1ENCIKLOPEDIJA INENJERSTVA
2GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE
GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE
Geodezija je nauka o premjeru Zemljine povrine te izradi planovai karata, odnosno izradi baza prostornih podataka.
Tragovi praktine geodetske djelatnosti nalaze se u najranijimvremenima antike. Mjerenje pojedinih zemljinih estica iraunanje njihovih povrina dovelo je do izuavanja likova uravnini i dalo poticaj za studij geometrije i aritmetike.
S vremenom su se zadaci proirili i na odreivanje oblika idimenzije Zemlje.
Razvojem nauke i tehnologije mijenja se i geodetska mjernaoprema, na taj nain javljaju se i nove metode premjera, a time inova podruja geodezije.
Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
3GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE
Geodetska mjerenja su se izvodila jo u drevnom Egiptu, kada jerijeka Nil poplavila i isprala granice poljoprivrednih gazdinstava,onda su se trebale opet utvrditi svake godine, koritenjemkonopaca i jednostavne geometrije. Treba napomenuti i vrlo taanpremjer Keopsove piramide, koja je napravljena oko 2700 p.n.e.Osnovica Keopsove piramide ima najveu greku od 0,0058 m,dimenzija 230,4 m x 230,4 m ili samo 4 minute. Zna se da sukoristili obim kruga, iako nisu znali za broj , ali su koristilipriblinu vrijednost 22/7.
GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE
Znaajne istorijske injenice vezane za geodetska mjerenja su:
staroegipatski katastar zemljita (oko 3000 p.n.e);
nedavna istraivanja na Stonehengeu (oko 2500 p.n.e.),pokazuju da se u gradnji koristilo kolanje i geometrija skonopcima;
u Mezopotamiji su se koristili (oko 1000 p.n.e.) prvi geodetskiinstrumenti;
u drevnom Rimu je postojao posao geodete;
4GEODEZIJA I PROSTORNE INFORMACIJE
arapski geodeti su koristili razne geodetske instrumente. Zaniveliranje su koristili drvenu plou s viskom, jednakostraniantrokut s viskom i cijevni nivelir.
u Engleskoj je Vilim I. Osvaja stvorio Domesday Book, u kojojse moe pronai katastar zemljita sa svim potrebnimpodacima.
GEODETSKI PREMJER
Geodetska premjer je prikupljanje, obrada i prikazivanjepodataka geodetskim metodama. Geodetske metode su takvemetode prikupljanja, obrade i prikazivanja podataka koje susvojstvene geodeziji, odnosno njezinim granama:primijenjenoj geodeziji, pomorskoj, satelitskoj i fizikalnojgeodeziji, kartografiji, fotogrametriji i daljinskimistraivanjima, te geomatici.
Najei oblici prikupljanja podataka u geodetskom premjerusu neposredno prikupljanje - mjerenjem geodetskiminstrumentima ili posredno prikupljanje - mjerenjem snimaka.
Pri obradi prikupljenih podataka danas se sluimo raunarima.Prikupljeni podaci dalje se obrauju i postaju dijelovi raznihprostornih informacijskih sistema. Rezultati premjera najeese prikazuju na planovima i kartama.
5PROSTORNE INFORMACIJE
Prostorne informacije ine podaci, kako oni dobivenipremjerom, tj. prostorni podaci, tako i oni koji su prikupljeniili odreeni na druge naine prilikom nekog premjerA, tzv.atributni podaci.
Prostorne podatke ine koordinate taaka koje su odreenepremjerom na terenu, a kojima su definisani razliiti objekti(katastarske estice, kue, ceste, mostovi itd.).
Atributni podaci su opisne karakteristike tih objekata (na pr.broj katastarske estice, kultura katastarske estice, broj kue,itd.).
PODJELA GEODEZIJE
Geodezija se dijeli na slijedee grane:
Primijenjena geodezija;
Pomorska, satelitska i fizikalna geodezija;
Kartografija;
Fotogrametrija i daljinska istraivanja;
Geomatika.
6Primjenjena geodezija
Primjenjena geodezija se bavi mjerenjima manjih dijelovaZemljine povrine radi njenog grafikog prikaza u ravnini,odnosno izrade planova (karata krupnog mjerila), tj. izradekatastarskih ili topografsko-katastarskih planova. To je tzv.praktina geodezija.
Takoer obuhvaa i inenjersku geodeziju koja se bavigeodetskim radovima pri projektovanju, gradnji i kontrolisaobraajnica, mostova, tunela i raznih drugih graevinskihobjekata.
Pomorska, satelitska i fizikalna geodezija
Pomorska geodezija se bavi radovima na moru, tj. premjerommorskog dna.
Satelitska geodezija se bavi uspostavom osnovnih geodetskihmrea koje slue za daljnju detaljni premjer terena.
Fizikalna geodezija se bavi premjerom u svrhu odreivanjaoblika i dimenzije Zemlje.
7Kartografija
Kartografija je geodetska disciplina koja se bavi zasnivanjem,izradom i prouavanjem karata. Na kartama se, za razliku odplanova, prikazuju vei dijelovi Zemljine povrine te treba uzeti uobzir i njenu zakrivljenost.
Geodetskih karata ima razliitih vrsta:
- topografske,- tematske,- turistike,.
Primjenom raunarske tehnologije razvila se digitalna kartografija, akarte se znatno bre izrauju kompjuterskim programima.
Fotogrametrija i daljinska istraivanja
Fotogrametrija je metoda premjera pri kojoj se u osnoviupotrebljavaju snimci terena ili nekih objekata na Zemlji, bilosnimljeni iz zraka (aviona), bilo sa Zemlje.
Stvaranjem modela terena ili objekata pomou parovanjihovih snimaka u autografu ili na ekranu raunara, moe setaj teren mjeriti i izraditi odreeni plan ili karta, odnosnografiki trodimenzionalni prikaz nekog objekta.
Daljinskim istraivanjima nazivamo upotrebu snimakasnimljenih iz daljine (iz zraka ili svemira) raznim tehnikamasnimanja i mjerenja.
8Geodetska mjerenja
Da bi se izradili planovi ili karte odreenog podruja, najprije trebaprovesti mjerenja tog dijela Zemljine povrine. Mjerenja se izvodeupotrebom razliitih geodetskih instrumenata i pribora.
U geodeziji su osnovna slijedea mjerenja:
1. linearna mjerenja: mjerenja duinamjerenja visinskih razlika
2. mjerenje uglova: mjerenje horizontalnih uglovamjerenje vertikalnih uglova
Mjerenje duina i uglova
Mjerenje duina moe biti:
mehaniko mjerenje vrpcom, icom i letvom i to je direktnomjerenje. Pojavljuju se problemi sa konfiguracijom terena iutjecajem temperature.
9Mjerenje duina i uglova
Mjerenje duina moe biti:
elektrooptiko suvremenim mjernim instrumentima
elektrooptikim principom
Optiko mjerenje je indirektno mjerenje duina, koje se kreunajee do 100 m, a maksimalno do 200 m.
Elektroniko mjerenje duina koristi elektromagnetske valove,to omoguava mnogo vei doseg, kao i veu brzinu
Mjerenje duina i uglova
Mjerenje kutova se izvodi razliitim geodetskiminstrumentima, a nekada je osnovni mjerni instrument za tamjerenja bio teodolit.
10
Mjerenje duina i uglova
Nivelir je osnovni instrument za mjerenje visinskih razlika kodgeodetskih mjerenja. Osnovni princip zasniva se na djelovanjusile tee, odnosno dovoenje vizurne osi dalekozora uhorizontalni poloaj. To se postie primjenom libele ilikompenzatora. Koritenjem nivelira, visinske razlike se dobivajuiz direktnih mjerenja. Nivelmanska letva treba biti vertikalnopostavljena u prostoru, to se postie krunom libelom.
Instrumenti za odreivanje poloaja taaka
Totalna stanica
Totalna stanica, mjerna stanica ili tahimetar je kompjuterizovanaverzija elektronikog teodolita. Totalne stanice imaju u sebi raunar,memoriju i elektroniki daljinomjer. Totalna stanica omoguavajednostavnije snimanje detalja, iskolavanja, te bre i preciznijeizvoenje radova. Elektroniki daljinomjer je najvea prednosttotalnih stanica. Takvi daljinomjeri sastoje se od odailjaa kojiemitira elektromagnetsko zraenje u infracrvenom ili radio spektru.Elektroniki daljinomjer zahtjeva reflektor na kraju mjerenje duinekoji refletkira odaslane elektromagnetske valove. Preciznostelektronikog daljinomjera kod totalnih stanica je oko 2 mm na 1 kmmjerenje duine.
11
Instrumenti za odreivanje poloaja taaka
Instrumenti koji omoguuju mjerenje horizontalnog ugla, vertikalnogugla i kose duine nazivaju se tahimetri (gr. brzomjer). U 19.stoljeu pojavili su se optiki tahimetri, a 1970-tih godina prologstoljea prvi elektroniki tahimetri. Tokom razvoja automatiziran jetok mjerenja, uspostavljena automatska registracija, omoguenarazna raunanja u samom instrumentu, te se danas takvi instrumentinazivaju totalnim stanicama ili mjernim stanicama (engl. totalstation).
Instrumenti za odreivanje poloaja taaka
Globalni pozicijski sistem (GPS)
Princip GPS-a se zasniva na mjerenju vremena koje je potrebnoelektromagnetskom talasu da prijee udaljenost od satelita doprijemnika na povrini Zemlje. Poznavajui taan poloaj satelita ibrzinu irenja elektromagnetskog talasa, moemo jednoznanoodrediti koordinatu take ako nam je isto nebo prema barem etirisatelita.
12
Instrumenti za odreivanje poloaja taaka
Globalni pozicijski sistem (GPS)
Prijemnike dijelimo na:
jednofrekventni- potrebno je due stajati na taki. Koordinate dobijemo u naknadnoj obradi uz pomo raunara i programa;
dvofrekventni- omoguuju odreivanje koordinata taaka urealnom vremenu.
Inenjerske mree i operativni poligoni
Gradevinarstvo i arhitektura
Mainstvo i brodogradnja
Rudarstvo i energetika
Poljoprivreda i umarstvo
13
Geodetski radovi u inenjerstvu
Radovi u okviru prethodnih radova;
Radovi u toku izrade tehnike dokumentacije;
Radovi u toku realizacije projekta;
Radovi tokom eksploatacije i odravanja objekata.
Grupacije geodetskih radova u inenjerstvu
Priprema i izrada geodetskih podloga za potrebeprojektovanja;
Radovi u toku realizacije projekta;
Snimanje izvedenog stanja (objekta);
Ispitivanje stabilnosti tla i deformacije objekata.
14
Geodetske podloge za potrebe projektovanja
Topografski ili kartografsko topografski planovi(analogni ili digitalni);
Planovi posebnih razmjera za potrebe projektovanja(1:50, 1:100, 1:200, 1:250 i dr.);
Ortofoto planovi;
Digitalni modeli terena;
Razne skice i prikazi koji su rezultat geodetskog snimanja.
Geodetski radovi u toku realizacije projekta
Radovi koji prate tehniko tehnoloku realizaciju projekta;
Radovi na rjeavanju tekuih i vanrednih zadataka tokom realizacije projekta.
15
Snimanje izvedenog objekta
Radi utvrdivanja odstupanja od projekta i standarda za tuvrstu objekta;
Za potrebe tehnikog prijema;
Za potrebe gradnje mainskih ureaja;
Za potrebe odravanja objekta i druge sline potrebe.
Ispitivanje stabilnosti tla i deformacija
Svi radovi na osmatranju tla i objekata u toku gradnje iupotrebe objekta.
16
Zadatak geodezije je premjer zemljita i objekata u cilju izradeplanova i karata. Prije nego to se pristupi premjeru terena,postavljaju se geodetske take na terenu. Vie takvih taaka inemreu. Sve mree su postavljene po principu od veeg kamanjem.
Geodetske mree
Geodetske mree
Geodetska mrea je skupina meusobno povezanih geodetskih taaka iste vrste.
Podjela
Sa aspekta namjene:
- horizontalne (poloajne) geodetske mree
- visinske (nivelmanske) geodetske mree
- (GPS) geodetske mree
17
Geodetske mree
Podjela
Sa aspekta oblika:
- trigonometrijske mree
- poligonske mree
- nivelmanske mree
- GPS mree
Trigonometrijska mrea
Niz taaka postavljenih tako da predstavljaju tjemena trouglovakoji se nadovezuju jedan na drugi, zove se trigonometrijskamrea. Sav posao u cilju dobijanja koordinata trigonometrijskihtaaka zove se triangulacija. Trigonometrijske take seobiljeavaju trajnim obiljejima na terenu i na kartama satopografskim oznakama.
18
Trigonometrijska mrea
Trigonometrijska mrea slui :
Za rjeavanje naunog djela geodezije;
Kao geometrijska osnova za premjer zemljita u ciljuizrade planova;
Kao geometrijska osnova na koju se oslanjaju drugemree;
Za rjeavanje inenjersko-tehnikih zadataka izprimenjene geodezije.
Trigonometrijska mrea
Trigonometrijske mree se djele na etiriosnovna i dva popunjavajua reda, saodstojanjima izmeu stranica:
1. >20km;2.o. 15-20km, 2.p. 9-19km; 3.o. 5-13km; 3.p. 3-7km; 4. 1-4km.
19
Trigonometrijska mrea
Trigonometrijska mrea
20
Radi poveanja gustine taaka, izmeu dvijetrigonometrijske take se postavljaju nove takepovezane duinama i uglovima koje ine poligonskivlak. Vie vlakova ine poligonsku mreu i ta mrease direktno oslanja na trigonometrijske take.
Poligonske take se obiljeavaju trajnim oznakama inumeriu unutar jedne katastarske optine.
Poligonska mrea
Linijska mrea
Kada se ne moe sa poligonskih taaka snimiti sav detalj,razvija se linijska mrea. Postavlja se niz taaka na linijama,koje ine linijsku mreu ili mreu za detaljisanje. Linija zasnimanje je linija koja spaja neku trigonometrijsku ilipoligonu taku sa nekom linijskom takom, ili dve poligonetake dva razliita vlaka.
Linijske take numeriu se posle zadnjeg broja poligonsketake.
21
Nivelmanska mrea
Planovi u tehnici moraju imati i vertikalnu predstavu terena,i zato je potrebno imati jedinstvenu osnovu sa nadmorskimvisinama. Ovo se obezbeuje razvijanjem jedinstvenenivelmanske mree na celoj teritoriji drave. Take koje ineovu mreu zovu se reperi, sa svojim nadmorskim visinamau odnosu na normalni reper (srednji vodostaj Jadranskogmora).
Djeli se u etiri reda:
1 .Nivelman visoke tanosti (1 mm/km; 7-8 km); 2. Precizni nivelman ( 2 mm/km; 4km)3. Teh.nivelman poveane tanosti ( 5 mm/km; 2km)4. Teh. nivelman ( 8 mm/km;1km)
Signalizacija trigonometrijskih taaka na terenu
22
Signalizacija poligonih taaka na terenu
Signalizacija GPS taaka na terenu
23
Dravna mrea nivelmanska mrea Slovenije
Visinske geodetske take - Niski reper
24
Visinske geodetske take - visoki reper
Geodetski planovi i karte
Geodetski plan je nedeformirani prikaz manjeg dijela Zemljinepovrine i detalja koji se na tom zemljitu nalaze na ravnini uodreenom mjerilu. Svi detalji na planu su zadrali istimeusobni odnos i oblik kao to ga imaju u stvarnosti samo suumanjeni.
Za razliku od planova, na kartama je prikazano vee podruje,pa je to smanjeni, deformisani i generalizirani prikaz dijelaZemljine povrine na ravnini.
Reljef terena (konfiguracija) se na planovima i kartamaprikazuje izohipsama (slojnicama).
25
Podjela geodetskih planova i karata
Geodetski planovi mogu biti:
- katastarski planovi,- topografski planovi,- topografsko-katastarski planovi,- inenjerski planovi,- tematski planovi.
Karta ima veoma mnogo vrsta, a najee su u primjeni topografske, tematske, statistike, pomorske, politike itd.
U novije vrijeme geodetske planove i karte dijelimo i na analogne i digitalne.
Analogni (realni) planovi i karte su oni izraeni na papiru, a digitalni (virtualni) su oni izraeni nekim raunarskim programom i prikazani na ekranu raunara.
Mjerilo planova i karata
Mjerilo daje odnos izmeu duine na planu ili karti i njene stvarne duine na terenu.
Na izbor mjerila uglavnom utjee:
povrina zemljita koje se mjeri,
namjena plana ili karte,
veliina katastarskih estica i veliina objekata kao i njihova meusobna udaljenost,
tanost koja se oekuje za budui plan,
oekivano naknadno popunjavanje plana pri odravanju (da li su este promjene na terenu),
karakter reljefa,
osigurana financijska sredstva.
26
Poveanjem mjerila, poveava se kvaliteta plana, ali se poveava i koliina svih poslova vezanih uz izradu plana:
pri premjeru: vei broj detaljnih toaka, due trajanje premjera, stroije kontrole, vei broj skica,
pri kartiranju: vei broj detaljnih taaka, due kartiranje, vie kontrola, vie objekata snimljenih jednom takom, vie topografskih znakova,
pri crtanju (printanju): vie listova planova.
Pri izboru mjerila treba napraviti kompromis izmeu tanosti
planova i trokova njihove izrade.
Sadraj planova i karti
Sadraj plana ili karte ovisi o vrsti plana ili karte pa se po sadraju oni meusobno najvie i razlikuju. Tako je sadraj:
katastarskog plana: katastarske estice, izgraeni objekti na njima, brojevi katastarskih estica, te granice kultura i administrativne granice (opina, upanija, drava);
topografskog plana: svi prirodni i izgraeni objekti, reljef, vode, vegetacija;
topografsko-katastarskog plana: kombinacija prethodno spomenutih sadraja;
inenjerskog plana: isto kao i topografskog plana ali sa svim pojedinostima;
tematskog plana (karte): prikaz odreene teme (zgrade, komunikacije i sl.)
27
Sadraj karata
Razliite vrste karata se upravo po svom sadraju najvierazlikuju, pa tako:
Topografske karte sadre velik broj informacija o mjesnimprilikama podruja koji prikazuju koje se odnose na naselja,saobraajnice, vode, zemljine oblike, vegetaciju itd;
Tematske karte daju prikaz najrazliitijih tema iz prirodnog idrutvenog podruja koje su neposredno vezane uz prostor kojiprikazuju. Odreena tema je prikazana s posebnom vanou;
Statistike karte prikazuju pojave ili stanja obuhvaenastatistikim popisima koja se najee odnose naadministrativne jedinice;
Politike karte prikazuju dravne ili administrativne podjele.
Razlikovanje sadraja na planovima i kartama
Za razlikovanje razliitih sadraja na planovima i kartama glavno sredstvo su boje, zatim nazivi i skraenice naziva, brojevi te znakovi.
boje: smea reljefzelena vegetacijacrna izgraeni objekti
crvena prometniceplava - vode
Kod digitalnih planova i karata se koristi vie razliitih boja jer je primjena jednostavna.
nazivi, brojevi i znakovi: nazivi ulica, rijeka i sl., brojevi kat. estica, kua i sl. znakovi
geod. toaka, malenih objekata i sl.
28
Katastarski planovi
Katastarski plan je grafiki prikaz s podacima o poloaju,obliku, nainu koritenja i namjeni katastarskih estica.
Katastarska estica je dio zemljita katastarske opine,odnosno katastarskog podruja na moru, omeena granicamakoje odreuju pravni odnos na zemljitu te granicama nainakoritenja i namjene zemljita. Katastarska estica je osnovnaprostorna jedinica katastra nekretnina.
Svaka katastarska estica ima svoj broj unutar jednekatastarske opine.
Katastarska opina u pravilu obuhvaa podruje jednognaseljenog mjesta s pripadajuim zemljitem, ali tako da sesve zemljite nalazi na podruju nadlenosti jednog zemljinoknjinog suda.
Naini koritenja zemljita
Prema nainu koritenja zemljita, moe ga se podijeliti na:
graevinsko zemljite,
poljoprivredno zemljite,
umsko zemljite,
unutranje vode,
morski i pomorski prostor,
ostale povrine zemljita.
29
Numeriranje katastarskih estica
Svaka katastarska estica koja je definirana granicama vlasnitva ima svoj broj.
Preko tog broja se uspostavlja veza izmeu katastarske estice isvih ostalih atributa koji ju poblie opisuju, a to su:
ime, prezime i adresa stanovanja vlasnika,
povrina,
kultura (nain koritenja i namjena zemljita),
vrsta graevinskih objekata.
Numeriranje katastarskih estica
Numeriranje katastarskih estica odvija se unutar jednekatastarske opine.
Numeriranje se odvija od sjeverozapada k. opine, a zavravana njenom junom podruju. Posljednje se u katastarskojopini numeriraju katastarske estice koje se sijeku, a to sudugi uski objekti.
30
Formiranje katastarskih estica kultura
Na katastarskim se planovima, osim estica zemljitarazliitih vlasnika, prikazuju i estice razliitih kulturapoljoprivrednog zemljita, te ih je potrebno formirati.
Formiranje katastarskih estica pojedine kulture vri se takoda procijenjena povrina pojedine kulture nee biti manjaod 500 m (nekada je to bilo 200 m). Samo u sluajuintenzivnih nasada, tj. vinograda, vonjaka i maslinika semoe odstupiti od tog principa i u tom sluaju estica moebiti i manja, ali ne ispod 200 m.
Formiranje katastarskih estica kultura
U sluaju razliitih kultura manjih povrina, iste se pribrajajupreteitoj kulturi. Na veim katastarskim esticama mogue jeodabrati dvije ili vie preteitih kultura.
Zemljita pod zgradama i dvorita prikazuju se prema stvarnomstanju i ine posebne katastarske estice. Ako se uz dvoritenalazi katastarska kultura ija povrina po procijeni iznosi do 500m, ista se prikljuuje dvoritu, tj. smatra se dvoritem i nakatastarskom planu se ne prikazuje.
31
Formiranje katastarskih estica pod razliitim poljoprivrednim kulturama
Ispisivanje brojeva katastarskih estica
Brojeve katastarskih estica treba, pomogunosti, upisati u sredini estice i toorijentirane prema sjeveru.
32
Katastarski plan
Isjeak analognog katastarskog plana u mjerilu 1:1000
33
Topografske karte (planovi)
Za privredni i tehniki razvoj sadanjeg doba, odnosnoza potrebe prostornog planiranja, projektiranja iizgradnju raznovrsnih graevinskih objekata, istraivanjei analizu osobitosti pojedinih prostornih cjelina te zamnoge druge svrhe koriste se topografske karte iplanovi koji prikazuju teren u horizontalnom ivisinskom smislu.
Topografske karte (planovi)
Topografska karta (plan) je grafiki prikaz topografskeizmjere svih ope geografskih objekata ( reljef, vegetacija,naselja, prometnice, vode i dr.), pri emu su umjesto svihgranica katastarskih estica prikazane samo granice razliitihpoljoprivrednih kultura. Topografski plan i katastarski plan seuglavnom rade zajedno za neku katastarsku opinu pa je toonda topografsko-katastarski plan. Topografska karta i plansu trodimenzionalni prikaz dijela povrine Zemlje. Kako jeploha Zemlje nepravilnog oblika, a upravo reljef tomenajvie doprinosi, nije jednostavan zadatak prikazatipovrinu Zemlje u ravnini, tj. na topografskim planovima.
34
Topografska karta
Reljef zemljita
Reljef je skup oblika Zemljine povrine, ravnine i neravnine, uzvienja i udubljenja.
Metode prikaza reljefa veoma variraju u stilu i namjeni.Prikazivanje oblika reljefa je sloen zadatak jer se radi okontinuiranom trodimenzionalnom objektu.
Reljef se moe prikazati u ravnini:
kvalitativno: pomou rafura (crtice ili tokice),sjenanjem,
kvantitativno: pomou kota, izohipsa i bojanjem razliitimbojama ili intenzitetom boja.
35
Reljef zemljita
Reljef se moe prikazati i trodimenzionalno:
grafiki: pomou profila, perspektivnih i izometrijskihprikaza i dr.,
plastino: u obliku modela reljefa.
Reljef se na topografskim planovima prikazuje izohipsamai nadmorskim visinama pojedinih karakteristinih toaka(kotama).
Izrada topografskih planova (karata)
Da bi se mogao izraditi topografski plan nekog podruja,potrebno je teren adekvatno izmjeriti. Osim premjeradetaljnih taaka potrebnih za horizontalni prikaz terena, trebaizmjeriti i niz taaka koje su potrebne samo za njegov visinskiprikaz.
Smatra se da kod strmog terena take treba mjeriti poprofilima, tj. u smjeru najveeg nagiba terena. Treba izmjeriti isve karakteristine take terena koje ga u visinskom smisludefiniu kao to su take vrhova, take depresija (vrtaa),najvie take grebena, take presjeka saobraajnica i sl.
36
Izrada topografskih planova (karata)
Kod relativno ravnog terena take za prikaz reljefa bi trebalebiti u pravilnoj mrei. Razmak izmeu pojedinih taaka ovisi omjerilu topografskog plana, pa je tako za mjerilo 1:1000optimalan razmak 30 m.
Profil terena
Mjesta taaka premjera za visinski prikaz
37
Mjerne veliine potrebne za interpolaciju izohipsa
Poloaj toaka izmjerenih visina zaravan teren
38
Izohipse zamiljene na terenu
Interpolacija i crtanje izohipsa
Izohipse su tragovi presjeka horizontalnih ravnina na odreenimnadmorskim visinama (uglavnom cjelobrojne nadmorske visine) splohom Zemlje, projicirani ortogonalno na ravninu plana. Razmakizmeu tih zamiljenih horizontalnih ravnina naziva se ekvidistancija.
Na planu su izohipse linije koje povezuju toke iste nadmorske visine.
39
Presjeci zamiljenih horizontalnih ravnina s terenom i njihov prikaz izohipsama
Pri klasinoj izradi analognih topografskih planova i karata,poloaj izohipsa se odreuje metodom linearneinterpolacije.
Interpolacija je po definiciji, proces raunanja srednjihvrijednosti (veliina) izmeu dviju poznatih veliina. U procesuizrade topografskog plana interpolacija je postupak lociranjatoaka cjelobrojnih nadmorskih visina izmeu toakaizmjerenih po visini i poloaju.
Za prikaz ravnog terena, interpolirati se moe izmeu svihsusjednih najbliih toaka podjednake udaljenosti.
Za prikaz strmog terena interpolirati se moe samo izmeutoaka na pojedinim profilima.
Postupak interpolacije se moe provesti na nekoliko naina,tj. raunski, grafiki ili pomou odreenih pomagala.
40
Raunska interpolacije izohipsa
Na planu izmjeriti: D(mm) meusobna udaljenost taaka izmeukojih se interpoliraju visine
Izraunati: H (m) visinska razlika izmeu tih taakah (m) visinska razlika izmeu take poznate
nadmorske visine i take na prvoj izohipsi
d = D / H h
Raunska interpolacije izohipsa
Ako su odreene nadmorske visine H1 i H2 dviju taakaprikazanih na planu izmeu kojih treba interpolirati cjelobrojnenadmorske visine, onda treba odrediti udaljenost d (mm) dotake s cjelobrojnom nadmorskom visinom H, odnosno njenpoloaj. Iz slinosti trokuta slijedi odnos:
d : h = D : H.
Iz ovog izraza dobit e se :
d = D / H h.
U ovom izrazu h je za sve daljnje take vrijednost ekvidistancijetog topografskog plana te se pomou ovog izraza moe odreditipoloaj svih taaka s cjelobrojnom, odnosno potrebnomnadmorskom visinom izmeu izmjerenih dviju taaka.
41
Crtanje izohipsa - nekada
Kada se odredi poloaj niza toaka nadmorskih visinabuduih izohipsa, slijedi postupak njihovog crtanja. Linijeizohipsa oblikuju se olovkom, crtajui prostom rukom. Pritome se treba koristiti skicama izmjere na kojima se ve priizmjeri moraju naznaiti smjerovi buduih izohipsa.
Izohipse se ne crtaju kontinuirano ako prelaze preko nekihprirodnih ili umjetnih objekata. Tako se izohipse ne crtajupreko zgrada, trupa saobraajnica, jaraka, usjeka, zasjeka,nasipa, rijeka, movara, klisura, platoa i sl. Svi ti objekti semoraju tada oznaiti pripadajuim topografskimznakovima.
Interpolacija i crtanje izohipsa - danas
Pri suvremenoj izradi topografskih planova raunalom, zainterpolaciju i crtanje izohipsa, koriste se razliiti programiizraeni za te potrebe.
Treba naglasiti da je i pri takovom crtanju izohipsa potrebnopoznavati sve zahtjeve koje je trebalo udovoljiti kod runekonstrukcije izohipsa jer se od njih ne smije odstupiti niti priraunalnoj izradi izohipsa.
Postoji opasnost da taj postupak rade nestrune osobe, kojene poznaju dovoljno tu problematiku, pa rezultati mogu bitinezadovoljavajui.
42
Svojstva izohipsa
Osnovna svojstva izohipsa:
Izohipse su uvijek zatvorene linije. One se uvijek spajaju i sreu same sa sobommakar i na velikim udaljenostima od razmatranog podruja.
Nagib terena je okomit na smjer izohipsa. To znai da je najvea vertikalnapromjena na najkraoj horizontalnoj udaljenosti.
Svojstva izohipsa
43
Izohipsa se nikada ne sijee. Pojedine izohipse nikada ne dijelesame sebe nego formiraju dvije odvojene izohipse iste visine.Linija izohipse, u sluaju kada mijenja smjer, moe se jako pribliitiliniji u drugom smjeru. U sluaju da dvije izohipse iste visineprolaze jedna pored druge, onda je mogue ak da se i spoje. Ovose uglavnom moe dogoditi kod prikaza nizinskih podruja.
Izohipse se nikada meusobno ne kriaju. Ako naterenu egzistira neki zid, izohipse e "pasti" od vrha u jednuliniju na planu ali se nee kriati.
44
Raspored gustoe izohipsa
Smjetaj i raspored izohipsa na planu predstavlja simbolikivokabular pomou kojeg se moe "itati" zemljine oblikenekog podruja.
Prikaz udoline i grebena pomou izohipsa
45
Ekvidistancija izohipsa
Upotrebljivost izohipsaovisi o njihovomvertikalnom razmaku -ekvidistanciji.
Vrh (konveksni) i depresija (konkavni) oblici terena
46
Izbor ekvidistancije izohipsa
Izbor ekvidistancije izohipsa ovisi o nekoliko faktora:
Tanosti i kompletnosti podataka bolji podaci, manjaekvidistancija.
Svrsi plana ili karte. Planovi krupnih mjerila, koji se koriste zaplaniranja i inenjerske radove, zahtijevaju vrlo maluekvidistanciju. Planovi sitnog mjerila i karte koje slue zaprikaz regija i na kojima je dovoljno prikazati osnovnezemljine oblike, mogu imati relativno veliku ekvidistanciju.
Mjerilu plana. Ekvidistancija koja je premala za neko mjerilo,rezultirat e u neeljenoj gustoi izohipsa. U vezi s mjerilomplanova, ekvidistancije su uglavnom slijedee:
1:500 e = 0,5m1: 1000 e = 1m1: 2000 e = 2m1: 2500 e = 2,5m1: 5000 e = 5m
Nagibu terena. to je teren veeg nagiba, ekvidistancijaizohipsa kojima se prikazuje e biti vea. Razvedenost terenamoe biti razliita za razliite dijelove podruja koje trebaprikazati na topografskim planovima. U tom smislu ne moe seizabrati takva ekvidistancija koja bi bila najpogodnija za svakidio razmatranog podruja.
47
Prikazivanje reljefa tokama odreene visine
Reljef se moe prikazati na planu i nadmorskim visinamaodreenih taaka, a to su najee take dobivene direktnimmjerenjem.
Visine taaka mogu se dobiti i interpolacijom izmeu izohipsa. Dabi se to moglo uiniti treba znati mjerilo plana i ekvidistancijuizohipsa. Zatim treba izmjeriti udaljenost izmeu take iju visinutreba odrediti i susjednih izohipsa i to okomito na smjer linijeizohipsa. Na taj nain e se odrediti proporcionalan odnos izmeutih dviju udaljenosti a isti odnos imat e i visinske razlike izmeute take i susjednih izohipsa.
Primjer: Ako se taka nalazi 16 mm od izohipse s visinom 120m i 4mm od izohipse s visinom 121m, omjer tih duljina je 16:4 odnosno 8:2, pa e visina te take biti 120.8m.
48
Odreivanje nagiba terena
Nagib terena je vana informacija koja je potrebna uprojektovanju i planiranju u razliitim strunim i znanstvenimradnicima, a moe se odrediti iz topografskih planova i karataza odreene profile.
Iz podataka o nadmorskim visinama krajnjih taakarazmatranog profila terena H1 i H2, i njihove meusobneudaljenosti D, rauna se nagib tog profila.
Nagib terena se najee izraava u postocima (%) i ovisno onjegovom iznosu, procjenjuju se karakteristike tog terena.
Raunanje nagiba terena izraenog u %
tg = H / D = i % / 100, iz kojeg slijedi:
i % = H / D 100.
49
Karakteristike terena s obzirom na nagib
Nagib terena se najee izraava u postocima (%) i ovisno onjegovom iznosu, procjenjuju se karakteristike tog terena.Tako se smatra da je teren nagiba:
0 1 % - previe ravan te je potrebnaodvodnja,
1 5 % - idealnih topografskih uvjeta,
5 10 % - dobrih graevinskih uvjeta,
10 15 % - teih graevinskih uvjeta te jemogua potreba izgradnje
potpornih zidova,
15 % i vie - vrlo strm te su potrebni specijalnizahvati pri izgradnji koja je teka i
skupa.
Karakteristike terena s obzirom na nagib
Nagib terena se moe izraziti i omjerom horizontalneduljine i visinske razlike krajnjih taaka terena ( npr. 4:1,2:1 i sl. ). Takvo izraavanje nagiba terena najee je kodprojektovanja graevinskih objekata (cesta, kanala i sl.).
50
Karakteristine linije reljefa prikazanog izohipsama
410412
414416
418420
422SLIVNA LINIJA
PREVOJNA LINIJA VO
DODJ EL N
A L IN
IJA
PADNA LINIJA
Linije zemljinog skeleta
Vododijelna linija (vododijelnica) je linija od koje voda otjeena dvije strane. Take vododjelne linije su najvie u profilu.
Slivna linija (slivnica) je linija kod koje se voda pri slivanjuskuplja i i dalje otjee du nje. Toke slivnice su najnie uprofilu.
Padne linije (padnice) su linije koje izmeu dviju uzastopnihizohipsa imaju najvei pad.
Prevojne linije su linije koje spajaju take u kojima izohipseprelaze iz jedne zakrivljenosti u drugu, tj. gdje mijenjaju oblikzakrivljenosti.
Navedene linije nisu prikazane na topografskom planu ili kartinego ih treba prepoznati iz poloaja i zakrivljenosti izohipsa.
51
Topografsko katastarski planovi
Podaci o topografiji terena nekog podruja te o vlasnikimodnosima nad nekretninama koje se na njemu nalaze, osnovnisu parametri od kojih se kree kod prostornog planiranja,projektiranja i izgradnje razliitih graevinskih objekata. Prikazi jednog i drugog sadraja, tj. potpune informacije o nekomprostoru omoguuju topografsko-katastarski planovi.
Takvi geodetski planovi su potrebni prije svega za rjeavanjezadataka prostornog ureenja.
Ovisno o podruju koje se ureuje, za izradu prostornihplanova koristit e se karte i planovi razliitih mjerila. Koddetaljnog ureenja manjih prostornih cjelina upotrijebit e setopografsko-katastarski planovi.
Isjeak topografsko-katastarskog plana
52
Inenjerski planovi
Inenjerskim planovima nazivamo detaljne geodetskeplanove u vrlo krupnom mjerilu. Oni se koriste zaprojektiranje, prijenos projekta na teren i izvoenje veihgraevinskih objekata.
Ovakvi planovi su potrebni i za katastar podzemnihvodova. Katastarski plan podzemnih vodova morasadravati sve vodove pod zemljom i na otvorenom. Linijevodova se na planovima prikazuju odreenom bojom itipom linije. Format moe biti postojeih planova, ili mogubiti orijentirani prema ulicama. U gradovima s gustomizgraenou i s mnogobrojnim podzemnim vodovimapreporuuju se mjerila 1:200 ili 1:250. Samo za sporedneulice mogu biti planovi mjerila 1:500.
Inenjerski planovi
Planovi u mjerilu 1:200 i 1:100 upotrebljavaju se kodgradnje podzemnih instalacija, kod sastavljanja projektakrianja ulica sa podzemnim gradnjama i kod vanijihprojekata inenjerskih objekata.
53
Katastar podzemnih instalacija
Izvedbeni plan planiranja terena
Na izvedbenom planu planiranja terena (promjena nagibaterena gradilita) prikazuje se planirano i postojee stanje, tj.sve zgrade, zidovi, nogostupi, stepenice, ulice, svainfrastruktura nadzemna i podzemna te postojee iprojektirane izohipse. Za visinski prikaz terena se osimizohipsa koriste i visine pojedinanih toaka da bi se prikazale:
neke promjene nagiba terena izmeu izohipsa,
visine nekih karakteristinih toaka (uglovi zgrada, terasa,nogostupa i sl.)
54
Izvedbeni plan planiranja terena
najvie i najnie take vertikalnih elemenata kao tosu zidovi, stepenice, rubovi plonika i sl.)
visine podova i ulaza,
visine najvie i najnie take terena.
Tematski planovi i karte
Tematski planovi su se rijetko izraivali, ve su touglavnom bile tematske karte. Nova tehnologijaraunalne izrade planova s mogunou razvrstavanjarazliitog sadraja (tema) u razliite slojeve, izradutematskih planova ini vrlo jednostavnom. Ali da bi seto moglo i ostvariti, neophodno je da se pri detaljnojizmjeri terena prikupi to vie razliitih prostornihpodataka, da bi se razliiti tematski planovi mogli natemelju njih izraditi. Takav nain istovremenogprikupljanja svih relevantnih prostornih podatakaomoguio bi njihovu homogenost te bi njihovomeusobno kombiniranje bilo vrlo jednostavno.
55
Tematski planovi i karte
Tako se danas osim klasinih planova, trae i planovipodzemnih instalacija, saobraajnica, zgrada, zatimhidroloki, pedoloki, bonitetni, geomehaniki i mnogidrugi tematski planovi.
Geodetski planovi i karte kao podloga za prostorno planiranje
Geodetske podloge mogu se definirati kao propisimaodreeni geodetski planovi i karte koji se koriste kaoprostorna osnova u procesu planiranja.
Prvi geodetski planovi za teritorij nae drave izraivali su segrafikom premjerom za fiskalne potrebe te su to bilikatastarski planovi koji su prikazivali samo katastarske esticete objekte i poljoprivredne kulture koje su na njima. Takviplanovi su jo uvijek u upotrebi u naoj zemlji, jer za veinuteritorija i nema drugih. Njihova primjena kao podloga zaprostorno planiranje nije dostatna i zato prostorni planeriimaju velikih problema pri realizaciji prostornih planova.
56
Prikaz rasterskog oblika plana i 3D modela istog Prikaz rasterskog oblika plana i 3D modela istog podrujapodruja
Spoj DMR-a i rasterske slike
57
Prenoenje projektiranog objekta na teren -iskolenje
Iskolenje je postupak prenoenja projektiranogobjekta (zgrada, prometnica, mostova itd.) s plana(grafikog prikaza) na teren.
Da bi se iskolenje moglo izvesti, potrebno je naplanu, odnosno grafikom prikazu ili iz koordinataodrediti elemente za iskolenje.
Prenoenje projektiranog objekta na teren -iskolenje
Elementi za iskolenje mogu se odrediti:
grafikianalitikigrafiko-analitiki
Elementi za iskolenje mogu biti:
duinekutovikoordinate toaka
58
Elementi za iskolenje
X'
y'b
C
d
a
BA
Iskolenje pomou linearnih elemenata u odnosu na postojee objekte
A
B
d11
d2
d3d4
2
3
4
59
Iskolenje objekta u odnosu na definiranu mreu na terenu
Metode iskolenja
Toke koje definiraju neki projektirani objekt u grafikomobliku mogu se na teren prenijeti razliitim metodama. Kakose projekti danas gotovo iskljuivo rade kompjuterskimprogramima i definirani su koordinatama karakteristinihtoaka, to je iskolenje najjednostavnije GPS ureajima kojiomoguavaju iskolenje po koordinatama.
60
Usklaivanje katastra i zemljine knjige
Kako se postupkom komasacije sreuju i imovinskopravniodnosi, tj. zemljina knjiga i provodi izmjera novonastalogstanja i izrauju novi katastarski planovi, evidentno je dadolazi i do njihovog usklaivanja.
Upravo je neusklaenost tih evidencija o nekretninama razlogmnogobrojnih problema u svakodnevnoj praksi katastarskihureda i zemljino-knjinih sudova.
Formiranje digitalnih baza prostornih podataka
Kako se nova izmjera danas iskljuivo izvodi digitalnomtehnologijom, to znai da bi novi prostorni podaci dobiveni upostupku komasacije bili osnova za formiranje GIS bazepodataka.
61
Zatita prirodnog okolia
Zatita prirodnog okolia je jedan od prioritetnih zadataka pribilo kakvim zahvatima na zemljitu.
Da bi to bilo tako i u komasaciji, potrebno je u postupak ukljuitiekologe.
Osim pozitivnih efekata, komasacija zemljita moe imati i nekenegativne posljedice, naroito ako se zanemari uloga ekologa unjihovoj realizaciji.
Najvei negativni utjecaj na ruralni prostor ima ienjezemljita, odnosno sjea drvea i ivica. Na taj nain se stvarajunepovoljni uvjeti za ivot divljih biljnih i ivotinjskih vrsta todovodi do smanjenja bioloke raznolikosti.
Npr. sastavni dijelovi pejsa na, koji su karakteristini zamale parcele (umarci, ive ograde, usamljene grupedrvea, movare i sl.) uklanjaju se radi formiranja veihestica. Uski zeleni pojasevi pored putova, kanala i sl.pretvaraju se u oranice. ivotni prostor mnogih biljaka iivotinja se suava ili potpuno nestaje u tom postupku.
Velika obraena polja tretirana zatitnim kemijskimsredstvima i sa kojih je uklonjena pratea flora, vie nepruaju osnovnu hranu za mnoge ivotinjske vrste. Osvemu tome treba voditi brigu, a to znai ukljuiti upostupak komasacije zemljita i biologe, ekologe,agronome i druge zainteresirane strunjake.
62
Izgradnja objekata infrastrukture
Izgradnjom objekata infrastrukture kao to su autoputovii ceste, mnogo poljoprivrednog zemljita se gubi, mnogekatastarske estice se cijepaju i smanjuju i na taj nainpojedinci ostaju oteeni.
Da se paralelno s izgradnjom odvija i postupakkomasacije, teret tih zahvata ravnomjernije bi sepodijelio na sve uesnike jer nakon izgradnje svi imajuindirektne koristi.
Odravanje katastarskih planova
Odravanje katastra odnosno katastarskih planova znainjihovo kontinuirano auriranje, odnosno unoenje na njihsvih promjena koje su se desile nakon njihove izrade.
Nakon provedene komasacije zemljita u nekojkatastarskoj opini, ono postaje puno jednostavnije.
63
Urbana komasacija (preparcelacija graevinskog zemljita)
Urbana komasacija (preparcelacija graevinskog zemljita) jegeodetsko - tehniki zahvat koji po svojoj namjeni i prirodiposla spada u djelokrug regulacije gradova. Ona naroitodolazi do izraaja za periferne neizgraene dijelove grada iliza manje gradove.
Urbana komasacija je razvojni dio politike grada ili naselja ibitno se razlikuje od komasacije poljoprivrednog zemljita. Zapreparcelaciju graevinskog zemljita postavljaju se uvjeti kojie omoguiti nesmetanu izgradnju stambenih, zdravstvenih,obrazovnih, komunalnih, cestovnih i drugih objekata.
Urbana komasacija (preparcelacija graevinskog zemljita)
Kod urbane komasacije je svejedno da li e pojedini vlasnikdobiti svoj posjed u jednom ili vie komada. Umjestogrupiranja posjeda postavlja se zahtjev da svaka buduakatastarska estica bude zasebna graevinska cjelina, tj. da seoblik i povrina svake parcele prilagodi zahtjevima izgradnje.
64
Svrha urbane komasacije
Svrha urbane preparcelacija je ureenje graevinskogzemljita za provedbu urbanistikih planova. Pomou njedobivaju se parcele koje e svojim oblikom i povrinompotpuno zadovoljiti uvjete izgradnje propisaneurbanistikim planovima.
Urbana preparcelacija je postupak spajanja katastarskihestica graevinskog zemljita u jednu cjelinu i njenarazdioba na graevinske i druge estice formirane uskladu s detaljnim planom ureenja.
Istovremeno je potrebno srediti vlasnike i ostale stvarno pravneodnose na zemljitu te izvesti graevinske radove na opremanjuzemljita u svrhu omoguavanja gradnje u skladu sa planom.Ovim postupkom se zemljite prilagoava novim i efikasnijimnainima koritenja, uz suradnju s vlasnicima zemljita.
.
Svrha urbane komasacije
65
Projekt urbane komasacije moe imati razliite svrhe:
urbanizaciju novih podruja,
odravanje ve urbaniziranih podruja,
integraciju velikih objekata ili krupnih dobara,
obnovu podruja stradalih u ratu ili drugim
katastrofama.
Osnovni princip urbane preparcelacije
66
Katastarske estice vlasnika prije urbane preparcelacije
Katastarske estice vlasnika poslije urbane preparcelacije
67
Prostorni prikaz Vrbani III
Katastar zemljita
Katastar zemljita vodi evidenciju o:
- poloaju,- obliku, - povrini,- vlasniku,- nainu iskoritavanja,- katastarskom prihodu i- proizvodnoj sposobnosti zemljita.
68
Zemljina knjiga
Zemljina knjiga vodi evidenciju o:
- vlasnicima,
- pravima i
- obvezama vlasnika.
Zemljine knjige vode zemljino-knjini sudovi nadleni za pojedine katastarske opine.
69
GEOLOGIJA U ARHITEKTURI I GRAEVINARSTVU
TA JE TO GEOLOGIJA?
To je nauka koja prouava strukturu i dinamiku Zemlje, odpostanaka njezine kamene kore litosfere pa do danas. Onaujedno prouava uticaje atmosfere, hidrosfere i biosfere nalitosferu.
U uskoj vezi je s petrografijom, paleozoologijom,paleobotanikom, geofizikom, geohemijom, geografijom i
astronomijom.
70
DISCIPLINE U KOJIMA SEGEOLOGIJA I GRAEVINARSTVO
NAJBLIE SUSREU:
INENJERSKA GEOLOGIJA
MEHANIKA TLA
MEHANIKA STIJENA
HIDROGEOLOGIJA
71
U okviru ovog kolegija bavit emo se dijelomgeoloke nauke koja prouava litosferu i procese kojise deavaju na povrini i u unutranjosti Zemlje injihovom dinamikom, dakle opom geologijom iinenjerskom geologijom
Opa geologija obuhvaa tektonsku i dinamsku
geologiju.
TA JE PETROGRAFIJA?
To je nauka koja prouava sastav, osobine i postanakstijena.
Usko je povezana s mineralogijom i kristalografijomkoje izuavaju minerale i kristale koji izgradujustijene.
72
TA JE MINERALOGIJA?
MINERALOGIJA JE NAUKA KOJA SE BAVIPROUAVANJEM MINERALA, NJIHOVA OBLIKA,HEMIJSKIH I FIZIKIH OSOBINA, UNUTARNJEGRAE, NAINA POSTANKA, PROMJENA KOJE SEDEAVAJU UNJIMA, A UJEDNO IH SISTEMATIZIRA.
TA JE MINERAL?
MINERAL JE PRIRODNA TVOREVINA, SASTAVNI DIOLITOSFERE. IMA SPECIFINU GRAU I STRUKTURU,DEFINISANE FIZIKE ZNAAJKE I ODREEN HEMIJSKISASTAV KOJI SE KOD VEINE MINERALA MOEIZRAZITI HEMIJSKOM FORMULOM.
IMA VIE OD 4000 VRSTA MINERALA U PRIRODI AOKO 100 VRSTA SU ONI NAJEI.
73
TA JE STIJENA?
STIJENA JE SASTAVNI DIO LITOSFERE ILI KAMENEKORE, ODREENOG NAINA POJAVLJIVANJA,TEKSTURE I STRUKTURE I MINERALNOG SASTAVA.
STIJENA JE PRIRODNI AGREGAT SASTAVLJEN ODJEDNOG (monomineralna) ILI VIE (polimineralna)MINERALA.
RAZLIKE IZMEU POJMOVA STIJENA I KAMEN
STIJENA JE VRSTA MASAVELIKOG PROSTRANSTVA, AKAMEN JE ODVALJENI(ODVOJENI) DIO STIJENE
74
75
ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKI (UKRASNI)KAMEN JE MATERIJAL ZA OBLAGANJEVANJSKIH I UNUTARNJIH DIJELOVAOBJEKATA.
TEHNIKI KAMEN JE TERMIN ZAZDROBLJENI, USITNJENI KAMEN, KOJI SEKORISTI ZA NASIPANJE, ZIDANJE, PRIPREMUBETONA, ASFALTA I TOME SLINO
ZATO ARHITEKTA MORAPOZNAVATI TEMELJNE
GEOLOKE SPOZNAJE?
Arhitekti moraju poznavati osnovne geolokespoznaje zato to stijene koriste kao sredinetemeljenja, radne sredine i kao graevinskematerijale ili sirovine za proizvodnju graevinskih materijala.
76
STIJENA ODNOSNO TLO KAO SREDINA U KOJOJ SE TEMELJE
OBJEKTI PRENOSE SE OPTEREENJA
77
78
STIJENE KAO IZVOR MATERIJALAOD KOJEG SE PROIZVODEGRAEVINSKI MATERIJALI
79
Geotehnika istraivanja i ispitivanja tla se vre prije poetka i u svim etapama izrade tehnike
dokumentacije, na osnovu koje se gradi objekat odnosno dio objekta, a u sklopu misije geotehnikog inenjerstva. Slijed misije geotehnikog inenjerstva
prilikom graenja objekta ili pojedinih dijelova objekta treba pratiti etape izrade projektne
dokumentacije i graenja objekta.
80
Zadaci geotehnikog inenjerstva su svrstani u tri etape :
I etapa: geotehniki zadaci u sklopu izradeidejnog rjeenja i/ili izrade idejnog projekta;
II etapa: geotehniki zadaci u sklopu izradeglavnog i/ili izvedbenog projekta;
III etapa: geotehniki zadaci u tokuizvoenja radova.
Teren se ispituje radi potpune geotehnikeidentifikacije, klasifikacije i odreivanjageotehnikih karakteristika tla i stijene na lokacijiobjekta, odnosno na dijelu na kome objekat utiena teren za vrijeme graenja i eksploatacije;
Geoloki hazard je nepovoljna promjena osobinatla (mehanikih, fizikim, hemijskih i dr.) uprostoru i/ili vremenu koja nije predvidljiva, a kojaje povezana sa njegovom geolokom prolou,prirodnom evolucijom i ljudskim aktivnostima;
Geotehniki rizik je nepovoljna konsekvenca geolokihhazarda koja je tetna za projektovanu gradevinu i kojaproizilazi iz interakcije iste sa terenom.
81
Teren se ispituje radi potpune geotehnikeidentifikacije, klasifikacije i odreivanjageotehnikih karakteristika tla i stijene na lokaciji
objekta, odnosno na dijelu na kome objekat utiena teren za vrijeme graenja i eksploatacije.
82
STIJENE
Nakupine minerala odreenog mineralnog i
hemijskog sastava
STIJENE
Prema postanku razlikujemo:
1.MAGMATSKE (ERUPTIVNE)
2.SEDIMENTNE (TALONE)
3.METAMORFNE STIJENE
83
Magmatske stijene su primarne (nastale direktnom kristalizacijom iz magme ili lave) i sastoje se preteito od silikatnih minerala.
Sedimentne stijene mogu biti primarne ili sekundarne, te su najee silikatne ili karbonatne.
Metamorfne stijene su sekundarne, te su takoer silikatne ili karbonatne.
MAGMATSKE STIJENE
nastaju hlaenjem magme (lave)
Intruzivne
sporo hlaenje duboko ispod povrine Zemlje
efuzivne
brzo hlaenje na povrini ili blizu povrine Zemlje
84
MAGMATSKE
STIJENE
Primjeri magmatskih
stijena:
granit intruzivna
stijena
bazalt efuzivna stijena
SEDIMENTNE STIJENE
nastaju na povrini ili vrlo blizu povrine Zemlje
Klastine
troenje transport taloenje liTkacija
primjer: pjear, konglomerat
85
SEDIMENTNE STIJENE
Pjeskoviti sedimenti koji su u
donjem dijelu izdanka veim dijelom
litificirani.
SEDIMENTNE STIJENE
Organske
litifikacija ostataka biljaka iivotinja
primjer ugljen - organska sedimentna stijena nastala
raspadanjem i kompakcijom
biljne organske tvari.
86
SEDIMENTNE STIJENE
Hemijske
precipitacija minerala iz otopine
primjer: gips, halit
Gips - hemijska
sedimentna stijena
nastala precipitacijom
iz vodene otopine
METAMORFNE STIJENE
nastaju djelovanjem povienog tlaka, temperature i vruih fluida na ve postojeevrste stijene u dubini Zemlje vrste (metamorfoza)
promjena u sastavu ( mineralnom i/ilihemijskom) i/ili strukturi ve postojeihstijena
87
METAMORFNE STIJENE
Ortometamorfit
magmatska sTjena metamorfna sTjena
Eklogit ortometamorfna
stijena nastala
metamorfozom
magmatskih stijena
(gabro, bazalt)
METAMORFNE STIJENE
Parametamorfit
sedimentna sTjena metamorfna sTjena
Mramor - parametamorfna
stijena nastala
metamorfozom krenjaka.
88
RASPROSTRANJENOST STIJENA
nejednaka
ovisi o mjestu i nainu postanka,te stabilnostiu odreenim uvjetima
Rasprostranjenost stijena : A) na povrini Zemlje ; B) u Zemljinoj kori
ZEMLJOTRES
89
ZEMLJOTRES
ZEMLJOTRES
90
ZEMLJOTRES
ZEMLJOTRES
91
ZEMLJOTRES
Mercalli - Cancani - Siebergova (MCS) skala intenziteta zemjotresa
Maksimalna akceleracija
(m/s2)Stepen Efekti zemljotresa
< 0.0025 I Nezamjetljiv zemljotresBiljee ga samo seizmografi.
0.0025 - 0.005 IIVrlo lagan zemljotres
Osjeti ga vie osoba i to preteno u viim spratovimakua.
0.005 - 0.010 III Lagan zemljotresOsjeti ga vie ljudi u unutranjosti kua.
0.010 - 0.025 IV
Umjeren zemljotresU kuama ga osjeti veliki dio stanovnika, a na
otvorenom prostoru pojedine osobe. Tresu se vrata i pokustvo, zveckaju stakla na prozorima. Pojedine
ljude probudi.
ZEMLJOTRES
0.025 - 0.050 V
Prilino jak zemljotresZamijete ga mnogi na otvorenom
prostoru. Predmeti koji slobodno vise zanjiu se, satovi sa klatnom se
zaustavljaju. Pojedini manji predmeti se prevrnu. Vrata i prozori se otvore ili
zatvore, pojedinci bjee iz kua.
0.050 - 0.100 VI
Jak zemljotresZamjeuju ga sve osobe i bjee iz kua.
Slike padnu sa zidova, predmeti se rue, posue se razbije. Komadi pokustva
pomaknu se sa svog mjesta ili se prevrnu. Na pojedinim dobro graenim
kuama nastaju lagane tete.
0.100 - 0.250 VII
Vrlo jak zemljotresNastaje ruenje i razaranje uz znatne
tete na namjetaju u kuama. Oteuje se vei broj dobro graenih kua. Crepovi se i kliu sa krova, rue se
mnogi dimnjaci.
92
ZEMLJOTRES
0.250 - 0.500 VIII
Razoran zemljotresJako oteuje oko etvrtinu kua, pojedine kue se rue, a mnoge
postaju nesposobne za stanovanje. U mokrom tlu i na strmim
padinama nastaju pukotine.
0.500 - 1.000 IX
Pustoan zemljotresOko polovine kua znatno je
oteeno, mnoge se rue, a veina postaje nepogodna za stanovanje.
1.000 - 2.500 X
Unitavajui zemljotresTeko oteuje oko tri etvrtine zgrada, a veina se rui. U tlu
nastaju pukotine iroke po nekoliko centimetara. S brda se odronjava
zemlja, a otkidaju se i dijelovi stijena.
ZEMLJOTRES
2.500 - 5.000 XI
Katastrofalan zemljotresRue se sve zidane zgrade. U tlu nastaju iroke pukotine izkojih prodire voda, pijesak i mulj. Nastajz veliki odroni, mnoge stijene se otkidaju i
rue.
5.000 - 10.000 XII
Velika katastrofa
Nijedna ljudska tvorevina ne moe opstati. Tlo mijenja
izgled, jezera se zatrpavaju, nastaju vodopadi, rijeke
mijenjaju korita.
Mercalli - Cancani - Siebergova (MCS) skala intenziteta zemjotresa
93
ZEMLJOTRES
ZEMLJOTRES
Od 1905. godine do 2012. godine na podruju BiH instrumentalno je zabiljeen 75zemljotresa, ija magnituda je bila preko 5,0 Rihtera ili intenzitet vei od VI stepeniMerkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne tete ili suodnijeli ljudske ivote.
94
ZEMLJOTRES
Karta epicentara jaih zemljotresa od 1900. godine (M > 5.0)
ZEMLJOTRES
Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan odseizmiki najaktivnijih dijelova Balkanskog poluastrva,koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmikogpojasa. Prema raspoloivim podacima na podrujuBosne i Hercegovine, u prolosti se dogodilo vierazornih zemljotresa iz lokalnih arinih zona magnitudeoko 5.0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7stepeni MCS skale.
95
ZEMLJOTRES
Najjai zemljotresi koji su zabiljeeni do sada u BiH su1905. godine, u Petrovcu, jaine 5.0, 1907. u Poitelju,jaine, 5.7, 1908, Vlasenica, 5.3, 1916, Biha, 5.0, 1923,Jajce, 5.0, 1927, Ljubinje, 6.0, 1940, Derventa, 5.1, 1950,Drugovii / Banja Luka, 5.7, 1962, Treskavica, 6.0, 1967,Srebrenica, 5.1, 1969, Gacko, 5.0, 1981, Banja Luka, 5.4,1974, Lukavac, 5.0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6stepeni prema Richteru.
ZEMLJOTRES
Najjai zemljotres ikada zabiljeen u BiH desio se u Banja Luci, 1969. godine, aizmjerena jaina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Poeo je neuobiajeno jakimprethodnim udarom, u noi 26. oktobra u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53sati kada je se desio i onaj najjai zemljotres jaine 6.6 Rihterove skale. U zemljotresu1969. godine, 15 osoba je izgubilo ivot, hiljadu ljudi su bili tee i lake ozlijeeni.Materijalna teta je bila ogromna.
96
ZEMLJOTRES
Prognostika karta seizmikog intenziteta za teritoriju BiH u narednih 100 godina
ZEMLJOTRES
97
ZEMLJOTRES
ZEMLJOTRES
98
ZEMLJOTRES
ZEMLJOTRES
99
ZEMLJOTRES
KLIZITA
100
KLIZITA
KLIZITA
101
KLIZITA
KLIZITA
102
KLIZITA
KLIZITA
103
KLIZITA
KLIZITA
104
KLIZITA
KLIZITA
105
KLIZITA
KATEGORIJE ISKOPA