti celu građevinsku parcelu definisanu
ovim Planom.
Investitor je obavezan da se, pre podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole ili drugog akta kojim se odobrava izgradnja objekata, odnosno
rekonstrukcija ili uklanjanje objekata, navedenih u Listi I i Listi II Uredbe o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata
za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu (“Službeni glasnik RS”, br. 114/08), obrati nadležnom organu za zaštitu životne sredine radi
sprovođenja procedure procene uticaja na životnu sredinu, u skladu sa odredbama Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu (“Službeni glasnik RS”, br.
135/04 i 36/09). Studija o proceni uticaja izrađuje se na nivou generalnog, odnosno idejnog projekta i sastavni je deo zahteva za izdavanje građevinske
dozvole.
Prilikom izrade Urbanističkog projekta i za potrebe izdavanja Lokacijskih uslova investitor je obavezan da se obrati nadležnom organu za zaštitu životne
sredine radi dobijanja uslova i mera zaštite.
Za postojeće poslovne komplekse i zatečene sportske terene, koji se ovim planom zadržavaju, a za koje se po odredbama Zakona vrši procena uticaja, a za
koje do dana stupanja na snagu Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu nije pribavljena građevinska ili upotrebna dozvola, vlasnik/zakupac je dužan da
podnese zahtev za dobijanje saglasnosti na studiju o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu, odnosno zahtev za određivanje potrebe izrade
studije zatečenog stanja.