Naručitelj:
Republika Hrvatska
Istarska županija
GRAD UMAG Nositelj izrade:
Upravni odjel za prostorno planiranje i izdavanje akata za gradnju
Stručni izrađivač:
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
SAŽETAK ZA JAVNOST
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Rijeka, srpanj 2018.
Županija Istarskaa županija
Grad Grad Umag
Naziv prostornog plana IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
SAŽETAK ZA JAVNOST
Odluka Gradskog vijeća o izradi plana: Odluka Gradskog vijeća o donošenju plana:
(SN grada Umaga br. 15/16) (SN Grada Umaga br. )
Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Vladimir Jakovac
Suglasnost na plan prema čl. 108. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13 i 65/17)
broj suglasnosti: klasa: datum:
Pravna osoba koja je izradila Plan:
Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba:
Igor Lončar, mag. ing. aedif.
Odgovorni voditelj izrade Plana:
Darko Mirković, dipl. ing. arh.
Stručni tim u izradi Plana:
Darko Mirković, dipl. ing. arh. Dino Stanić, mag.ing.aedif. Tamara Matetić, univ. dipl. inž. arh. Ana Brusić, mag.ing.arch
Pečat Gradskog vijeća: Predsjednik Gradskog vijeća:
Jurica Šiljeg
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:
________________________________________
(ime, prezime i potpis)
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
S A D R Ž A J str.
1. UVOD ................................................................................................................................................... 1
2. POLAZIŠTA ......................................................................................................................................... 2
2.1. Krajobrazne značajke ........................................................................................................................ 2
2.2. Povijest .............................................................................................................................................. 2
2.3. Demografska obilježja ....................................................................................................................... 3
2.4. Program gradnje i uređenja prostora ................................................................................................. 4
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
1
1. UVOD
Izradi plana se pristupa na osnovu Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja
stambenog naselja „Lovrečica“ (SN Grada Umaga broj 15/16), kojom je određen obuhvat Plana.
ID Plana obuhvaćaju površinu važećeg Urbanističkog plana uređenja stambenog naselja
„Lovrečica“ („Službene novine Grada Umaga“, br. 2/03 i 3/08) uz dodatak dijelova k.č. br.
1574/10, 1620/7 i 1674/1 sve k.o. Lovrečica, koje se nalaze unutar granica građevinskog
područja naselja Lovrečica, a nisu obuhvaćene važećim Planom. Dijelovi navedenih katastarskih
čestica površine su približno 1.830 m2.
ID Plana obuhvaćaju izgrađeno građevinsko područje te neizgrađeni uređeni i neuređeni dio
građevinskog područja naselja Lovrečica, površine približno 34,9 ha. ID Plana obuhvaćaju i
morski dio površine približno 11,4 ha. Ukupna površina ID Plana iznosi približno 46,3 ha.
SADRŽAJ:
TEKSTUALNI DIO PLANA
I. Temeljne odredbe
II. Odredbe za provođenje
III. Završne odredbe
GRAFIČKI DIO PLANA
1. Korištenje i namjena površina 1:1000
2.A. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet 1:1000
2.B. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - pošta i telekomunikacije 1:1000
2.C. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba 1:1000
2.D. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – odvodnja 1:1000
2.E. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – energetski sustav 1:1000
2.F. prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plinoopskrba 1:1000
3.A. područja posebnih uvjeta korištenja 1:1000
3.B. Oblici korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1000
4. Način i uvjeti gradnje 1:1000
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
2
III. PRILOZI PLANA
A. Obrazloženje
B. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
C. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
D. Zahtjevi javnopravnih tijela iz članka 90. zakona
E. Sažetak za javnost
F. Izvješće o javnoj raspravi
G. Evidencija postupka izrade i donošenja plana
H. Suglasnost ministarstva iz članka 108. zakona
2. POLAZIŠTA
2.1. Krajobrazne značajke Prema administrativno - teritorijalnom ustroju, područje zahvata pripada Istarskoj županiji i Gradu
Umagu, dok se prema krajobraznoj regionalizaciji Primorske Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja zahvat
nalazi unutar krajobrazne jedinice Crvena Istra (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997) u
samom sjevernom dijelu. Osnovna obilježja navedene krajobrazne jedinice predstavljaju niske vapnenačke
zaravni, koncentrirana turistička gradnja na uskom obalnom pojasu, blagi nagibi i šumska područja bez
dominantnih vrhova.
2.2. Povijest
Područje Lovrečice je bilo naseljeno već u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci patricijske vile sa ostacima
divnih mozaika, natpisi, grobovi i antička cisterna. Franački car Konrad Drugi je 1028.godine dodijelio
Lovrečicu akvilejskom patrijarhu, a akvilejski patrijarh 1037. g. vratio je feud Lovrečicu caru sa željom da ga
dodijeli siromašnoj Novigradskoj biskupiji. Mirovnim ugovorom iz Trevisa 1291.godine Lovrečica pada pod
mletačku vlast, kojim su Veneciji priznata prava nad osvojenim područjima u Istri. Od tada, Lovrečica je bila
imanje novigradskih biskupa, koji su imali punu jurisdikciju do 1519., kad civilnu vlast prepuštaju umaškom
podeštatu.
Ime je dobila po svom zaštitniku, Svetom Lovri dok joj je talijanska inačica imena San Lorenzo di Daila.
Nalazi se u blizini Umaga, između rta Malin, gdje se nekoć nalazila vjerenjača, i rta Lovrečica, talijanskog
imena Saltarella koji je dobio ime zbog ribarskih mreža zvanih „saltarelli“.
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
3
Prema nekim dokazima, u Lovrečici je u 15.stoljeću postojala kula, koju je novigradski biskup koristio
prilikom vođenja crkvenih i građanskih parnica a služila je i kao svjetionik. Crkva Sv.Lovre, sa grobljem,
spominje se u apostolskoj vizitaciji iz 1580. a točno vrijeme njene izgradnje nije poznato . Crkva je proširena
1879. i 1894.godine. Ideja gradnje zvonika u Lovrečici, potekla je od biskupa Dobrile, koji je osim za crkvene
potrebe trebao i olakšati orijentaciju brodovima koji su plovili u ovom kraju. Sama gradnja zvonika je započela
1883. godine a završena je 1893. godine. Tijekom povijesti, kao i mnoga druga istarska mjesta, opustošena je
kugom i malarijom, koja je uspješno iskorijenjena tek u XX. stoljeću.
2.3. Demografska obilježja
Teritorij Istarske županije administrativno je podijeljen na ukupno 41 jedinicu lokalne samouprave,
od čega je 10 gradova: Buje/Bule, Buzet, Labin, Novigrad/Cittanova, Pazin, Poreč/Parenzo, Pula/Pola,
Rovinj/Rovigno, Umag/Umago i Vodnjan/Dignano, te 31 općine.
Suvremene demografske promjene u Županiji pokazuju blago pozitivna obilježja, što je sudeći prema
podacima za cijelu Hrvatsku uzrokovano migracijom stanovništva iz drugih dijelova države. Prema popisu
stanovništva provedenom 2011. godine, u odnosu na popis iz 2001. godine, vidljiv je blagi trend rasta broja
(1.711 stanovnika ili 0,83%) stanovnika.
Na popisu stanovništva 2011. godine, Lovrečica je imala 176 stanovnika.
Napomena: Do 1931. nazivano Sv. Lovreč. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Babići i
Buroli (grad Buje). U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Križine za koje sadrži podatke od 1857. do 1890.,
1921., 1931., 1981. i 1991.
Indeks kretanja stanovništva na razini Grada Umaga iznosi 1,04 odnosno, u Umagu je u 10 godina broj
stanovnika porastao za 566 - s 12.901 u 2001. na 13.467 u 2011. godini. To predstavlja porast od 4,4% te čini
6,47% ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,31% ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Od
ukupno 23 naselja, jedino Križine, Umag i Vardica bilježe pad broja stanovnika. Gustoća naseljenosti u Umagu
je 155 stanovnika/km², što ga svrstava među najgušće naseljene jedinice lokalne samouprave u Istarskoj
županiji, s gustoćom stanovništva znatno većom od prosjeka Republike Hrvatske (78 stan/km²) i Istarske
županije (73,96 stan/km²). Demografska obilježja stanovništva Prema narodnosti, Grad Umag većinski čine
Hrvati, slijede Talijani, zatim Srbi te Bošnjaci. Značajan je i broj onih, čak 8,7%, koji se izjašnjavaju prema
regionalnoj pripadnosti.
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
4
Prema podacima kontingenta stanovnika gotovo 52% ukupnog broja stanovnika Umaga čine žene, 71,2%
radno sposobno stanovništvo, a prosječna starost stanovnika je 42 godine. Obrazovanje Prema podacima
Državnog zavoda za statistiku 57% populacije ima srednju školu što je 4% više od prosjeka Republike
Hrvatske, 21,3% ima osnovnu školu, a 16,7% ima visoko obrazovanje. Također, 0,5% stanovništva je bez
škole, što je 1% manje od prosjeka RH.
2.4. Program gradnje i uređenja prostora
Ciljevima prostornog uređenja utvrđeni su osnovni elementi sukladno kojima je definiran program za gradnju i uređenje prostora.
Osnovna namjena prostora
Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina".
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
5
U prostoru obuhvata plana, određene su sljedeće osnovne namjene:
Stambena namjena (S).
Zone stambene namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji s mogućnošću dogradnje i nadogradnje i
održavanju prvenstveno stambenih građevina, u koje se prema ovim odredbama svrstavaju: - jedno obiteljske
građevine, - obiteljske kuće, prema odredbama posebnih propisa i – više-obiteljske građevine.
U njima postoji mogućnost gradnje i poslovnih prostorija u manjem dijelu ukupne površine građevine, te u
manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.
U zonama pretežito stambene namjene moguće je pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a u skladu sa
važećim planovima višeg reda, te "pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju
usluge u domaćinstvu" ( N.N. 9/2016, 54/2016, 61/2016, 69/2017).
Mješovita namjena (M).
Zone mješovite namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji s mogućnošću dogradnje i nadogradnje i
održavanju prvenstveno stambenih građevina u kojima će se graditi i poslovne prostorije, te poslovnih
građevina u kojima će se graditi i stambene jedinice.
U zonama mješovite namjene izuzetno se mogu graditi i građevine poslovne namjene na samostalnim
građevnim česticama.
U okviru poslovne namjene obavljati će se uslužne, trgovačke i slične djelatnosti
pod uvjetom da svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija
štetnih tvari i utjecaja u okoliš za stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne
vode), te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja
zaposlenih i klijenata. U okviru poslovne namjene ne mogu se obavljati proizvodne (niti industrijske ),
skladišne i slične djelatnosti.
U zonama mješovite namjene moguće je pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a u skladu sa važećim
planovima višeg reda, te "pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju usluge u
domaćinstvu" ( N.N. 9/2016, 54/2016, 61/2016, 69/2017).
Javna i društvena namjena (D)
U zoni javne i društvene namjene D7 nalaze se postojeće građevine vjerske namjene, te se ne planira nova
izgradnja, već samo adaptacija ili rekonstrukcija, a sve u okvirima iste namjene. U zoni javne i društvene
namjene D3 planira se rekonstrukcija postojećih zgrada u objekt Društvenog doma, a moguća je i nova gradnja
(uz rušenje postojećih objekata). U zoni D1 predviđena je mogućnost uređenja otvorene tržnice.
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
6
Gospodarska ugositeljsko-turistička namjena (T)
Zona gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene T1 namijenjena je gradnji ugostiteljskih građevina iz
skupine “Hoteli” prema važećim propisima o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji
ugostiteljskih objekata iz skupine „Hoteli” (NN 56/2016). Najveći dopušteni smještajni kapacitet iznosi 30
ležajeva.
Sportsko rekreacijska namjena (R)
Sportsko-rekreacijska namjena razgraničena je Planom na površine za: rekreaciju (R2) i plaže (R3). Na
površinama za rekreaciju (R2) mogu se uređivati otvorena sportsko-rekreacijska igrališta (polivalentna i sl.),
dječja igrališta (za uzraste 0-15 god.) te graditi prateće građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti
– tribine, garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji te manje komunalno-servisne građevine
i trafostanice, bez potrebe osiguranja parkirnih mjesta. Prateće građevine određene ovim Planom mogu se
graditi istovremeno ili nakon uređenja sportsko-rekreacijskih sadržaja.
Zaštitne zelene površine (Z)
Zone zaštitnih zelenih površina uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom
odgovarajućih novih vrsta, te uređivanjem pješačkih staza. Zone zaštitnih zelenih većih površina predstavljaju
neizgrađene površine na kojima nisu mogući nikakvi zahvati, već je moguće isključivo uređivanje površina
npr. trasiranjem trim staza i sl. Zaštitne zelene površine formirat će se i uz kolne prometnice s osnovnim ciljem
zaštite okolne izgradnje od negativnih utjecaja koji nastaju upotrebom prometnice. Zaštitne zelene površine
također predstavljaju rezervne zone koje će do realizacije planskog prometnog rješenja biti zelenilo.
Infrastrukturni sustav
Infrastrukturni sustav se odnosi na prometnu infrastrukturu prikazanu po granama prometa i komunalnu
infrastrukturu koja uključuje sustav gospodarenja otpadom, vodoopskrbni i kanalizacijski sustav te energetiku
na području grada Umaga.
Prometna infrastruktura
Prometna infrastruktura definirana je Prostornim planom uređenja Grada Umaga , dok su Prometna studija
održivih oblika prometovanja Grada Umaga i Lokalni plan održive mobilnosti izrađeni zbog promocije održive
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
7
mobilnosti i povećanje kvalitete života te bolje učinkovitosti prometa u okviru projekta IPA Adriatic
prekogranične suradnje pod nazivom Adria.MOVE.IT!.
Nedostaci u području prometa na širem području naselja su:
● preopterećenost središta grada osobnim vozilima;
● nedostatak organiziranog sustava parkiranja na obodu grada i veza od takvih parkirališta prema središtu
grada i ostalim točkama interesa;
● nedostatak biciklističkih staza na području gradskog središta;
● nedostatak dodatnih sadržaja za bicikliste;
● nedostatna sigurnost odvijanja biciklističkog prometa;
● nepostojanje javnog gradskog prijevoza putnika (osim turističkog vlaka);
● loše organiziran javni međugradski prijevoz;
● neiskorištenost mogućnosti javnog prijevoza putnika morem;
● nedostatak u organizaciji dostavnog prometa;
● tradicionalna navika korištenja osobnog automobila i za najkraća putovanja.
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
8
Cestovni promet
Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i
drugih pratećih prometnih površina i građevina u zonama drugih namjena.
U naselju Lovrečica javnu prometnu mrežu čine:
● Lokalne ceste: - 50009 Lovrečica (Ž5002) - Buroli - L50011 duljina 7.4 km
● Nerazvrstane ceste, odnosno gradske ulice
Planirana prometna mreža prikazana na kartografskom prikazu br. 2A „Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža“. Potrebni broj parkirnih/garažnih mjesta se mora osigurati u sklopu svake građevne
čestice, i to ovisno o namjeni prema normativima navedenim danim planom, odnosno PPUG Umaga.
Pomorski promet
Luka Umag međunarodna je luka i granični prijelaz. Lučka uprava Umag - Novigrad upravlja lukom Umag,
kao i lukama Novigrad, Antenal, Savudrija, Zambratija, Lovrečica, Dajla, Stella Maris, Katoro, Kanegra i
Karigador .
Razvoj lučke infrastrukture dat je u studiji „ Grad Umag - Analiza stanja obalne crte”, Građevinskog
fakulteta, sveučilišta u Zagrebu.
Konceptualnim rješenjem predviđa se proširenje broja vezova u odnosu na postojeće stanje. To se treba
omogućiti produljenjem postojećeg lukobrana za ≈70m sa lomom osi za 30 0 . Također se predviđa i
nasipavanje za operativnu obalu u širini 100m od korijena lukobrana do cca 50-tog metra uzduž osi
postojećeg lukobrana. Rub operativne obale izvodi se u formi običnog vertikalnog zida a što vrijedi i za
rubove produljenja lukobrana. Sa unutarnje strane lučice postavljaju se dva propusna gata duljine ≈100m
i≈60m paralelno sa konturom operativne obale, na međusobnoj udaljenosti od ≈60m. Ovako postavljenim
konceptualnim rješenjem gabariti lučice se zadržavaju u zoni zahvata predviđenog u PPU (Lovrečica – luka
otvorena za javni promet, lokalnog značaja)
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
9
Elektronička komunikacijska infrastruktura
Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.A: Prometna, ulična i
infrastrukturna mreža - Promet i elektronička komunikacijska infrastruktura.
Uređenjem područja obuhvata Plana očekuje se porast telefonskih fiksnih i mobilnih priključaka, broja
televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na Internet. Za povezivanje postojećih i planiranih
digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, koristit će se u potpunosti optički sistemi
prijenosa.
Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (u
daljnjem tekstu: EKI) radi osiguravanja potrebnog broja telefonskih i ostalih priključaka na području u
obuhvatu Plana.
Kako bi se omogućio razvoj i uvođenje novih usluga u komercijalnu uporabu, nova pristupna elektronička
komunikacijska mreža će se graditi kao kabelska kanalizacija. Priključivanje na elektroničku komunikacijsku
mrežu izvodit će se podzemnim kabelima.
Unutar obuhvata Plana ne planira se postavljanje samostojećih antenskih stupova niti antenskih prihvata za
potrebe razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture zemaljske mreže pokretnih komunikacija.
Energetski sustav
Planom se predviđa se gradnja novih 20/0,4 kV transformatorskih stanica na lokacijama označenim u
kartografskom prikazu br. 2E Energetski sustav.
Trase srednjenaponskih vodova 20 kV naponskog nivoa određuju se nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a polažu se unutar površina prometnica.
Nove trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu drugih građevina.
Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna u zahvatu prometne infrastrukture. Trase
niskonaponske mreže prikazane su u načelno u grafičkom dijelu Plana, a točne trase odredit će se
projektnom dokumentacijom.
Javna rasvjeta izvodi se kao samostalna na zasebnim stupovima, a planiranu mrežu javne rasvjete izvesti
podzemnim kabelima. Detaljno rješenje javne rasvjete definirat će se projektnom dokumentacijom.
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
10
Plinoopskrbna mreža
Mreža lokalnih plinovoda u funkciji je opskrbe ekološki prihvatljivim energentom ugostiteljsko -
turističkih te rekreacijskih sadržaja.
Područje obuhvata Plana priključuje se na srednjetlačni plinovod. Distribucija unutar područja obuhvata Plana
izvest će se distributivnim srednjetlačnim ST plinovodom do max 4 bara. Srednjetlačna mreža plinovoda
polaže se u sklopu površina osnovne mreže prometnica, u pješčanoj posteljici na dubini min 1 m i razmaka 1
m od ostalih komunalnih instalacija.
Prilikom priključenja pojedine građevine na distributivnu mrežu potrebno je od nadležnog javnopravnog tijela
koje vrši distribuciju plina zatražiti posebne uvjete priključenja. Nakon toga potrebno je izraditi tehničku
dokumentaciju priključnog plinovoda i plinske instalacije.
Građenju se može pristupiti uz prethodnu suglasnost nadležnog javnopravnog tijela - distributera plina na
tehničku dokumentaciju.
Vodoopskrba
Stanovništvo i industrija na području Umaga koristi se vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava u nadležnosti
Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet.
Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu
broj 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba
Utvrđuje se priključenje Planom obuhvaćenog područja na vodoopskrbni sustav Grada Umaga. Opskrba
vodom osigurat će se iz postojećeg magistralnog cjevovoda koji prolazi uz istočnu granicu Planom
obuhvaćenog područja.
Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana
prikazane su na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja.
Ovim Planom se utvrđuje razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.
Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u
koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije.
Odvodnju sanitarnih otpadnih voda treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže koja će prikupljati
sanitarne otpadne vode s Planom obuhvaćenog područja i odvoditi ih na javni sustav odvodnje sanitarnih voda
grada Umaga tj. na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda „Umag“, a koji se nalaze izvan obuhvata Plana.
IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA LOVREČICA
PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU
Geoprojekt d.d. Opatija
11
Planom je predviđena izgradnja javnog sustava oborinske odvodnje unutar obuhvata Plana kojim se prikupljaju
oborinske vode i odvode u recipijent.
Gravitacijski kolektori oborinske odvodnje smještaju se u trup prometnica te oborinsku otpadnu vodu
skupljenu slivnicima ili sl. odvode prema uređaju za pročišćavanje - separatoru. Nakon pročišćavanja čiste
oborinske vode mogu se upustiti u podmorje – na području obuhvata Plana predviđena su 3 takva ispusta.
Za sve površine preko 200 m 2 obvezna je ugradnja separatora mineralnih ulja i taložnice za krute tvari,kako
bi se oborinske vode tek nakon tretmana mogle upustiti u teren.
Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
Provođenje mjera za postupanje s mješanim komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom
osigurava Grad Umag.
Na razmatranom području "6. Maj" d.o.o. Umag obavlja poslove prikupljanja, prijevoza i zbrinjavanja
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada na području gradova i općina Bujštine, pa tako in a području
postojeće DC75.
Prikupljeni otpad se odlaže na odlagalište Donji Picudo na cesti Umag - Buje. Odlagalište otpada
„Donji Picudo-Istok“ nalazi se 6 km istočno od Umaga, a obuhvaća ukupnu površinu od 3,7 ha na
kojoj je od 1984. godine pa do 2007. godine prikupljeno i odloženo oko 341.000 tona komunalnog i
neopasnog proizvodnog otpada. Provedbom postupka sanacije odlagališta „Donji Picudo-Istok“,
prvog takve vrste u Istarskoj županiji, uvelike će se smanjiti negativni utjecaji otpada na okoliš i
zdravlje građana grada Umaga te će se samo odlagalište dovesti u stanje prihvatljivo za okoliš.
Također, "6. Maj" d.o.o. Umag nadležna je za uslugu održavanja čistoće javnih površina (trgova,
ceste, gradske ulice, javnih prolaza, parkirališta, pločnika, stajališta gradskog javnog prijevoza i
sličnepovršine) i zelenih površina od komunalnog i krupnog otpada, kao i sve izvanredne aktivnosti na čišćenju
okoliša na cijelom području.
Na građevnoj čestici pojedine namjene ili na javnoj površini mora se odrediti mjesto za prikupljanje
komunalnog otpada i postavljanje primjerenih spremnika na način da se spriječi rasipanje ili prolijevanje
otpada i širenje prašine i mirisa. Komunalni otpad skupljat će pružatelj javne usluge prikupljanja komunalnog
otpada.