Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Pravni Fakultet
Katedra upravnih znanosti
Daniel Majer
ISTRAŽIVANJE GRADA POŽEGE
(jedinice lokalne samouprave)
seminarski rad iz predmeta Upravno pravo
Osijek, svibanj 2012.
ii
SADRŽAJ
UVOD ………………………………………………………………………….….. iii
1. OPĆENITO O LOKALNOJ SAMOUPRAVI ……………………….….…….. 01
1.1. Definiranje lokalne samouprave………………………………………….... 01
1.2. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave……………………….. 03
2. LOKALNA SAMOUPRAVA NA PRIMJERU GRADA POŽEGE ……………. 06
2.1. Povijesni razvoj grada Požege …………………………………….………… 06
2.2. O gradu Požegi ………………………………………………………………. 09
2.3. Neposredno odlučivanje grañana ……………………………………………. 10
2.4. Tijela Grada Požege: Gradsko vijeće i gradonačelnik …..………………….. 12
2.5. Upravni odjeli i službe Grada Požege ………………………………………. 25
3. FINANCIRANJE LOKALNE SAMOUPRAVE .………………………………. 32
3.1. Općenito o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave …………. 32
3.2. Analiza proračuna grada Požege ……..……………………………………. 35
4. JAVNO PODUZEĆE U VLASNIŠTVU GRADA ……..……………………… 39
ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………. 43
LITERATURA ……………………………………………………………………… 46
iii
UVOD
Ovaj seminarski rad, odnosno istraživanje funkcioniranja lokalne samouprave na primjeru
Grada Požege, nastao je kao rezultat želje da se kolegama studentima s kolegija seminara iz
Upravnog prava prezentira prije svega grad Požega, ali i približi im se lokalna samouprava.
Na samom početku ukratko ću objasniti što je to lokalna samouprava, pokušat ću dati neke
definicije te objasniti koje sve oblici postoje i koji su poslovi lokalne samouprave.
Nakon toga ću preći na sam Grad Požegu.
U seminarskom radu ukratko ću prezentirati dugu i bogatu povijest grad Požege koji je danas
sjedište Požeško-slavonske županije, najnerazvijenije u RH po većini pokazatelja. Požega s
prigradskim naseljima ima 26.403, a sama Požega 19.565 stanovnika (popis 2011. god.)
Objasniti ću neke temeljne statutarne odrednice o gradu, a nakon toga ću preći na
objašnjavanje tijela lokalne samouprave – gradsko vijeće i gradonačelnika, te koja su to
upravna tijela u Gradu i o koji je djelokrug njezina rada .
Reći ću nešto i o neposrednom odlučivanju grañana, jer to je zapravo bit postojanja lokalne
samouprave. To je prvi kontakt izmeñu grañana i države. Nažalost, mnogi „lokalni šerifi“
(koje se s pravom tako naziva) nisu shvatili bit postojanja lokalne samouprave, već su svoje
političke funkcije na lokalnoj razini shvatili kao „odskočne daske“ za „višu“ politiku (ulazak
u Sabor ili čak i Vladu). U svakoj upravnoj organizaciji mora postojati i političkog nadzora,
jer bez toga uprava bi postala birokratska, što, takoñer, nije dobro, no lokalna samouprava je
postala samo politička uprava, ali ponavljam, ne u domeni da grañani donose političke
odluke, nego to radi najčešće samo jedna osoba, koja onda od grañana podršku traži svake
četiri godine na lokalnim izborima.
Politika se najbolje odražava kroz proračun, tako da ću u posebno govoriti o financiranju
lokalne samouprave i na primjeru Grada Požege pokazati koji su to osnovni prihodi i rashodi.
Ovim političkog djelovanja i nekih upravnih poslova, bit postojanja lokalne samouprave je
zapravo rješavanje nekih osnovnih komunalnih problema. Grad Požega pitanje vodoopskrbe,
odvoza smeća, službe naplate parkiranja, riješio je tako da ima vlastito poduzeće pa ću
ukratko samo reći i o javnom poduzeću Tekija.
1
1. OPĆENITO O LOKALNOJ SAMOUPRAVI
1.1. Definiranje lokalne samouprave
Svjedoci smo i sudionici promišljanja i ozbiljenja u Europi, pa i u cijelom svijetu, a osobito u
zemljama u tranziciji, dakle i u RH, kvalitetnijeg pristupa ukupnom društvenom razvoju
(osobnom, organizacijskom gospodarskom i kulturalnom).
Cilj je koncipiranje i ozbiljenje grañanskog (civilnog) društva, koje podrazumijeva u
okruženju države („odozgo“) slobodu samoorganiziranja („odozdo“) od doma do domovine.
Takvo civilno društvo oblik je demokracije u kojoj individue (grañani) aktivno sudjeluju u
javnom životu. 1
Svrha je promišljati i ozbiljiti lokalnu samoupravu, gdje grañani ostvaruj svoje potrebe i
interese, odnosno ljudska prava i temeljne slobode, na taj način da se sami osposobljavaju radi
značajnijeg izravnog sudjelovanja u bitnim javnim poslovima i radi povećanja svoga utjecaja,
utjecaja javnosti na programe društvenog razvoja i njihove implementacije na razini jedinica
lokalne samouprave. Na taj se način na lokalnoj razini osigurava učinkovito i demokratsko
predstavljanje i zastupanje interesa grañana, kao partnera lokalnim vlastima, gdje se otvara
proces „umreživanja“ grañana, obitelji i institucija: gospodarskih, društvenih i političkih.
Istovremeno se tim pristupom utječe se i na ustroj društva na razini države. 2
Ovo do sada rečeno, ističem posebno stoga, odmah na početku, što u RH lokalna samouprava
nije shvaćena od strane „lokalnih šerifa“ kao prvi stupanj susreta grañana u političkom
odlučivanju, nego lokalnu upravu svojataju kao svoju političku odskočnu dasku da neke više
pozicije, ali i za provoñenje politike svojih stranaka, u kojim dominiraju osobni interesi. Kao
što je u uvodu već rečeno, lokalna samouprava ima više naglasak na političkom aspektu, nego
upravnom. To nije nužno loše, štoviše, ako bi u toj politici aktivno sudjelovali sami grañani,
onda je ostvaren ustavni bit postojanja lokalne samouprave i ostvarena je potpuna
demokracija. No, ako grañani su tu samo da svake četiri godine daju povjerenje na izborima
odreñenoj politici, najčešće jednog čovjeka (načelnika, gradonačelnika ili župana) onda smo
se udaljili od biti postojanja lokalne samouprave. A što je to zapravo lokalna samouprava?
1 Zvonimir Lauc, Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj, Zbornik PFZ, 50 (2000), 1/2; str. 65. 2 Ibid, str. 66.
2
Gledano iz aspekta upravnog prava to bi bilo jedno od stranaka u upravnom postupku koju
odreñuje Zakon o općem upravnom postupku (NN 147/09).
Nešto širu i društveniju, rekao bih filozofski razrañeniju, definiciju dao je profesor Lauc:
Lokalna samouprava je civilizacijska tekovina te je teorijski i praktično sastavnica
suvremenih demokratskih političkih sustava u svijetu. Najjednostavnija je definicija lokalne
samouprave da je to razina vladavine najbliskija grañaninu, na kojoj se razini
predstavlja važnost i gledišta lokalnog. Na toj razini poželjno je i moguće redefinirati
stajališta, društvene vrijednosti i aspiracije, osobito o novom modeliranju društvenih
institucija i uopće sustava odlučivanja u ambijentu tzv. ekološkog deficita, odnosno o
unapreñivanju lokalne participacije do prava na „zeleni veto“. Upravo na toj razini dolazi do
izražaja „samo“: samoodgoj, samoobrazovanje, samoorganizacija, samoreferentnost. U
samoorganiziranom sustavu participant je takoñer i manager tog sustava. Stoga lokalnu
samoupravu promišljamo sukladno teoriji sustava, gdje je dio istovremeno i cjelina koja ima
svoje dijelove. Nadalje, naglasak je na teoriji samoorganizacije, gdje je svatko prvenstveno
pozvan i prozvan da učini sve što umije, a tek se onda može pojavljivati pred drugima sa
zahtjevima. Konačno, to se odnosi na teoriju autopoiesis, koja poručuje daje sustav
autonoman, ako je autonomija središnja karakteristika živog sustava.3
Osnivanje jedinica lokalne samouprave zajamčeno je Ustavom RH, pa u tom smislu treba
posebno naglasiti ustavna gledišta na lokalnu samoupravu i definirati je s toga gledišta.
Lokalna samouprava predstavlja ustavom zajamčeno pravo stanovnika neke pojedine lokalne
zajednice da se, sukladno načelu supsidijarnosti, sami organiziraju i odlučuju o svim onim
poslovnima za koje nije nužno prenijeti ih na više razine političkog odlučivanja. 4
Europska povelja o lokalnoj samoupravi iz 1985. godine odredila je koncepciju lokalne
samouprave:
1. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u
okvirima odreñenim zakonom, ureñuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu
lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.
3 Ibid. str, 70. 4 Smerdel Barnko i Sokol Smiljko: USTAVNO PRAVO, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2006. g., str. 400.
3
2. Ovo će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na
slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog
prava. Ova tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna. Ova odredba se ne može ni
na koji način smatrati ograničavajućom u odnosu na primjenu zborova grañana, referenduma
ili drugog oblika neposrednog sudjelovanja grañana tamo gdje je to dopušteno zakonom. 5
1.2. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ustavom Republike Hrvatske propisano je da je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena
na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom
zajamčenim pravom grañanima na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Uspostava sadašnjeg sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj započela je 1992.
godine postavljanjem temeljnog zakonodavnog okvira te je sustav uspostavljen 1993. godine,
stupanjem na snagu zakona kojima se ureñuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug,
izborni sustav, način financiranja lokalne samouprave, a oživotvoren provedbom prvih
lokalnih izbora.
U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 429 općina i
126 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija.
Grad Zagreb, kao glavni grad RH, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici
Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 6
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice lokalne samouprave obavljaju
poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe grañana, a osobito
poslove koji se odnose na ureñenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje,
komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i
osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapreñenje
prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. 7
5 Ibid. 6 http://www.uprava.hr/default.aspx?id=12 7 Smerdel, op. cit. br. 1., str. 403.
4
Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Jedinice područne (regionalne)
samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se
odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet
i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova. 8
OPĆINE I GRADOVI ŽUPANIJE
• Ureñenje naselja i stanovanja • Prostorno i urbanističko planiranje • Komunalno gospodarstvo • Briga o djeci • Socijalna skrb • Primarna zdravstvena zaštita • Odgoj i osnovno obrazovanje • Kultura, tjelesna kultura i sport • Zaštita potrošača • Zaštita i unapreñenje prirodnog okoliša • Protupožarna i civilna zaštita • Promet na svome području • Ostali poslovi sukladno posebnim
zakonima
• Obrazovanje • Zdravstvo • Prostorno i urbanističko planiranje • Gospodarski razvoj • Promet i prometna infrastruktura • Održavanje javnih cesta • Planiranje i razvoj mreže obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
• Izdavanje grañevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedba dokumenata prostornog ureñenja
• Ostali poslovi sukladno posebnim zakonima
+ VELIKI GRADOVI 9
• Održavanje javnih cesta • Izdavanje grañevinskih i lokacijskih
dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedba dokumenata prostornog ureñenja
Tablica preuzeta sa: http://www.uprava.hr/default.aspx?id=475
Iz gore navedenog zaključujem da lokalna samouprava obavlja dio javnih poslova. 10
8 Ibid. 9 Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. – članka 19.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11) 10 Javni poslovi su poslovi koji se obavljaju u javnom interesu koji utvrñuju legitimna politička tijela neke zemlje. Javni poslovi mogu predstavljati odgovornost isključivo središnje države, ako je riječ o centraliziranim zemljama. U decentraliziranim zemljama dio javnih poslova u odgovornosti je samoupravnih jedinica na nižim razinama teritorijalnog sustava. - Koprić, Ivan: Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatska javna uprava, vol. 5, br. 1, str. 35.
5
Javni poslovi koje obavljaju lokalne samoupravne jedinice u zemljama u kojima se lokalna
samouprava razvijala pretežno pod utjecajem germanske tradicije pa i u Hrvatskoj mogu se
klasificirati na poslove iz vlastitog, samoupravnog, izvornog djelokruga te na poslove državne
uprave koji su im prenijeti, odnosno povjereni na obavljanje. 11
S obzirom da je predmet izučavanja ovog seminarskog rada konkretan grad, konkretne ovlasti
i obveze koje se crpe iz zakonske normative, posebno u svezi financiranja lokalne
samouprave, biti će prikazane tijekom analiziranja funkcioniranja grada Požege.
Valja još samo konkretizirati što kaže Zakon o jedinicama lokalne i područne samouprave kad
je u pitanju djelokrug velikih gradova, jer Požega kao sjedište županije ima upravo taj status.
To je rečeno u čl. 19.a, zakona. Gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu
obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe grañana i to
osobito poslove koji se odnose na:
• ureñenje naselja i stanovanje, • prostorno i urbanističko planiranje, • komunalno gospodarstvo, • brigu o djeci, • socijalnu skrb, • primarnu zdravstvenu zaštitu, • odgoj i obrazovanje, • kulturu, tjelesnu kulturu i šport, • zaštitu potrošača, • zaštitu i unapreñenje prirodnog okoliša, • protupožarnu i civilnu zaštitu, • promet na svom području • održavanje javnih cesta, • izdavanje grañevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te
provedbu dokumenata prostornog ureñenja, • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
11 Koprić, Ivan: Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrv. javna uprava, vol. 5, br. 1, (skraćena i prilagoñena verzija) str. 42.
6
2. LOKALNA SAMOUPRAVA NA PRIMJERU GRADA POŽEGE
2.1. Povijesni razvoj grada Požege 12
Grad Požega nalazi se (45.34° N i 17.68° E) na 152 m nadmorske visine u plodnoj dolini,
koja je uokvirena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja i Požeške gore.
Iako jugoistočno položena u toj Zlatnoj
dolini, koju su još Rimljani nazvali
Vallis aureae, ona je kroz stoljeća
najvažnije životno središte stanovništva
središnje Slavonije. Njezin topografski
položaj podno Staroga grada i okolnih
vinorodnih brežuljaka, omogućio je
Požegi stvaranje srednjovjekovne
obrambene tvrñave (koja se spominje u
dokumentima već od 1227. g.), a kasnije i izgradnju gradskog podgraña ili suburbiuma, kao
vrlo važnog trgovačkog i obrtničkog središta.
Anonimni je notar Belle III: (1172.-1196. g.) u svojim Gestae Hungarorum, opisu najranije
povijesti Mañara, izvijestio o osvajanju tri kastra po prelasku Drave. U Slavoniji (prostor od
Sutle do Dunava) osvojene su gradine, središta urbanizacije, Zagrab, Vlco i Posega. Dakle,
Požega vrlo rano postaje sjedište velikog vlastelinstva, a srednjovjekovni grad postaje
središtem trgovačkih, obrtničkih, upravnih, vojnih i crkvenih funkcija za širu okolicu.
Istraživanja su crkvice Sv. Lovre potvrdila da su, uz pretpovijesne, i rimski nalazi prethodili
srednjovjekovnoj Požegi. Požeški burg, izdužena šesterokutna utvrda koja se nalazila na
brijegu usred grada, izgrañen je vjerojatno u 11. stoljeću. Za sada, sve dok možebitni novi
izvori ne potvrde drugačije, prave početke naselja treba tražiti u prvom spomenu Požeške
županije iz 1210. godine i samog Castrum de Posege iz 1227. godine.
Požega je bila rezidencijalni posjed hrvatsko-ugarskih kraljica i izuzeta od banske i
županijske vlasti. Povelja o pravima slobodnog kraljevskog grada nije sačuvana. Meñutim,
povlastice koje su grañani civitasa, grada u podnožju tvrñave uživali, njima posve odgovaraju. 12 http://www.pozega.hr/O-gradu/Povijest-grada.html
7
Castrum De Posega oko 1221. g.
Nestala utvrda s visokom branič kulom, baš kao i središnji Trg Svetog Trojstva nepravilnog
trokutastog oblika, po svojim su osobinama romanički. Od srednjovjekovnih spomenika, osim
dominikanske crkvice Sv. Marije (danas Sv. Lovre, prvi puta spomenute 1303. g.) s gotičkim
freskama, ništa nije sačuvano. Nesigurnost zbog udara osmanskih akindžija od kraja 14. st.
izaziva gospodarsko propadanje i iseljavanje starosjedilaca. Dotadašnje opkope oko Požege
zamjenjuju u 15. st. izgrañeni bedemi, koji ipak nisu obranili naselje. Grad je funkcionirao sve
do tridesetih godina 16. stoljeća, kada je u njemu 110 kuća i 15 dućana. Godine 1537. Požegu
su osvojili odredi smederevskog Mehmed paše Jahjapašića.
Požega je tijekom stotinu i pedeset godina duge osmanlijske vladavine bila sjedište sandžaka,
najvažnije upravno i vojno središte Slavonije. Velik broj grañana su obrtnici, a 1579. g. u
gradu postoji 160 dućana. Mnogi od njih smješteni su na središnjem trgu, kojeg turski izvori
zbog neobična izgleda opisuju kao „jajoliku zemlju“. Iako su osmanske kuće uglavnom
drvene, pokrivene šindrom, kroz požešku je kasabu prolazio vodovod. Najnovija istraživanja
turskih izvora potvrñuju zapis Pavla Rovinjanina iz 1640. g. koji izvješćuje da je u gradu
zamijetio 14 džamija i mesdžida, manjih bogomolja.
Pogibija požeškog sandžakbega pod Siskom 1593. g. najavila je početak kraja osmanlijske
vlasti. Muslimanska elita više se ne upušta u pljačkaške pohode preko granice, a kršćansko
stanovništvo uživa velike povlastice.
8
Iznenadni noćni udar odreda fra Luke Ibrišimovića Sokola 1688. g. na tri tisuće Osmanlija
koji su se pokušali vratiti u Požegu, koju su napustili nekoliko mjeseci ranije, i danas se slavi
kao dan osloboñenja grada. I u osloboñenju od turske vlasti Požeština je, u koju se Osmanlije
još jednom vraćaju, odigrala stožernu ulogu u Slavoniji.
Dolazak pod Habsburgovce značio je ponovni povratak u istočno-srednjoeuropske razvojne
tijekove. Nakon prestanka provizorija 1745.g. i uspostave Požeške županije, grad se ponovo
vraća pod hrvatsku, bansku, vlast. Iako su u svim onovremenim izvješćima naglašene gradske
osobine Požege, oporavak je bio polagan. Ionako je malobrojno stanovništvo 1739. g.
pokosila epidemija kuge. Deset godina potom, u spomen na 798 umrlih Požežana podignut je
barokni kužni pil.
Carica Marija Terezija Požegi 1765. g. izdaje povelju
slobodnog kraljevskog grada, a gradi se i crkva (danas
katedrala) Sv. Terezije Avilske. Srednjovjekovnoj se
gradskoj osnovi, po prvi puta planskim djelovanjem,
daje današnji barokni izgled.
Povelja kraljice Terezije 25.10.1766
Devetnaesto je stoljeće, doba kada Požega zaslužuje epitet slavonske Atene. Požežani prvi u
Hrvatskoj 1847. g. u javni život uvode hrvatski jezik, a djelovanje niza uglednika iz kulturnog
i političkog života logični su nastavak dugotrajnog i temeljitog djelovanja gimnazije.
Ukidanje županije 1923. g. kao i promjena imena 1929. g. u Slavonska Požega uokvirilo je
više desetljeća dugo razdoblje stagnacije. Tek od Domovinskog rata, slavne 123. brigade koja
je zapadne dijelove Požeške kotline oslobodila u zimu 1991/92. Požegi se vraća i njeno
povijesno ime. Požega opet postaje županijsko središte početkom 1993. godine. Uspostavom
biskupije 1997. godine primjetan je novi, nagli, uzlazni ciklus u razvoju grada. Potvrñuje to i
povratak visokoškolskih ustanova (1998. godine osnovano Veleučilište u Požegi), pojačana
gradnja i svekolika obnova.
9
2.2. O gradu Požegi
Grad Požega je jedinica lokalne samouprave. Naziv grada je Grad Požega. Grad Požega je
pravna osoba. Sjedište Grada Požege je u Požegi, Trg. Sv. Trojstva kbr. 1. 13
Grad Požega obuhvaća područja sljedećih naselja:
Požega, Alaginci, Bankovci, Crkveni Vrhovci, Ćosine Laze, Dervišaga, Donji Emovci,
Drškovci, Emovački Lug, Golobrdci, Gornji Emovci, Gradski Vrhovci, Komušina, Krivaj,
Kunovci, Laze Prnjavor, Marindvor, Mihaljevci, Novi Bankovci, Nova Lipa, Novi
Mihaljevci, Novi Štitnjak, Novo Selo, Seoci, Stara Lipa, Šeovci, Škrabutnik, Štitnjak, Turnić,
Ugarci, Vasine Laze, Vidovci. 14
Područje Grada Požege utvrñeno je zakonom, a granice područja idu granicama katastarskih
općina rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. 15
Grad Požega ima grb, zastavu i svečanu pjesmu.
Grb grada Požege koristio se od početka 18. stoljeća, a
službeno je dodijeljen poveljom carice Marija Terezije
1.9.1765. god kada je Požega dobila status slobodnog
kraljevskog grada. Grb se sastoji od plavog štita
obrubljenog barokno ukrašenim okvirom, s gradskim
zidinama s tri kule iznad koji je zlatni orao raširenih krila
izmeñu srebrnih polumjeseca i zvijezde i na vrhu sa zlatnim
suncem sa zrakama. Isti grb ponovo je usvojen 9.9.1993.
kada je usvojena i zastava, plava s grbom u sredini.
Svečana zastava na naličju u tri bogato ukrašena medaljona prikazuje likove fra Luke
Ibrišimovića, voñe ustanka protiv Turaka i osloboditelja grada 1688. g, svete Terezije
Avilske, zaštitnice grada i kipa Presvetog Trojstva, podignutog u središtu grada 1749. g. u
spomen na 798 grañana koji su umrli od kuge 1739. (grad imao samo dvije tisuće stanovnika).
Izgleda da je svečana zastava napravljena u nekoliko primjeraka, od kojih se barem jedna
ističe ispred najvažnijih zgrada u gradu. 16
13 Statut Grada Požege Objavljen u Službenim novinama br. 15. od 19. lipnja 2009. god. 14 Za ova mjesta, kao i za samu Požegu u kojoj ima 14 mjesnih odbora, svake 4 godine provode se izbori za MO, ali s obzirom da su ti izbori samo zadovoljavanje zakone forme, o njima se posebno ne govori u ovom radu. 15 Statut, op. cit. 13. 16 http://www.pozega.hr/Opcenito/Grb-i-zastava.html
10
2.3. Neposredno odlučivanje grañana
Kao što je ranije već rečeno, lokalna samouprava najbliža je, ili bi barem trebala biti. Upravo
zato Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a potom i sam Statut Grada
Požege nomotehnički odreñuje pravo grañana na neposredno sudjelovanje odmah pri samom
početku Zakona, odnosno Statuta.
Članak 19. Statuta Grada Požege tako kaže da grañani mogu neposredno sudjelovati u
odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora grañana, u skladu sa
zakonom i ovim Statutom.
Dalje se propise:
Članak 20.
Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada Požege,
o prijedlogu općeg akta, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni
područja Grada Požege kao i o drugim pitanjima odreñenim zakonom.
Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka, može
temeljem odredbi zakona i ovog Statuta, dati 1/3 članova Gradskog vijeća, gradonačelnik,
polovina mjesnih odbora na području Grada i 20% birača upisanih u popis birača.
Članak 21.
Referendum se može raspisati radi razrješenja Gradonačelnika i njegovih zamjenika u
slučajevima i na način propisan zakonom. 17
Članak 22.
Gradsko vijeće je dužno razmotriti podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma,
najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Ako Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog za raspisivanje referenduma, a prijedlog su dali
birači sukladno članku 20. stavku 2. Statuta, Gradsko vijeće je dužno dati odgovor
podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.
17 Predstavničko tijelo može raspisati referendum o razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika u slučaju: – kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela, – kada svojim radom prouzroče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave znatnu materijalnu štetu. (500.000 kuna) Članak 40.b Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
11
Dalje se propisuje da pravo glasa imaju grañani koji imaju prebivalište na području Grada
Požege, te formalne pretpostavke za odlučivanje na referendumu.
Članak 26.
Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 20. i 21. ovog Statuta obvezatna je za
Gradsko vijeće.
Članak 27.
Postupak provoñenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru
zakonitosti općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu.
Osim referenduma, zakona, a podredno i Statut propisuje, u čl. 28., da Gradsko vijeće može
tražiti mišljenje od zborova grañana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga
Grada Požege kao i o drugim pitanjima odreñenim zakonom. Dalje se propisuju materijalne
pretpostavke za raspisivanjem izjašnjavanja grañana i to da zbor grañana saziva predsjednik
Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća. Za
pravovaljano izjašnjavanje na zboru grañana potrebna je prisutnost najmanje 5 % birača
upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor grañana. Za razliku od
referenduma, izjašnjavanje grañana na zboru grañana je javno, a odluke se donose većinom
glasova prisutnih grañana.
Osim referenduma i zbora grañana, 10% birača ima pravo predlagati Gradskom vijeću
donošenje odreñenog akta ili rješavanja odreñenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća.
Grañani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Požege
kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im
se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih grañanskih dužnosti.
Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada odnosno pročelnik upravnog tijela
dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.
12
2.4. Tijela Grada Požege: Gradsko vijeće i gradonačelnik
2.4.1. Gradsko vijeće
Najvažnije tijelo lokalne samouprave trebalo bi biti Gradsko vijeće, jer ono je „zakonodavno“
tijelo u nekoj općini, gradu ili u županiji. Nažalost, u gradu Požegi nije tako. Gradsko vijeće
sastaje se jednom u tri mjeseca (zakonska obaveza), ali ni to više nije tako (o tome više
tijekom izlaganja), te se samo u sat vremena formalno, BEZ RASPRAVE, izglasaju sve
odluke koje predloži gradonačelnik, uključujući i sam proračun Grada te što je još tragičnije i
rebalans proračuna koji često bude bitno drugačiji o planiranoga, čime se zapravo amenuju
sve ono što radi gradonačelnik, često i u suprotnosti sa zakonskim odredbama, posebno
Zakona o proračunu i Zakona o javnoj nabavi. No, da ne ulazim u sferu politike, analizirati ću
članke Statuta Grada Požege o Gradskome vijeću koje su preslika zakonskih normi, uz pokoju
opasku kako bi barem djelomično pokazao kako ovo tijelo ne funkcionira onako kako je to
zakonodavac imao na umu, ali niti oni koji su kreirali lokalnu samoupravu na teorijskim
osnovama i željom da razviju najbolji oblik demokracije.
Članak 33. Statuta Grada Požege, kaže:
Gradsko vijeće predstavničko je tijelo grañana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi
odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada Požege, te obavlja i druge poslove u skladu sa
Ustavom, zakonom i ovim Statutom. (opa. načelo zakonitosti)
Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno odreñeno nadležno tijelo za obavljanje poslova
iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na ureñivanje odnosa iz
samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u
nadležnosti su Gradonačelnika.
Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo,
poslove i zadaće obavlja Gradsko vijeće.
Članak 34. Gradsko vijeće:
- donosi Statut Grada - Poslovnik o radu Gradskog vijeća - donosi odluke i druge opće akte kojima se ureñuju pitanja iz samoupravnog
djelokruga Grada - donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu
Grada, - donosi proračun, odluku o izvršenju proračuna, te polugodišnji i godišnji izvještaj o
izvršenju proračuna - donosi odluku o privremenom financiranju
13
- nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada Požege - odlučuje o stjecanju i otuñenju pokretnina i nekretnina Grada Požege čija ukupna
vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuñenju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000 kuna), *
- donosi dokumente prostornog ureñenja Grada Požege - donosi odluku o promjeni granice Grada Požege - ureñuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi, - osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za
obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Požegu,
- odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu sa posebnim zakonima - odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica, odnosno udjela Grada
Požege u trgovačkim društvima kojih je Grad Požega osnivač - odreñuje predstavnike Grada Požege u skupštinama trgovačkih društava kojih je Grad
Požega osnivač, kada je tako odreñeno aktom o osnivanju trgovačkih društava - daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o
osnivanju nije drugačije propisano, - donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne
samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom, - raspisuje referendum za područje Grada Požege, - bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća, - bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća, - imenuje i razrješava i druge osobe odreñene zakonom, ovim Statutom i posebnim
odlukama Gradskog vijeća, - raspisuje referendum o razrješenju gradonačelnika i njegovih zamjenika u
slučajevima propisanim zakonom - donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje
javna priznanja, - obavlja i druge poslove koji su mu zakonom, drugim propisom ili ovom Statutom
stavljeni u nadležnost.
* Ovdje upozoravam na nedorečenost zakona. Bivši koalicijski partner gradonačelnika preko
svoje je firme zloupotrebljavao mjenice Grada pri čemu je naplatio 6.5 milijuna kuna. Protiv
njega i financijske direktorice podignuta je optužnica te su nedavno nepravomoćno osuñeni
zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Iako je Državno odvjetništvo teretilo okrivljene da su
Gradu nanijeli 6.5 milijuna kuna štete, gradonačelnik (odgovorna osoba Grada Požege) na
suñenju je izjavio kako u ime Grada ne traži odštetu. Zbog mišljenja da to nije mogao
samostalno odlučiti, zatražio sam i dobio odgovor gospodina Bubala, gradonačelnika Osijeka,
da u smislu zakonski odredbi gradonačelnik ne bi smio samostalno odlučiti kada se radi o
prihodu od preko milijun kuna, ali da to što na sudskoj raspravi nije tražena odšteta, ne znači i
da Grad nema pravo nakon pravomoćnosti u roku od 30 dana pokrenuti parnicu. Meñutim,
kako je na izričito vijećničko pitanje gradonačelnik odgovorio da Grad neće ići niti u parnicu,
jasno je da gradonačelnik iz njemu osobnih motiva, ne želi tražiti taj novac za Grad.
14
Ne postoji dakle, zakonska obaveza da gradonačelnik izvijesti Gradsko vijeće o pravomoćnoj
sudskoj presudi (kada ona doñe), a to znači da ne postoji niti obaveza da Vijeće raspravlja o
tome hoće li ili neće u parnicu. Zakon je tu nedorečen, jer odgovorna osoba za zastupanje je
gradonačelnik, čime njemu daje ovlasti da o tome odluči. Meñutim, zbog odredbe zakona,
koja je preslikana u Statut, o tome da Vijeće odlučuje o stjecanju i otuñenju pokretnina i
nekretnina Grada Požege čija vrijednost prelazi milijun kuna, valjalo bi i na ovu situaciju
analogno primijeniti tu odredbu, jer, nažalost, zakon je nedorečen, a riječ je o milijunima kuna
poreznih obveznika, o kojima sada stvarno može odlučivati samo gradonačelnik (dok je prije
o tome odlučivalo Gradsko poglavarstvo).
No, nastavljam dalje s izlaganjem zakonskih, odnosno statutarnih normi o GV.
Članak 35.
Gradsko vijeće ima predsjednika, te može imati dva potpredsjednika.
(Predsjednik GV u Požegi je gospodin Zvonko Štajduhar, potpredsjednika nema, donedavno
je to bio novoizabrani zamjenik ministra zdravlja, gospodin Marijan Cesarik.)
Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna i za to obnašatelji funkcije ne
primaju plaću. Predsjednik i potpredsjednici imaju pravo na naknadu troškova sukladno
posebnoj odluci Gradskog vijeća.
(U Požegi je ta naknada 0,95 prosječne bruto plaće, što znači da predsjednik GV ima naknadu
veću nego većina sugrañana plaću, a kako je već ranije rečeno za zapravo najviše 2 sata rada u
tri mjeseca)
Članak 36. Predsjednik Gradskog vijeća:
- zastupa Gradsko vijeće - saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijeća, * - predlaže dnevni red Gradskog vijeća, - upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, - brine o postupku donošenja odluka i općih akata, - održava red na sjednici Gradskog vijeća, - usklañuje rad radnih tijela, - potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće, - brine o suradnji Gradskog vijeća i Gradonačelnika, - brine se o zaštiti prava vijećnika, * - obavlja i druge poslove odreñene zakonom i Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.
* Iako većina odredbi zakona je samo „copy/past“ iz zakona u Statut Članak 34. Zakona o
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nije kopiran, vrlo je važna pa ga
ovdje posebno ističem:
15
Čl. 34.
Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom
glasova svih članova predstavničkog tijela.
Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama
i predstavlja ovo tijelo.
Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje
jednom u tri mjeseca.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje
jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.
Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 4. ovoga
članka, sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 5. ovoga članka sjednicu može sazvati, na zahtjev jedne
trećine članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za
poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ostala prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika predstavničkog tijela utvrñuju se
poslovnikom predstavničkog tijela.
10. veljače 2012. godine održana je posljednja redovna sjednica Gradskog vijeća Grada
Požege te je 09. svibnja 2012. g., istekao rok od 3 mjeseca u kojemu se mora sazvati sjednica
Vijeća, sukladno čl. 34. st. 3. Zakona o jedinima lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema čl. 84. st. 1. toč. 5. spomenutog zakona Vlada RH mora raspusti predstavničko tijelo
(gradsko vijeće) ako ono „ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca“.
Zbog ovoga sam, kao čelnik požeškog HSLS-a, javnosti uputio priopćenje i istaknuo kako bi
neka druga Vlada raspustila predstavničko tijelo u istoj situaciji, a i ova Vlada bi to učinila da
u požeškom Vijeću neka druga stanka ima većinu. No, u ovom konkretnom slučaju Vlada RH
vjerojatno neće raspustiti požeško Gradsko vijeće, jer mogu obrazložiti da ono može donositi
odluke, ali samo da je predsjednik Vijeća zaboravio sazvati sjednicu, a mogu tvrditi i da je
održana svečana sjednica pa da se ona računa kao valjana. Meñutim, svečana sjednica nije
redovna sjednica, jer na njoj ne mora niti biti kvoruma, nema formalnog dnevnog reda, a niti
se donose odluke što je ratio sjednica predstavničkog tijela u smislu zakonskih odredbi.
Takvo tumačenja zakona dobio sam i od Tajnika Grada Osijeka, Kutine i Slatine.
16
Ovo je najbolji primjer kako je zakon neprecizan i nedorečen. Logika stvarni nalaže da ako se
vijeće nije sazvalo u 3 mjeseca da postoje uvjeti za njegovim raspuštanjem, jer kako možemo
znati da li vijeće može ili ne može donositi odluke, ako se ono i ne sastaje. Dosadašnja je
praksa bila da ako se Vijeće ne sastane i ne sazove u 3 mjeseca da se ono raspušta. Na ovom
primjeru vidi se kako kada je zakon neprecizan politika dobiva široke ovlasti i pokazuje zašto
je potrebito imati što preciznije zakonske norme.
O svemu sam obavijestio i Ured državne uprave u Požegi te Ministarstvo uprave putem
elektronične pošte, te iako sam tražio da mi potvrde primitak e.maila, od njih potvrdu nisam
dobio, iako je to njihova dužnost prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku. To
mi daje naslutiti da UPRAVNA TIJELA neće postupiti po mojemu podnesku, odnosno da će
se staviti u funkciju politike, a tome je tako, jer predstojnike ureda državne uprave imenuje
Vlada RH prema političkoj podobnosti, a ne stručnosti, dok službenici ne mogu raditi prema
zakonima, nego prema naredbama čelnika tijela. Ako se pobune, velika je vjerojatnost da će
ostati bez posla ili biti degradirani, a kako kod nas ne funkcionira niti pravosuñe, ne mogu
dobiti valjanu pravnu zaštitu i stoga je uprava kod nas više politička, nego li „birokratska“.
Osim kršenja odredbe čl. 34. st. 3. Predsjednik požeškog gradskog vijeća kršio je i kršiti će
odredbu čl. 34. st. 4. jer na zahtjev 1/3 vijećnika za sjednicu Vijeća s točkama dnevnog reda,
istu nije sazvao, to je učinio tek gradonačelnik, ali je gosp. Predsjednik vijeća dopustio da se
na samoj sjednici izmijeni dnevni red. Svrha i cilj navedene odredbe o sazivanju sjednica na
zahtjev 1/3 vijećnika nije samo sazivanje sjednice nego i odlučivanje o prijedlozima. Takvo
je stajalište zauzeo Ustavni sud RH u Odluci broj: U-III-2678/2006 od 04. travnja 2007. g.
Vijećnicima ne preostaje ništa, osim „tjeranja cara do duvara“, odnosno čekanja da Upravni
sud naredi, u skladu s ovom odlukom Ustavnoga suda, sazivanje sjednice Vijeća s njihovim
točkama dnevnog reda, a to onda nema nikakvoga smisla, pogotovo stoga što će u
meñuvremenu vjerojatno biti održani i lokalni izbori. Ovdje takoñer, napominjem, da Ured
državne uprave nije reagirao iz već ranije navedenih razloga.
Nastavljam s izlaganjem Statuta po pitanju GV:
Članak 37.
Gradsko vijeće Grada Požege ima 19 vijećnika.
(10 SDP, 7 HDZ, 1 HSP Ante Stračević i 1 HSLS)
17
Srpska nacionalna manjina u GV Grada Požege zastupljena je s jednim vijećnikom.
(Taj je vijećnik iz redova SDP-a u njihovih 10 vijećnika pa nisu raspisivani dodatni izbori.)
Članak 38.
Mandat članova Gradskog vijeća traje četiri godine.
Funkcija članova Gradskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.
Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
Članak 39.
Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:
- ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,
- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,
- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuñen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude, *
- ako odjavi prebivalište s područja Grada Požege, danom odjave prebivališta, - ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se
ureñuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka, - smrću.
* ovdje je zakonodavac očito primjenjivao načelo razmjernosti kada je htio da ex lege prestaje
mandat osobi koja je počinitelj kaznenog djela. Meñutim, držim da se tu previše štitio „javni
interes“, na račun ugroze prava izabranih. Naime, ovdje se uopće nije vodilo brigu o tome da
li je riječ o nehajnom kaznenom djelu ili djelu počinjenom s namjerom, a niti da li se radi o
humanom kaznenom djelu, kao npr. usmrćenje na zahtjev, gdje netko može dobiti kaznu
zatvora samo zato što je htio pomoći svome bližnjemu. Takoñer, netko za isto djelo može
dobiti 6 mjeseci zatvora, a netko uvjetu kaznu, što je u možda u granicama jednakosti kada se
gleda iz aspekta kaznenog prava, ali nije i kada se gleda iz kuta prava na demokraciju,
odnosno aktivnog sudjelovanja u političkom životu neke zajednice. Ovo je jako široka tema,
ali osjećao sam potrebu da to ovdje kažem. Napominjem, da dolaženje na sjednice GV nije
zakonska obaveza pa rok od 6 mjeseci izostajanja sa sjednica nije razlog zašto je on stavljen.
Takoñer, netko kada sazna za presudu, a prije nego se ona dostavi, može zatražiti mirovanje
mandata pa nakon godinu dana (kada već i odsluži kaznu) može tražiti ponovno aktiviranje,
što opet upućuje na nedorečenost zakona.
18
Članak 40.
Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema
odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to
vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.
Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti
vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od osam dana od
dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od
dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika samo jedanput u tijeku
trajanja mandata.
Članak 41.
Vijećnik ima prava i dužnosti:
- sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća - raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća - predlagati Gradskom vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi
amandmane na prijedloge akata - postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća, - postavljati pitanja Gradonačelniku i zamjenicima gradonačelnika, * - sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u
radnim tijelima kojih je član i glasovati, - prihvatiti izbor za člana u radnom tijelu u koje ga izabere Gradsko vijeće - tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada
Požege, te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.
* Poslovnikom Grada Požege je propisano da prije svake sjednice Vijećnici imaju pravo
postavljati pitanja na svakoj sjednici u trajanju od 30 minuta, što u praksi znači da samo
vijećnici vladajuće većine postavljaju pitanja, pa čak i onda kada vijećnici oporbe prije
sjednice pošalju pitanja, što znači da se ovo pravo vijećnika u praksi vrlo lako izigrava.
Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti
za glasovanje u radu Gradskog vijeća. *
Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni odreñeni u skladu s pozitivnim
propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.
Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrñena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika
o radu Gradskog vijeća.
19
*Ova odredba zakona (u Statutu je samo kopirano) je preuzeta iz prava i obaveza saborskih
zastupnika, koji po Ustavu RH imaju pravo na imunitet, dok on vijećnicima nije ustavom
zagarantiran. Zbog te odredbe prije 2 godine korespondirao sam i s profesorom Laucom od
kojega sam dobio mišljenje da ta odredba ipak ne bi značila da vijećnici imaju imunitet od
kaznenog progona ako su postupali s ciljem počinjenja kaznenoga djela. Meñutim, onda
ostaje nejasno zašto je ta odredba ugrañena u zakon te da li bi ona mogla predstavljati jednu
od okolnosti za pozivanje na zabludu. No, ovo takoñer, nije tema seminarskoga rada, ali
spominjem kako bi pokazao da zakon, po meni, ima dosta mana, te da nije potrebno dodavati
odredbe koje samo mogu zbunjivati, kao i da je važnije neke odredbe jasnije precizirati kao u
primjeru posrednog prihoda i rashoda većega od milijun kuna.
Članak 42., dakle pa kaže:
Gradsko vijeće može održati sjednicu ako je na sjednici nazočna većina članova Gradskog
vijeća, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova.
Statut Grada Požege, proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, odluku o raspisivanju
referenduma iz članka 20. stavka 1. i članka 21. ovog Statuta, odluku o izboru i razrješenju
predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, te Poslovnik Gradskog vijeća, Gradsko
vijeće donosi većinom glasova svih članova Gradskog vijeća.
Poslovnikom o radu Gradskog vijeća mogu se odrediti i druga pitanja o kojima Gradsko
vijeće odlučuje većinom glasova svih članova.
Članak 43.
Poslovnikom o radu Gradskog vijeća detaljnije se ureñuje način konstituiranja, sazivanja, rad
i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i
dužnosti predsjednika Gradskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i
postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje
grañana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća.
Gradsko vijeće posebnom odlukom ureñuje načela i standarde dobrog ponašanja
predsjednika, potpredsjednika i članova Gradskog vijeća, te predsjednika i članova radnih
tijela Gradskog vijeća u obavljanju njihovih dužnosti.
Članak 44.
Vijeće ima Mandatnu komisiju. Mandatna komisija ima predsjednika i dva člana. Mandatna
komisija:
20
- na konstituirajućoj sjednici obavještava Gradsko vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,
- obavještava Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost, obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
- obavještava Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika, - obavještava Gradsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviñeni
uvjeti i obavještava Gradsko vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.
Radna tijela Gradskog vijeća
Članak 45.
Za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, te priprema i podnošenja odgovarajućih
prijedloga za praćenje provoñenja utvrñene politike i praćenja izvršavanja odluka i općih
akata Gradskog vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja za proučavanje i
raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Gradskog vijeća, te za izvršavanje odreñenih
zadataka i poslova od interesa za Gradsko vijeće, Gradsko vijeće osniva radna tijela Gradskog
vijeća. Gradsko vijeće može osnovati stalna ili povremena radna tijela.
Tijela Gradskog vijeća:
- Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća - Odbor za financije - Odbor za meñugradsku i meñunarodnu suradnju - Odbor za odreñivanje imena ulica i trgova - Odbor za statutarno – pravna pitanja Gradskog vijeća - Savjet za zaslužne grañane i javna priznanja
Držim da nije potrebno objašnjavati rad svakoga od ovih tijela s obzirom da zakon to ne
precizira, a Statuti gradova onda mogu biti različiti.
Mišljenja sam da je ovdje trebalo uvrstiti u Statut i Savjet mladih grada Požege koji postoji i
koji je utemeljen na posebnom zakonu, Zakonu o savjetima mladih.
Primjera radi, navodim i u kojim to drugim tijelima su predstavnici GV:
- Upravno vijeće Dječjih vrtića Požega - Upravno vijeće Gradskog muzeja Požega - Upravno vijeće Gradske knjižnice i čitaonice Požega - Kazališno vijeće Gradskog kazališta Požega - Školski odbor Glazbene škole - Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbe Grada Požege - Nadzorni odbor "Tekije" d.o.o. - Predstavnik Grada u Skupštini "Tekije" d.o.o.
21
2.4.2. Gradonačelnik Gradonačelnik zastupa Grad Požegu i nositelj je izvršne vlasti Grada Požege. Mandat
gradonačelnika traje četiri godine. U obavljaju izvršne vlasti Gradonačelnik:
- priprema prijedloge općih akata - izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća - utvrñuje prijedlog proračuna Grada Požege i izvršenje proračuna - upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada Požege u
skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog vijeća - odlučuje o stjecanju i otuñenju pokretnina i nekretnina Grada Požege čija pojedinačna
vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuñivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuñivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- upravlja prihodima i rashodima Grada Požege - upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada Požege - odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom
ili neizravnom vlasništvu Grada Požege i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad Požega
- donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada Požege - donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i namještenika, te načinu
provoñenja ocjenjivanja - imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela - imenuje i razrješava unutarnjeg revizora - utvrñuje plan prijma u službu u upravna tijela Grada Požege - predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih
i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba - može povjeriti izradu urbanističkih planova ureñenja i obavljanja drugih poslova
prostornog ureñenja Zavodu za prostorno ureñenje Požeško-slavonske županije - razmatra i utvrñuje konačni prijedlog prostornog plana - obavlja poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje
nekretninama - imenuje i razrješava upravitelja vlastitog pogona - donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje
komunalnih djelatnosti - sklapa ugovor o koncesiji za obavljanje komunalnih djelatnosti, - donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje
komunalnih djelatnosti na temelju ugovora i sklapa ugovor o povjeravanju poslova - daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga - do kraja ožujka tekuće godine podnosi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Programa
održavanja komunalne infrastrukture i Programu gradnje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture za prethodnu godinu
- utvrñuje uvjete, mjerila i postupak za odreñivanje reda prvenstva za kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje
- provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeće o poslovnim prostorima
- organizira zaštitu od požara na području Grada Požege i vodi brigu o uspješnom provoñenju i poduzimanju mjera za unapreñenje zaštite od požara
22
- usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada Požege u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Požege, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Gradu Požegi
- nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave
- daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji - obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora - odlučuje o pokroviteljstvu društvenih, znanstvenih, kulturnih, sportskih ili drugih
manifestacije od značaja za Grad Požegu - donosi odluku o dodjeli, te visini nagrada Grada Požege koji se ne smatraju dohotkom u
smislu odredbe članka 9. Zakona o porezu na dohodak ( NN, broj: 177/04. i 73/08.) - obavlja i druge poslove predviñene ovim Statutom i drugim propisima.
Članak 60.
Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom
djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada Požege.
Članak 61.
Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31.
ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za
razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.
Članak 62.
Gradonačelnik može osnovati savjetodavno-stručno tijelo do 5 članova, radi obavljanja
poslova koji su u njegovom djelokrugu.
(gradonačelnik je iskoristio ovo pravo i imenovao dva svoja savjetnika, jednog za financije, a
drugog za socijalna i kulturna pitanja)
Članak 63.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Požege:
- ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom
povrijeñen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni
uočene nedostatke, a ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam
dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Požeško - slavonskoj županiji, te
čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela
jedinica lokalne samouprave,
- ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u
suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.
23
Članak 64.
Gradonačelnik ima dva zamjenika, koji dužnost obavljaju volonterski ili profesionalno.
U Požegi jedna izabrana dogradonačelnica nikada nije ni stupila na svoju funkciju, dakle ne
obavlja svoju dužnost ni profesionalno ni volonterski, što držim da je, takoñer, zakonska
nedorečenost, jer valjalo je u zakonu napisati da općine i manji gradovi „mogu“ imati do
jednog zamjenika, a gradovi da „mogu imati do dva zamjenika“, a ne da imaju, jer iz ovog
primjera vidljivo je da nemaju dva, nego jedan, iako tako piše i u Zakonu i u Statutu.
Drugi dogradonačelnik posao obavlja volonterski, ali ne dolazi na posao, već samo na
sjednice Gradskoga vijeća. Gradonačelnik je ujedno i saborski zastupnik, što znači da je
zaposlenik u Saboru, što de facto znači da u Požegi nema niti čelnika tijela koji svoj posao
obavlja na način da je de iure zaposlen u Gradu Požegi, što je očito moguće, jer zakonodavcu
nije očito palo na pamet da bi se moglo dogoditi da izabrani dužnosnici ne žele zapravo
blagodati za koje su se sami, dobrovoljno (? – valjda jesu dobrovoljno) kandidirali…
Članak 65.
Gradonačelnik može obavljanje odreñenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjenicima,
ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.
Zamjenik gradonačelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa
gradonačelnika.
Članak 66.
Gradonačelniku i zamjenicima gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona:
- danom podnošenja ostavke, - danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti, - danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuñen radi počinjenja kaznenog djela
protiv slobode i prava čovjeka i grañanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih meñunarodnim pravom,
- danom odjave prebivališta s područja jedinice, - danom prestanka hrvatskog državljanstva, - smrću. Gradsko vijeće u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata
Gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog Gradonačelnika.
24
Ako mandat Gradonačelnika prestaje u godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije
njihovog održavanja, dužnost Gradonačelnika do kraja mandata obavlja zamjenik
gradonačelnika.
– ovdje napominjem da Statut nije usklañen, a trebao bi biti, s novim zakonskim izmjenama
(u javnosti poznatim kao „Komadinin zakon“) prema kojima ne ide se u prijevremene izbore
ako je to 2 godine prije redovitih lokalnih izbora, već gradonačelnik odreñuje jednoga od
svojih zamjenika da obavlja dužnost gradonačelnika do kraja mandata.
Članak 67.
Gradonačelnik i njegovi zamjenici mogu se razriješiti u slučajevima i u postupku propisanom
člankom 21. ovog Statuta.
Ako na referendumu bude donesena odluka o razrješenju Gradonačelnika i njegovih
zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike
Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti
Gradonačelnika.
2.4.3. Nadzor zakonitosti općih akata
Zakon o područnoj i lokalnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da nadzor zakonitosti općih
akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija
obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako
u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.
Načelnik, gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći
akt predstojniku ureda državne uprave u županiji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se
odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana
od dana donošenja općeg akta.
Ako predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ovlašten je i dužan,
u roku od 15 dana od dana njegove dostave, donijeti odluku o obustavi od primjene općeg
akta, koja mora biti obrazložena. Takvu odluku bez odgode dostavlja predsjedniku
predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, načelniku,
gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu
obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
25
Ukoliko središnje tijelo državne uprave obustavi od primjene opći akt, odnosno odluku
predstojnika ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi RH da u roku od 30 dana od
dana primitka prijedloga pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim
sudom RH. Odluka središnjeg tijela državne uprave kojom je odluka predstojnika ocijenjena
osnovanom te prijedlog Vladi RH za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti
pred Ustavnim sudom RH dostavljaju se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje
je donijelo obustavljeni opći akt, načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i
središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne)
samouprave ukoliko ono nije neposredno postupalo.
2.5. Upravni odjeli i službe Grada Požege
Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Požege, od 10. veljače 2012. godine,
ustanovljeno je da u Gradu Požegi ustrojena su sljedeća upravna tijela:
I. Upravni odjeli:
1. Upravni odjel za samoupravu,
2. Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje
3. Upravni odjel za financije
II. Službe:
1. Služba za unutarnju reviziju
2.5.1.Upravni odjel za samoupravu
1. obavlja pravne i druge stručne i administrativno-tehničke poslove u svezi s radom
Gradskog vijeća Grada Požege (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće), radnih tijela Gradskog
vijeća, Gradonačelnika Grada Požege i Stručno-savjetodavnog tijela
2. organizira aktivnosti Gradonačelnika Grada Požege (u nastavku teksta: Gradonačelnik) i
zamjenika Gradonačelnika, koordinira njihove odnose s javnošću, koordinira medijsku
promidžbu Grada Požege, obavlja poslove protokola, te organizira rad sa strankama
Gradonačelnika i njegovog zamjenika
3. obavlja poslove u svezi s provedbom izbora, u smislu posebnih propisa, uključujući i
izbore za tijela mjesne samouprave, poslove u svezi s radnim odnosima službenika i
namještenika upravnih tijela, poslove pisarnice, te poslove prijepisa za upravna tijela.
26
4. iz područja kulture, tehničke kulture, športa, predškolskog odgoja, osnovnog školstva,
socijalne skrbi i zdravstva obavlja poslove koji obuhvaćaju:
- planiranje i osiguravanje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u predškolskom odgoju i djelomično osiguranje sredstava za osiguravanje javnih potreba u osnovnom obrazovanju.
- poslove zdravstva koji obuhvaćaju koordinaciju aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u radu ustanova i drugih osoba koje pružaju zdravstvenu zaštitu.
- poslove socijalne skrbi koji obuhvaćaju poticanje i primjenu mjera zaštite životnog standarda, te zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba
- poticanje kulturno-umjetničkog promicanja Grada Požege, osiguravanjem sredstva za zadovoljavanje javnih potreba u kulturi, te poticanje sponzorstva i donatorstva u kulturi.
- poslovi pod ovom točkom obuhvaćaju i koordinaciju u izradi i odabiru programa javnih potreba u športu i tehničkoj kulturi, te praćenje, kontrolu i realizaciju programa za razvoj športa i tehničke kulture, te
- poslove suradnje s udrugama i humanitarnim organizacijama na području Grada Požege
5. u smislu posebnih propisa obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava na pristup
informacijama
6. obavlja poslove gradskog informatičkog sustava i poslove u svezi s ureñivanjem web.
stranica Grada Požege
7. obavlja poslove redakcije i službene objave akata Grada Požege
8. poslove javne nabave koji obuhvaćaju poslove planiranja i evidentiranja javnih nabava,
poslove cjelovitog provoñenja postupka javne nabave sukladno zakonskim propisima
(pripremanje natječaja, donošenja odluke o najpovoljnijem ponuditelju i dr.), te
povjeravanje poslova komunalnog gospodarstva na temelju koncesije i ugovora
9. obavlja imovinsko-pravne poslove u svezi s upravljanjem, raspolaganjem i stjecanjem
nekretnina Grada Požege (osim poslova u svezi raspolaganja javnim površinama i javno-
prometnim površinama u vlasništvu Grada Požege)
10. poslove u svezi sa zastupanjem Grada Požege pred pravosudnim i drugim tijelima
11. poslove održavanja radnih prostorija, kao i druge pomoćno-tehničke poslove.
2.5.2. Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje
obavlja poslove koji se odnose na:
1. ureñenje područja Grada Požege, ureñenje grañevinskog zemljišta, obavljanje komunalnih
djelatnosti, utvrñivanje obveza i naplate komunalnih i sličnih obveza, poslove koji se
odnose na gospodarstvo, poslove u svezi s pretpristupnim fondovima EU, geodetske
poslove, označavanje prostornih jedinica, zaštitu i spašavanje, komunalni red, prometno
redarstvo, mjesnu samoupravu (osim izbora za mjesnu samoupravu) i to kako slijedi:
27
- ureñenje područja Grada Požege obuhvaća poslove izgradnje i održavanje objekata u vlasništvu Grada Požege, prometnica i drugih javnih površina
- ureñenje grañevinskog zemljišta obuhvaća izgradnju komunalne i druge odgovarajuće infrastrukture
- obavljanje komunalnih djelatnosti obuhvaća poslove obavljanja komunalnih djelatnosti, ustroj subjekata komunalnog gospodarstva u vlasništvu Grada Požege, te cijene komunalnih usluga
- utvrñivanje i naplatu komunalnih i sličnih obveza koji obuhvaća upravne i druge poslove utvrñivanja tih obveza, te njihovu naplatu, uključujući i prisilnu naplatu
- poslovi gospodarstva obuhvaćaju poticanje razvoja gospodarstva posebno obrta, malog i srednjeg poduzetništva, ureñenje uvjeta poslovanja gospodarskih subjekata (radno vrijeme i drugo), te poslove u svezi s pretpristupnim fondovima Europske unije.
- geodetski poslovi obuhvaćaju poslove osnivanja i voñenja katastra vodova, - označavanje prostornih jedinica koje obuhvaća poslove evidencije, imenovanja i
označavanja naselja, ulica i trgova - zaštita i spašavanje obuhvaćaju stručno-tehničke poslove zaštite koji spadaju u
djelokrug Grada Požege - komunalni red obuhvaća ureñivanje i nadzor komunalnog reda, te nadzor provoñenja
odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za ureñenje i održavanje poljoprivrednih rudina uključujući i rad komunalnog redarstva Grada Požege
- prometno redarstvo obavlja poslove nadzora i premještanja zaustavljenih i parkiranih vozila sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, poslove upravljanja prometom, poslove nadzora u zonama smirenog prometa, prometa u pješačkim zonama
2. prostorno planiranje koje obuhvaća praćenje i analizu provoñenja dokumenta prostornog
ureñenja, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje
prostorom i zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, izradu izvješća o stanju u prostoru, te
pripreme i provedbe mjera za unapreñenje stanja u prostoru, poslove u svezi s izradom
prostornih planova, akata o položajnim zonama i sličnih akata, poslove u svezi izdavanja
grañevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu
dokumenta prostornog ureñenja iz djelokruga Grada.
3. prometa koji obuhvaćaju:
- praćenje, analizu i normativno ureñivanje, odgovarajuće označavanje, te nadzor cestovnog prometa, u smislu propisa o sigurnosti prometa na cestama
- poslove u svezi raspolaganja javnim površinama i javno-prometnim površinama u vlasništvu Grada Požege
4. zaštite okoliša koji obuhvaćaju praćenje stanja zaštite okoliša, te izradu studija, planova i
drugih akata u svezi unapreñenjem zaštite okoliša.
5. mjesnu samoupravu koja obuhvaća poslove u svezi s radom mjesnih odbora (osim poslova
izbora i konstituiranja tih tijela).
2.5.3. Upravni odjel za financije
28
Upravni odjel za financije obavlja poslove u svezi s propisivanjem i naplatom poreza Grada
Požege, politikom planiranja i ostvarivanja prihoda Grada, praćenjem provedbe proračuna,
izradom nacrta proračuna, izradom periodičnog i godišnjeg obračuna proračuna, izradom i
realizacijom finan. planova, periodičnih i završnih obračuna tijela, financijske evidencije
imovine Grada, sastavljanjem bilance imovine, voñenje knjigovodstvene evidencije o svim
računima koji čine proračun, poslove financijskog poslovanja, likvidature, obračuna plaća,
blagajne, osiguravanja imovine i likvidacije polica, te naplate odštetnih zahtjeva.
2.5.4. Služba za unutarnju reviziju
je tijelo koje obavlja poslove proračunske kontrole zakonitosti, svrsishodnosti i pravodobnosti
korištenja proračunskih sredstava, te poslove unutarnje revizije.
Proračunska kontrola obuhvaća pregled i provjeru računovodstvenih, financijskih i ostalih
poslovnih dokumenata proračunskih i izvanproračunskih korisnika, nadzor namjenskog
korištenja proračunskih sredstava svih fizičkih i pravnih osoba koje dobivaju sredstva iz
proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika, te nadzor namjenskog
korištenja kreditnih sredstava za koje je Grad Požega dao jamstvo.
Poslovi unutarnje revizije obuhvaćaju reviziju ispravnosti prijedloga ugovora, reviziju
provedenih javnih natječaja, te drugih akata i postupaka sukladno zakonu i drugim propisima.
2.5.5. Općenito o upravnim tijelima
Upravna tijela neposredno izvršavaju i nadziru provoñenje općih akata iz djelokruga poslova
za koje su osnovani i u okviru svog samoupravnog djelokruga donose i pojedinačne akte u
svrhu izvršavanja općih akata Gradskog vijeća i Gradonačelnika.
Upravna tijela mogu se dijeliti i na niže organizacijske jedinice odsjeke, a ovi na odjeljke.
Gradonačelnik vodi brigu o javnosti rada upravnih tijela.
Izvješće o radu i drugim pitanjima iz djelokruga rada upravnih tijela daje pročelnik.
Upravna tijela dužna su razmotriti prijedloge i primjedbe grañana u svezi njihovog rada, te ih
obavijestiti o poduzetim mjerama.
29
Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Požege od 27. veljače 2012. ureñuje je
unutarnje ustrojstvo, nazive i opise poslova radnih mjesta, stručne i druge uvjete za raspored
na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad upravnih tijela Grada Požege
Propisano je da Upravnim tijelom upravlja pročelnik koji organizira i usklañuje rad upravnog
tijela. Za zakonitost i učinkovitost rada upravnog tijela pročelnik odgovara Gradonačelniku.
Službenici i namještenici dužni su svoje poslove obavljati sukladno zakonu i drugim
propisima, općima aktima Grada Požege, Etičkom kodeksu Grada Požege, pravilima struke,
te uputama pročelnika upravnog tijela, odnosno voditelja unutarnje ustrojstvene jedinice.
Službenik i namještenik može biti rasporeñen na upražnjeno radno mjesto ako ispunjava opće
uvjete za prijam u službu propisane zakonom, te posebne uvjete za raspored na radno mjesto
propisane zakonom, Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi (NN, broj: 74/10) i ovim Pravilnikom.
Posebni uvjet za raspored na sva radna mjesta službenika je položen državni stručni ispit.
Osoba bez položenoga državnog stručnog ispita može biti rasporeñena pod pretpostavkama
propisanima zakonom.
Obveza probnog rada utvrñuje se u skladu za zakonom.
Sastavni dio Pravilnika čini i Sistematizacija radnih mjesta po pojedinim upravnim tijelima
koja sadržava popis radnih mjesta, opis radnih mjesta i broj izvršitelja na pojedinome radnom
mjestu. Opis radnog mjesta sadrži elemente propisane Uredbom.
U upravnom postupku postupa službenik koji ima u opisu poslove voñenja upravnog
postupka ili rješavanje o upravnim stvarima.
Službenik ovlašten za rješavanje o upravnim stvarima ovlašten je i za voñenje postupka koji
prethodi rješavanju upravne stvari. Kada je službenik koji u opisu poslova ima voñenje
upravnog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, odsutan ili postoje pravne zapreke za
njegovo postupanje ili radno mjesto nije popunjeno, za voñenje postupka, odnosno za
rješavanje upravne stvari nadležan je pročelnik upravnog tijela. Ako nadležnost za rješavanje
pojedine upravne stvari nije odreñena zakonom, drugim propisom, ni ovim Pravilnikom, za
rješavanje upravne stvari nadležan je pročelnik upravnog tijela.
30
Ovdje se ispunjavaju zakonske odredbe iz novog ZUP-a što je možda najvažniji dio ovog
seminarskog rada, jer se u konkretnom pokazuje ono što se odnosi na sva tijela u upravnom
postupku, odnosno uvidom u spomenuti Pravilnik i opsežnu sistematizaciju uz njega može
vidjeti što je zakonodavac htio reći kad je propisivao te odredbe. Ovdje samo navodi se jedan
primjer iz sistematizacije.
2. VIŠI SAVJETNIK ZA PRAVNE POSLOVE I ZASTUPANJE Broj izvršitelja: 1
KATEGORIJA PODKATEGORIJ A RAZINA KLASIFIKACIJSKI RANG
II. VIŠI SAVJETNIK - 4.
OPIS POSLOVA RADNOG MJESTA
OPIS POSLOVA I ZADATAKA PRIBLIŽNI POSTOTAK VREMENA POTREBNOG ZA OBAVLJANJE POJEDINOG POSLA
Zastupa Grad Požegu pred pravosudnim i drugim tijelima. 45
Obavlja najsloženije upravne i stručne poslove za potrebe Upravnog odjela i drugih Upravnih tijela Grada Požege.
40
Priprema opće i pojedinačne akte iz djelokruga Upravnog odjela 10
Obavlja i druge srodne poslove po nalogu pročelnika Upravnog odjela 5
OPIS RAZINE STANDARDNIH MJERILA ZA KLASIFIKACIJU RA DNIH MJESTA
POTREBNO STRUČNO ZNANJE Magistar struke ili stručni specijalist pravne struke, najmanje četiri (4) godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen pravosudni ispit, poznavanje rada na računalu
SLOŽENOST POSLOVA Stupanj složenosti posla koji uključuje izradu akata iz djelokruga Upravnog odjela, poslove pravnog zastupanja, voñenje upravnog postupka i rješavanje najsloženijih upravnih i ostalih predmeta iz nadležnosti Upravnog odjela, sudjeluje u izradi strategija i programa i voñenje projekta
SAMOSTALNOST U RADU Stupanj samostalnosti uključuje samostalnost u radu koja je u ograničena općim i specifičnim uputama rukovodećeg službenika
STUPANJ SURADNJE S DRUGIM TIJELIMA I STUPANJ KOMUNIKACIJE SA STRANKAMA
Stalna stručne komunikacije koji uključuje kontakt unutar i izvan Upravnoga odjela u svrhu pružanja savjeta, prikupljanja i razmjene informacija
STUPANJ ODGOVORNOSTI UTJECAJA NA DONOŠENJE ODLUKA
Stupanj odgovornosti koji uključuje odgovornost za materijalne resurse s kojima službenik radi, pravilnu primjenu postupaka i metoda rada te provedbu odluka iz odgovarajućeg područja
31
2.5.6. Nadzor zakonitosti nad pojedinačnim aktima
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u članak 76. propisuje:
Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u
izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o
pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.
Iznimno od toga, u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela kad je to odreñeno zakonom,
pojedinačne akte donose tijela državne uprave.
Protiv pojedinačnih akata koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti
žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju
donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom
ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Članak 77.a
Protiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i općinskog načelnika, gradonačelnika,
odnosno župana kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i
pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već
se može pokrenuti upravni spor.
Više o samim pojedinačnim i općim aktima, načinu donošenja, žalbenom postupku i
pokretanju upravnoga spora, osim ZUP-a, regulirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi. No, ovdje to nije potrebno posebno isticati.
Što se tiče upravnih tijela, ovdje napinjem da Grad Požega poštuje načelo pristupa podacima i
zaštite podataka (članak 11. ZUP-a), jer su na web stranici Grada dostupni obrasci koje
grañani najčešće trebaju: http://www.pozega.hr/Dokumenti/Zahtjevi-i-obrasci.html
Primjeri: Zahtjev za izdavanje AUTO-TAXI dozvole; Zahtjev za priključenje grañevina i
drugih nekretnina na komunalne vodne grañevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju;
Prijava novog obveznika ili promjene obveze komunalne naknade; Zahtjev za izdavanjem
uvjerenja o plaćenom komunalnom doprinosu; Zahtjev za korištenje javne površine; Zahtjev
za prokop; Zahtjev za pristup informacijama
32
3. FINANCIRANJE LOKALNE SAMOUPRAVE
3.1. Općenito o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 18
Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definira izvore
prihoda za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vrste zajedničkih poreza
koji se dijele izmeñu različitih razina vlasti i njihovu diobu izmeñu središnje države,
županija, gradova i općina.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju prihode za financiranje
svojih aktivnosti i slobodno njima raspolažu. Općenito, prihodi općina, gradova i županija
trebali bi biti jednaki zadacima koje izvršavaju. Sustav financiranja lokalne samouprave
prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda, uključujući poreze (vlastite poreze i
zajedničke poreze koji se dijele izmeñu lokalne samouprave, županija i države), neporezne
prihode (vlastite i zajedničke), kapitalne prihode i subvencije.
Vlastiti prihodi
Vlastiti prihodi županije uključuju: imovinu, poreze (na nasljedstvo i darove, na registraciju
motornih vozila i plovila, na automate za zabavne igre) te prihode od drugih naknada koje su
odreñene posebnim zakonima.
Vlastiti prihodi općina i gradova uključuju: imovinu, porez na potrošnju, porez na vikendice,
porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih površina, prirez porezu na dohodak,
upravne pristojbe, lokalne i druge naknade, te druge prihode koje reguliraju posebni propisi
kao što su komunalni doprinosi i komunalne naknade.
Od 2001. godine svi gradovi i općine imaju pravo odrediti prirez porezu na dohodak.
Maksimalni iznos prireza odreñen je tipom i veličinom jedinice lokalne ili područne
(regionalne) samouprave. Sve jedinice lokalne samouprave mogu odrediti prirez u iznosu od
10%, u gradovima do 30.000 stanovnika taj postotak može iznositi do 12% u gradovima s
više od 30.000 do 15%; a u Gradu Zagrebu taj postotak iznosi maksimalno 30%. Zakon
definira ograničenje maksimalnog prireza, dok samu stopu odreñuje općina ili grad. Prihod
od prireza pripada općini ili gradu u kojem obveznik prireza ima stalan boravak.
18 http://polis.iju.hr/lokalna/lokalna/financiranje.html
33
GRAD POŽEGA ima prirez porezu na dohodak u visini od 10%.
PRIHODI ŽUPANIJA PRIHODI GRADOVA I OPĆINA
1. Prihodi od imovine • Prihodi od nekretnina i vlasničko-imovinskih prava • Prihodi od tvrtki i drugih pravnih osoba u
vlasništvu ili suvlasništvu županije • Naknade za koncesije koje dodjeljuje županijska
skupština
2. Županijski porezi • Porez na nasljedstva i darove • Porez na cestovna motorna vozila • Porez na plovila • Porez na automate za zabavne igre
3. Prihodi od kazni i imovine ste čene ovrhom zbog prekršaja na razini županije
4. Drugi prihodi odre ñeni posebnim zakonom
1. Prihodi od imovine • Prihodi od nekretnina i vlasničko-imovinskih prava • Prihodi od tvrtki i drugih pravnih osoba u vlasništvu ili
suvlasništvu grada ili općine • Naknade za koncesije dodijeljne od strane gradskog ili
općinskog vijeća
2. Gradski i op ćinski porezi • Prirez porezu na dohodak
Općina do 10%
Grad s manje od 30.000 stanovnika do 12%,
Grad s više od 30.000 stanovnika do 15%, • Porez na potrošnju alkoholnih napitaka u ugostiteljskim
objektima • Porez na kuće za odmor • Porez na tvrtku ili naziv • Porez na korištenje javnih površina
4. Prihodi od kazni i imovine ste čene ovrhom zbog prekršaja na razini op ćine ili grada
5. Upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonima
6. Boravišna pristojba u skladu s posebnim zakonima
7 .Komunalne naknade, doprinosi i druge pristojbe odreñeni posebnim zakonom
8. Naknade za korištenje javnih površina
9. Drugi prihodi odre ñeni posebnim zakonom Zajednički prihodi uključuju poreze koji se dijele na različitim razinama uprave, a koji
uključuju porez na dohodak, te porez na promet nekretninama. Prihodi od ovih poreza dijele
se izmeñu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (općina, gradova i
županija) prema postotku koji definira Zakon. Sve do kraja 2006. godine, ti su porezi
uključivali i porez na dobit, ali od 2007. godine, porez na dobit pripada isključivo državi, dok
jedinice lokalne i područne samouprave imaju pravo na veći dio poreza na dohodak.
PRIHODI ŽUPANIJA PRIHODI GRADOVA I OPĆINA
1. Porez na dohodak • 15,50% sve županije • Dodatnih 12,00% županijama za
decentralizirane funkcije
Osnovnoškolsko obrazovanje (3,10%)
1. Porez na dohodak • 55,00% svi gradovi i općine • Dodatnih 12,00% općinama i gradovima koji su preuzeli
decentralizirane funkcije
Osnovnoškolsko obrazovanje (3,10%)
34
Srednjoškolsko obrazovanje (2,20%)
Centri za socijalnu skrb (0,50%)
Domovi za stare i nemoćne (1,70%)
Javne vatrogasne postrojbe (1,30%)
Srednjoškolsko obrazovanje (2,20%)
Centri za socijalnu skrb (0,50%)
Domovi za stare i nemoćne (1,70%)
Javne vatrogasne postrojbe (1,30%)
2. Porez na promet nekretnina - 60,00%
3. Prihodi od zajedni čkih koncesija • Koncesija za korištenje mineralnih i termalnih voda (50,00%) • Koncesija za osiguravanje vode za javnu vodoopskrbu
(30,00%)
Potpore
Postoje tri različite vrste potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave:
- Uvjetni transferi iz takozvanog „fonda izravnanja za decentralizirane funkcije“, s
ciljem premoštavanja razlike izmeñu iznosa udjela prikupljenih iz poreza na dohodak
za obavljanje prenesenih funkcije te procijenjenih troškova za nužno funkcioniranje
lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se odreñuje na temelju minimalnih
(financijskih) standarda koje definiraju ministarstva. Točnije, svako resorno
ministarstvo svake godine izračunava i standardizirane troškove u svom resoru za
svaki dio države. Iznos potpore svake se godine revidira i propisuje Zakonom o
proračunu.
- Opće, neuvjetovane potpore jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
smještenim u PPDS, brdsko-planinskim područjima te na otocima, namijenjene su
ujednačavanju fiskalnih sposobnosti.
- Različiti oblici potpora koje pružaju tijela državne uprave, dodjeljuju se
poduzetničkim programima i kapitalnim investicijama jedinica lokalne i područne
(reginalne) samouprava.
PRIHODI ŽUPANIJA PRIHODI GRADOVA I OPĆINA 1. Potpore iz državnog prora čuna za županije koje ostvaruju prihod po glavi stanovnika niži od hrvatskog prosjeka (do iznosa koji je jednak 75,00% od prosječnog državnog prihoda po glavi stanovnika)
2. Potpora države za podru čja stradala tijekom rata
3. Potpora resornih ministarstava za provedbu projekata od posebnog značaja (npr. izgradnja infrastrukture i gospodarski razvoj)
1. Potpore iz županijskog prora čuna za gradove i općine koje ostvaruju prihod po glavi stanovnika niži od hrvatskog prosjeka (do iznosa koji je jednak 75,00% od prosječnog županijskog prihoda po glavi stanovnika)
2. Potpora države za podru čja stradala tijekom rata
3. Potpora resornih ministarstava za provedbu projekata od posebnog zna čaja (npr. izgradnja infrastrukture i gospodarski razvoj)
35
3.2. Analiza proračuna grada Požege
Radi analize uzet ćemo proračunu Grada Požege za 2011. godinu 19 i to njegov rebalans iz
listopada 2011. godine. Iako zakon nalaže da se do 1.5. podnese konačni izvještaj za
prethodnu god., to nije učinjeno, tako da podatci koje ću iznijeti, vjerojatno nisu sasvim točni.
Iako su ranije prikazani prihodi iz kojih se puni proračun općina, gradova i županija, smatram
da treba prikazati i što kaže Zakon o proračunu (NN87/08), jer on pokazuje i koji su rashodi,
ali osim prihoda, u njemu se objašnjava što je i račun financiranja 20, te Financijski plan
proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji sadrži programe utvrñene aktima planiranja –
što u konkretnom proračunu neće se moći vidjeti, jer takvih na žalost programa nema!
„Proračun Grada Požege za 2011. godinu sastoji se od:
A) RAČUNA PRIHODA I RASHODA
1. prihodi poslovanja 66.045.665,00 kn
2. prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.060.305,00 kn
3. rashodi poslovanja 55.242.589,00 kn
4. rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.999.811,00 kn
5. razlika (višak/manjak) 4.863.570,00 kn
B) RAČUNA FINANCIRANJA
1. primici od financijske imovine i zaduživanja 77.310,00 kn
2. izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.800.000,00 kn
3. netto financiranje 2.722.690,00 kn
C) RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA -2.140.880,00 kn
(VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE)
VIŠAK/MANJAK + NETTO FINANCIRANJE
RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 kn
19http://www.pozega.hr/images/stories/Dokumenti/Proracuni/Proracun_2011/Izmjene%20i%20dopune%20proracuna%20za%202011%20-%201%20rebalans.pdf 20 U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova., članak 19. Zakona o proračunu
36
Iz ovog temeljnog djela proračuna vidljivo je kako je iz 2010. godine u 2011. godinu
preneseno 2,14 milijuna kuna prenesenih obaveza, što je kršenje odredbe članka 7. Zakona o
proračunu, odnosno načela da prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi. Nažalost, za kršenje
načela nema sankcija pa je ovakvo postupanje gradonačelnika, koji troši više nego što Grad
uprihoduje više praksa nego iznimka. Kao što je ranije rečeno, ovo je bio rebalans u 2011.
godini, pa zaključak da su svi prihodi i rashodi na kraju 0,00 kuna vjerojatno nije točno.
Na članku 18. Zakona o proračunu koji pokazuje prihode i rashode, odmah ću konkretizirati
proračun Grada Požege u brojkama.
Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj
klasifikaciji:
1. Prihodi: 66.045.665,00
a) prihodi od poreza, 38.474.400,00
b) doprinosi za obvezna osiguranja, - gradovi ne ostvaruju prihod
c) pomoći, 8.699.001,00 21
d) prihodi od imovine, 2.136.143,00
e) prihodi od pristojbi i naknada, 16.358.351,00 22
f) ostali prihodi i 149.940,00
g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine 759.305,00
2. Rashodi:
a) rashodi za zaposlene, 19.936.301,00
b) materijalni rashodi, 21.596.578,00
c) financijski rashodi, 871.360,00
d) subvencije, 1.519.000,00
e) pomoći, 230.200,00
f) naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, 2.326.450,00
g) ostali rashodi i 8.762.700,00 23
h) rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.999.811,00
21 Ovdje držim da je pogrešno stavljen prihod od cca. 6 milijuna kuna decentraliziranih sredstava, jer to je takoñer prihod od poreza na dohodak te je godinama i bio kao takav voñen. 22 Ovdje je najveći prihod od komunalne naknade i komunalnog doprinosa, 11 milijuna kuna, a što je ništa drugo nego „porez na imovinu“ 23 Skoro 7 milijuna kuna odnosi se na tekuće donacije, što je zapravo donacije udrugama grañana i grañanima, odnosno slobodno se može reći rashodi za kupovinu glasova
37
Ovo zadnje, ovih 7 milijuna kuna je ono što se ulaže u budućnost, rashodi zbog kojega su
osnivane lokalne samouprave. Kada 63% proračuna čine plaće i materijalni rashodi onda je
jasno da je postojanje Grada Požege svrha sam sebi. Ovdje ne želim puno politizirati, no
spominjem dva članka (kolumne) koja sam napisao o ovoj temi za jedan Internet portal:
1. Jesu li Požežani naivni ili se ne žele suočiti sa istinom? 24
2. Ako ukinu grad hoće li shvatiti? 25
Kao što sam u uvodu rekao, proračun je odraz jedne politike. Kada bi bio u poziciji, a nadam
se da ću biti, takvu politiku bih promijenio. Ovdje se osjećam slobodnim iznijeti samo
osnovno:
Požega ne treba veliku upravu kao što je to danas ima, jer se zapošljavalo podobne, a ne
sposobne i jer se neke stranačke ljude moralo zaposliti. 2002. godine Grad je imao 20-ak
zaposlenih, danas ih ima više od 45. Požegi treba mala i efikasna gradska uprava, ali prije sve
stručna i neovisna o politici. Ne može se za plaće u Gradu od 25.000 stanovnika izdvajati oko
20 milijuna kuna ili preko 30% proračuna…
Oko 33% proračuna troši se za materijalne rashode poslovanja; 13,5% troši se za ostale
troškove, a da se iz proračuna ne može iščitati za što točno; a preostalih nešto malo manje od
25% proračuna uglavnom se troši za donacije udrugama grañanima, na razne socijalna
davanja bez jasnih kriterija i na razno – razne manifestacije na kojima se samo pije i jede, a
samo manji dio za komunalnu infrastrukturu što je bit postojanja lokalne samouprave.
Racionalizacijom gradske uprave i gradskih institucija mora se postići da se za plaće izdvaja
do najviše 20% proračunskih sredstava, materijalni troškovi se uz velike mjere štednje mogu
smanjiti na do 25% sredstava, ostale troškove treba „izbaciti“ ili svesti na do najviše 5%, a od
preostalih 50% sredstava samo manji dio treba trošiti na razno – razne donacije i socijalna
davanja (samo na ona koja su nužna), a veći dio na investiranje u komunalnu infrastrukturu i
to prije svega na izradu kvalitetnih projekata kako bi se moglo doći do sredstava EU, od
pomoći države i iz drugih izvora, uključujući i suradnju s privatnim investitorima.
24 http://epozega.com/index.php?option=com_content&view=article&id=21:jesu-li-poeani-naivni-ili-se-ne-ele-suoiti-sa-istinom&catid=11:bond007&Itemid=15 25 http://epozega.com/index.php?option=com_content&view=article&id=30:ako-ukinu-grad-hoe-li-shvatiti&catid=11:bond007&Itemid=15
38
Odnosno kako bi se došlo do izvanproračunskih sredstava koji jedini mogu omogućiti razvoj,
jer proračun koji se financira isključivo od poreza na dohodak, prirezu porezu na dohodak i
komunalne naknade je proračun bez kreativnosti i ideja, koji ovisi isključivo o grañanima.
Zahvaljujući takvoj novoj politici racionalnog trošenja sredstva, više bi se moglo uložiti u:
- Gospodarske programe: u izgradnju poduzetničke zone, osloboñenja poduzetnika od
plaćanja većeg djela komunalne naknade i doprinosa, u porezna rasterećenja i subvencije
za zapošljavanje, subvencioniranje kamata na kredite za obrtnike i male poduzetnike i
slične uspješne programe koji se uspješno provode u mnogim gradovima.
- Konkretne kapitalne projekte, jer bi se novac trošio u izradu kvalitetnih projekta
(elaborata), a onda bi se na temelju njih sudjelovalo u natječajima EU, posebno kada
uñemo u EU iz strukturnog fonda (za regionalni razvoj) i kohezijskog fonda; ili bi se
raspisao natječaj za pronalaskom privatnog partnera (npr. za izgradnju tržnice) ili
koncesionara (npr. za izgradnju garaže o čemu će kasnije u seminaru biti više riječi).
- Programe za mlade: usmjerenje mladih na fakultete deficitarnih zanimanja kroz veće
stipendije i sl.; subvencioniranje pripravničkog staža; ulaganja u sport i sl.
39
4. JAVNO PODUZEĆE U VLASNIŠTVU GRADA
Pavić, Željko u članku „Od antičkog do globalnog grada“ 26 ističe kako se komunalne
djelatnosti u svim sustavima tretiraju kao djelatnosti od osobito važnog društvenog interesa.
Da bi se osigurala zaštita tih interesa status komunalnih službi je redovno podvrgnut
specijalnom pravnom režimu koji se najčešće manifestira u ograničavanju njihove autonomije
i uspostavljanju jačih i neposrednijih veza s gradskih organima.
On, ističe tri načina „pravnog režima“ kako pristupiti ovome problemu.
1. je da se komunalni poslovi daju u koncesiju, što je po meni najbolji način, a kasnije ću
dati konkretan primjer za to.
2. su mješovita poduzeća, tzv. javno – privatna, što prema mislim da u nekim situacijama
nije loša ideja, meñutim, dosadašnja praksa pokazuje da je loše, jer se često nije znalo
zaštiti onaj javni interes, a i privatni investitori neće rizike prebaciti na sebe, nego
uvijek to čine na teret lokalne uprave i samouprave.
3. poduzeća pod nadzorom lokalne samouprave, odnosno to je najčešći oblik, jer se radi
o poduzećima u vlasništvu lokalne samouprave. Ovo je rješenje najzastupljenije u RH,
ali i najlošije, jer loše upravljanje dovodi do toga da se gubitci krpaju iz proračuna
jedinica lokane i područne (regionalne) samouprave, odnosno same države, ali i
pokazalo se da je to jako pogodno tlo za korupciju.
U Požegi nedostaje mjesta za parkiralište, a službu naplatu parkiranja vodi JP Tekija, u
pretežitom vlasništvu Grada Požege, te ostalih jedinica lokalne i područne samouprave.
Zbog toga sam preložio dva načina kako izgraditi garažu za parkiranje.
Prvi način je da se iz JP Tekije izdvoji služba naplate parkiranja koja je godinama izvor dobiti
koja se onda troši na minuse u drugim segmentima poslovanja Tekije. Potom da se zgrada
Tržnice, prepiše kao vlasništvo Službe naplate parkiranja i da ono uñe u temeljni kapital.
Skupština novonastale firme može raspisati javni poziv za dokapitalizacijom te ako se ona
uspješno dogodi može ta firma podići kredit i izgraditi podzemnu garažu. Ili ako do
dokapitalizacije ne doñe, može ponovno podići kredit, ali onda će sigurno trebati jamstvo
Grada Požege, te se na taj način može napraviti podzemna garaža. Problem ovog drugoga je
što Grad se može zaduživati samo do odreñenog iznosa, a u to ulaze i dana jamstva.
26 (Zagreb: Društveno veleučilište u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu, str. 180-188, 232-257 (skraćena i prilagoñena verzija))
40
Drugi način je zapravo jednostavniji. Da raspiše natječaj da se u koncesiju daje organiziranje
službe naplate parkiranja na 20 godina uz uvjet da se zaposle svi djelatnici Tekije koji rade u
službi naplate parkiranja te da se umjesto koncesijske naknade obveže koncesionara da
napravi podzemnu garažu. Ta će se garaža praviti na mjestu današnje Tržnice, a JP Tekija bi
zemljište vratila Gradu koji bi na njemu osnovao pravo grañenja, takoñer na 20 godina. Ovdje
se investitor ne bi odrekao prava na naknadu za zgradu jer ona je sigurno znatno vrjednija od
same koncesijske naknade (kolika je ona uobičajena), ali bi ta naknada bila umanjena upravo
za iznos koncesijske naknade, a i Grad bi 20 godina mogao odvajati za kasniju isplatu za tu
nekretninu.
Prvi način je rizičniji, ali može Gradu donositi i zaradu dok je drugi sigurniji, jer svi gradovi
službu naplate parkiranja daju u koncesiju uz odreñenu naknadu. Grad nema nikakvih kamata
koje bi imao da sam na primjer diže kredit, ne smanjuje mu se mogućnost eventualnog
zaduživanja za neke druge investicije u budućnosti, a nekretninu bi u konačnici platio znatno
manje nego što bi platio je da sam je gradi…
Upravo ovdje se vidi na koji način se jedan komunalni problem može riješiti kroz davanje u
koncesiju. Nažalost, naše društvo nije sazrelo da se takve stvari rade, jer odmah se sumnja u
korupciju, jer kada se pogleda cjelokupan posao, onda je jasno da je privatni investitor u
zaradi, zato radije se pribjegava da sve ostane u „rukama naroda“, a to tek onda dovodi do
korupcije, ali koju obični grañani tako ne percipiraju. Nažalost, ne samo grañani, nego postoje
primjeri gdje državno odvjetništvo želi reći da su pojedini gradonačelnici pogodovali
privatnim investitorima kad su ulazili u slične poslove.
Kao što je već rečeno Grad Požega pretežiti je vlasnik javnog poduzeća „Tekija“.
O tom poduzeću na njihovoj Internet stranici 27 piše:
Komunalne djelatnosti su djelatnosti u kojima se ostvaruje javni interes, te osigurava
zadovoljavanje vitalnih uvjeta života i rada grañana, te djelovanje gospodarskih i ostalih
subjekata.
27 http://www.tekija.hr/content/view/12/26/
41
Iste predstavljaju nezamjenjiv uvjet života i rada, te se sukladno navedenom komunalno
gospodarstvo zasniva na slijedećim osnovnim načelima:
• komunalne djelatnosti se obavljaju kao javna služba,
• osiguravaju trajno i kontinuirano obavljanje komunalnih djelatnosti,
• osiguravaju održavanje komunalnih objekata i ureñaja u stanju funkcionalne
sposobnosti,
• osiguravaju obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja.
Za gore navedene potrebe i racionalizaciju osnovano je javno poduzeće „Tekija“ Odlukom
Skupštine općine Požega od 25.06.1991. godine spajanjem dva samostalna poduzeća
komunalne djelatnosti i to bivšeg "Vodovoda" i "Komunalca". Do tog datuma oba poduzeća
imala su svoje samostalne razvojne putove. Rješenjem Okružnog privrednog suda u
Slavonskom Brodu od 25.03.1992. godine
Poduzeće je upisano u sudski registar, pa je 01.05.1992. godine izvršeno i fizičko spajanje, te
je počelo s radom novo poduzeće pod nazivom JP "Tekija".Dana 09.06.1995. godine
(NN36/95) stupio je na snagu Zakon o komunalnom gospodarstvu uz primjenu od 01.08.1995.
godine. Rok za usklañenje pravnih osoba - komunalnih poduzeća sa Zakonom o trgovačkim
društvima bio je 31.12.1995. godine. Izvršeno je preoblikovanje i usklañenje sa Zakonom o
trgovačkim društvima i Zakonom o komunalnom gospodarstvu, upis u sudski registar u
Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu tako da od 06. ožujka 1997. godine poduzeće mijenja
naziv u Tekija , društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih djelatnosti sa
sjedištem u Požegi, Vodovodna 1 i obavlja slijedeće djelatnosti:
40 OPSKRBA EL. EN., PLINOM, PAROM I TOPLOM VODOM
41 SKUPLJANJE, PROČIŠĆAVANJE I DISTRIBUCIJA VODE
• Izrada projektne dokumentacije, inženjering i nadzor nad izgradnjom
hidrograñevinskih objekata, vodovoda , kanalizacije i plinovoda
90 UKLANJ. OTPAD. VODA, ODVOZ SMEĆA, SANIT. I SL.
• Izgradnja objekata niskogradnje
• Postavljanje instalacija za vodu, plin, grijanje, ventilaciju i hlañenje
• Trgovina na malo cvijećem
42
• Održavanje zelenih površina
• Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
• Tržnica na malo
• Javna rasvjeta
• Prodaja pogrebne opreme
• Izrada grobljanskih objekata
• Održavanje groblja i krematorija, te obavljanje pogrebnih poslova
• Uvoz za potrebe registriranih djelatnost.
Temeljem Zaključka Grada Požege, kojim je Tekija d.o.o. zaduženo da izvrši doregistraciju
djelatnosti higijeničarske službe, Skupština Društva na sjednici održanoj 06.07.1999. godine
donijela je Odluku o promjeni predmeta poslovanja - proširenjem djelatnosti higijeničarske
službe (hvatanje pasa i mačaka lutalica).
Sukladno navedenoj Odluci izvršena je odgovarajuća promjena u Društvenom ugovoru koja
je dana 10.02.2000. g. upisana u sudski registar kod Trgovačkog suda u Slav. Brodu.
Osim za navedene djelatnosti, na njihovoj Internet stranici pod djelatnostima napisane su:
Vodne usluge
Prikupljanje i deponiranje komunalnog otpada
Grijanje stambenih zgrada
Čišćenje i održavanje grada
Tržnice i sajmišta
Održavanje groblja
Parking služba
Stanoupravljanje + pričuva
Zimska služba
Dimnjačarska služba
Kakvo je financijsko poslovanje tog poduzeća, nitko zapravo ne zna. Gradonačelnik se hvali
svake godine da ono posluje s dobiti, no Gradsko vijeće nikada nije na uvid financijsko
poslovanje JP Tekije, a Skupštinu JP Tekija čini samo gradonačelnik. Toliko o načelu
transparentnosti… Jedan predsjednik i član uprave, jednom članu skupštine podnosi
financijsko izvješće. Još jedan od argumenata zašto nije dobro da se osnivaju poduzeća za
obavljanje komunalnih usluga, ne treba ni spominjati zagrebački Holding ili npr. osječki GPP.
43
ZAKLJU ČAK
Kroz cijeli seminarski rad pokušao sam se kritički osvrnuti na same norme koje se ili krše ili
se izigravaju zato što su nedorečene. Naravno da same norme nisu krive, a niti je zakonodavac
mogao predvidjeti što čovjek može učiniti da ih „izigra“. Kada bi čovjek radio u dobrobiti
svoje zajednice i ne bi kršio neke osnovne (moralne) norme ponašanja, onda ne bi niti trebali
postojati zakoni. Meñutim, onima koji se danas bave politikom, briga za opće dobro i
temeljna ljudska prava samo su fraze bez ikakvoga sadržaja. Lokalna samouprava je tijelo
koje ima javne ovlasti i u jednom dijelu svoga rada postupa u upravnim stvarima, ali ono nije
birokratsko tijelo, nego prije svega političko. Takvo polazište i je cilj postojanja lokalne
samouprave – da grañani sami kreiraju svoju lokalnu politiku, oni najbolje znaju što njihovoj
lokalnoj zajednici treba. Meñutim, oni o tome samo posredno odlučuju svake 4 godine kad
biraju stranke, a ne ljude. To je problem i demokracije i shvaćanja demokracije u RH, gdje
ljudi kada idu na birališta i na izborima za mjesni odbor glasuju prema tome da li im je djed
bio ili nije u partizanima i sl., a posve je nebitna stranačka ideologija kada su u pitanju izbori
za mjesne odbore, jer to bi trebali biti „komunalni“ izbori, odnosno valjalo bi glasovati za
programe i ljude koji će kod gradonačelnika i Gradskoga vijeća tražiti ostvarivanje pojedinih
infrastrukturnih radova. Ne samo na izborima za mjesne odbore, već bi tako trebalo biti i na
samim lokalnim izborima kad se bira članove gradskog vijeća i gradonačelnika.
Zbog dobivenog političkog legitimiteta i ovlasti koje imaju gradonačelnici su vrlo često jedina
vlast. Naime, kad god se dogodi da u gradskom vijeću vlast ima jedna strana na čijem čelu je
gradonačelnik, onda je on i izvršna i zakonodavna vlast, jer preko stranke odreñuje koji će
ljudi ići na izbornu listu te stranke, ali i poslije tko će biti vijećnik. Smatram, da bi
gradonačelnici morali podnijeti ostavku na svoje stranačke dužnosti kada budu izabrani, kako
bi barem formalno izgubili i ovlasti nad Vijećem. Kada se dogodi da je gradonačelnik i
saborski zastupnik vladajuće stranke, kao što je to u Požegi, onda i Državna uprava, koja treba
nad njim vršiti nadzor, preko predstojnika ureda, stavlja se pod njegovu vlast, a ponekada i
sama županija koja takoñer ima pojedine ovlasti u kontroliranju gradske uprave (primjerice o
žalbi o rješenju u svezi komunalne naknade odlučuje nadležni upravni odjel županije,
odnosno pročelnik). Takvo stanje, takoñer, je bilo i u Požegi, kada je i župan bio pod
kontrolom županijskog predsjednika vladajuće stranke, odnosno gradonačelnika.
44
Ne treba posebno niti napominjati da gradonačelnici imenuju pročelnike, što smatram jako
lošim zakonodavnim rješenjem, jer pročelnici su stručnjaci. Da bi se postao pročelnikom,
valja imati 5 godina radnog iskustva na rukovodećim mjestima, imati pravni ili ekonomski
fakultet, položen državni ispit i dr., dok gradonačelnik se može biti s osnovnom školom.
Pročelnici bi trebali biti ti koji samostalno odlučuju u upravnim stvarima i na papiru to i jest
tako, ali kada se zna da ih gradonačelnik postavlja i razrješava, onda to nije tako. Valjalo je
tražiti da pročelnike imenuje gradonačelnik, ali uz prethodnu potvrdu Gradskoga vijeća. Prije
je o pročelnicima odlučivalo Gradsko poglavarstvo čije gotovo sve ovlasti je preuzeo
gradonačelnik, no o ovom pitanju dio ovlasti trebalo je prenijeti i na Gradsko vijeće, ako ništa
drugo kako bi izbor postao i javna stvar, jer sjednice Vijeća su javne, pa bi javnost znala tko
su pročelnici u lokalnoj samoupravi i ne bi se tu toliko moglo pogodovati pojedincima.
Nekada su pročelnici ujedno bili i članovi Poglavarstva, što samo pokazuje njihov karakter,
da su oni svojevrsni „ministri“ u lokalnoj samoupravi. No, u želji da se oni profesionaliziraju
im je to da su i članovi Poglavarstva oduzeto. Ipak, s obzirom da u oni „ministri“ (barem
nekada bili) to mi daje za pravo da tvrdim da je o njima trebalo raspravljati Gradsko vijeće
(zakonodavno tijelo). Kako bi se pročelnici zaštitili od eventualnog političkog progona,
trebalo je propisati da se sistematizacija ne može mijenjati godinu dana nakon dolaska na
vlast, niti da se pročelnike ne može mijenjati. Naime, u praksi se pročelnika makne za 5
minuta, pa da mu se na kraju i da otkaz. Konkretno u Požegi, neki novi gradonačelnik može
napraviti sistematizaciju gdje ima pet upravnih odjela, imenovati dva nova pročelnika, a onda
vrlo brzo može opet prekrajati odjele i vratiti 3 odjela, s tim što će na ta mjesta staviti dva
pročelnika koji su tek to nedavno postali, dok će za stare reći kako su njihovi upravni odjeli
ukinuti i da više nema njihovih radnih mjesta; mogu postati višak i de facto završiti na cesti.
Ako Vijeće i gradonačelnik nisu iz iste stranke, dogaña se da gradonačelnik tu vlast ucjenjuje.
Naime, on daje prijedlog proračuna koji ako se ne usvoji, odnosno ako ga on povuče,
raspisuju se novi izbori za Vijeće, ali ne i za gradonačelnika. To se u sadašnjoj praksi
pokazalo lošim pa je Vlada najavila da će do lokalnih izbora 2013. g. mijenjati zakon pa da
izbori budu i za gradonačelnika. Tu treba uložiti dosta truda u izradi zakona, kako Vijeće ne
bi moglo ići na nove izbore samo zato da sruše gradonačelnika. Gradonačelnik bi trebao biti
predlagatelj proračuna, ali bi Vijeće moralo moći donijeti proračun bez da gradonačelnik ima
pravo ga povući. Zato postoji tijelo gradskog vijeća zaduženo za financije (trebalo bi biti
stručno) koje može predložiti zakonit i realan proračun. Ako pak gradonačelnik bude smatrao
da je proračun neodrživ, može od Ureda državne uprave nadzor zakonitosti.
45
Ovim zaključkom želio sam reći kako je kod previše ovlasti dano gradonačelnicima. Ne samo
formalno kao njemu, već i činjenicom da gradonačelnik najčešće ima i većinu u gradskome
vijeću zato što je ujedno i šef vladajuće stranke.
Takoñer, više ovlasti trebali bi dobiti pročelnici, posebno pročelnik za financije koji bi trebao
imati veće ovlasti prije nego što gradonačelnik predloži proračun gradskome vijeću. Biti
gradonačelnik znači biti u službi grañana i provoditi politiku koju grañani žele. Zato s
političkog aspekta treba u budućnosti gledati kako tu suradnju grañana i gradonačelnik više
formalizirati, kroz mjesne odbore ili ako se neće ići u tom pravcu, onda bi izbore za mjesne
odbore trebalo ukinuti, jer predstavljaju samo trošak, odnosno to je način kroz koju gradska
vlast kupuje grañane, jer članovi gradskih izbornih komisija postaju ljudi koji će sutra sigurno
glasovati za vladajuću stranku. S upravnog aspekta, kao što sam već ranije rekao, treba možda
više zaštiti pročelnike i to na način da njihova uloga postane isključivo profesionalna, a da
gradonačelnik tu nema prevelike ovlasti, jer oni su političari, a pročelnici su stručnjaci.
46
LITERATURA:
- Borković, Ivo, Upravno pravo, 7. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine,
Zagreb 2002. g.
- Smerdel Barnko i Sokol Smiljko: USTAVNO PRAVO , Pravni fakultet u Zagrebu,
Zagreb 2006. g
- Koprić, Ivan: Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatska javna
uprava, vol. 5, br. 1.
- Lauc, Zvonimir Lokalna samouprava u RH, Zbornik PFZ, 50 (2000), 1/2;
- Pavić, Željko: Od antičkog do globalnog grada, Društveno veleučilište u Zagrebu, Pravni
fakultet u Zagrebu, 2001. g.
- Ustav RH (pročišćeni tekst NN 85/2010)
- Zakon o financiranju jed. lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97,
33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12)
- Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 106/03,
129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11)
- Zakon o službenicima i namještenicima u lok. i područnoj samoupravi (NN 86/08, 61/11)
- Zakon o proračunu (NN87/08),
- Odluka o ustrojstvu upravnih tijela Grada Požege, od 10. veljače 2012. god.
- Poslovnik Grada Požege objavljen u Službenim novinama br. 18/2009
- Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Požege od 27. veljače 2012. god.
- Proračun grada Požege za 2011. godinu, objavljen u Službenim novinama br. 16/2011
- Statut Grada Požege Objavljen u Službenim novinama br. 15/2009
- Grad Požega:
http://www.pozega.hr/O-gradu/Povijest-grada.html, 22.05.2012.
http://www.pozega.hr/Opcenito/Grb-i-zastava.html, 22.05.2012.
http://www.pozega.hr/Dokumenti/Zahtjevi-i-obrasci.html, 22.05.2012.
- JP Tekija: http://www.tekija.hr/content/view/12/26, 22.05.2012.
- Ministarstvo uprava: http://www.uprava.hr/default.aspx?id=12, 22.05.2012.
- Portal lok. samouprave, http://polis.iju.hr/lokalna/lokalna/financiranje.html, 22.05.2012.
Recommended