7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
1/400
^ASOPIS ZA TEORIJU I P
1-6
FINANS
IJE
2012
.
Iz sadraja:
Dr Goran NIKOLITEKTONSKE PROMENE U GLOBALNOJEFEKAT NA SRBIJU
Prof. dr Milica BISI, mr Goran RADOSAVSTEPEN FISKALNE DECENTRALIZACIJPOREENJA
Prof. dr Sneana STOJANOVIINTERNA FINANSIJSKA KONTROLA U
Mr Nada ERI, prof. dr Jelena RADOVIZARADE U REPUBLICI SRBIJI 1994-201
Prof. dr Tahir MAHMUTEFENDIEKONOMSKI RAST U SOCIJALISTIKO
NASLEDNIC AMA
Professor Irina KNYAZEVA, Ph.DBITNI ASPEKTI ZATITE KONKURENCRUSKE FEDERACIJE
Dr Vlastimir VUKOVI, Dr Vladimir MEDOSIGURANJE DEPOZITA TOKOM KRIZ
Mr Slobodanka JOVIN, dr Slavia UKANOPROBLEMI FINANSIJSKOG IZVETAVA
Prof. dr Sran MARINKOVIPRIVATNA EMISIJA NOVCA KROZ ISTO
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
2/400
ISSN 00152145 UDK 336
FINANSIJEASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU FINANSIJA
Godina LXVII Broj: 16 2012
Osniva i izdava:Ministarstvo finansija i privrede Republike Srbije, Beograd, Kneza Miloa 20.www.mfp.gov.rs
Osnivaka i izdavaka prava preuzeta od Ministarstva finansija SRJ na osnovuSporazuma o prenosu osnivakih prava br. 651011/2003.
Za izdavaa: Mlaan Dinki, ministar finansija i privrede
Ureivaki odbor: prof. dr Veroljub Dugali, mr Vesna uki, prof. dr Gordana IliPopov, prof. dr Pavle Petrovi, prof. dr Dejan Popovi, prof. dr Boidar Raievi, prof. dr Neboja Savi, prof. dr Nikola Stevanovi, prof. dr Kata kari, prof. dr Duan Vujovi(Vaington), prof. dr Boko ivkovi.ire lanstvo Ureivakog odbora: prof. dr Mihail Arandarenko, Miodrag Arsi, prof. drBoris Begovi, prof. dr Aleksandra Jovanovi, prof. dr Milena Jovii, dr Boko Mijatovi, dr Branko Milanovi (Vaington), Boo Novoselac, prof. dr eljko evi (London).
Glavni urednik: prof. dr Duan Vujovi
Zamenik glavnog urednika: prof. dr Dejan Popovi
Urednik: mr Vesna uki
Prevod rezimea: mr Jasmina Kneevi
Redakcija: asopis FINANSIJE, Ministarstvo finansija i privrede Republike Srbije,Kneza Miloa 20, 11000 Beograd. Tel. 011 3642659. Email: [email protected]
tampa: tamparija Ministarstva finansija i privrede Republike Srbije, Kneza Miloa 20,
11000 BeogradPrvi broj asopisa FINANSIJE izaao je 26. januara 1946. godine.
Od 1. maja 1949. godine, osniva asopisa je Savezno ministarstvo finansija.Od 1. januara 2003. godine, prava osnivaa i izdavaa asopisa preuzima
Ministarstvo finansija Republike Srbije.
Copyright 20042012 by Ministarstvo finansija i privrede Republike SrbijeSva prava zadrana
Izuzetan doprinos razvoju asopisa dali su:dr Bogoljub Lazarevi, dr Milan Golijanin i prof. dr Miroslav Petrovi
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
3/400
2
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
4/400
L A N C I
GLOBALNA EKONOMIJA
Dr Goran NIKOLITEKTONSKE PROMENE UGLOBALNOJ EKONOMIJI INJIHOV POTENCIJALNI EFEKATNA SRBIJUstr. 7
Dr Marijana LJUBIDEPRECIJACIJA DEVIZNOGKURSA ZEMALJA U TRANZICIJIPOD UTICAJEM SVETSKEEKONOMSKE KRIZEstr. 27
SRBIJA EKONOMIJAI FINANSIJE
Prof. dr Milica BISI, mr GoranRADOSAVLJEVISTEPEN FISKALNE DECENTRALIZACIJE U REPUBLICI SRBIJI:POKAZATELJI I POREENJAstr. 44
Dr Lidija BARJAKTAROVI,Ana VJETROV MSc,Dr Snezana KONJIKUIANALIZA VEZE IZMEUFINANSIRANJA PREDUZEA IPRIVREDNOG RAZVOJA ZEMLJEstr. 63
Prof. dr Sneana STOJANOVIINTERNA FINANSIJSKA KONTROLA U JAVNOM SEKTORUstr. 79
Sran M. BOLJANOVIUTICAJ STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA NA TRANSFER TEHNOLOGIJE U SRBIJIstr. 92
Mr Bogdan POPOVI
COSTBENEFITANALIZA INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA PRIMER SRBIJEstr. 109
Mr Nada ERI,prof. dr Jelena RadoviStojanoviZARADE U REPUBLICI SRBIJI19942011.str. 118
Ljubinko STANOJEVISERTIFIKACIJA INTERNIHREVIZORA U JAVNOM SEKTORUREPUBLIKE SRBIJEstr. 136
MEUNARODNA ISKUSTVA
Prof. dr Tahir MAHMUTEFENDIEKONOMSKI RAST USOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI IDRAVAMA NASLEDNICAMAstr. 155
Professor Irina KNYAZEVA, Ph.DBITNI ASPEKTI ZATITE KONKURENCIJE NA TRITUFINANSIJSKIH USLUGA RUSKE
FEDERACIJEstr. 176
FINANSIJE
3
FINANSIJEasopis za teoriju i praksu finansija67 godina, br. 16/2012.
Beograd
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
5/400
Dr Ibrahim TOTIFINANSIRANJE ZDRAVSTVENIHSISTEMA U ZEMLJAMA GRUPE
BRIKstr. 192
BANKARSTVO I OSIGURANJE
Dr Zoran GRUBII, mr DarkoVUKOVI, dr Malia UKIFUNDAMENTALNA ANALIZA:FINANSIJSKI IZVETAJI BANAKAstr. 222
Dr Vlastimir VUKOVI, dr VladimirMEDANOSIGURANJE DEPOZITA TOKOMKRIZE: NORMATIVNE IZMENE ISTVARNI UINCIstr. 235
Mr Slobodanka JOVIN, dr SlaviaUKANOVIPROBLEMI FINANSIJSKOG IZVETAVANJA MALIH I SREDNJIHPREDUZEAstr. 252
Prof. dr Sran MARINKOVI
PRIVATNA EMISIJA NOVCAKROZ ISTORIJUstr. 270
OPTA EKONOMSKA TEORIJA
Kristina BUDIMEVI, Jelena RODIPOLITIKA DOBITI: TEORIJSKIPRISTUP
str. 290
SPECIFINE EKONOMSKE TEME
Mr Milo MILOEVI
NOVE TEHNIKE PRANJA NOVCAstr. 309
Milo ILI, Duan SAKOVIULOGA INTERNE REVIZIJE UUPRAVLJANJU POSLOVNIMRIZIKOM PREVAREstr. 324
PRIKAZIKA NOVOM MODELUPRIVREDNOG RAZVOJA IZAPOLJAVANJATematski broj asopisa
Ekonomski vidici br. 2, jun 2012.Mr Jasmina KNEEVIstr. 337
Tahir MAHMUTEFENDIUTICAJ TRANZICIJE IGLOBALNIH EKONOMSKIHPROMENA NA ZEMLJE JUGOISTONE EVROPE (20012010)Prof. dr Petar UKIstr. 344
Najl FERGUSON
MO NOVCA: NOVAC I MOU SAVREMENOM SVETU1700 2000Dr Biljana VITKOVIstr. 350
BIBLIOGRAFIJA LANAKAASOPISAFINANSIJE 2002 2011.Vesna MADARAC,Veljko OKOVIstr. 358
FINANSIJE
4
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
6/400
A R T I C L E S
GLOBAL ECONOMY
Goran NIKOLIC, PhDTECTONIC CHANGES IN THEGLOBAL ECONOMY AND THEIR
POTENTIAL IMPACT ON SERBIAp. 7
Marijana LJUBIC, PhDEXCHANGE RATEDEPRECIATION OF TRANSITIONCOUNTRIES UNDER THEINFLUENCE OF THE WORLDECONOMIC CRISISp. 27
SERBIA ECONOMY ANDFINANCE
Professor Milica BISI, Ph.D,Goran RADOSAVLJEVILEVEL OF FISCAL DECENTRALIZATION IN THE REPUBLIC OFSERBIAp. 45
Lidija BARJAKTAROVIC, PhD,Ana VJETROV, MSc, Dr SnezanaKONJIKUSIC ANALYSIS OF THELINK BETWEEN COMPANIES'FINANCING AND ECONOMICGROWTH OF THE COUNTRYp. 63
Professor Sneana STOJANOVIC, PhDPUBLIC INTERNAL FINANCIAL
CONTROLp. 79
Srdjan M. BOLJANOVICIMPACT OF FOREIGN DIRECT INVESTMENTS ON TECHNOLOGYTRANSFER IN SERBIAp. 92
Bogdan POPOVIC, MACOSTBENEFIT ANALYSIS OFINFRASTRUCTURALPROJECTS CASE OF SERBIAp. 109
Nada Djeric, MA,Jelena RadovicStojanovic, PhDSALARIES IN THE REPUBLIC OFSERBIA 19942011
p. 118Ljubinko STANOJEVICCERTIFICATION OF INTERNALAUDITORS IN THE PUBLIC SECTOR OF THE REPUBLIC OF SERBIAp. 136
INTERNATIONAL EXPERIENCE
Tahir MAHMUTEFENDIC, PhDECONOMIC GROWTH INYUGOSLAVIA AND THEYUGOSLAV SUCCESSOR STATESp. 155
Professor Irina KNYAZEVA, PhDPRESSING ISSUES OF PROTECTINGCOMPETITION ON THE MARKETOF FINANCIAL SERVICES IN THE
RUSSIAN FEDERATIONp. 176
FINANSIJE
5
FINANCEJournal for the theory and practice of finance67 years, No 16/2012
Belgrade
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
7/400
Ibrahim TOTIC, PhDFINANCING OF HEALTH SYSTEMS IN THE BRIC COUNTRIES
p. 192
BANKING AND INSURANCE
Zoran GRUBISIC,PhD, Darko VUKOVIC, MA,Malisa DJUKIC, PhDFUNDAMENTAL ANALYSIS:FINANCIAL STATEMENTS OF
BANKSp. 222
Vlastimir VUKOVIC, PhD,Vladimir MEDAN, PhDDEPOSIT INSURANCE IN THETIME OF CRISIS: NORMATIVECHANGES AND VERITABLEEFFICIENCIESp. 235
Slobodanka JOVIN, MA, SlavisaUKANOVIC, PhDSMEs FINANCIAL REPORTINGPROBLEMSp. 252
Professor Srdjan MARINKOVIC, PhDFREE COMPETITION OF PRIVATE
MONEY ISSUERS THROUGH THEHISTORYp. 270
GENERAL ECONOMIC THEORY
Kristina BUDIMCEVIC, Jelena RODICPROFIT POLICY: THEORETICALAPPROACHp. 290
SPECIFIC ECONOMIC ISSUESMilos MILOSEVIC, MANEW MONEY LAUNDERING TEC
HNICSp. 309
Milos ILIC, Dusan SAKOVICTHE ROLE OF INTERNAL AUDITIN MANAGING BUSINESS RISKOF FRAUDp. 324
R E V I E W S
LOOKING FOR NEW MODEL OFECONOMIC DEVELOPMENT ANDEMPLOYMENTThematic issue of the journal
Ekonomski vidici, No 2, June 2012Jasmina KNEZEVIC, MAp. 337
Tahir MAHMUTEFENDICTHE IMPACT OF TRANSITIONAND GLOBAL ECONOMIC CHANGES ON SOUTHEAST EUROPEANCOUNTRIES (20012010)Professor Petar DJUKIC, PhDp. 344
Najl FERGUSON
THE CASH NEXUS: MONEY ANDPOWER IN THE MODERNWORLD, 1700 2000Biljana VITKOVIC, PhDp. 350
BIBLIOGRAPHIES OF THE ARTICLES PUBLISHED IN JOURNALFINANSIJE 2022011Vesna MADZARAC, Veljko
DJOKOVIp. 358
FINANSIJE
6
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
8/400
Rad primljen: 8. 11. 2012.UDK: 339.9.012(497.11)
JEL:F020Struni rad
TEKTONSKE PROMENE U GLOBALNOJEKONOMIJI I NJIHOV POTENCIJALNI
EFEKAT NA SRBIJU
TECTONIC CHANGES IN THE GLOBAL ECONOMY ANDTHEIR POTENTIAL IMPACT ON SERBIA
Dr Goran NIKOLIInstitut za evropske studije, Beograd
Rezime
Finansijskoprivredna kriza koja je poela krajem prve decenije 21. veka snano je pogodila razvijene zemlje i smanjila njihov relativni znaaj u globalnoj ekonomiji. Neka vrsta multipolarnosti meunarodnog sistema, posebno ekonomskog, u koju svet polako ulazi, pre svega, posledica je snanog privrednog rasta mnogoljudnih zemalja u razvoju, posebno Kine. SAD jo uvek ima ubedljivo najveu privredu, ali procene ukazuju da e poetkom sledee decenije kineska ekonomija prestii ameriku. Kako Srbija pokuava da vodispoljnu politiku, koja se oslanjana etiri stuba svetske moi (Brisel, Vaington, Moskva iPeking), promene na globalnom planu imaju rastui znaaj za kreatore domae politike.
Spoljnoekonomski odnosi Srbije uglavnom se prelamaju kroz meunarodnu razmenu (roba, i, u manjoj meri, usluga), protok investicija (direktnih i portfolio) i tekue transfere (doznake i inopenzije). Intencija rada je da, pored ostalog, procenimo kako e se tektonske promene u globalnoj ekonomiji odraziti na ova tri kanala, preko kojih se odvija interakcija srpske i svetske ekonomije.
Kljune rei: GLOBALNA EKONOMIJA, TEKTONSKE PROMENE, MULTIPOLARNOST, SAD, BRIKS, SRBIJA.
FINANSIJE
7
Finansije Godina LXVII Broj: 16/2012
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
9/400
UVOD
Poslednjih pola decenije, sa finansijskom i ekonomskom krizom, te sporimrastom zapadnih ekonomija, svedocismo ubrzanog slabljenja relativnog ekonomskog znaaja zapada(razvijenih,
odnosno industrijalizovanih zemalja),na raun istoka, odnosno zemalja u razvoju (ZUR). Referentne projekcije ukazuju na nastavak tog trenda, koji traje oddruge polovine devedesetih. Na priloenim grafikonima date su tendencije(i procene) vrednosti ukupnog GDPaza vodee industrijske zemlje kao i po
jedine zemlje BRIKSa, klub koga, presvega, ine mnogoljudne ZUR (Brazil,Rusija, Indija, Kina, Juna Afrika). Ja
sno je vidljiv trend opadanja udela prvei rasta uea druge grupe zemalja uglobalnom GDPu. est vodeih industrijalizovanih zemalja 2000. su inileblizu 63% globalnog GDPa, 2012. godine oko 45%, a procene govore da e
2017. njihovo uee u svetskom GDPu iznositi neto preko dve petine.Uee zemalja BRIKSa poraslo je sa8,4% 2000. na 20,5% 2012, da bi se2017, prema projekciji MMFa, taj udeopopeo na oekivanih 23,8% globalnogGDPa (u tekuim cenama).1
FINANSIJE
8
SummaryFinancial and economic crisis that began at the end of the first decade of the 21st cen
tury has strongly affected developed countries by reducing their relative weight in the global economy. A kind of multipolar order, especially in economic terms, in which the worldis slowly entering, is the result of strong economic growth in developing countries with large populations, primarily China. USA still has the largest economy by far, but estimatessuggest that by the beginning of the next decade, China's economy is set to become number one in the world.
Since Serbia is trying to run a foreign policy that is relying on the four pillars of worldpower (Brussels, Washington, Moscow and Beijing), changes at the global level areincreasingly important for domestic policy makers. Serbian foreign economic relations arepredominantly carried out through international exchange (and to a lesser extent, servi
ces), the flow of investment (direct and portfolio) and current transfers (remittances and foreign pensions). The intention of this paper is to evaluate how the tectonic changes in theglobal economy affect these three channels through which Serbian and global economy interact.
Key Words: GLOBAL ECONOMY, TECTONIC CHANGES, MULTIPOLARITY, USA,BRICS, SERBIA.
1 Izraunato na osnovu: International MonetaryFond, World Economic Outlook Database, October 2012.
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
10/400
Stvari stoje jo gore po industrijskezemlje ako se GDP posmatra po kupovnoj moi (PPP), imajui u vidu znatnonie relativne cene u ZUR. Vidljivo jeda udeo, danas vodee ekonomije sveta(SAD), ve 2017. pada na 20,5%, Japana na 6,9% i Nemake na 3,9%, dok kineska privreda iste godine ve dostie13,7% globalne ekonomije (sa samo3,7% 2000).
Glavni uzrok krize krajem dvehiljaditih je premetanje industrije, koja generie etiri petine svetskog izvoza, saistoka na zapad i to u takvom obimu ko
ji je globalne trgovinske neravnoteeuinio neodrivim. Prebrza deindustrijalizacija razvijenih zemalja u korist ZURgodinama je nadometavana rastom
udela finansijskog sektora u GDPu i posledino snanim rastom kreditiranja, ko
je je podsticalo potronju, odnosnouslune delatnosti (pored toga, i cene nekretnina, akcija i sirovina, usled poplavelikvidnosti su snano naduvane, da bi skrizom poeo njihov dramatian pad).Praktina delokalizacija privredne aktivnosti dovela je do gubitka radnih mestana zapadu uz istovremeni rapidan rast
zaposlenosti u Istonoj Aziji. Ovaj proces pratio je i rast produktivnosti ZUR,to do tada nije bio sluaj u slinim situacijama (uglavnom su ranije izmetaneradno intenzivne aktivnosti s niskomdodatom vrednou). Posmatrano krozprizmu finansija, a ne realnog sektora,ceo proces, odnosno preraspodela eko
FINANSIJE
9
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
11/400
nomske moi, odigravao se tako to suZUR, ukljuujui i vodee drave izvoznice nafte, akumulirale ogromne koliine obveznica i drugih finansijskihaktiva SAD, i u manjoj meri drugih bo
gatih zemalja.2
Ekonomija nije jedini faktor kojiopredeljuje geopolitiku konstelaciju,ali je ona dugorono od najveegznaaja. Budui da se dramatino menja privredni znaaj globalnih politikih subjekata (drava) ini se da jeizvesno da e svetska ekonomska kriza krajem dvehiljaditih imati dugo
rone geopolitike implikacije.Indikativne su procene londonskogEconomist (2011). U prvom scenariju polazi se od toga da e prosenirast GDPa Kine u ovoj deceniji biti7,75% (SAD 2,5%), kineska inflacija
(odnosno deflator GDPa) 4% (amerika 1,5%) i prosena godinja aprecijacija juana 3%. U drugom scenari
ju, Kina usporava; realni rast je proseno 5%, dok sve ostalo ostaje nepro
menjeno. U prvom scenariju kineskaekonomija prestie ameriku 2018, udrugom 2021.
1. SNAAN EKONOMSKIRAST ZEMALJA U RAZVOJU
Procene IMF (2012) ukazuju da e2012. rast GDPa u industrijski razvije
nim zemljama iznositi skromnih 1,3%(1,5% u 2013), dok e ZUR ostvaritiznatno vie stope rasta (5,3%, odnosno5,6%), i pored usporavanja.3
Svedoci smo dramatinog privrednog, trodecenijskog, uspona najmogo
FINANSIJE
10
2 Visok deficit i snaan porast uvoza SAD i izvoza Kine samo je nalije te pojave; nastali platnobi
lansni deficit SAD finansiran je prodajom hartija od vrednosti, pre svega, azijskim zemljama.3 Coping with High Debt and Sluggish Growth, World Economic Outlook (October 2012, IMF),
Washington, p. 2.
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
12/400
ljudnije zemlje na svetu, Kine, i netosporijeg rasta, takoe populacionogdina Indije. Uspon ostalih azijskih zemalja u razvoju, poput Vijetnama ili Indonezije bio je takoe snaan, ali on ni
je mogao, usled relativnog malog obima njihovih ekonomija, da ima snaneglobalne implikacije. Pored azijskihZUR dolo je i do ubrzanja rasta dravasupsaharske Afrike, kao i LatinskeAmerike. Uspon Rusije dobrim delom
je posledica boljeg (dravnog) upravlja
nja snano poveanim prihodima od izvoza energenata.4 Po IMF (2012) ruskiGDP e 2012. rasti 3,7%, a 2013. 3,8%.GDP Indije e imati rast od 4,9%, odnosno 6%, a rast brazilskog GDPa bie1,5%, odnosno 4%, u 2012. i 2013, respektivno (IMF, 2012).
I pored blagog usporavanja, projekcije MMFa, ukazuju da e rast GDPa
Kine ostati visok (7,8% i 8,2% 2012. i2013. godine). Poveanje GDP Kine iznosilo je 7,4% u treem kvartalu 2012,ali se rast ubrzava jer je u odnosu naprethodno tromeseje anualizovana stopa rasta bila 9%. Izvoz je u septembrurastao 9.9% na meugodinjem nivou,
posle samo 2.7% u avgustu. Investicijeu infrastrukturu rasle su ak 12,6% prvih devet meseci 2012, industrija je useptembru 2012. na meugodinjem nivou bila via za 9,2%, dok je novanamasa (M2) imala stopu rasta od 14,8%.Po svemu sudei stimulativne mere kreatora fiskalne i monetarne politike dalesu rezultate. Oigledno je da se Kinaprilagoava na srednjorono neto nie(78%), ali i dalje vrlo visoke stope rasta.5 Fiskalni i monetarni stimulansi, ko
je Kina intenzivno upotrebljava odpoetka globalne ekonomske krize, podstakli su tranju i uslovili pad suficita tekueg rauna platnog bilansa sa 10,1%GDPa 2007. na 2,1% 2012, dok e narednih godina on stagnirati (IMF, 2012).
U tekuim dolarima kineska ekonomija vredee, po konzervativnim procenama MMFa, 13,2 hiljade milijarde
dolara 2012, dok e GDP SAD iznositi19,7 hiljada milijardi dolara. Ve 2013.GDP Kine nalazie se na tri petine amerikog.
Ulaganje u istraivanje i razvoj(R&D) u Kini utire put proizvodnji roba sve vee dodate vrednosti. ak 91%
FINANSIJE
11
4 U periodu 19982008. prosena stopa rasta GDPa Rusije iznosila je oko 6%. Ekonomski oporavak
posebno je bio vidljiv kroz procvat stanogradnje, porast ulaganja u industriju (posebno ekstraktivnu, ali i autoindustriju), dok je i po proizvodnji penice Rusije dola meu vodee zemlje sveta. Po
sle izbijanja globalne finansijske krize ekonomska aktivnost u toj zemlji 2009. naglo opada (7,8%).
Posle rasta u 2010. i 2011. ekonomija Rusije je praktino na pretkriznom nivou. U 2011. ekonom
ska aktivnost u Rusiji rasla po stopi od 4,2%, dok je prosena neto plata bila oko 600 evra. Proce
njeni GDP po stanovniku iznosie neto preko 14 hiljada dolara. MMF smatra da je najvea pretnja
za rusku ekonomiju mogui snaan pad cene energenata usled krize u Evrozoni. Dodatni kanali uti
caja krize u Evrozoni na Rusiju su pad uvozne tranje i redukcija bankarskih tokova.5 Chinas GDP numbers, The Economist, October 20th, 2012. http://www.economist.com/news/fi
nanceandeconomics/21564873china%E2%80%99seconomicslowdownlooksbeover
(31.10.2012)
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
13/400
kompanija u SAD su stare deceniju ivie, naspram samo 43% kineskih(IndustryWeek Survey, 2007). Dok 54%kineskih kompanija navodi inovacijekao jedan od svojih najvanijih ciljevau istraivanju, samo 27% amerikih ispitanika smatra isto.6
Pored investicija u R&D ostali razlozi uspeha Kine bili su: reformska politika, povoljno meunarodnookruenje, kao i adekvatna demografska struktura. Svi ti uslovi prete da se
relativno brzo izgube. Naizgled neiscrpna baza jeftine radne snage imaevrhunac u 2014, delom i zbog politikejedno dete. Kineski rast izvoza, koji uproseku iznosio 21% godinje u poslednjoj deceniji, izvesno e morati znatnoda uspori. Plate ve znaajno rastu, pase proizvodnja seli u Vijetnam, Banglade i Pakistan, gde su zarade na nivou
treine kineskih.Pitanje koje se sve ee postavljaje problem tzv. middleincome trapa, tj. stagniranja ZUR koje se na putu dostizanja nivoa GDP per capita nazapadu suoavaju sa znatnim padomstopa rasta.
injenica je da je relativno lako daZUR ostvare snaan ekonomski rast
uvozei i primenjujui tehnologije izrazvijenih zemalja. Langhammer(2012) potencira da bi se u narednih nekoliko godina Kina mogla nai u poziciji gde su brojne ZUR bile zaroblje
ne (to je nivo od 10 000 do 12 200amerikih dolara pc po kupovnoj moi,taka kada ekonomski rast tei da opada). U stvari, sutinsko pitanje u Kini jeda li e izvan velikih aglomeracija (Peking/Tianjin, angaj, Guangshou/PearlRiver Delta), koji su blizu ili u statusuvisokorazvijenih zemalja, ostatak zemlje ostati u klopci.
2. STAGNACIJA ILIANEMIAN PRIVREDNI
RAST RAZVIJENIH(INDUSTRIJSKIH) ZEMALJA
Ekonomski rast u SAD u 2012. i2013. godine iznosie 2,2% i 2,1%, doke Evrozona posle kontrakcije u 2012.beleiti vrlo skroman rast 2013. (IMF,2012). Po Economist Intelligence Unitu (2012) kljune neizvesnosti koje e
negativno uticati na globalni oporavakbie situacija u Evrozoni (kriza suverenih dugova), fiskalni klif tj. da li eSAD nastaviti sa ekspanzivnom fiskalnom i monetarnom politikom, kao i dali e napori Kine da stimulie proizvodnju dati oekivane rezultate. Najvei rizik je Evrozona, ali novi program ECB,koji se svodi na faktiki neogranienu
kupovinu dravnih obveznica perifernih zemalja EU, ohrabrujui je.7
U poslednjih deset godina prosenirast amerikog GDPa iznosio je samo1,6%, to je dvostruko nie u odnosu na
FINANSIJE
12
6 Antoine Van Agtmael, Think Again: The BRICS, Foreign Policy, Novembar 2012
http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/10/08/think_again_the_brics (20.10.2012)7 Global growth on hold, Economist Intelligence Unit forecast (closing date: October 15th 2012)
http://country.eiu.com/article.aspx?articleid=1459682530&Country=US&topic=Economy
(17.10.2012)
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
14/400
rast u prethodne dve decenije. Stanjeamerikih javnih finansija je teko (bruto javni dug je dostigao nivo godinjegGDPa), jer nivo dravnog duga i daljeraste bre od GDPa. Nezaposlenostblago pada, ali je i dalje na veoma visokom nivou za amerike standarde (uoktobru 2012. iznosila je 7,9%, promilvie nego mesec ranije, ali i procentnipoen nie nego pre godinu, dok je oktobra 2009. bila na rekordnih 10,1%).8
SAD jo uvek ima ubedljivo najveu
privredu, obim vojne moi u poreenjusa onom od potencijalnih protivnika jeneuporedivo vei, stepen politikog uticaja u meunarodnom sistemu je bezpresedana. Meutim, kineski vojni izdaci e oko 2025. prestii amerike(vojni izdaci rastu proseno 16% u poslednjih 20 godina), ekonomska mo tezemlje e jo ranije prevazii ameriku,
politiki uticaj SAD e ostati snaan, alini izbliza kao danas.Cohen (2012) smatra da projektova
nje amerike moi globalno malo znaiako SAD ima dramatine probleme kodkue. On navodi da broj diplomiranihstudenata usporava, infrastruktura je urelativno loem stanju (World Economic Forum, stavlja SAD na 23. mesto),
zdravstveni sistem je u problemima,dok je nejednakost meu najviim usvetu, slina Kamerunu ili Ruandi.
Bez okretanja na IndoPacifik, to jepraktino promovisano novom vojnomdoktrinom SAD s poetka 2012, SADrizikuju prebrzo nastajanje ekonomskog i politikog multipolarnog poretka(Kaplan, 2012). ak 90% komercijalne
robe koja putuje s jednog kontinenta nadrugi ide preko brodskih kontejnera, apolovina tih materija po tonai, i treinapo novanoj vrednosti, ide kroz Junokinesko more, koje povezuje Indijskiokean sa zapadnim Pacifikom. Amerika mornarica i vazduhoplovstvo,vie nego bilo ko drugi, dri te linije komunikacije pod kontrolom. Kina nemanameru da ide u rat sa SAD, ali ne elida njena trgovina bude ometana u vreme eventualnih kriza. Kina eli neku
vrstu finlandizacije zemalja irom Jugoistone Azije, to bi znailo da najmnogoljudnija zemlja eli da kombinacijom ekonomske i vojne moi relativizuje veliki ameriki uticaj u Vijetnamu,Maleziji, Filipinima, Singapuru. Najmogoljudnija drava pomae gradnjulukih objekata du Indijskog okeana,na drugoj strani moreuza Malaka, u
Mjanmaru, ri Lanci, Bangladeu, Pakistanu i Keniji. Ovo je motivisano komercijalnim motivima i rade privatnekineske kompanije, to ne znai da tonije strateki dravni interes Kine.
Posle pobede Obame na izborima2012. moe se oekivati kontinuitetspoljne politike SAD. Demokrate kontroliu Senat, dok republikanci imaju veinu
u Predstavnikom domu Kongresa (House of Representatives), to ukazuje da ebiti veoma teko usvajati zakone. Mogunost za unilateralne akcije izvrnevlasti (administracije) nisu prevelike.Fridman (2012) tvrdi da predsednik SADnije pravio novu strategiju, ve mu se onanametnula, usled realnosti (kako je period, koji je poeo 1991. blizu zavretka).
FINANSIJE
13
8 http://ycharts.com/indicators/ unemployment_rate
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
15/400
Naime, Fridman smatra da je mo SAD,jednostavno samo zato to postoji, po prirodi stvari, pretnja drugim silama. Onsmatra da je istorijski opravdan odgovorSAD nenastavljanje konstantnog tempaintervenzionizma, ve kontinualna pretnja takvim neim, koja se retko ispunjava. Pored toga, veto balansiranje snagau regionima je od velikog znaaja. Dakle,SAD moraju gurati svoje interese sato manje trokova. Po Fridmanu najvanije je znati kada ne ii u rat. Oprezni
ja spoljna politika se namee kao realnaza Obamu. Dve su lekcije: retko idi u rat,a kada ide idi sa svim resursima kojimaraspolae.9
Obama je takoe shvatio da je binaranpristup spoljnoj politici, karakteristianza Hladni rat, kontraproduktivan usuoavanju sa kompleksnim, politiki diverzifikovanim svetom. Npr. Moham
med Morsi, predsednik Egipta, nije ni saveznik, ali ni neprijatelj SAD. Dakle,Vaington mora ponovo nauiti da se ponaa u svetu u kome sa nekim dravamaima kooperaciju po nekim pitanjima, dokse po drugim potpuno razilazi.10
SAD e, skoro izvesno, ove i naredne decenije ostati vodea globalna sila i
to zahvaljujui mogunosti da snanomdiplomatijom i mreom saveznitava usvetu uglavnom proguraju svoje prioritete, vojnoj supremaciji i dominira
juem anglosaksonskom (evroatlantskom, judeohrianskom) kulturnomobrascu. SAD e ostati tehnoloki superiorna, ali manje efikasna zbog korienja asimetrinih strategija drugih.
S druge strane, Evropa, odnosno EU,nastavie da bude fokusirana na sebe,pitanjima kao to je proirenje EU i sa
niranje efekata krize. Jasno je da Evrozona kao celina ima sposobnosti da reikrizu suverenih dugova. ECB, kao iFED, ima sposobnost da tampa novac,i sama decidna odluka da uini to uinila je trokove pozajmijvanja zemalja poput Italije ili panije podnoljivim. Ipak,realno pitanje je da li periferne ekonomije EU mogu postati uspene, odnosno
kompetitivne ostajuu u Evrozoni.11
U recentnom saoptenju komisijeEU naglaava se da e recesija biti dublja nego to se oekivalo, te rast spori
ji. Evrozona a imati kontrakciju od0,4% in 2012. i minimalan rast u 2013.(0,1%). Nezaposlenost e narasti na12% u 2013.12
FINANSIJE
14
9
George Friedman, The Elections, Gridlock and Foreign Policy, Stratfor, November 7, 2012.http://www.stratfor.com/weekly/electionsgridlockandforeignpolicy?utm_source=freelist
f&utm_medium=email&utm_campaign=20121107&utm_term=gweekly&utm_content=readmo
re&elq=3bd497e1774d41e78f5670baca268295 (7.11.2012.)10 Ted Galen Carpenter, Beyond Allies and Adversaries, National Interest, 1.11.2012. http://the
nationalinterest.wordpress.com/beyondalliesandadversaries/11 Floyd Norris, Euro Survives, but Future Is in Doubt The New York Times, October 25,
2012http://www.nytimes.com/2012/10/26/business/euroavoidscollapsebutitsfutureremains
uncertain.html?pagewanted=2&nl=todaysheadlines&emc=edit_ee_20121026 (26.10.2012)12 Matina Stevis, EU Slashes Growth Forecasts, Wall Street Journal, 7.1.12012. http://onli
ne.wsj.com/article/SB10001424127887323894704578104561905104482.html (7.11.2012.)
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
16/400
Po najnovijem izvetaju MMFa(World Economic Outlook) GDPEevrozone trebalo bi da raste 0,2% u2013. (U etvrtom kvartalu 2012. uEvrozoni pad se procenjuje na 0,5%).Inae, prognoze MMFa zasnovane suna pretpostavci da e evropski politiaripreduzeti hitne mere kako bi se odagnala neizvesnost na tristima. Dakle, trenutno poboljanje na finasijskim tritima moglo bi biti samo privremenog karaktera. Situaciju za izvozno orijentisa
nu Evrozonu oteava i spor rast volumena globalne trgovine, dok praktinastagnacija cene nafte deluje u suprotnom smeru (prcenjen je rast od 2,1%ove i pad od 1% sledee godine). 13
U najnovijem, oktobarskom izvetaju, MMF veliku panju posveujeEU (,,epicentar krize) navodei da rizici i problemi u vezi Evrozone poseb
no podstiu finansijsku nestabilnost.Odluke uinjene od strane lanicaEvrozone na jaanju fiskalne discipline, kao i u vezi jedinstvene evropskebankarske supervizije su, po MMFu,ohrabrujue (MMF podrava i, za sadakontroverzne, predloge evropskog sistema osiguranja depozita, emu seNemaka protivi).
Kriza je ipak donela napredak u evrointegracijama. lanice Evrozone suuspele da se dogovore oko bankarskeunije. Pre toga, usvojeni su, ili su na putu usvajanja: Ugovor o stabilnosti(Stability Pact), Evropski fond za finansijsku stabilnost, Evropski stabilizacioni
mehanizam (EMS), pojaano dejstvoECB, Evropska agencija za kreditni rejting, Evropska dunika agencija (Euro
pean Debt Agency). Ostaje otvoreno pitanje evroobveznicama, kojima se protiviNemaka. Rasprava o evroobveznicamaneizbeno vodi postavljanju osnovnih pitanja o prirodi EU. Takve obveznice bizahtevale da evropske zemlje imaju uvidu potronju drugih evropskih zemalja, tobi znailo da bi svaka drava Evrozonemorala da dopusti izvesnu kontrolu nad
svojim budetom.Predsednik Saveta Evrope, Van
Rompuy, predloio je 12. oktobra 2012.i dodatni mehanizam za spas evra: osnivanje zajednikog budeta Evrozone.Ta nova institucija bi mogla pozajmljivati novac zemljama lanicama, to ti,spreilo iznenadne ekonomske okove.Zajedniki budet Evrozone bi se razli
kovao od stabilizacionog fonda u tometo bi direktno uplaivao novac zemljama kojima je pomo potrebna, dakle nebi im davao zajmove. Ideja, koja sepraktino svodi na kreiranje treasurybills radi stabilizacije evra publikovana
je studiji Saveta EU. Zemlje u neprilikama bi imale pravo limited fiscal solidarity.14
Iako se mnogima ini sporo, zemljeEU, odnosno Evrozone iznalaze novareenja za krizu suverenih dugova iostale ekonomske probleme koji pogaaju EU. ECB, ije je rukovodstvood avgusta zauzelo radikalniji kurs(odbrana evra po svaku cenu), vodi
FINANSIJE
15
13 IMF, World Economic Outlook, 2012. p. 2.14 Eurozone needs 'limited fiscal solidarity',EU Observer12.10.2012. http://euobserver.com/eco
nomic/117850
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
17/400
vrlo aktivnu monetarnu politiku i praktino monetizuju javne dugove krizompogoenih zemalja otkupljivanjem njihovih dravnih obveznica. Kapacitetispasilakih fondova (EFSF, odnosnoESM) se ojaavaju. Pored toga, kakosve banke u Evrozoni praktino rade u
jednoj zemlji, ini racionalnim se reenjem kreirati bankarsku uniju. Indikativno je da je predsednik Evropske komisije, Manuel Barozo, opisao 12. septembra 2012. pred Evropskim parla
mentom, predlog za jedinstvenu superviziju banaka u EU, kao prvi korak uobnovljenim naporima za ,,federalnoujedinjenu Evropu. Barozo je naglasioda je plan za integrisaniju centralnubankarsku regulativu, kljuni deo napora da se zaustavi dunika krizu u regionu. Barozo je takoe otvorio vrata novoj raspravi o revidiranju Lisabonskog
ugovora, upotrebljavajui i re federacija kako bi opisao svoj krajnji cilj.Dublja ekonomska i monetarna unijamoe se pokrenuti pod sadanjim ugovorom, ali se moe finalizirati samo sapromenama tog ugovora. Barozo, ijidrugi mandat istie krajem 2014, takoe je rekao sledei predsednik trebada ima vie demokratskog legitimiteta,
a da bi politike grupacije u EU trebaloda predloe jednog kandidata pre sledeih izbora za parlament.
Vaan uzrok krize proizilazi izgreke u arhitekturi valutne unije,ukljuujui i injenicu da ona predviazajedniku centralnu banku (ECB), i ti
me zajedniku monetarnu politiku, aliostavlja fiskalnu politiku lanicama.Slaba primena fiskalne discipline omoguila je rast javnih dugova u nekim zemljama. Ipak, finansijska pomo zaGrku, Irsku i Portugal, osnivanjeEFSF i ESM, kao i velike kupovine obveznica javnog duga ugroenih zemaljaod strane ECB, uz ogromnu infuziju
jeftinih kredita u bankarski sistem krajem 2011. i poetkom 2012. znatno suolakale situaciju, koja bi sa izdava
njem evroobveznica bila dodatno poboljana. Reforme, ukoliko se sprovedu, mogle bi da ojaaju temelje Evrozone i podstaknu poverenje u evro (Ahearh, 2012). 15
ECB je, upumpavajuu nekoliko hiljada milijardi evra u sistem, poputFED, delovala brzo i upravo potvrdilada e uiniti sve to je potrebno da se
izbegne propast evra. Po svemu sudei,Nemaka e ostati glavni blagajnikEvrope, koji e stalno traiti stroge mere tednje i reforme, ali e uvek bitispremna da plati koliko je potrebno dase Evrozona odri. Naime, nemakimodel privrede zasnovan na izvozupoiva na evru, dok su nemake bankeuveliko prisutne u zaduenim zemlja
ma, pa e ih nemaki poreski obveznicimorati da spasavaju ukoliko to ne uspeju zemlje poput Italije ili panije. Utom kontekstu zakljuak iz studijeMallaby (2012), gde se potencira da senemaka ideja o reenju krize praktinozasniva na tome da Berlin dobije de
FINANSIJE
16
15 Raymond Ahearn, James K. Jackson, Derek E. Mix, Rebecca M. Nelson, The Future of the Eu
rozone and U.S. Interests, CRS Report for Congress, 17. 1. 2012. pp: 326.
http://www.fas.org/sgp/crs/row/R41411.pdf
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
18/400
facto i de jure veto na odluke nacionalnih budeta u zamenu za evrobondove iveu intervenciju ECB, ini se dosta verovatnim.16
Bitno je navesti i da Nemakasutinski eli jau EU zbog svoje velikezavisnosti od izvoza. Zbog toga je i verovatno da nee dozvoliti raspad unije.Za Nemaku je, od Evrozone, vanijaslobodna trgovina u EU i odravanjeNemakofrancuskog pakta. Kako smatra Dord Fridman (2012) ponovo smo
u eri u kojoj politiki faktori dominiraju ekonomskim odlukama.17
3. UZDRMAN STATUSDOLARA?
Za odravanje liderstva SAD od velikog znaaja je status dolara. Dolar seod poetka krize relativno dobro dri,
ali samo zato to je glavni konkurent,evro, u jo teoj situaciji, dok konvertibline valute manjih privreda po prirodi stvari ne mogu ugroziti njegov liderski status. Britanski Financial Times je objavio 2011. da veina menadera deviznih rezervi u svetskimcentralnim bankama oekuje da e dolar biti zamenjen portfeljem valuta u
sledeih 25 godina. Nezadovoljstvodolarom u svetu raste zbog neprekidneenormne emisije novih koliina te valute, pre svega usled poveanja po
tronje amerike vlade. To izazivastrah svih koji uvaju dolare od gubitka njegove kupovne moi, koja je veod poetka prethodnog veka bilaenormna.18 Bez dananjeg statusa dolara Amerika vie ne bi mogla da emituje neograniene koliine novca radiizvlaenja iz recesije i ne bi mogla tako mirno da ignorie ogroman javnidug. Razlog zbog kog se dolar takonairoko koristi, i zbog kog se veinom svetskih roba trguje u dolarima,
lei u tome to nijedno drugo valutnopodruje u svetu nema toliko duboka ilikvidna trita.
Prvi ozbiljan izaziva dolaru (kojije jo pre osam decenija postao vodeasvetska valuta) bio je evro, u kome jedenominovan najvei deo svetskih obveznica i u kome se dri 27% deviznihrezervi (nasuprot tri petine globlanih
deviznih rezervi, koje su u dolarima).Da bi stvarna multilateralnost postojala i na valutnom podruju potrebna jetrea snana valuta, i taj zadatak pripada verovatno juanu (renminbiju). Kina, iako ne eli jo da svoju monetuuini potpuno konvertiblnom, ve inikorake u tom pravcu, pored ostalog ioficijelno se zalaui za stvaranje nove
globalne valute koja bi na kraju zamenila dolar.Iako je svoju valutu vezala za dolar
kineska centralna banka ipak dozvo
FINANSIJE
17
16 Sebastian Mallaby, ,,Europes Optional Catastrophe: The Fate of the Monetary Union Lies in
Germanys Hands, Foreign Affairs, July/August 2012.http://www.foreignaffairs.com/artic
les/134937/sebastianmallaby/europe%E2%80%99soptionalcatastrophe17 George Friedman, ''Financial Markets, Politics and the New Reality'', Stratfor, 7.8.2012.
http://www.stratfor.com/weekly/financialmarketspoliticsandnewreality18 Od 1900 do danas dolar je izgubio oko 98 posto svoje kupovne moi.
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
19/400
ljava fluktuacije prema amerikoj moneti (i do 1% dnevno). Kina na raznenaine pokuava da ojaa ulogu svojemonete. Potpisani su ugovori o valutnim svopovima s nekim zemljama regiona.
Kina s Rusijom i Japanom ima ugovore koji preduzeima olakavaju dakoriste nacionalne valute prilikomplaanja. Na sastanku zemalja BRIKSmarta 2012. dogovoreno je da se razmotri osnivanje zajednike banke za
razvoj, koja bi pospeila meusobnu trgovinu i najvie pogodovala irem prihvatanju kineske valute, odnosno njenoj internacionalizaciji. Cilj je smanjitizavisnost od dolara i evra, ali znaajannapredak je udaljen oko 10 godina.
Upotreba lokalnih valuta e smanjiti trokove razmene trgovinskihuesnika, za koje se procenjuje da iz
nose do 4% od obima transakcija.19
U skladu sa studijom Subramanian& Kessler (2012), uticaj dolara opada uZUR, ukljuujui i Indiju, Maleziju, Filipine, Rusiju, posebno u odnosu napretkrizne godine.
Dolar je u prolosti igrao dominantnu ulogu u Istonoj Aziji, dok je sad region na juan standardu. Sedam valuta u
regionu sada prate juan u veoj meri nego dolar. Kada dolar fluktuira 1%, valute Istone Azije se kreu u istom pravcu 0,38% u proseku. Kada juan fluktuira 1%, one se pomeraju 0,53%.20
4. POSLEDICE RASTAISTOKA I RELATIVNOGSLABLJENJA ZAPADA
Pored ideja o stvaranja multipolarnog sveta, odravanju unipolarnog sveta ili stvaranju bipolarnog (reprizaHladnog rata; Kina umesto SSSRa),postoji i teza o nepolarnom svetu usutini predstavlja otelotvorenje haosa.U tom modelu amerika dominacija sezamenjuje kakofonijom nejasnih uticajai anarhinom podelom moi izmeu re
gionalnih sila, monih meunarodnihkorporacija, teroristikih mrea i paravojnih formacija. Ipak, najvei red semoe nai u tezi o multipolarnosti, kojapredvia postojanje vie meusobno izbalansiranih centara moi (Gnessoto &Grevi, 2006). Sudbina multipolarnogsveta e zavisiti od toga da li je struktura dovoljno sposobna da utie na ambi
cije pojedinih inilaca.Smick (2012) potencira da se nazirekraj ere globalizacaje, ali ne i model ko
je e je zameniti. Dananji globalni poredak je pred izazovom. Status kvo nije realan i izvesno e se pojaviti novi poredakkoji e zameniti stari. Smick navodi loepokazatelje globalne ekonomije: od drugog kvartala 2012. opada godinja stopa
rasta globalnog izvoza, koji je kljunimotor koji pokree ameriku i kineskuprivredu. Poslednja runda trgovinskihpregovora STO (Doha) nema podrku,dok je svet na ivici rata valuta sa najma
FINANSIJE
18
19 http://en.rian.ru/columnists/20120329/172466498.html20 The rise of the yuan, Economist, October 20th 2012.
http://www.economist.com/news/financeandeconomics/21564880yuandisplacingdollarkey
currency (22.10.2012), videti: Arvind Subramanian & Martin Kessler (2012) Peterson Institute
for International Economics in Washington, DC, 2012.
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
20/400
nje 12 zemalja izvan Kine koje manipuliu svoje valute u odnosu na dolar radiodravanja komparativnih prednosti. Kina je uvela tarife na amerike automobile u odgovoru na amerike carine na kineske gume. Finansijska liberalizacija,ukljuujui slobodan protok kapitala, takoe je pod znakom pitanja irom sveta.Banke postaju sve vise nacionalne, odnosno zatvorene. Investicioni kapital sesve tee kree preko granica. Evrozona
je u srcu ovog deglobalizacionog trenda.
Evropske banke su tradicionalno bile izvor oko 80% finansiranja trgovine uZUR. Sada su te banke ozbiljno potkapitalizovane i primorane da kapital vraajuu matice, a nije jasno da li su SAD, japanske ili kineske banke u poziciji dapopune tu prazninu. Oskudica kapitala, ukombinaciji s potrebom banaka da zadre vie kapitala, oteava finansiranje
globalne trgovine. Uspon geopolitikihnapetosti uzrokovan praktinim kolapsom globalizacije e poveati investicionu nervozu u SAD.21
Merry (2012) navodi da je globalizacija, koja je poela kasnih 70ih i snanose razvila kroz 90, doprinela da SAD postaje bogatije hiljade milijardi dolarasvake godine usled liberalizovane trgo
vine. Vodei indeks amerike berze,Dow Jones, eksplodirao je kroz ovaj period, porastavi ak 16 puta od 1979. do
2007. Finansije su zamenile industrijskemaine (koje su uglavnom demontiranei poslate u inostranstvo), koje su bilepokreta rasta SAD od kraja graanskog rata, kroz period posle Velike depresije i tokom velikog posleratnogzlatnog razdoblja amerike ekonomskehegemonije. ak su 2003. profiti finansijskih kompanija inili 40% korporativnih profita u SAD. Ovo nije biloodrivo, i mehur je neminovno moraopui. Potom je SAD vlada ubacila oko
15 hiljada milijardi dolara pokuavajuida spase finansijski sistem, a time i globalizaciju. Rezultati su skromni, aenormni ameriki javni dug preti daurui fiskalni sistem SAD i dolar, kaoglavnu svetsku valutu. 22
Zoellick (2012) navodi da nije samo dobar budet, ogranienje potronje vlade i podsticanje razvoja pri
vatnog sektora, inovacija i posledinirast produktivnosti, ono to je neophodno Americi. Potrebno je obnovitiosnove dugoronog rasta. Americi jepotreban inkluzivan rast koji eosnaiti sve njene graane da ispunesvoj potencijal. Potrebno je oivetiagendu slobodne trgovine, koja je zaustavljena u poslednjih nekoliko godi
na. Uspeh u SAD e ojaati poziciju tezemlje globalno, i podstai ponovnopoverenje u kapitalizam.23
FINANSIJE
19
21 David M. Smick, What will replace the globalization model?, The Washington Post, October
17 2012. http://www.washingtonpost.com/opinions/whatwillreplacetheglobalizationmo
del/2012/10/16/57cf62da0e6d11e2bd1ab868e65d57eb_story.html (20.10.2012)22 Robert W. Merry, The Crisis of Globalization National Interest, October 18, 2012.
http://nationalinterest.org/commentary/thecrisisglobalization7620 (20.10.2012)23 Robert Zoellick, The Currency of Power Foreign Policy, Novembar 2012, http://www.foreign
policy.com/articles/2012/10/08/the_currency_of_power?page=0,3 (1. 11. 2012)
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
21/400
Jasno je da e ekonomija u velikojmeri odrediti geopolitiku konstalaciju unastajanju. Po svemu sudei, Azija eostati najbre rastui region u godinamado 2017. Naime, ekonomski fundamentiovog kontinenta su i dalje u dobrom stanju. Nivoi dugova (i dravni i privatni)su niski u poreenju sa zapadom, a veideo azijskog bankarskog sektora bio jeotporan na uticaj globalne finansijskekrize. Svetska trgovinska organizacijaprocenjuje rast volumena meunarodne
trgovine u ovoj godini na 3,2% i 4,5% u2013. Ovo je ispod dugoronog trendarasta od 6% 19902008. Kao i u finansijskoj krizi 200809, od kljunog znaaja
je da finansiranje spoljne trgovine ne bude ugroeno, kada se strmoglavi padsvetskog izvoza negativno odrazio naproizvodnju, to bi posebno moglo dapogodi Kinu, koja je globalizaciju isko
ristila na veoma dobar nain.Snaan azijski regionalizam verovatno e sredinom sledee decenije imatiglobalne implikacije, podstiui trend katri trgovinska i finansijska bloka (Severna Amerika, Evropa i Istona Azija). Ugodinama pred nama mogua je po
jaana uloga drave, naroito u ekonomiji, posebno kod rastuih sila. Kina i
Rusija (a u manjoj meri i Brazil, Indija ipojedine evropske sile) bie sve sklonijeda vuku poteze koji su protivni interesima SAD, znajui s velikom sigurnouda za to nee snositi odreene, pre svega,ekonomske ili diplomatske posledice.
Trenutno funkcionie znaajan brojopteprihvaenih i snanih meunarodnih institucija (OUN, pre svih, ali i EUdonekle) za koje se moe rei da su imale relativno velikog uspeha u amortizova
nju latentnih kriza i regulisanju odnosameu dravama, pojaanih razgranatimsistemom meunarodnog prava. Neosporna je rastua, do sada neviena,kompleksna meuzavisnost sveta, isprepletenog trgovinskim vezama, investici
jama, gotovo bezgraninim protokomideja i stavova, uz rast netradicionalnih,nevestfalskih inilaca poput NVOa, neformalnih interesnih grupa, pa i meunarodnih teroristikih organizacija. Posto
jei poredak je trenutno vie ugroen od
strane slabih i propalih drava, nestabilnih reima i transnacionalnog kriminalaukljuujui i terorizam, nego od strane
jakih, strukturiranih i artikulisanihdrava. Teritorijalna dobit se ne pretvaraautomatski u ukupnu dobit; isplativostrata zarad teritorija je veoma upitna. Izovoga takoe sledi da je ista vojna silamahom beskorisna u reavanju sloenih
drutvenih problema, a da joj je upotrebna vrednost svedena na pretnju, tj. potencijalnu upotrebu (Igrutinovi, 2012).
5. POLOAJ SRBIJEU NADOLAZEOJ
GEOPOLITIKOJ I EKONOMSKOJ KONSTELACIJI
Kako Srbija pokuava da vodi spoljnu politiku, koja se oslanja na etiri stuba svetske moi (Brisel, Vaington,Moskva i Peking), promene na globalnom planu imaju rastui znaaj za kreatore domae politike. Spoljnoekonomski odnosi Srbije se uglavnom prelama
ju kroz meunarodnu razmenu (roba, i,u manjoj meri, usluga), protok investicija (direktnih i portfolio) i tekue transfere (doznake i inopenzije).
FINANSIJE
20
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
22/400
Jasno je da promene na geopolitikoj pozornici, koje se reflektuju ikroz snaenje grupacije brzorastuihmnogoljudnih ekonomija (BRIKS) nisubez posledica za Srbiju, iji je oficijelniodgovor upravo strategija etiri stuba. Meutim, ini se da je njihovznaaj vie geopolitiki nego ekonomski. Naime, Srbija se oslanja na Rusiju iKinu, posebno u Savetu bezbednostiOUN, da bi progurala svoje stratekeinterese, pre svega da bi zatitila terito
rijalni suverenitet. Srbija pokuava dabalansiranjem svoje politike, davajuiznatno vei znaaj ovim dve zemljamagrupacije BRIKS, nego to to ine zemlje regiona, pojaa svoju pregovaraku poziciju prema zapadu po nekimstratekim politikim pitanjima. Kolikosu zbog toga evropske integracije usporene nije lako rei. Takoe, da li posto
ji alternativna politika koja bi boljeodraavala realne interese zemlje i njendignitet, takoe nije lako proceniti.
Dakle, injenica je da su kreatori srpske diplomatije, barem formalno, inaugurisali vievektorsku politiku nae zemlje, tzv. oslanjanje na etiri stubasvetske moi. Ono to se, svakako,moe zakljuiti je da rastui geoeko
nomski znaaj zemalja poput Kine i Rusije, uz lagano opadanje uticaja, jouvek dominantnog zapada u odreenojmeri oblikuje spoljnu politiku Srbije(npr. inicijative u OUN suprotne implicitnim zahtevima EU). Istovremeno,ideja pribliavanja EU i dalje dominirakod veeg dela parlamentarne politikeelite kao strateki prioritet zemlje. Dobi
janje statusa kandidata, i veorvatno skoro dobijanje datuma poetka pregovora
o lanstvu sa EU, ograniava manevarski prostor za spoljnu politiku budui dase deo ingerencija u toj oblasti faktikiseli u Brisel. Naime, sa dobijanjem statusa kandidata Srbija je preuzela i obavezu da usklauje svoju spoljnu politikusa EU, odnosno da se u to veoj merinalazimo na istom kursu politike EUprema treim zemljama. Tako se Srbijaaprila 2012. pridruila dravama koje suuvele sankcije Zimbabveu i Obali Slonovae. Naime, Srbija je odluila da pri
menjuje odluke EU o proirenju listazvaninika ove dve zemlje kojima seograniava pravo putovanja i finansijskih transakcija. Istina, Srbija, kao zemlja sa statusom kandidata, nema striktnu obavezu da podri svaku odlukuevropskog vrha. S procesom evropskihintegracija, bie vie pritisaka i zahtevada se politika uskladi s naelima EU.
Inae, Srbija je marta 2011. odluila dauvede sankcije Belorusiji na zahtev EU,odnosno da Aleksandru Lukaenku injegovim saradnicima zabrani ulazak unau zemlju. S druge strane, Srbija jenpr. u odnosu na reakcije EU, imala uzdran stav u pogledu kratkog rata naKavkazu avgusta 2008.
U pokuaju pozicioniranja u skladu
s novonastalim ekonomskim i geopolitikim realnostima, odnosno globalnemultipolarnosti u (ponovnom) nastajanju Srbija je napravila i nekoliko sporazuma o stratekom partnerstvu, i tosa zemljama koje imaju potpuno ilidonekle drugaiji pogled na pozicijeSrbije od onog koji forsira vodea silasveta. Trenutno imamo tri ugovora ostratekom partnerstvu (sa Francuskom, Italijom i Kinom), dok je iz
FINANSIJE
21
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
23/400
gledno i (konano) finalizovanje ugovora s Rusijom. Glavni cilj je da Srbi
ja dobije povlaeni poloaj u odnosima sa tim zemljama i da se te dravepostave kao neka vrsta naih privilegovanih partnera. Time je, svakako,podignut meunarodni kredibilitet ilegitimitet Srbije u meunarodnoj za
jednici. Strateka partnerstva su takoe imala za cilj da nas poveu s najmonijim zemljama sveta, da smanjenau zavisnost od pojedinih drava i
da otvore nove prostore za nau privredu i, uopte, nau spoljnu politiku.24 Inae, kada se sagledava poloajdrava u savemenim meunarodnimodnosima najbitnije je da postoji svo
jevrsna predvidljivost njihovog delovanja u okviru bilateralnih i multilateranlih odnosa na regionalnom i globalnom nivou. Proklamovana spoljno
politika strategija zato mora biti dugorona ili barem oroena ulaskomzemlje u ire integracije u okviru kojihse zahteva koordiniranje spoljnopolitikog kursa (npr. nakon eventualneintegracije u EU aktivnosti Srbije ebiti ograniene instrumentima i okvirima Zajednike spoljne i bezbednosne politike i Zajednike odbrambene
i bezbednosne politike).25
Postavlja se i pitanje da li se uoptemoe govoriti o strategiji etiri stuba
jer se stalno ponavlja da je prioritetEU. injenica je da Srbija poslednjihnekoliko godina nastoji da izgradi i,koliko je to mogue, dosledno sprovodi odreenu spoljnopolitiku doktrinupotencijalno strategijske dalekosenosti. Spoljnu politiku Srbijeosmiljava i sprovodi u situaciji kada
je njen meunarodni poloaj popravljen, ali ipak jo prilino nepovoljan,to oteava doslednost diplomatsketaktike. ini se da je strategija etiri
stuba manje strategija, a vie pokuajpragmatinog ponaanja u uslovimakoje diktira meunarodni poloaj Srbi
je i njeni izukrtani prioriteti. Izgraivanje to boljih i sadrajnijih odnosa sa sva etiri stuba jeste od najveeg znaaja za Srbiju, pri emu se zasvaki stub vezuju odreeni prioriteti.Ravnomerno unapreivanje odnosa sa
sva etiri stuba, praktino, nije mogue realizovati.Kada je u pitanju ekonomski aspekt
saradnje sa BRIKS razmena sa ovihpet zemalja ini relativno stabilan deoukupne razmene Srbije. Udeo ovih zemalja je relativno skroman kada je upitanju izvoz (oko 78%), dok BRIKSzemlje ine znaajan deo uvoza Srbije
(neto preko petine). ini se da postoji znaajan prostor za rast izvoza u Rusiju. Nedavno potpisani stratekimeudravni ugovor Srbije s Kinom,koja je kao stalni lan Saveta bezbednosti OUN i garant potovanja Rezolucije SB UN 1244, trebalo da omoguipoveanje, inae minornog, izvoza unajmogoljudniju zemlju sveta. Ekspanzija Kine na srpsko trite nije nikakva specifinost nae zemlje budui
FINANSIJE
22
24 Dragan ukanovi, Dragan ivojinovi,
Strateka partnerstva Republike Srbije,
FPN Godinjak, Decembar 2011. str: 306309.25 Dragan ukanovi, Ivona Laevac, Priorite
ti spoljnopolitike strategije Republike Srbi
je, Meunarodna politika 3/2009. IMPP; Be
ograd, 2009. str: 359360.
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
24/400
da Kina u skoro svim zemljama svetasnano poveava izvoz poslednje dvedecenije. Veoma je uputno usredsrediti se na kineske provincije Hejlunangi ilin, bratske provincije RepublikeSrbije i AP Vojvodine. Kineski investitori i firme su, pre svega, zainteresovani za koncesiona ulaganja, odnosnoizgradnju saobraajne i energoinfrastrukture.
Razmena sa ostale tri zemljeBRIKS je vrlo mala i teko je verova
ti da bi se ona, pre svega, zbog prostorne distance, ali i znaajne podudarnosti ponude, mogla bitnije poveati. Moda je izuzetak Indija, kojabi mogla postati neto prisutnija nasrpskom tritu i viceversa (naime,postoji prostor za prodor Indije u softverskim tehnologijma kao i trajnimpotronim robama, dok bi Srbija, ak
tivnijim angamanom mogla vratitiprisutnost na ovom ogromnomtritu). Trenutno je razmena sa Indi
jom relativno skromna, s velikim deficitom Srbije. Spoljna trgovina sa Brazilom i Junoafrikom Republikomini mali deo ukupne razmene i izvozu uvoz u ove dve zemlje uglavnom ni
je prelazio pet miliona dolara prethod
nih godina. Kada se pominje Indijanamee se i pitanje skoranjeg intenziviranja politikih odnosa s Pokretomnesvrstanih, to je srpska diplomatijaradila s ciljem pridobijanja podrkeoko pitanja Kosova, i u manjoj meri zaunapreenje ekonomske saradnje. Realnost je da ni za vreme Broza razmena sa Indijom, kao i ostalim nesvrstanim zemljama nije bila na visokom nivou, jer su prostorna distanca, kao vi
soka komplementarnost ponuda, uzskromnu uvoznu tranju kao i dostupnost kapitala ovih zemalja (kao inae), destimulativno delovali na ekonomske odnose.
Kada je u pitanju kretanje kapitalaiz zemalja BRIKS, Rusija je najprisutnija na srpskom tritu. Skoro je izvesno da e doi do daljeg priliva ruskogkapitala, kako kroz investicije modernizaciju NISa, tako i kroz ulazak ruskog finansijskog kapitala kroz irenje
bankarske i mree osiguranja. Investicije ruskog Gaspromnjefta u NIS iznose ve oko 1,5 milijardi evra. Nagoveteno je da bi se u narednim godinama moglo uloiti jo toliko od straneiste firme. Priliv kapitala u Srbiju doie i usled aktiviranja radova naJunom toku (od decembra 2012), kojie biti projektno finansirani. Oekuje
se da e se dobiti krediti pod povoljnijim uslovima, kako bi ceo projekat biou to kraem roku isplativ. U kreditiranju e uestvovati mahom strane banke. Nepoznanica je jo uvek koliki edeo od 1,7 milijardi evra, kolika jevrednost projekta preko Srbije, biti ugotovini, a koliko iz kredita.26
Najvea kineska ulaganja u Srbiju
su zajmovi za most ZemunBora itermoelektranu u Kostolcu. Za 2013.najavljuju se obimne kineske investicije u putnu infrastrukturu Srbije, kao
FINANSIJE
23
26 Realna je opcija da 30 odsto para bude u goto
vini, a ostalo da se pokrije kreditima i to tako
to bi oko 57 odsto gotovine uloio ruski part
ner, a 33 procenta Srbijagas (koji u zajed
nikom preduzeu Juni tok Srbija ima 49 od
sto vlasnitva, a ostatak Gasprom).
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
25/400
i dodatna ulaganja u terlmoelektranuKostolac.
Nivo politikih i ekonomskih odnosa, kao i njihov trend, relevantni suparametri nae uspenosti u oslanjanjuna etiri stuba. Valja naglasiti dagro robnog izvoza i uvoza, direktnih iportfolio investicija, i praktino celokupni i tekui transferi (doznake iinopenzije) dolaze iz zemalja zapada,pre svega EU.
Eventualno preusmeravanje sa
ovih zemalja na rastue geopolitke iekonomske subjekte na globalnoj pozornici, za zemlju koja je u Evropi, iako na njenoj periferiji, izvesno bi biospor proces. U tom kontekstu valja napomenuti da je i pored razvijanjavievektorske spoljnopolitike strategije, za Srbiju, kao i za ogromnuveinu drava, saradnja s vodeom ze
mljom sveta, SAD, meu top prioritetima spoljnopolitike aktivnosti.Uputno je sa SAD funkcionalno saraivati svuda tamo gde je to mogue,da bi se vremenom dolo i do taakagde postoje ozbiljna sporenja s ciljemnjihovog prevazilaenja. ak i ulanjenje u EU, koja se iz brojnih razloganamee kao ekonomski i politiki iz
bor, pretpostavlja, moda i kao presudan uslov, podrku Vaingtona.
LITERATURA
1. Antoine Van Agtmael, ThinkAgain: The BRICS, ForeignPolicy, NOVEMBER 2012http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/10/08/think_again_the_brics (20.10.2012)
2. Arvind Subramanian & Martin Kessler (2012) Peterson Institute for International Economics inWashington, DC, 2012.
3. Brooks S & Wohlforth W 2008.World out of Balance: International
Relations and the Challenge ofAmerican Primacy, Princeton, Princeton University Press, 2008.
4. Chinas GDP numbers, The Economist, October 20th, 2012.http://www.economist.com/news/fi
nanceandeconomics/21564873china%E2%80%99seconomicslowdownlooksbeover(31.10.2012)
5. Cohen M, FEBRUARY 21, 2012.Rotting from the Inside Out, Foreign Policy online http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/02/21/rotting_from_the_in
side_out?page=0,16. Coping with High Debt and Sluggish Growth, World Economic Outlook(October 2012, IMF),Washington, p. 2.
7. David M. Smick, What will replacethe globalization model?, TheWashington Post, October 17 2012.http://www.washingtonpost.com/opi
nions/whatwillreplacetheglobalizationmodel/2012/10/16/57cf62da0e6d11e2bd1ab868e65d57eb_story.html(20.10.2012)
8. Dragan ukanovi, Dragan ivojinovi, Strateka partnerstva Republike Srbije, FPN Godinjak, Decembar 2011. str: 306309.
9. Dragan ukanovi, Ivona Laevac,Prioriteti spoljnopolitike strategije
FINANSIJE
24
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
26/400
Republike Srbije,Meunarodnapolitika 3/2009. IMPP; Beograd,2009. str: 359360.
10. ECB, press conference.http://www.ecb.int/press/pressconf/2012/html/is120906.en.html(preuzeto sa sajta 13. 9. 2012.)
11. Eurozone needs 'limited fiscal solidarity',EU Observer12.10.2012.http://euobserver.com/economic/117850
12. Floyd Norris, Euro Survives, but
Future Is in Doubt The New YorkTimes, October 25,2012http://www.nytimes.com/2012
/10/26/business/euroavoidscollapsebutitsfutureremainsuncertain.html?pagewanted=2&nl=todaysheadlines&emc=edit_ee_20121026 (26.10.2012)
13. International Monetary Fund,
World Economic Outlook Database, October 2012.14. IMF, World Economic Outlook,
October 2012. p. 2.15. George Friedman, Financial Mar
kets, Politics and the New Reality,Stratfor, 7.8.2012. http://www.stratfor.com/weekly/financialmarketspoliticsandnewreality
16. George Friedman, The Elections,Gridlock and Foreign Policy, Stratfor, November 7, 2012.http://www.stratfor.com/weekly
/electionsgridlockandforeignpolicy?utm_source=freelistf&utm_medium=email&utm_campaign=20121107&utm_term=gweekly&utm_content=readmore&elq =3bd497e 1774d41e78f5670baca268295(7.11.2012.)
17. Global growth on hold, Economist Intelligence Unitforecast(closing date: October 15th 2012)http://country.eiu.com/article.aspx?articleid=1459682530&Country=US&topic=Economy (17.10.2012)
18. Kaplan R, 2012. America's PacificLogic, April 4, 2012, STRATFOR.http://www.stratfor.com/analysis/americaspacificlogicrobertdka
plan#ixzz1rFsHTVFFMatina Stevis, EU Slashes Growth Forecasts, Wall Street Journal,7.1.12012. http://online.wsj.com/article/SB10001424127887323894704578104561905104482.html(7.11.2012.)
19. Milan Igrutinovi, EVROPSKA
SPOLJNA POLITIKA NA DVOSTRUKOM KOLOSEKU PROMENA: UTICAJ NOVIH INSTITUCIONALNIH REENJA I PITANJEAKTUELNE GLOBALNE ULOGE, Pravo i drutvo, br. 2/2012.Slubeni glasnik, Beograd, 2012.
20. Raymond Ahearn, James K. Jackson, Derek E. Mix, Rebecca M.
Nelson, The Future of the Eurozone and U.S. Interests, CRS Reportfor Congress, 17. 1. 2012. pp: 326.http://www.fas.org/sgp/crs/row/R41411.pdf
21. Robert Zoellick, The Currency ofPower Foreign Policy, NOVEM
BER 2012, http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/10/08/the_currency_of_power?page=0,3 (1. 11. 2012)
FINANSIJE
25
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
27/400
22. Robert W. Merry, The Crisis ofGlobalizationNational Interest,October 18, 2012.http://nationalinterest.org/commentary/thecrisisglobalization7620 (20.10.2012)
23. Sebastian Mallaby, ,,Europes Optional Catastrophe: The Fate of theMonetary Union Lies inGermanys Hands, Foreign Affairs, July/August2012.http://www.foreignaffa
irs.com/articles/134937/sebastianmallaby/europe%E2%80%99soptionalcatastrophe
24. Ted Galen Carpenter, Beyond Allies and Adversaries,National Interest, 1.11.2012. http://thenationalinterest.wordpress.com/beyondalliesandadversaries/
25. The Economist, 2011. The datinggame, Dec 27th 2011The Economist online.http://www.economist.com/blogs/dailychart/2010/12/save_date(28.12.2011)
FINANSIJE
26
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
28/400
Rad primljen: 06. 03. 2012.UDK: 339.743(4664); 005.332:338.124.2(100)
JEL: H120Struni rad
DEPRECIJACIJA DEVIZNOG KURSA ZEMALJAU TRANZICIJI POD UTICAJEM SVETSKE
EKONOMSKE KRIZE
EXCHANGE RATE DEPRECIATION OF TRANSITIONCOUNTRIES UNDER THE INFLUENCE OF THE WORLD
ECONOMIC CRISIS
Dr Marijana LJUBIFakultet za poslovne studije, Beograd
Rezime
Rad je posveen deprecijaciji deviznih kurseva zemalja u tranziciji izazvanoj svetskomekonomskom krizom. U prvom delu se prouavaju devizni kurs, nain formiranja i njegovznaaj u svetskoj privredi. Zatim se analiziraju kretanja kurseva u Srbiji i ostalim zemljama utranziciji i navode se razlozi deprecijacije. Rad se, takoe, bavi i prognozom kretanja kurseva,kao i prognozom kretanja inflacije u narednom periodu.
Kljune rei: DEPRECIJACIJA, DEVIZNI KURS, FORMIRANJE DEVIZNOG KUR
SA, SVETSKA EKONOMSKA KRIZA
Summary
The paper is devoted to depreciation of exchange rates of countries in transition caused by the world economic crisis. The first part of work deals with the exchange rate, method of formation and its importance in the global economy. Next part analyzes the coursesin Serbia and other transition countries and the reasons for the depreciation. The paper deals with the forecast exchange rates and forecast inflation in the next period.
FINANSIJE
27
Finansije Godina LXVII Broj: 16/2012
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
29/400
UVODU otvorenim, izvozno orijentisanim
privredama kurs ima vanu ulogu. Pomou deviznog kursa inostrane cene sepreraunavaju u domau valutu, a domae cene se iskazuju u devizama.
Uticanjem na vrednost svoje valute uodnosu na stranu, drave odravaju svo
je ekonomije i stimuliu izvoz, to neide naruku nekim drugim privredama.To je razlog da se danas na devizni kursgleda kao na svojevrsnu vrstu oruja umonetarnom ratu koji se vodi na globalnom tritu. Ovakva politika ne idenaruku zemljama u tranziciji koje imajudeficite u izvozu, velike spoljne dugovei koje su zavisne od uvoza.
Svetska ekonomska kriza koja je nastala 2008. godine, izvrila je dodatniudar na kurseve, izazvai dogaaje kojie uticati na deprecijaciju kurseva gotovo svih zemalja u tranziciji.
1. POJAM DEVIZNOG KURSA
Najvei deo meunarodnih poslov
nih finansija ostvaruje se u devizama.Valutom se naziva efektivni novac, domai i strani. Devize su potraivanja uinostranstvu koja glase na stranu valutu.Tu spada i efektivni strani novac, osimkovanog zlatnog novca. Moemo reida je devizni kurs cena strane valute izraena u domaoj valuti i obrnuto. Takoe, devize moemo posmatrati uuem i irem smislu, u uem smislu devize obuhvataju sva kratkorona po
traivanja u inostranstvu po bilo komosnovu, u bilo kojoj valuti nezavisno odnaina raspolaganja, dok u irem obuhvataju i inostrane valute, odnosnoefektivan strani novac koji je u posedudomaih rezidenata.
Devizni kurs je cena jedne valute izraena u drugoj i kao takav predstavlja
najbitniju cenu u privredi jer direktnoutie na konkurentnost jedne zemljekao i njenu ekonomiju uopte. Ekonomika deviznih kurseva je jedna od najistraivanijih oblasti meunarodnih finansija, ali istovremeno i podruje ukome se moe izrei vrlo malo pouzdanih zakljuaka. 1
Pomou deviznog kursa inostrane
cene se preraunavaju u domau valutu,a domae cene se iskazuju u devizama.Smatra se da je realan devizni kurs
onaj koji izjednaava opti nivo cena uzemlji sa optim nivoima cena u inostranstvu, ime se obezbeuje paritetkupovne moi. Devizni kurs koji obezbeuje uravnoteeni platni bilans odnosno ujednaavanje ponude i tranje de
viza, naziva se ravnoteni devizni kurs,koji, ako se formira na deviznomtritu, dobija naziv nominalni ili zvanini kurs koji se primenjuje na sve finansijske transakcije sa inostranstvom.Ako je zvanini kurs nii od ravno
FINANSIJE
28
1 Vladimir Vukovi, Mikrostruktura devi
znog trita i formiranje deviznog kursa,
Ekonomski anali, br 164, januar 2005 mart
2005, str. 64.
Key Words:DEPRECIATION, EXCHANGE RATE, FORMATION OF COURSE, WORLDECONOMIC CRISIS
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
30/400
tenog kursa, odnos ponude i tranje zadevizama dovodi, najee, do formiranja premije na zvanini kurs, koja uravnoteava ponudu i tranju za devizama,na taj nain stvarajui tzv. crni kurs(ulini kurs i sl). Efektivni devizni kurspredstavlja ponderisani presek bilateralnih deviznih kurseva u odnosu na posmatranu valutu.
U svakoj otvorenoj trinoj privredi(koja je ukljuena u meunarodnu trgovinu) devizni kurs je jedna od najvani
jih cena. Kao cena stranog novca, devizni kurs ima sledea svojstva:
a) U privredama u ijim transakcijama sa inostranstvom razmena robe iusluga ima pretenu ulogu, moemorei da devizni kurs ima svojstvo robnecene, jer tada se devizni kurs na duirok formira oko odnosa nivoa cena uzemlji i u inostranstvu ili odnosa
meunarodnih i domaih dobara.b) U zemljama sa razvijenim finansijskim tritima, gde finansijske transakcije sa inostranstvom daleko prevazilaze robnu razmenu, devizni kurs imasvojstvo cene finansijske aktive, odnosno cene finansijskih instrumenata.
c) Devizni kurs je istovremeno i faktorska cena, (npr. kamata).
Devizni kurs, koji predstavlja cenupo kojoj se jedna nacionalna valuta razmenjuje za drugu, formira se na deviznom tritu.2
U Japanu i evropskim zemljama poput Nemake, Austrije, Francuske, Holandije i skandinavskih zemalja devizno
trite je institucionalno organizovanou vidu devizne berze. Ovde se deviznidileri sastaju svakodnevno na odreenom mestu to predstavlja metodpod nazivom fiksing. Sve transakcije seobavljaju javno, a poslednja cena kojase realizuje u toku dana moe da se koristi u zakljuivanju transakcija. Devizna trita SAD, Velike Britanije, vajcarske i Kanade su bez deviznih berzi.Kupoprodaja deviza na ovim tritimase obavlja telefonskim ili elektronskim
putem izmeu banaka koje suovlaene za devizno poslovanje.
Danas se kao znaajni uesnici na deviznim tritima javljaju privatne kompanije, komercijalne banke, institucionalniinvestitori, ali i pekulanti koji uestvujuu kupoprodaji deviznih sredstava oekivajui zaradu na kursnim razlikama.
2. KRETANJE DEVIZNOGKURSA
Na devizni kurs se danas gleda kaona svojevrsnu vrstu oruja u monetarnom ratu koji se vodi na globalnomtritu. Naime, voenom fluktuacijomkursa3 drave utiu na odreene ekonomske pokazatelje, pa tako na primer
izvozno orijentisane drave nastoje daobaranjem vrednosti svoje valute poveaju izvoz. Poznato je da amerikiproizvoai imaju problema sa proda
jom svojih proizvoda zbog postojanjamnogo jeftinijih proizvoda iz Kine natritu. Kako Kina obara vrednost svoje
FINANSIJE
29
2 Predrag Kapor, Kraj amerikog dolara?,Industrija vol. 38, br. 2, 2010., str. 121153.3 Vladimir Petkovi, Tekua ekonomska kretanja u Srbiji, Srpski ekonomski forum, decembar
2010. str. 99114.
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
31/400
valute da bi podstakla izvoz, tako SADnastoje da odgovore slabljenjem dolarakako bi poveale izvoz i smanjile spoljnotrgovinski deficit, to dovodi do stvaranja tenzija na tritu.
Politika obaranja vrednosti valute nemoe da donese pozitivne efekte svima,a naroito ne dravama koje nisu izvozno orijentisane, zavise od uvoza ili ko
je imaju velike spoljne dugove. Slabljenje valute izmeu ostalog moe dovestii do rasta inflacije ili smanjenja tednje
tako da se i oko pozitivnih efekata slabljenja valute u razvijenim, izvozno ori
jentisanim zemljama vode otre polemike u naunim krugovima.
Kako bi se bolje razumele promenedeviznih kurseva neophodno je krenutiod osnovne podele deviznih kurseva nafiksne i fluktuirajue. Kursni reim opisuje kako vlade dozvoljavaju da se od
reuju devizni kursevi. Fiksni deviznikurs je rezirm u kojem monetarne vlastiodreuju kupovne i prodajne stope zasvoju valutu u izradu druge valute. Prodajne i kupovne stope bi medusobnomogle biti jednake, ali u veini sistemase razlikuju u okviru odreenog opsegadozvoljenih fluktuacija.4
U reimu fiksnog deviznog kursa, de
vizni kurs u odnosu na druge valute odreuju monetarne vlasti. Tada kursobino propisuje drava na predlog cen
tralne banke. Fiksni devizni kurs na deviznom tritu moe oscilirati gore ilidole u odnosu na zvanini paritet za + 1% kod MMFa ili za + 2.25% u EU.Kasnije je taj raspon u EU podignut na + 4.25%, to predstavlja puzajue devizne kurseve5 kojima se ublaavaju nedostaci fiksnog deviznog kursa. Moemonapomenuti i to da drava svojom intervencijom spreava slobodne promenedeviznog kursa. Za fiksne devizne kurseve je karakteristina niska nepostojanost
deviznog kursa (prosena apsolutna promena 0.20%) meseno, a 2.31% kodfleksibilnih) i visoka nepostojanost rezervi (14.68%, a 4.59% kod fluktuira
juih).6 Fiksnim deviznim kursom se daje prednost unutranjoj stabilnosti u odnosu na spoljni sektor privrede. U sistemu fiksnog deviznog kursa lako dolazido potcenjenosti ili precenjenosti do
mae valute, to predstavlja neskladizmeu njene unutranje i spoljanjevrednosti. Ukoliko je valuta potcenjenanjena vrednost je manja u zemlji negoto je u inostranstvu, ime se podstie izvoz, a destimulie uvoz, a ukoliko je valuta precenjena njena vrednost je vea uzemlji nego u inostranstvu ime se destimulie izvoz i daje podsticaj uvozu.
ei sluaj je da je kod uvoenja fiksnog deviznog kursa valuta precenjena.Fluktuirajui (fleksibilni) devizni
FINANSIJE
30
4 Maurice Obstfeld, Kenneth Rogoff, The Mirage of Fixed Exchange Rates, 1995, NBER Working
Paper 5191, p.25 Malovi Marko, Reimi kursnog koridora u kontekstu valutnih kriza,Economic annals 2003 Vo
lumen 44, Broj 157, Str: 105122 (Puzajui kurs najee se koristi u zemljama sa visokom inflaci
jom, a svodi se na este mini depresijacije da bi se izbegle ogromne devalvacije, kao pravi privred
ni okovi.)6 E. LevyYeyati, F. Sturzenegger, Classifying Exchange Rate Regimes: Deeds vs. Words, 2002, p. 9
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
32/400
kurs se uglavnom formira pod uticajemponude i tranje deviza na deviznomtritu. Njegovo kretanje se ne preputau potpunosti odnosu ponude i tranjeve ga u sluajevima veih oscilacijadrava i centralna banka u skladu sausvojenom deviznom politikom kontroliu i usmeravaju. Fluktuirajui kurs se
javlja u funkciji instrumenata ekonomske politike kojim se utie u pravcuodravanja ravnotee u platnom bilansu.
U tabeli 1 prikazana su oba reima
deviznog kursa, i fiksni i fluktuirajuikao i njihove prednosti i nedostatci.
Vanije prednosti reima fiksnogdeviznog kursa bile bi: (1) prua stabilniju osnovu za izradu spoljnotrgovinskih kalkulacija od fleksibilnog kursa,(2) bolje titi domau privredu i (3) stabilizuje rast inflacije.
Glavni nedostaci fiksnog deviznogkursa su: (1) podreivanje celokupneekonomije odravanju deviznog kursa,(2) potreba za veim deviznim rezervama kojima e se braniti domaa valuta,(3) domaa valuta esto biva precenje
na ili potcenjena, a domaa privreda sesporije povezuje sa svetskom.
FINANSIJE
31
Tabela 1. Komparacija prednosti i nedostataka fiksnogi fluktuirajueg deviznog kursa
Izvor: Grubii Zoran, Exchange rate system and policy in the present world,
Economic annals 2005 Vol 50, No165, p.p. 5580
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
33/400
Prednosti fluktuirajueg deviznogkursa su: (1) brzo izjednaava domae istrane cene i samim tim omoguavalake povezivanje sa svetskom privredom, (2) smanjuje potrebu za dranjemvelikih deviznih rezervi, (3) smanjujemogunost precenjivanja ili potcenjivanja domae valute i (4) efikasnije delu
je na uspostavljanje ravnotee u platnom bilansu.
Glavni nedostaci fluktuirajueg deviznog kursa su: (1) podstie rast infla
cije, (2) poveava rizike u poslovanju sainostranstvom, (3) poveava broj pekulativnih poslova i (4) vie izlae domauprivredu uticajima svetskog trita.
Kretanje deviznog kursa javlja se uvidu devalvacije i revalvacije u sistemima fiksnog deviznog kursa ili u viduaprecijacije i deprecijacije u sistemimaflukturirajueg deviznog kursa.
ak i kada je devizni kurs odreenna fiksiranom nivou, povremena usklaivanja tih nominalnih vrednosti ponekad se deavaju.7 U sistemu fiksnogdeviznog kursa kada je odnos domae istrane valute fiksiran na odreenom nivou, jednokratni pad vrednosti domaeu odnosu na stranu valutu pod uticajemmonetarnih vlasti predstavlja devalva
ciju domae valute, dok revalvacijapredstavlja jednokratni rast domae uodnosu na stranu valutu pod uticajemmonetarnih vlasti. Ukoliko do padavrednosti valute dolazi pod uticajemkretanja na deviznom tritu, u sistemu
fluktuirajuih deviznih kurseva, radi seo deprecijaciji valute. Ukoliko pod uticajem deviznog trita doe do poveanja vrednosti valute, tada imamonjenu aprecijaciju.
Prema fundamentalnim teorijama koje objanjavaju kretanje deviznog kursasve informacije koje utiu na kretanjedeviznog kursa su javno poznate, svitrini uesnici se jednako ponaaju, anaini trgovanja nisu relevantni za kretanje kursa. Nedostatak ovih teorija je u
tome to ne koriste psiholoki i mikroekonomski pristup u izuavanju kretanjadeviznog kursa. Psiholokim pristupomse polazi od pretpostavke da nisu sviuesnici na tritima jednaki i da ne reaguju jednako na odreene informacije.Mikroekonomski pristup je bitan priizuavanju kretanja deviznog kursa jerza razliku od fundamentalnog pristupa u
obzir uzima i informacije koje nisu javno poznate, a koje utiu na kretanje kursa, i pretpostavlja veliki znaaj instituci
ja i mehanizama trgovanja na kretanjekursa. Devizno trite je dinamino i puno promena, te stoga nije jednostavnoutvrditi i objasniti sve faktore koji utiuna kretanje deviznog kursa.8
3. DEPRECIJACIJA DEVIZNOGKURSA ZEMALJA U TRANZICIJI
3.1. Deprecijacija deviznog kursau Srbiji pod uticajem krize od 2007.godine, do danas
FINANSIJE
32
7 Zoran Grubii, Exchange rate system and policy in the present world,Economic annals 2005 Vol
50, 2005, No 165, p.p. 5580.8 Aleksandar Ili, Nova ekonomika deviznih kurseva, Beograd, Radni dokument, Srpski ekonom
ski forum, 2005. str. 810
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
34/400
Smanjenje priliva deviznog kapitala i povlaenje tednih uloga graanstva iz banaka pod uticajem svetskeekonomske krize imalo je direktni uticaj na kurs valute u Srbiji. Banke su ucilju zatite od rizika deviznog kursapoele da pretvaraju sva slobodnasredstva u evre i da smanjuju koliinudinara to je dodatno uticalo na kursdinara. Pa tako imamo da je dinar odpoetka krize (od 2008) do danas oslabio u odnosu na evro 28%, to je meu
najviim deprecijacijama u Evropi odpoetka krize.
Na grafikonu 1. vidi se kretanje domae valute u odnosu na evro, odnosnodeprecijaciju kursa dinara. Naime 2007.godine kurs dinara je relativno bio stabilan, prvog i poslednjeg meseca u go
dini iznosio 79,0000, a u toku godinekretao se u rasponu od 77,2400 (koliko
je iznosio u oktobru 2007) do 84,7540(koliko je iznosio u novembru 2007.).
Na grafikonu 2. moemo videti kretanje kursa dinara prema evru u 2008.godini, gde je deprecijacija bila izraenija i u toku godine imamo razliitkurs dinara u rasponu od 76,4442 (koliko je iznosio u avgustu 2008) pa do89,1953 (koliko je iznosio u novembru2008).
Pod uticajem svetske ekonomske krize, koja je izbila na hipotekarnom tritunekretina 2008. godine, deprecijacija jeizraenija i prvog meseca 2009. godinegde kurs dinara iznosi 94,1012, a od marta do oktobra iste godine imamo i periodstabilizacije, a zatim ponovna depresija
FINANSIJE
33
Grafikon 1. Kretanje kursa dinara prema evru u 2007. godini
Izvor: Narodna banka Srbije, Kretanje deviznih kurseva, Ekonomski odnosi, (datum
pristupa: 10.02.2011), www.nbs.rs/export/internet/latinica/80/ino_ekonoms
ki_odnosi/SBEOI09_kretanje_deviznih_kurseva.xls
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
35/400
cija koja jo uvek traje (trenutni kurs dinara iznosi oko 103,4 din za jedan evro).Prema podacima Narodne banke Srbije
na dan 26.2.201. godine zvanini srednjikurs dinara iznosi 103.2237.
Na grafikonu 4. vidimo da je dinaru 2010. godini deprecirao sa 98,4620dinara (koliko je iznosio u januaru
2010. godine) na 107,4207 dinara (koliko je iznosio u oktobru 2010. godi
FINANSIJE
34
Izvor: Narodna banka Srbije, Kretanje deviznih kurseva, Ekonomski odnosi,
(datum pristupa: 10.02.2011. g.), www.nbs.rs/export/internet/latinica/80/ino_ekonoms
ki_odnosi/SBEOI09_kretanje_deviznih_kurseva.xls
Izvor: Narodna banka Srbije, Kretanje deviznih kurseva, Ekonomski odnosi,(datum pristupa: 10.02.2011),
www.nbs.rs/export/internet/latinica/80/ino_ekonomski_odnosi/SBEOI09_kretanje_devizn
ih_kurseva.xls
Grafikon 3. Kretanje kursa dinara prema evru u 2009. godini
Grafikon 2. Kretanje kursa dinara prema evru u 2008. godini
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
36/400
ne) za jedan evro iako je Narodna banka Srbije u prvih deset meseci prodalaneto 2,26 milijardi evra na meuban
karskom deviznom tritu9
.10
Na tabeli 2. vidimo da je dinar u 2011.godini deprecirao sa 104,6051 dinara(koliko je iznosio u januaru 2011. godine) na 104,6409 dinara (koliko je iznosiou decembru 2011. godine) za jedan evro.
Na slabljenje kursa dinara premaevru uticalo je vie razloga, a to su:
FINANSIJE
35
Izvor: Izvor: Narodna banka Srbije, Kretanje deviznih kurseva, Ekonomski odnosi, (datum
pristupa: 10.02.2011),
www.nbs.rs/export/internet/latinica/80/ino_ekonomski_odnosi/SBEOI09_kretanje_deviz
nih_kurseva.xls
Tabela 2. Kretanje kursa dinaraprema evru u 2010. godini
Izvor: Narodna banka Srbije, Kretanje deviznih
kurseva, 29.02.2012.
9
Narodna banka Srbije, Odluka o uslovima inainu rada deviznog trita, Slubeni glasnik
RS, br. 34/2009, 20/2010, 36/2010 i 40/2010,
str. 2. (Meubankarsko devizno trite jeste
deo deviznog trita, na kome se obavljaju po
slovi kupovine i prodaje deviza i efektivnog
stranog novca izmeu Narodne banke Srbije i
banaka, odnosno izmeu banaka.).10 Vladimir Petkovi, Tekua ekonomska kreta
nja u Srbiji, Srpski ekonomski forum, decem
bar 2010, str. 17
Grafikon 4. Kretanje kursa dinara prema evru u 2010. godini
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
37/400
1. Pre nego to je dinar poeo da slabi u septembru 2008. godine postojao jenesklad izmeu kretanja inflacije i kursadinara koji nije proizilazio iz jake privrede. Kriza je ubrzala depresijaciju dinara,ali bi se ona svakako morala dogoditi.
2. Ve nizak priliv direktnih stranihinvesticija izazvan krizom dodatno sesmanjio zbog nestabilnosti kursa dinara. Drave s nestabilnim kursem nisunaroito privlane investitorima, jer jedepresijacija domae valute u stanju da
im anulira sav profit.3. Smanjenje ponude koje je izazva
no manjim prilivom direktnih stranihinvesticija, usporavanjem privatizacije,povlaenjem depozita iz banaka i po
veanje tranje izazvano povlaenjemstranih portfolio investitora i masovnimpretvaranjem dinara u evre izazvanimstrahom graana od gubljenja vrednostidinara uticali su na deprecijaciju dinara.
4. Narodna banka Srbije je intervenisala prodajom svojih deviznih rezervi, ali kada imamo deficit tekuih transakcija platnog bilansa, ove intervenci
je mogu samo da uspore deprecijaciju,ne i da je zaustave.
Na grafikonu 5 vidimo kretanje kursa
dinara prema evru od 2007. godine dodanas. Godine 2007. kurs dinara je relativno bio stabilan, prvog i poslednjeg meseca u godini iznosio 79,0000, a u tokugodine kretao se u rasponu od 77,2400
FINANSIJE
36
Izvor: Narodna banka Srbije, Kretanje deviznih kurseva, Ekonomski odnosi, (datum pristupa:
10.02.2011), www.nbs.rs/export/internet/latinica/80/ino_ekonomski_odnosi/SBE
OI09_kretanje_deviznih_kurseva.xls
Grafikon 5. Kurs dinara od 2007. do danas
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
38/400
(koliko je iznosio u oktobru 2007) do84,7540 (koliko je iznosio u novembru2007). 2008. godine situacija je netodrugaija i deprecijacija je bila izraenijai u toku godine imamo razliit kurs dinara u rasponu od 76,4442 (koliko je iznosio u avgustu 2008) pa do 89,1953 (koliko je iznosio u novembru 2008). Godinudana kasnije 2009. depresijacija je izraenija i u januaru kurs dinara iznosi94,1012, a od marta do oktobra iste godine imamo i period stabilizacije, a zatim
ponovna deprecijacija 95,8888 u decembru mesecu. Godine 2010. dinar je takoe deprecirao sa 98,4620 dinara (koliko je iznosio u januaru 2010. godine) na107,4207 dinara (koliko je iznosio u ok
tobaru 2010. godine). Po poslednjim podacima kurs dinanra iznosi 104,6409 udecembru mesecu 2011. godine.
Snana deprecijacija dinara u 2010.godini, pre svega je posledica prelivanjakrize koja je zahvatila Grku, a kasnije sereflektovala na Srbiju ali i niskog nivoapriliva SDI (strane direktne investicije) ineto razduivanja banaka prema inostranstvu. Ukupna meugodinja inflaci
ja u avgustu 2010. godine iznosi 9,6%,dok je na kraju godine ona iznosila 10,3 i
ve je izala iz planiranih okvira 6,0 2(planirana inflacija za decembar 2010.godine prema podacima Narodne bankeSrbije) to se negatino odraava na kredibilitet Narodne banke Srbije.
FINANSIJE
37
Izvor: The European Central Bank, Euro foreign exchange reference rates,
(datum pristupa: 10.12.2011. g.), [www.ecb.euro
pa.eu/stats/exchange/eurofxref/html/index.en.html]
Grafikon 6. Deprecijacija kursa izabranih zemalju u tranziciji, izraenau procentima
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
39/400
U uslovima fleksibilnog deviznogkursa koji se formira na osnovu ponudei tranje, deprecijacija kursa dinara jeneminovna.11 Moemo samo zakljuitida je svetska ekonomska kriza samoubrzala slabljenje vrednosti nacionalnevalute, a uzroci poveanja nacionalnevalute nalaze se u osnovi same privrede.
3.2. Poreenje Srbije sa ostalimzemljama u tranziciji
Kako je Srbija, tako su i ostale zemlje
u tranziciji imale depresijaciju deviznihkurseva. Ako posmatramo njihovo kretanje kurseva vidimo da su gotovo svezemlje imale deprecijaciju deviznih kurseva. Dinar je od poetka svetske ekonomske krize, od septembra 2008. dokraja 2011. godine deprecirao za oko 28posto. U slinoj su situaciji i valute ostalih zemalja u tranziciji. Nakon viego
dinjie postepene aprecijacije, s poetkom svetske ekonomske krize, usled povlaenja stranog kapitala, valute poinjunaglo da depreciraju. Na grafikonu 6predstavljena je deprecijacija kursa izabranih zemalja u tranziciji i Srbije.Moemo videti da je najvie je deprecirala ukrajinska hrivnja (37), zatim srpskidinar (28), a zatim ih slede valute Rusi
je (14), Poljske (13), Rumunije (13),Maarske (12) i Turske (8).Do krize kurseva dolo je zbog
oteanog pristupa stranim finansijama
(nedostatak kredita) i zbog oteanog izvoza.12 Razloge treba traiti i u stanjuekonomije, izvoznom deficitu, nezaposlenosti, kao i manjku stranih investicija.
4. PROGNOZE KRETANJAKURSA I PROJEKCIJE
INFLACIJE
U mnogim zemljama u tranziciji patako i u Srbiji stvorena je jaka vezaizmeu deviznog kursa i inflacije. Prog
nozirano kretanje kursa Narodne bankeSrbije za 2012. godinu je izmeu 115 i120 dinara za evro. Analitiari ob
janjavaju da je tranja za evrima velika, a da dinar ne spasava ni velika zainteresovanost investitora za dravnimhartijama. Iako je NBS poetkom 2012.godine prodala skoro celu emisiju godinjih zapisa, vrednih oko 9,77 milijar
di dinara, evro je nastavio da raste13
.14
U nastupajuem periodu mogue jedalje podizanje referentne kamatne stope koja bi potencijalno jaala dinar. Narodna banka Srbije nastavie i sa odbranom domae valute na deviznomtritu, izmeu ostalog i kako bi zadrala stopu rasta inflacije na prognoziranih 4% u 2012. godini, sa dozvolje
nim odstupanjem 1,5%. Deviznih rezervi ima manje, ali ukoliko doe dopredviene prodaje Telekoma i samimtim priliva deviznih sredstava postoji
FINANSIJE
38
11 Sanja Filipovi, Efekti globalne finansijske krize na finansijski sektor Srbije, Industrija, 3 / 2 0
1 0 ., 2010, str. 92.12 Goran Nikoli, Uticaj deprecijacije deviznog kursa i berzanskih tendencija na konkurentnost,
kola biznisa, br. 1/2010, 2010, str. 102109.13 Kurs dinara na dan 06.03.2012. iznosi 110,4971.14 Loe prognoze za kurs dinara http://www.novimagazin.rs/ekonomija/lose prognoze za kurs dinara
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
40/400
mogunost iskoriavanja njihovog dela od strane Narodne banke Srbije u cilju odbrane kursa.
Prelazak s ciljanja bazne inflacijeindeksa cena na malo na ciljanjeukupnog indeksa potroakih cena nametnuo je potrebu za izradom novog modela za srednjoronu projekci
ju, koja se koristiti od januarske projekcije (2010). Osnovna promena je utome to se pravilo monetarne politikeu novom modelu zasniva na odstupa
nju od cilja projektovanog (ukupnog)indeksa potroakih cena, ali i na proizvodnom jazu (za razliku od prethodnog modela).15
Indeks potroakih cena projektujese tako to se odvojeno projektuju tripodgrupe ovog indeksa:
1) bazna inflacija,2) nebazna inflacija bez derivata
nafte,3) derivati nafte.Novi model sadri etiri osnovne
jednaine, i to za inflaciju, za deviznikurs, za referentnu kamatnu stopu i zaproizvodni jaz, kao i vei broj pomonih jednaina i identiteta.
Osnovne jednaine su sledee:1) bazna inflacija:
bazna = a11bazna(1) + a12infl. oek.+ (1a11a12)(uvozna infl. trend realnog kursa) + a13jaz realnog kursa(1)+ a14proizvodni jaz(1);
2) devizni kurs nepokriveni kamatni paritet:
kurs = oek. kurs (+1) + (kam. + evrokam. + prem.);
3) referentna kamatna stopa:kam. = a31kam.(1) + (1a31)[neutr.kam. + a32(a33oekivano odstupanjeinfl. od cilja + (1a33)proizvodni jaz];
4) proizvodni jaz mera tranje:proizvodni jaz = a41proizvodni jaz(1)+ a42[a43jaz realnog kursa + (1a43)jaz realne kamate] + a44sv.tranja(1).
Ukupna inflacija rauna se kao pon
derisani prosek bazne inflacije, nebazneinflacije bez derivata i rasta cena derivata nafte:inflacija = a51bazna + a52nebazna bezder. + (1a51a52)nafti derivati,
pri emu je nebazna inflacija bez derivata, kao to smo rekli, odreena odlukama drave, a cene naftnih derivata kretanjem deviznog kursa i svetskih
cena nafte.16
Za potrebe ovog rada pojasniemodevizni kurs kao nepokriveni kamatniparitet.
Jednaina nepokrivenog kamatnogpariteta (NKP) ukazuje na to da prinosi na dve valute, korigovani za premi
ju rizika, tee da se izjednae. Podpretpostavkom da je (u sluaju dinara
i evra) premija rizika nula, oekivanadeprecijacija dinara u odnosu na evrobi narednih godinu dana iznosila14,5%, zato to bi upravo tolika deprecijacija bila neophodna da se izjednae prinosi na ove dve valute ima
FINANSIJE
39
15 Narodna banka Srbije, Dodatak 4.Novi model za srednjoronu projekciju: Devizni kurs nepokri
veni kamatni paritet, Izvetaj o inflaciji februar 2009. str. 67.16 Narodna banka Srbije, Dodatak 4.Novi model za srednjoronu projekciju: Devizni kurs nepokri
veni kamatni paritet, Izvetaj o inflaciji februar 2009. str. 6769
7/13/2019 Casopis Finansije 2012_godina
41/400
jui u vidu da je razlika izmeu dve referentne kamatne stope trenutno 3,5 p.p.(12,00% na dinare i 9,50% na evre).17
Ovaj proraun, meutim, zanemarujepodatak da se na deviznim tritima na rizinije valute trai dodatni prinos, tj. premija rizika, koja izjednaava preferencijeinvestiranja u dinar i evro. Da bismo utom sluaju dobili oekivanu deprecijaci
ju, razliku izmeu dve kamatne stope trebalo bi k