FAKTORSKE TEORIJE LIČNOSTI
Teorije o crtama ličnosti
Psihologija individualnih razlika
FAKTORSKE TEORIJE LIČNOSTI
Elementi ličnosti- crte- dispozicije za srodne oblike ponašanje u sličnim situacijama
Metod- faktorska analiza
matematičko-statistička tehnika grupisanja posmatranih, kvantitativno merenih ponašanja, u skupove na osnovu zajedničkih obeležja = matrica korelacija
nalaženje veza između skupova i utvrđivanje udela elementa u skupu
FAKTORSKE TEORIJE LIČNOSTI
Princip parsimonije-najmanji broj jedinica koji je dovoljan za opis ličnosti
Princip hijerarhijske organizacije- od nivoa specifičnih reakcija, navika, crta, do nezavisnih faktora
Faktori
izdvajanje grupa prema određenom kriterijumu
interpretacija faktora - subjektivno imenovanje
FAKTORSKO-ANALITIČKA TEORIJA LIČNOSTI R. KATELA
Katel- (1905-1998), GB i US, studije hemije
Oblasti sposobnosti- kristalizovana i fluidna inteligencija
Uticaji- Spirman i Terston, psihoanaliza i McDugal
Ljudska priroda
redukcija napetosti (Frojd) = princip potkrepljenja (Halova teorija učenja)
Ponašanje je rezultanta mnogo osobina i interakcije sa sredinom
FAKTORSKO-ANALITIČKA TEORIJA LIČNOSTI R. KATELA
Osnovne postavke
Ličnost je ono što govori šta će čovek uraditi u određenoj situaciji- sistem odgovora na sredinske i nasledne uticaje
R = f (S, P)
Struktura
Elementi-crte-objedinjujuća konfiguracija u ponašanju koja predstavlja reakcionu tendenciju na određene podsticaje iz sredine, određenog stepena doslednosti
individualne i zajedničke
konstitucionalno i sredinski određene
površinske- vidljive, malo značaja za objašnjenje
izvorne- povezuju različite oblike ponašanja- iz faktorske analize
Jednačina ponašanja
R izraz više crta i više S- svaka crta koja ulazi u ponašanje ponderisana je individualnom vrednošću i sredinskim indeksom što određuje zastupljenost te crte u ponašanju
R = o1C1 + o2C2 + o3C3 +....onCn
on-stepen učešća crte u situaciji; Cn-stepen razvijenosti crte
R zavisi od sume faktora bazičnih crta pomnožene koeficijentima- stepenom učešća crte u aktivnosti.
Bazične crte
temperamenta, sposobnosti, motivacije
Izvori podataka
L- iz života
Q- sa upitnika-samoopažanje
OT-sa objektivnih testova- životne situacije u malom-najvredniji podaci
16 faktora ličnosti (PF)
A - afektotimija - sajzotimija -druželjubivost, srdačnost- uzdržanost, emoc.hladnoća
B - sposobnosti -reagovanje na složene S koje nisu bile u iskustvu (inteligencija)
C - Ego- ispoljavanje nagona na uravnotežen način, realizam, stabilnost- emocionalna nestabilnost, impulsivnost, neotpornost na neuspeh, izbegavanje odluka, odgovornosti
G - Super ego- istrajnost, odlučnost, pouzdanost, organizovanost - neistrajanost, povodljivost, nezrelost, lenjost, nemarnost, bez obaveza, nepouzdanost
16 faktora
Ostali faktori:
razdražljiv-smiren; hrabar-plašljiv; dominacija-
potčinjavanje; radikalizam-konzervativizam; samodovoljnost-zavisnost; napetost-opuštenost; slabo ja-integrisano ja;
Faktori drugog reda:
exvia-invia -okrenutost ka sebi ili svetu
anksioznost - emocionalna stabilnost
Dinamika
Alfa - Id- reakcije usmerene na vlastite potrebe, nagone, želje- ne trpi odlaganje
Beta - Ego- promišljanje i usklađivanje sposobnosti i okolnosti
Gama - Super ego- ideali kojima teži
Delta - fiziološka komponenta aktivacije
Epsilon - potisnuta, nesvesna interesovanja koja utiču na ponašanje
Dinamika
Faktori drugog reda:
integrisana - neintegrisana komponenta motivacije- realnost procene situacije
AJZENKOVA DIMENZIONALNA TIPOLOGIJA LIČNOSTI
H.Eysenck (1916-1997), Nemačka (Berlin), od 1934 Engleska (London)
Faktorski metod + eksperimenti + neurofiziologija (inhibitorni i ekscitatorni procesi)
Ličnost
Zbir aktuelnih i potencijalnih obrazaca ponašanja koja su determinisana nasleđem i sredinom
Funkcionalno povezivanje i interakcija 4 oblasti:
kognitivna (inteligencija)
konativna (karakter- volja)
afektivna (temperament)
somatska (konstitucija)
Osnovne postavke
Crte- najpogodnije za opis ličnosti- dispozicija za osobene načine reagovanja u S
Hijerarhijska organizacija- faktorska analiza
- specifične reakcije u situacijama
- navike - uobičajene reakcije, slično ponašanje u sličnim S- I
- crte- uobičajene navike organizovane u sistem, traju duže-II
- tipovi- crte povezane u opštije sisteme- III
Razvoj ličnosti- organizacija i stabilizacija R u S
Faktorska analiza- otkivanje bazičnih dimenzija i njihove organizacije, tri ortogonalne dimenzije
Ekstraverzija-Introverzija
Neurofiziološka zasnovanost- aktivacija korteksa (pobuđenost) viša kod introvertnih- paradoks? Težnja da ponašanjem redukuju ekscitaciju
Ekstraverzija-okrenut spolja, otvorenost, aktivnost, manja osetljivost, socijalna prilagodljivost, druželjubivost
neurotični- interesovanja uska, neefikasni, neprilagođeni, hipohondri, somatizeri, Hy simptomi i ponašanje
normalni- niži nivo aspiracija, IQ niži, rečnik siromašniji, netradicionalna estetika i stavovi, samoprecenjivanje, skloni šalama sa seksualnom tematikom
Ekstraverzija-Introverzija
Introverzija- okrenut ka sebi, sklon razmišljanju, povlačenju, emocionalno uzdržan, zatvoren, ređe je u društvu, okupiran analizom unutrašnjih doživljaja
normalni- rečnik bogatiji, IQ viši, ne skloni šalama, nivo aspiracija visok, tradicionalne vrednosti
neurotični-anksioznost, depresivnost, preosetljivost, socijalna nelagodnost, osećanje manje vrednosti, pasivnost
Neuroticizam- emocionalna stabilnost
Visok neuroticizam- slabo integrisani, manje autonomni, interesovanja uska, izolacija, nezadovoljstvo, sugestibilnost, neupornost, rigidnost, usporenost, perseveracija disfunkcionalnih ponašanja
Samoprocena- osećaj niže vrednosti, uznemirenost, nezadovoljstvo, preosetljivost, razdražljivost
Konstitucija- slaba, astenična, niska fizička izdržljivost
Odnos N i E i temperamenta
Visok N i visoka E = kolerik
Visok N i niska E = melanholik
Nizak N i visoka E = sangvinik
Nizak N i niska E = flegmatik
Psihoticizam
Visok psihoticizam- izolacija, impulsivnost, sumnjičavost, mišljenje i pamćenje oštećeno, smetnje motorike i raspoloženja, agresivnost, nebriga o drugima, okrutnost, nametljivost, bezosećajnost, neprijateljstvo, odsustvo osećaja za opasnost, uznemiravanje drugih
Psihopatski poremećaji ličnosti- učestaliji u muškoj populaciji
Neadekvatna socijalizacija i kognicija
PETOFAKTORSKI MODEL LIČNOSTI - Goldberg, Digman, Costa, McCrae
Značaj
pokušaju da se nepovezani delovi psiholoških znanja o ličnosti povežu na zajedničkoj osnovi
Izvori
faktorska analiza
leksička hipoteza
PETOFAKTORSKI MODEL
Potvrda pet osnovnih dimenzija
faktorizacija pridevskih lista, samoprocena, opservacija
nova istraživanja i reanaliza starih
konzistentnost na uzorcima različitog
uzrasta, mentalnog zdravlja, kultura
Domeni i aspekti
Domeni (domains) su skupine različitih kognitivnih, afektivnih i bihevioralnih dimenzija koje se grupišu
Aspekti (facets) su uže crte koje reprezentuju u osnovne domene
Domeni i aspekti
Neuroticizam (Neuroticism-N) anksioznost, hostilnost, depresivnost, uznemirujuća samousresređenost, impulsivnost i vulnerabilnost.
Ekstraverzija (Exstraversion-E) toplina, druželjubivost, asertivnost, aktivnost, potraga za uzbuđenjem, pozitivne emocije.
Otvorenost ka iskustvu (Opennes-O otvorenost ka fantaziji, estetici, osećanjima, akciji, idejama i vrednostima.
Domeni i aspekti
Saradljivost (Agreeableness-A) poverenje, iskrenost, altruizam, predusretljivost, skromnost, blaga narav.
Savesnost (Conscientiousness-C) kompetentnost, red, osećaj dužnosti, postignuće, samodisciplina, promišljenost.
Odnos sa Ajzenkovim faktorima
Psihoticizam- Saradljivost (A) i Savesnost(C)
P-nedostatak konvencionalne socijalizacije i nedostatak saosećanja za druge.
A domen obuhvata odnos prema ljudima (velikodušnost, ljubaznost, itd.)
C domen uključuje organizaciju, samokontrolu, težnju ka postignuću i sl.
Ekstoverzija - Otvorenost
introverzija mišljenja i socijalna introverzija su nezavisni konstrukti
SEDMOFAKTORSKI MODEL TEMEPERAMENTA I KARAKTERA
Psihobiološki model ličnosti – R. Cloninger
sistematski opis i klasifikacija individualnih razlika
Ličnost - kompleksni sistem- interaktivni domeni temperamenta i karaktera
Komplementarne perspektive- genetska, neurofiziološka, psihometrijska i interpersonalna posmatranja, psihološke teorije kognitivnog razvoja, teorija učenja
Kritika faktorskog pristupa
Fenotipska struktura ličnosti se može razlikovati od njene biogenetske strukture
Neuroticizam i Introverzija su dva fenotipski nezavisna faktora - imaju zajedničku biološku osnovu (npr. dejstvo alkohola)
Temperament
Sistemi u mozgu organizovani kao nezavisno varirajući sistemi za aktivaciju, održavanje i inhibiciju ponašanja kao odgovor na nove stimuluse, signale nagrade i kazne
Crte temperamenta određuju način reagovanja na:
nove situacije – aktivacija
opsnost (kaznu)- inhibicija
pozitivno potkrepljenje (nagradu)- održavanje ponašanja
Temperament
Dimenzije su genetski homogene i nezavisne.
Zasnivajuju se osnovama funkcionalne organizacije CNS-a koja leži u osnovi:
klasičnog uslovljavanja i
instrumentalnog učenja.
Temperament
Potraga za novim (NS) sklop navika da se inicira i aktivira ponašanje
Izbegavanje kazne (HA) dispozicija za inhibiciji ili prekid ponašanja.
Zavisnost od nagrade (RD) osnova za održavanje i kontinuitet tekućeg ponašanja
Perzistencija (P) istrajnost uprkos frustraciji i zamoru, nezavisna od RD i izdvojena je kao posebana
Temperament
Korespondira sa tri bazične emocije: straha (HA), besa (NS), ljubavi (RD), ambicijama (P)
Dimenzije su genetski nezavisne, ali funkcionalno povezane- interakcije dovode do pojave integralnih obrazaca ponašanja, način odgovora zavisi od izraženosti drugih dimenzija.
Karakter
Sinteza teorijskih koncepata o kognitivnom i socijalnom razvoju, iz humanističke i transpersonalne psihologije i empirijskih podataka
Empirijski nalazi- odsustvo korelacija modela temperamenta sa drugim upitnicima; značajni aspekti ličnosti izostavljeni (samoprihvatanje, kooperativnost, spiritualne sklonosti)
Karakter
Karakterne crte nastale su kroz procese socijalnog i kognitivnog učenja, na naslednim osnovama i razvijaju se kasnije
Razvoj se zasniva na procesima kognitivnog učenja, pamćenja i konceptualnog mišljenja baziranim na različitim strukturama CNS-a.
Karakter
Sposobnost da se misli o odnosima selfa i drugih (self-objekt diferencijacija) predstavlja osnovu za razvoj karakternih crta kao internalizovane reprezentacije selfa i spoljnjeg sveta.
Dimenzije karaktera - tri aspekta Self-koncepta
Samodirektivnost (Self-directedness-SD)
kao autonomne individue
nada
Kooperativnost (Cooperativness-CO)
kao integralnog dela društvene zajednice
saosećajnost i milosrđe
Self-transcendencija (Self-transcendent-ST
kao integralnog dela univerzuma
vera i staloženost uprkos nepovoljnim okolnostima
Poremećaji ličnosti- DSM klasifikacija
Profil dimenzija temperamenta- diferencira tipove ličnosti
Dimenzije karaktera- diferencira normalne ličnosti od poremećaja ličnosti
Recommended