8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
1/39
Politike ideje u Platonovoj filozofiji politike
Dr. sc. Anelko Milardovi
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
2/39
2
Struktura predavanja
Biljeka o Platonu Platon on-line Filozofija
to je filozofija? to potie filozofiju? Temeljna pitanja filozofije
Odnos filozofije i pojedinanih znanosti Filozofske discipline Razdoblja u grkoj filozofiji
Crtice za oris Platonove filozofije
Platonova Drava: ralamba Knjiga prva Knjiga druga Knjiga trea Knjiga etvrta Knjiga peta Knjiga esta Knjiga sedma Knjiga osma
Knjiga deveta Knjiga deseta
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
3/39
3
Biljeka o Platonu
1. Djela o v rl inama pod
sokratovskim ut jecajem
Obrana Sokratova(Apologija)
Kriton Protagora Ion Drava
Lised2. Djela pro tiv sofis ta
Gorgija Etudiem Kratil
3. Zrel i spis i Gozba(Simpozij ili o
ljubavi) Fedon Fedar
4. Kasni Platon Sofist Fileb Zakoni Timej Kritija
Grki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potjee iz aristokratske obitelji.Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se moe podijeliti uetiri skupine:
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
4/39
4
Platon on-line
http://www.filozofija.net/
http://www.philosophypages.com/ph/plat.htm
http://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTM
http://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htm
http://www.quotationspage.com/quotes/Plato
http://www.crystalinks.com/plato.html
http://www.filozofija.net/http://www.philosophypages.com/ph/plat.htmhttp://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTMhttp://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://www.quotationspage.com/quotes/Platohttp://www.crystalinks.com/plato.htmlhttp://www.crystalinks.com/plato.htmlhttp://www.quotationspage.com/quotes/Platohttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTMhttp://www.philosophypages.com/ph/plat.htmhttp://www.filozofija.net/8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
5/39
5
Filozofija
Metodiki je ispravno smjestiti Platonovu filozofiju ukontekst povijesti filozofije. Prethodno je potrebno
odgovoriti na tri pitanja:
1.to je filozofija ?2.Kojem razdoblju u povijesti filozofije pripada Platonova filozofijai filozofija politike?
3.U kojim je djelima zastupljen nauk o politikim idejama uPlatonovoj filozofiji politike ?
(Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
6/39
6
to je filozofija?
Ljubav spram mudrosti (philos = prijatelj, sophia =mudrost)
Traganje za istinom
Istraivanje i miljenje cjeline
Prevladavanje straha od umiranja
Traganje za spoznajom
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
7/39
7
to potie na filozofiranje?
uenje. Prvi poticaj. U Platona i Aristotela: Jer napoetku kao i danas uenje poticae ljudefilozofiranjuOnaj pak tko se pita i udi ima osjeajneznanjaDa bi izbjegli neznanje, ljudi su poeli
filozofirati. Prvo pitanje glasi: to jest sve to jest? Pitanje o
biu i bitku. Razliite su ontoloke koncepcije. Sumnja
Pitanje smisla Volja za prosvjetiteljstvom
Posljedice redukcije instinkta
Svijest smrti
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
8/39
8
Temeljna pitanja filozofije
A) Platon (427-347. pr.Kr.) Istinito (filozofija, znanost) Dobro (etika) Lijepo (estetika)
B) I. Kant (1724-1804.) Znanje (filozofija, metafizika, znanost) Nadanje (religija) Djelovanje (praxis)
Kant je temeljna filozofska pitanja izrazio u sljedeim
pitanjima: to mogu znati? (metafizika) to trebam initi? (etika) emu se smijem nadati? (religija) to je ovjek? (antropologija)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
9/39
9
Odnos filozofije i pojedinanih znanosti
Filozofija se bavi sveukupnou zbilje, cjelinom bitka,a pojedinane znanosti isjecima zbilje
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
10/39
10
Filozofske discipline
Ant ropolog i ja-nauk o ovjeku kao biu meu biima, njegovoj biti,
postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i poloaju u svijetu, kozmosu Etika- bavi se moralnim normama i postupanjima, dranjem i djelovanjem
ovjeka orijenitranim na dobro. Cilj etike je pokazati metodiki zajamentemelj pravednog, razumskog i osmiljenog djelovanja (zajednikog ivota)
Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepom
Metaf iz ika i o nto log i ja -shvaa se kao prva filozofija. Potjee odAristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bia kao bia. Njezina su tri
tematska podruja: sam bitak (ontologija), boanski bitak (filozofskateologija), dua (psihologija) i sveza svih bia u cjelini (kozmologija) Logik a - Uenje o dosljednom i sreenom miljenju. Formalna, klasina
logika dijeli se na elementarno uenje (pojam, sud, zakljuak) i uenje ometodi (postupak, istraivanje, dokazivanje)
Gnos eolog i ja - teorija spoznaje i znanosti (uenje o uvjetima i granicamaspoznaje)
Filozofi j a jezika - promatra nastanak, razvoj, znaenje i funkciju jezika Filozof i ja po vi jest i- pokuava shvatiti i protumaiti bit i smisao i tijek
povijesti te shvatiti ovjeka u njegovoj povijesnosti Filozofi j a religije -pita se o pojavi i biti religije za ovjeka i drutvo Filozof i ja prirod e - miljenje i istraivanje prirode Filozofi j a prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka
nadreena norma iz koje se moe izvesti propisano pravo Filozof i ja pol i t ike - razmatra strukturu, funkciju i smisao drave i drutva
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
11/39
11
Razdoblja u grkoj filozofiji
Predsokratika - (miletska filozofija prirode, pitagorejska kola,Eleani, Heraklit, atomisti - atomistiko razdoblje); ovdje se jopribrajaju i sofisti. (Razdoblje sofista, koji mitske modeledodatno oslobaaju zaaranosti i dovode u pitanje naslijeenemoralne predodbe, oznauje se i kao grko prosvjetiteljstvo)
Klasino razdoblje - (Sokrat, Platon i Aristotel u odnosuuitelj-uenik).Sredite filozofije postajeA tena. Sokratutemeljitelj samostalne etike PlatonSokratov uenik; Platonov nauk o idejama Aristotelsistematiar i znanstveni utemeljitelj filozofije
upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva
Helenistiko razdoblje- (Na povijesno drutvenom,revolucionarnom tlu (uspon i pad Aleksandrova carstva; rimskasvjetska vladavina) nastaju dva najznaajnija uenja helenizma:stoiko i epikurejsko, obiljeeno prema etici)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
12/39
12
Crtice za oris Platonove filozofije
Nauk o idejama Sadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno
carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja(gr.eidos, idea)
Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojimasu oblikovani predmeti vidljivoga svijeta - pojmovi predstavljaju
ideje Objektiv ni idealizam.(Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno
o naem spoznavanju ili o svijetu miljenja. One, dakle, ne nastajuiz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo.
Teor i ja dvaju sv jetova. Moe se prispodobiti s crtom u djeluDrava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja:1. v id l j iv i sv i jet
posredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu) neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i iva bia)
2. misaon i sv i jet
podruje znanosti (matematika i geometrija) carstvo ideja koje je dostupno istom umu bez ikakva promatranja
I
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
13/39
13
Crtice za oris Platonove filozofije
Ideja dobra- u njegovoj filozofiji smatra se sredinjom tokom1. podaruje bitak i spoznatljivost
2. ideje sudjelovanja
3. omoguuje spoznaju U usporedbi o suncu (Drava) Platon pokazuje da ovjek
samo u svijetlu dobra moe spoznati bitak.Usporedba sapiljom pokazuje uspon prema idejama (Drava) Eros (Nagon, koji ovjeka uvijek nanovo vodi u podruje
istinitog bitka i dobra. On ljudima budi enju da se posvetepromatranju ideja)
Dijalektika(metoda dolaska do spoznaje). Ona je bit svih
znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike kojase bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu.
Metafiziki dualizam (Dua i tijelo su otro razgranieni).Govori o besmrtnosti due.
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
14/39
14
Crtice za oris Platonove filozofije
Duu dijeli u tri dijela, priemu se tu zrcali njegovatemeljna dualistika misao:Pravo boansko:
razum(ono to pripadaosjetnom svijetu)
plemenito: sranost nie, jer se opire:
pouda. DUA = razum, sranost,
pouda. Svakom dijelu duePlaton dodaje po jednukrepost
razum - mudrost sranost - hrabrost pouda umjerenost
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
15/39
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
16/39
16
Crtice za oris Platonove filozofije
Odgoj je za Platona temelj drave Platon govori o vie izobrazbi. Predvieni su odgoji:
elementarni odgoj glazbom, pjesnitvom i gimnastikom (do 20.godine ivota)
znanstvena izobrazba u matematici, astronomiji, harmoniji (10
godina) prouavanje u dijalektici (filozofiji) (5 godina) praktina djelatnost u dravi (15 godina) nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni ivot
Oblik vladavine ove drave je totalitarni, koja uspjehesvojih graana uzima sasvim za sebe
Ustav te drave je aristokratski, tj. temelji se na vladavininajboljih. U djelu ZakoniPlaton vie ne polazi od slikeidealnih vladara: dravu ureuju zakoni
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
17/39
17
Platonova Drava: ralambaPlaton: Drava, Naklada Jurii, Zagreb, 1997.
Biljeka Djelo je pisano u dijalozima
Dijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha. U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su
Platonova braa GlaukoniAdimant, koji e od druge knjige biti
glavni nositelji razgovora sa Sokratom. U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti
Polemarhi njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru dajesofist Trazimah,koji je u pratnji svojih simpatizanata KlitofontaiHarmantida.
Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovisinovi Etidemoni Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
18/39
18
Knjiga prvaRasprava o pravednosti
Odreenje pravednosti Vraanje duga 331 (c), 332 (c)
Nenanoenje tete 335 (d)
Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svojukorist 338 (c)
Temeljna vrlina (Sokrat)
Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti zavravaaporetski bez konane definicije pravednosti - 354 c
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
19/39
19
Knjiga drugaNastavak rasprave o pravednosti
Nastavak rasprave o pravednosti i otvaranje dijaloga o polisu Pravednost u svakodnevnom ivotu je korisnija od
nepravednosti
Ona se ne dogaa po iskonskom postupanju svakog pojedinca
Za njezino postupanje/prakticiranje postoje konvencionalni
razlozi
Pravednost se ovdje vezuje uz zakone 359(b)
Ona se tie svakog pojedinca i cijelog polisa
Polis/drava nastaje iz ne-samodostatnosti pojedinca kojemu su
potrebni drugi 369 (b) Do dobrog polisa/grada drave dolazi se odgojem
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
20/39
20
Knjiga treaRasprava o odgoju due i polisu
Poinje raspravom o bogovima ire filozofije Nastavlja se raspravom o odgoju, glazbi, umjetnosti,
tjelovjebi i harmoniji 400 (e), 401 (e)
Odgoj i vjetine usklaivanja due harmonija 412
Harmonija u dravi harmonino nastojanje mora biti:ako se eli sauvati dravno ureenje 412 (b)
to se vladara tie, treba traiti one koje se dre svojeganaela, i koji misle najbolje za dravu 413 (c)
Tko je vladar? Osoba dobra odgoja, ritma sklada, tj.
tko se tako ponaa, da bi sebi i dravi najkorisniji bio.Idalje, dakle, onaj koji se kao djeak i kaomladi i kaomu iskazao i ist kroz sve proao. Njega trebapostavljatidraviza vladara i uvara. 414
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
21/39
21
Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i drave
Poinje raspravom o srei Drava se ne osniva zbog sree jednog stalea, nego cijela
drava mora biti sretna 420 (b)
Dravom se treba upravljati dobro i ona sretna treba biti 421 (b)
Dravom se upravlja razumom 423
Glede veliine drave nju treba poveavati dokle, dok moesauvati svoju jedinstvenost 423 (c)
Drava se javlja kao jedinstvo raznolikoga u kojoj svatko obavljasvoj posao najbolje to moe
U dravi za posao treba uzimati one koji su stvoreni da najboljeobavljaju svoj posao
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
22/39
22
Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i drave
Glede kreposti i vrlina drave Platon zbori o tomu koja jedobradrava. Savreno dobraje ona drava, ako je doistakako treba osnovana 427 (e)
Hrabra drava je ona drava u kojoj se istie vrlina hrabrosti,koja je hrabrost mjerena nekim djelom 429 (c)
Pravedna drava je ona u kojoj pojedinac radi svoj posao i nepetlja se u posao drugih 433 (b), (d) I na drugom mjestu pravednost je definirana kao postupanje u
kojem svatko radi svoj posao i ne radi mnoge
Pogibelj drave nastaje:1. kada bi dolo do prijelaza iz stalea u stale, npr. iz obrtnikih u
ratniki, i iz ratnikog u vladarski. Stoga Platon kae da jenjihovo zamjenjivanje mnogostruki rad i propast za dravu. 434(b)
2. pogibelj za dravu nastaje zamjenjivanjem triju stalea, to vodinepravednosti i najveoj teti za dravu.
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
23/39
23
Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i drave
Pravednost se izvodi iz stroge podjele uloga u dravi 434 (c) Gdje se moe ostvariti pravednost? Pravednost se moe
ostvariti samo u dobroj dravi 434 (e) Platon poistovjeuje pravednog ovjeka i pravednu dravu
435 (b)
U raspravi o dui Platon istie prednost razuma, kao vladaraduekoji brine za cijelu duu 441 (e) Dijelovi due su:
a) hrabrostdjelovanje u skladu s nalozima razumab) mudrost - vladar svih dijelova duec) trijeznostsklad izmeu vladara i podlonika tj. meu
dijelovima dued) pravednostdjelovanje u skladu znanja za posao koji se
najbolje moe obaviti
Dijelovi due ocrtavaju ustroj drave i stalea 422 (b), (c), (d)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
24/39
24
Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i drave
Nasuprot pravednosti stoji nepravednost. Po Platonunepravednost je nekakva nesloga ovih triju sposobnosti iobavljanje vie poslova i uplitanje u tue poslove i ustanaknekog dijela protiv cijele due. 444 (b)
to znai davati pravednost? To znai uspostaviti takavprirodni odnos u dui da meusobno vladaju i sluaju, anepravednost uspostaviti takav nepravedan odnos, da jednodrugo protiv prirode vlada i pokori se. 444 (d)
Dua i ustavi dravni. Oblika dravnih ustavnih ima koliko ioblika dua 444 (c)
Koliko? Platon kae: pet oblika ustava, a pet dua 444 (d)
Koji su to oblici? Kraljevstvovladavina jednog ako bi se pojavio jedan osobit
ovjek. Aristokracijavladavina njih vie 445 (d)
Na kraju etvrte knjige prekida se rasprava o tipologiji ustava
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
25/39
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
26/39
26
Knjiga estaO fi lozofima, istini i bitku i spoznaji i stine
Platon nastavlja tumaiti poziciju filozofa-vladara 485
Tko su filozofi? Tko su pravi filozofi? Oni koji rado gledaju istinu
Pravi su oni filozofi koji se bore oko bitka (Platon jedn.) 490 (b)
Prispodoba sa suncem ili o: Sunce nije sam vid ni ono mjesto,
gdje vid nastaje, tj. oko 508
Sunce je edo dobrote: to je sama dobrota u misaonom svijetu zaum i predmete miljenja,to je sunce u vidljivom svijetu za vid ividljive predmete 508 (c)
Dua i sunce. Platon na jednom mjestu kae kada se uperi u ono,
na to sja istina i bitak, onda dua to opazi, spozna,te se ini da imauma 508 (d)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
27/39
27
Knjiga estaO fi lozofima, istini i bitku i spoznaji i stine
Prispodoba sa crtom (509 (e)). Crta podijeljena na dva dijelapredstavlja dvije vrste svijeta tj. vidljivi i misaoni.Svaki se opet
podijeljeni dio dijeli:
a.vidljivi svijetna slike i projekcije slika i to je nastalo premaslikama (ivotinje, biljke, proizvodi ljudskog umijea); 510
b.misaoni (geometrija/raunarstvo i snaga raspravljanja(dialegesthai) koja se ne slui osjetilnim/vidljivim nego idejamasamima po sebi i da zavri idejama 510 (c), 511, 511 (c)
Platon daje prednost razumu a ne osjetilima
Znanost o raspravljanju ili dijalektika - vodi prema jasnijem dijelu
misaonog bitka
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
28/39
28
Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznaje
Prispodoba s piljom 514 (a)517 (c). rekoh -usporedi naunarav prema tome, da li je ili nije obrazovana, sa slijedeim stanjem.Predoi naime sebi, da ljudi ive u podzemnoj pilji, koja ima dugulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovimana nogama i vratu tako da ostaju na istom mjestu i da gledaju samopreda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im
ognja odozgo i izdaleka njima za leima; meu ognjem i sunjevimazamisli put gore, a uza nj zid, kao to arobnjaci stoje predgledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.
Sunji u pilji vide samo sjene to bi od ognja padale na sjenu
515 (b)
Izlaskom na svjetlo bili bi zablijeteni. Najprije bi opaali sjene, slikeljudske i ostale, nebo i zvijezde, mjesec i na kraju s u n c e.
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
29/39
29
Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznaje
Izlazak iz peinepredstavlja kognitivni
uspon to se kree odosjetilnih zapaanja dospoznaje istinskog
bivstva, kristalno jasnih
ideja, koje spoznajemo
potpuno i savreno
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
30/39
30
Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznaje
Svijet se preko vida ukazuje. Prema tomu, izlazak iz peinena svjetlo ili kretanje prema goresvjetlu, predstavlja uzlazakdue u misaoni kraj 517 (b)
Platon kae da je u svijetu spoznaje ideja dobrote zadnja te dase jedva moe vidjeti 517 (c)
Ideja dobroteje uzrok svemu ispravnom i lijepom u svijetu
U vidljivom svijetu raa svjetlo i gospodara njegovoga U misaonom svijetu kao gospodar daje istinu i um Nju treba vidjeti spoznati, onaj koji eli razumno raditi bilo u
posebnikom bilo u javnom ivotu
Dua ima mo uenja, dosezanja, uzdizanja do bitka inajsvjetlije toke bitka a to je velimo dobrota. 518 (b) Ideja dobra je u najuoj svezi s dravom Savrena drava je ta u kojoj moraju upravljati vjeti istini i koji
raspolau razumnim ivljenjem 521
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
31/39
31
Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznaje
Istinskom filozofijom Platon naziva odgojno okretanje due,koja ide iz nonoga dana na istinski dan tj. na izlazak k bitku521 (c)
U 533 (d) Platon govori o postupku dijalektike. Postupak
dijalektike jedini ide pravim putem, naime do samog poetka, da
ga utvrdi, te oko due, zaista zakopano u glibu neznanja,pomalo vue i izvodi prema gore.
Umijee dijalektike i znanja, ona se mora poduavati 15 godina,oni koji nakon poduavanja ostanu, vide dobrotu, trebajuureivati i voditi dravu, baviti se filozofijom i odgojem
Drava se poslije njihova ivota prema njima treba odnositi kaoprema boanstvima 540 (c)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
32/39
32
Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznaje
Platon govori o filozofima
kao o vladarima drave, tj.kad pravi filozofi, bilo vie
njih, bilo jedan, u dravipostanu vladarima
Dravu treba urediti popravednosti
Filozofi moraju svoju
dravu urediti tako da sluipravednosti i nju
unapreuju 540 (e)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
33/39
33
Knjiga osmaRasprava o porecima
Slijedi nastavak dijaloga o dravi Pri kraju etvrte knjige Platon govori o pet oblika ustava. Spominje kraljevstvo i aristokraciju
U petoj knjizi ini se kako eli opisati ostale oblike, ali u dijalogse upletoe Polmerah i Aimand, koji skrenue raspravu o
ustavnim porecima U osmoj knjizi Platon opisuje dravno ureenje, ta ureenja
su:
a. Kretsko ili spartansko
b. Oligarhija (vlada nekolicine) 544 (c)
c. Demokracija (vlada bogate nekolicine). Puka vlada:demokratska vlada nastaje, dakle, mislim, kad siromasipobijede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, aostalima jednako podjele graanska prava i slube; zatim kadse u njoj oblasti veinom drijebom biraju 557
d. Tiranija (samosilnika vlada) - bolest dravee. Timokracija ili timarhija (vlast ili vlada po asti / astohleplju)
545 (b), (c)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
34/39
34
Knjiga osmaRasprava o porecima
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
35/39
35
Knjiga osmaRasprava o porecima
Platon kae da se oblikvladavine uvijek mijenja
prema onima koji su na
vladi, u trenutku razdora,zatim zbori o tranziciji iz
jednoga u drugi oblik
vladavine, zapravo o
krunom kretanju ustava
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
36/39
36
Knjiga osmaRasprava o porecima
1. Timokracija kao prijelazna pojava uzurpira ustav2. Iako su vladari priznati, ipak se porastom utjecaja
novca ve istie slijedei oblik drave oligarhija
3. U njoj se mo poklapa sa posjedom. U ovompropadajuem obliku ve vrlo udaljenom od idealne
drave. Bogatstvo je preuzelo sredinju poziciju4. Njezin e se kraj dogoditi prevratom, tj. tako to e
manjak dobra do tada nemogue iznuditi demokraciju
5. Konano ona porastom anarhije ini odluujui pomakprema najgorem obliku vladavine, tiraniji. Sve u Svemu
Platonovska idealna drava nikad nije pretvorena ustvarnost. Njegova vlastiti pokuaj da je osnuje naSiciliji bio je neuspjean (Atlas filozofije, GoldenMarketing, Zagreb, 2001. str. 45.)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
37/39
37
Knjiga devetaRasprava o krunom kretanju ustava
Platon opisuje tranziciju iz demokratskog ovjeka u tiranina 571
Slijedi opis tiranina
Tiranin je mahnit ovjek koji ima volju vladati ljudima i bogovima 573(d)
Odreuje ga kao sina silnika 574 (b), (c) Samosilnika
Grabeljivca
ovjeka koji vlada bez zakona
ovjeka u kojega su uli nagoni od zla drutva 575 (b) Tiranin je zapravo najgori ovjek, on odgovara tiranskoj a
demokratski ovjek demokratskoj vladi 576 (c)
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
38/39
38
Knjiga devetaRasprava o krunom kretanju ustava
Tiranska drava je ropska (u najveem stupnju) 576 (c)
Platon dalje opisuje duu tiransku
Dua tiranska je ropska, siromana, puna straha, najjadnija
Tiranska drava je najjadnija drava meu dravama
Platon dalje psihologizira ivot tiranina, tiranin ivi munije;nuno je najvie sam nesretan, a zatim takvima ini blinjesvoje 580
Silnik ivi najneugodnije a kralj najugodnije 587
8/10/2019 Drava Platon Po Knjigama
39/39
39
Knjiga desetaO pjesnikom umijeu
Nakon dijaloga o dravi slijede dijalozi o pjesnitvu, pjesnikomumijeu, o ponaanju i oponaatelju
Kao uzor uzima se Homer, koji je bio prvi uitelj i voa svih tihdivnih tragika 595 (c)
Pjesnici kao oponaaoci utvara kreposti i ostalo 601 Oponaalac, velimo nita ne zna i bitku ali zna za privianje
601 (c)
Dijalozi izmeu filozofije i pjesnitva 607 (c)
Deseta knjiga zavrava tezom o besmrtnosti due, dranju puta
prema gore i razumnom vrenju pravednosti 621 (c)