JP Ulici i pati{ta Skopje
Sektor: Razvoj
MINISTERSTVO ZA @IVOTNA SREDINA I PROSTORNO PLANIRAWE
Integrirano spre~uvawe i kontrola na zagaduvaweto
JP Ulici i pati{ta Skopje
BARAWE
ZA DOBIVAWE DOZVOLA
ZA USOGLASUVAWE SO OPERATIVEN PLAN
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
2
SODR@INA
I Informacii za operatorot/baratelot ..........................................................4
II Opis na instalacijata, nejzinite tehni~ki delovi i direktno povrzanite aktivnosti ............................................................................................................8
III Upravuvawe i kontrola na instalacijata .....................................................9
IV Surovini i pomo{ni materijali, drugi supstancii i energii upotrebeni ili proizvedeni vo instalacijata ................................................................ 23
V Rakuvawe so materijalite ............................................................................... 24
VI Emisii ................................................................................................................ 30
VII Sostojbi na lokacijata i vlijanieto na aktivnosta .................................. 33
VIII Opis na tehnologiite i drugite tehniki za spre~uvawe, ili dokolku toa ne e mo`no, namaluvawe na emisiite na zagaduva~kite materii ............ 37
IX To~ki na monitoring na emisii i zemawe primeroci ............................... 38
X Ekolo{ki aspekti i najdobri dostapni tehniki ....................................... 40
XI Operativen plan........ ......................................................................... ..............22
XII Opis na drugi planirani preventivni merki ........................................... 46
XIII Remedijacija, prestanok so rabota, povtorno zapo~nuvawe so rabota i gri`a po prestanok na aktivnostite ............................................................ 48
XIV Netehni~ki pregled ........................................................................................ 50
XV Izjava ................................................................................................................. 52
ANEKS 1 Tabeli ....................................................................................................... 54
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
3
I INFORMACII ZA OPERATOROT/BARATELOT
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
4
INFORMACII ZA OPERATOROT/BARATELOT
I. 1. Op{ti informacii
Ime na kompanijata1 JP Ulici i pati{ta Skopje
Praven status Javno Pretprijatie
Sopstvenost na kompanijata
Sovet na Grad Skopje
Adresa na sedi{teto Kole Nedelkovski 38 Skopje
Po{tenska adresa (dokolku e razli~na od pogore spomenatata)
Mati~en broj na kompanijata2
4528964
[ifra na osnovnata dejnost spored NKD
42.11
SNAP kod3 0303
NOSE kod4 104.11
Broj na vraboteni 230
Ovlasten pretstavnik
Ime Ma{. in`. Gordana Anastasovska
Edinstven mati~en broj 0806967455010
Funkcija vo kompanijata Samostoen referent; Sektor: Razvoj
Telefon +389 2 3162-317;
Faks +389 2 3162 744
e-mail [email protected]
1 Kako {to e registrirano vo sudot, va`e~ka na denot na aplikacijata
2 Kopija na sudskata registracija treba da se vklu~i vo Dodatokot I.1
3 Selected nomenclature for sources of air pollution, dadeno vo Aneks 1 od Dodatokot od Upatstvoto
4 Nomenclature for sources of emission
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
5
Sopstvenost na zemji{teto Ime i adresa na sopstvenikot(-cite) na zemji{teto na koe aktivnostite se odvivaat (dokolku e razli~na na baratelot imenuvan pogore).
Ime na sopstvenikot @elezara Skopje
Adresa
Industriska zona @elezara
Sopstvenost na objektite Ime i adresa na sopstvenikot(-cite) na objektite i pomo{nite postrojki vo koi aktivnosta se odviva (dokolku e razli~no od baratelot spomnata pogore).
Ime: JP Ulici i pati{ta Skopje
Adresa: Kole Nedeklovski 38
Vid na baraweto5 Obele`ete go soodvetniot del
Nova instalacija /
Postoe~ka instalacija da
Zna~itelna izmena na postoe~ka instalacija
/
Prestanok so rabota /
5 Ova barawe ne se odnesuva na transfer na dozvolata vo slu~aj na proda`ba na
instalacijata
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
6
1 Informacii za instalacijata
Ime na instalacijata6 Asfaltna baza Wibao W50 - JP Ulici i
pati{ta Skopje
Adresa na koja instalacijata e locirana, ili kade }e bide locirana
Industriska zona - @elezara
Koordinati na lokacijata spored Nacionalniot koordinaten sistem (10 cifri-5 Istok, 5 Sever)7
N: 42 1'37.62"N;
S: 42°1'35.46"N;
E:21°27'43.12"E;
W:21°27'39.29"E.
Kategorija na industriski aktivnosti koi se predmet na baraweto8
3.5 Stacionarna asfaltna baza
Proektiran kapacitet 50t/h
Da se vklu~at kopii od site va`e~ki dozvoli na denot na apliciraweto vo Prilogot Br. I.2. Da se vklu~at site ostanati pridru`ni informacii vo Prilogot Br. I.2.
Informacii za ovlastenoto kontakt lice vo odnos na dozvolata
Ime Gordana Anastasovska
Edinstven mati~en broj 0806967455010
Adresa
Kozle 85b Skopje
Funkcija vo kompanijata Samostoen referent; Sektor: Razvoj
Telefon 389 2 3162 317
Faks 389 2 3162 744
e-mail [email protected]
6 Se odnesuva na imeto na instalacijata kako {to e registrirana ili }e bide registrirana
vo sudot. Da se vklu~i kopija na registracijata vo Prilogot I.2. 7 Mapi na lokacijata so geografska polo`ba i jasno nazna~eni granici na instalacijata
treba da se podnesat vo Prilogot I.2. 8 Vnesi go(gi) kodot i aktivnosta(e) nabroeni vo Aneks 1 od ISKZ uredbata (Sl. Vesnik
89/05 od 21 Oktomvri 2005). Dokolku instalacijata vklu~uva pove}e tehnologii koi se cel na ISKZ, kodot za sekoja tehnologija treba da se ozna~at. Kodovite treba jasno da se odeleni me|u sebe.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
7
2 Informacii povrzani so izmeni na dobiena A integrirana ekolo{ka dozvola
Operatorot/baratelot da popolni samo vo slu~aj na izmena na dobienata A integrirana ekolo{ka dozvola.
Ime na instalacijata (spored va`e~kata integrirana ekolo{ka dozvola)
/
Datum na podnesuvawe na aplikacijata za A integrirana ekolo{ka dozvola
/
Datum na dobivawe na A integriranata ekolo{ka dozvola i referenten broj od registerot na dobieni A integrirani ekolo{ka dozvoli
/
Adresa na koja instalacijata ili nekoj nejzin relevanten del e lociran
/
Lokacija na instalacijata (region, op{tina, katastarski broj)
/
Pri~ina za aplicirawe za izmena vo integriranata dozvola
/
Opis na predlo`enite izmeni.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
8
II OPIS NA INSTALACIJATA, NEJZINITE TEHNI^KI DELOVI I DIREKTNO POVRZANITE AKTIVNOSTI
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
9
TIP PROIZVODITEL I TEHNI^KI KARAKTERISTIKI
Asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta e proizvedena 1968 godina, vo firmata WIBAU vo Germanija. Samata Asfaltna baza e tip W30 koe ime i e dadeno od samiot proizvoditel WIBAU i vo celost e proizvedena od istoimenata firma. Asfaltnata baza zaedno so svojata oprema ima kapacitet od 50t/h asfaltna masa. Samiot kapacitet na proizvodstvo na asfaltnata masa zavisi od vidot na asfaltnata masa i od stepenot na vla`nost na separacijata, i se dvi`i od 60 - 70% od instaliraniot kapacitet odnosno 30t/h-35t/h.
SOSTAV NA ASFALTNATA BAZA Asfaltnata baza ima takov sostav na oprema koj go zadovoluva baraniot tehnolo{ki proces na proizvodstvo na asfaltna masa. Vo soglasnost so ova mo`e da se ka`e deka asfaltnata baza ne e ma{ina tuku malku pogolem ured bidejki so svajata gabaritna oprema, zafa}a pogolem prostor. Vo ponatamo{niot tekst }e bide opi{ana asfaltnata oprema spored tehnolo{kiot redosled. Asfaltnata baza gi ima slednive tehnolo{ki edinici:
a. preddozirawe na materijalot so transport na istiot do su{arata; b. su{ewe na materijalot i transport na istiot do rotacionata pe}ka (mikser); c. sistem za otpra{uvawe so voda; d. sistem za prosejuvawe, vagawe i me{awe; e. sistem za skladirawe na gorivoto za asfaltna masa; f. sistem za skladirawe na bitumenskata masa i g. sistem za upravuvawe so proizvodstvoto na asfaltnata masa.
Inaku, tehnolo{kata {ema na asfaltnata baza so dopolnitelnata oprema e dadena vo prilog na ovaa dokumentacija. Opis na poedine~nite tehnolo{ki edinici:
a. Preddozirawe na materijalot so transport na istiot do su{arata;
So preddozirawe na materijalot odnosno pesokot se zapo~nuva tehnolo{kiot proces na proizvodstvo na asfaltot. Samiot sistem na preddozirawe vo svojot sostav ja ima slednava oprema:
- Bunkeri so traki za skladirawe na materijalot odnosno pesokot, - Transportna lenta za sobirawe na materijalot ispod bunkerot i transport na
pesokot do takanara~enoto me|u sito, - Me|u sito za isfrlawe na isfrlawe na pesokot so pogolema granulacija, - Transportna lenta za prenos od sitoto do deponijata, - Kosa transportna lenta za prenos na materijalot do su{arata.
Bunkerite na preddozatorot se so kapacitet - volumen od 6m3
. Na ovaa baza se vgradeni 4 preddozatori. Pod bukerite na lentite se vgradeni fa}alki za pesok. Fa}alkite se so pogon na elektro motor so koj se upravuva od komandnata kabina. So pomo{ na vgradenata eletro oprema odnosno avtomatika se regulira koli~inata na materijalot koj se zema od bunkerot vo zavisnost od vidot i koli~inata na asfaltnata masa koja se proizveduva. Inaku, bunkerite se polnat so pesok so pomo{ na utovaruva~i. Vo sklop na bazata se i mali deponii so pesok odnosno separacija so razli~ni golemini na granulacijata, koi se koristat vo procesot na proizvodstvo na asfaltnata masa. Sekoj preddozator se polni so eden vid na separat bidejki separatite nesmeat da se me{aat vo preddozatorot. Isklu~ok e deponijata koja ima golemina na granulati od 0-32mm i kako takva odi vo preddozatorot. Inaku, vo praksa e odredeno deka
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
10
prviot preddozator ima najsitni granuli, sledniot pogolemi i taka natamu. Kaj ovaa asflatna baza se upotrebuvaat slednive golemini na granulati.
- 0-4 mm - 4-8 mm - 8-11 mm - 11-16 (11-22)mm i - 0-22 ( 32 )mm
Slika na preddozator so utovaruva~
Granulatite pesok se proizvedeni vo separacii na pesok vo kamenolomi. Separaciite od kamneolomite se transportiraat do deponijata na asfaltnata baza po pat na paten soobra}aj. Materijalot, koj se zima od preddozatorot pa|a na sobirnata lenta vgradena pod bunkerot. Lentata go transportira materijalot do me|u sitoto kade se otstranuvaat spogolemite granulati. Me|u sitoto se nao|a pome|e dve lenti . Slu`i za otstranuvawe na pogolemite granulati, koi od bilo koi razlozi se na{le tuka. Toa se zrna na primer pogolemi od 32 mm. Odvojuvaweto vo me|u sitoto se vr{i so prosejuvawe na pesokot, koj doa|a od sobirnata lenta. Mre`ata na sitoto e takva da gi zadr`uva pogolemite granuli a go propu{ta ostanatiot materijal. Trakata so pogolemite zrna e nameneta za transport na istite do me|u sitoto do odredena deponija. Kosata transportna lenta e nameneta za transport na pesokot od me|u sitoto do su{arata. Site pransporti lenti se gumeni koi se dvi`at po konstrukcijata so pomo{ na vaqci. Lentite se dvi`at so pomo{ na elektromotori so opredelena mo}nost za toj kapacitet na prenos odnosno do 120t/h.
Slika na kosa transportna lenta od me|u sitoto do su{arata
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
11
b) Su{ewe na materijalot i transport na istiot do rotacionata pe~ka (mikser)
Sistemot za su{ewe na pesokot se sostoi od sledniva oprema:
- Rotira~ka su{ara - Gorilnik i - Elevator za transport na osu{eniot i vrel pesok do sitoto za prosejuvawe. Rotacionata su{ara e so dolzina od 8 metri i dijametar od 2 metri. Vo vnatre{nosta na su{arata se specijalni lopatki za digawe na materijalot poradi su{ewe i istovremeno za transport na materijalot od vlezot do izlezot na su{arata. Su{eweto e od sprotiven pravec {to zna~i deka materijalot se dvi`i vo sprotivna nasoka od oginot, koja ja proizveduva gorilnikot. Izleguvawe na materijalot e predviden so prost pad od su{arata vo vreliot elevator.
Vo su{arata materijalot se zagreva od 200 S do 220 S vo zavisnost od vidot na asfaltot koj se proizveduva. Na izlezot od su{arata e vgradena IR sonda koja ja meri temperaturata na isu{eniot i zagrean pesok. Instrumentot za prika`uvawe na temperaturata e na komandnata tabla vo komandnata kabina. Gorilnikot e predviden za proizvodstvo na toplina za su{ewe na pesokot vo su{arata. Gorilnikot e montiran na ~elnata plo~a na su{arata odnosno na nejzinata izlezna strana. Gorilnikot sogoruva nafta. Kapacitet na gorilnikot e cca.10MW odnosno protok do 100 l/h nafta. Gorilnikot ima modularen na~in na rabota a modulirawe na kapaciteto na gorilnikot se vr{i od komandnata kabina spored potrebnata temperatura na pesokot na izlez od su{arata. Za da raboti gorilnikot pravilno perdvidena e soodvetna oprema so koja se kontrolira pritisokot vo su{arata. Podpitisokot vo su{arata mora da bide od cca 150 do 200Pa. Za da se pravi kontrola na podpritisokot su{arata e opremana so
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
12
meren ured koj ima elektri~en izlezen signal od 4-20mA i ospeg na merewe od 0 –
500Pa koj ponataka e vrzan so digitalen regulator i poka`uva~ na podpritisokot. Uredot e montiran na komandniot pult vo kabinata. Oddr`uvawe na sakaniot pritisok e ra~no i avtomatski. Ra~noto regulirawe se vr{i so pomo{ na direktno aktivirawe na komandni elementi na pultot koi vlijaat na polo`bata na pidu{nata klapna (zatvarawe i otvarawe) pa spored prikazot na instrumentot se podesuva pritisokot vo su{arata. Avtomatskiot na~in koga sam regulatorot ja podesuva polo`bata na klatnoto do sakaniot pritisok koj sme go odredile na regulatorot. Motornata prigu{na klapna spa|a vo oprema za optra{uvawe i montirana e an izlezniot del od glavniot ventilator za otpra{uvawe.
Izgled na rotacionata su{ara so gorilnikot e dadena na slikata
Vreliot elevator e namenet za transport na vreliot i osu{en pesok od su{arata do vibraciskoto sito na rotacionata pe~ka, mikser. Elevatorot e sostaven od transporten lanec i kanti~ki koi go podigaat materijalot i go prenesuvaat do izlezot od elevatorot.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
13
Izgled na elevatorot e daden na dolnata slika.
Na izlezot od elevatorot e vgradena preklopna klapna koja go usmeruva pesokot vo sito ili vo poseben bunker. Klapnata e elektropnevmatska pa reguliraweto se vrsi preku komandniot pult. Izbor na pravecot e vrzan so receptot za izrabotkata na asfaltot. Na primer, za osnovnite sloevi asfalt za pati{ta, vreliot materijal odi direktno vo bunkerot od koj se dozira materijalot na vaga. Za toa }e bide pove}e ka`ano vo opisot na drugata oprema.
c) Sistem za otpra{uvawe so voda Za izdvojuvawe na pra{inata od vreliot vozduh, koja se sozdava pri su{ewe i rotirawe na su{arata, e predvidena specijalna oprema. Taa oprema ja so~inuvaat:
- predizdvojuva~ na gruba pra{ina; - filter za fino otpra{uvawe; - glavni ventilator za otpra{uvawe; - cevovodi za povrzuvawe na opremata za otpra{uvawe vklu~uvajki go i oxakot; - oprema za transport za gruba i fina pra{ina od sistemot za otpra{uvawe; - silos za skladirawe na povratna - sopstvena pra{ina; - ostanata propratna oprema za otra{uvawe (motorni klapni, ured za merewe na
temperatura i dr.) Predizdvojuva~ot na gruba pra{ina e namenet za otstranuvawe na grubiot prav, koja doa|a od su{arata. So ogled na toa deka proizvodstvoto na asfalt pretstavuva precizno proizvodstvo, koe ulovuva to~nost vo sostavot na komponentite, e vgraden ured koj ja otstranuva grubata od finata pra{ina. Ovaa odvoena gruba pra{ina so transportna lenta se nosi vo vreliot elevator i od nea se sozdava frakcija od 0-2mm, so opredelen tehnolo{ki proces, takanare~en
nula . Vo zavisnost od vidot na procesot na proizvodstvo se vra}a vo materijalot za proizvodstvo ili odi preku oxakot vo bazenot za otpadni vodi. Za izvlekuvawe na dimnite gasovi e zadol`en glavniot ventilator, takanare~en Exhaustor. Kako {to ka`avme, ventilatorot ima na izlezniot del vgradena pridu{na klapna so koja se regulira pritisokot vo su{arata. Vo sklop na otpra{uvaweto e i ventilator koj ja izvlekuva pra{inata od sitoto. Vaga za minerali, me{alica kako i pumpata koja vodata od bazenot ja vra}a do oxakot i povtorno vo bazenot na talo`ewe na materiite. Istiot e povrzan preku
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
14
soodveten sistem na za otpra{uvawe. Za povrzuvawe na opremata za otpra{ovawe se predvideni cevovodi.
d) Sistem za prosejuvawe, vagawe i me{awe Vreliot mineral, odnosno pesokot, so vrel elevator se transportira do opremata odnosno sistemot za prosejuvawe vagawe i me{awe. Opremata ja so~inuvaat:
- sito za prosejuvawe na vreliot mineral; - me|ubunkeri za privremeno skladirawe na proseanite minerali so odredena frakcija; - sistem na vagawe na mineralot, polnilo i bitumen i - ma{alica za me{awe na asfaltnata masa.
Prvin materijalot so elevatorot se nosi na vribrira~ko sito so {to se izdvojuvaat pogolemite zrna, frakcii, od sakanite, koi se ve}e spomnati vo delot za preddozirawe. Goleminata na frakciite zavisi od vidot na sitoto. Standardno se izdvojuvaat granulacii od 0-4, 4-8, 8-16 i 16-32mm. Koe sito }e se upotrebi zavisi od baraniot vid na asfaltot, odnosno vid na patot ili objektot koj }e se asfaltira. Ispod sitoto se vgradeni me|ubunkeri koi sluzat za vremeno skladirawe na prosejaniot vrel mineral. Kako {to e sitoto ~etirifrakcisko taka i bukerite se so ~etiri pregradi. Sekoj me|ubunker ima svoja klapna so pomo{ na koja se doziraat mineralite na vagata. Dozirawe na mineralite vo vagata se vr{i so pomo{ na vgraden sistem na vagawe i adekvatna avtomatika. Izgled na bunkerot e prika`an na dolnata slika
Sistemot za vagawe gi opfa}a slednite vagi odnosno gi vaga slednite materijali:
- vagawe na mineralite, so kapacitet do 500kg, - vagawe na polnilo, so kapacitet do 100kg, - vagawe na bitumen, so kapacitet do 50kg, - vagawe na dodatoci, vo vid na elastomer i sl, so kapacitet do 20kg.
Sistemot za vagawe na site komponenti odi preku elektronski sistem na vagawe, recepturno. Sistemot se vodi preku mikroprocesor do komandniot pult. Sekoja vaga se sostoi od mehani~ka posada so dozirni elementi, elementi za otvarawe i zatvarawe na vagata kako i merni kelii za grade`ni vagi.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
15
Izmerenite koli~ini na minerali, bitumen, i eventualno polnilo i dodatocite, ako toa go bara recepturata za proizvodstvo na odredena asfaltna masa, se spu{taat vo posebna rotira~ka me{alica, odnosno mikserot kade site masi dobor se me{aatvo konecen proizvod asfalt. Koli~estvoto na asfaltnata masa vo edna doza iznesuva okolu 500kg {to iznesuva okolu 60 do 70 ciklusi na saat so poln kapacitet od 35t/h. Kontrola na izleznata temperatura na asfaltna masa se kontrolira preku digitalnite poka`uva~i na kontrolniot pult. Taa se meri so IR sonda koja se nao|a na izlezniot del od mikserot.
e) Sistem za skladirawe na asfaltnata masa Asfaltnata masa koga {to }e se proizvede vo me{alkata, so pomo{ na korpa se transportira do silosot za skaldirawe. Ovaa baza ima dva silosa so vkupen kapacitet 2h10tona. Silosite se izolirani so kamena volna so {to se spre~uva naglo ladewe na asfaltnata masa. Inaku, asfaltnata masa se proizveduva na
temperatura od 160 - 180 S a mo`e i pove}e od zavisnost od vidot na asfaltnata masa koj se proizveduva. Asfaltnata masa so pnevmatski ispust se istura direktno vo kamioni i se nosi na gradili{te. Na slednata slika e prika`an silosot za skladirawe na asfaltnata masa i kamion pod nego koj ~eka na tovarawe.
f) Sistem za skladirawe na bitumenska masa
Kako eden vid na materijal, koj u~estvuva vo proizvodstvo na asfaltnata masa e i bitumenot. Postojat pove}e vidovi bitumen, kako {to se Bit 45, Bit 60, Bit 120, Bit 200 i polimerni bitumeni pa zatoa se predvideni i nekolku rezervoari za istiot. Kaj ovaa asfaltna baza postojat tri legnati rezervoari so kapacitet od 40m
3. Rezervoarite se izolirani poradi namaluvawe na zagubite na toplina, odnosno ladewe na bitumenot. Samiot bitumen vo rezervoarite se gree so vgradeni greja~i na Transkal maslo na princip na razmena na temperatura maslo/bitumen. Niz
greja~ite te~e maslo so rabotna temperatura do 1800C.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
16
Zagrevawe na transkal masloto se odviva vo takanare~ena toplotna stanica odnosno edniot rezervoar. Samata topotna stanica vo sebe sodr`i takanare~ena zmija od cevki vo koja cirkulira masloto koe se zagreva i preku cevovodi se povrzuva so greja~ite vo ostanatite dva rezervoara so {to go zagreva bitumenot vo tie rezervoari. Inaku, bitumenot vo rezervoarite se nosi so kamionski cisterni, od koi se preto~uva so pomo{ na bitumenski pumpi. Rezervoarite se povrzani so vagata za bitumen so dupleh cevovodi vo koi vo sredinata se dvi`i bitumenot a okolu zagrjanoto maslo, i povratno od vagata do rezervoarite. Transportot od rezervoarot do vagata i nazad se vr{i so bitumenski pumpi. Pred vagata za bitumen se nao|a trosmeren ventil za dozirawe koj go usmeruva bitumenot vo vagata ili vo izbraniot rezervoar.
Poradi postoewe na dva rezervoara za bitumen mo`no e skladirawe na samo dva tipa na bitumen. Izbor na rezervoar za polnewe ili zimawe na bitumen se vr{i ra~no so pomo{ na vgradenite trosmerni grejni ventili. Vo bitumenskite rezervoari mora da se odr`uva rabotna temperatura i toa co zavisnost od vidot na bitumenot bidejki sekoj vid ima sopstvena rabotna temperatura. Vo slu~aj na pre~ekoruvawe na rabotnata temperaturata na bitumenot doa|a do negovo o{tetuvawe. Regulirawe na temperaturata za sega se vr{i ra~no preku ventilite za termo masloto i poka`uvacite za temperatura na rezervoarite. Poradi toa potrebno e nekolku pati vo tekot na proizvodstvoto da se kontrolira temperaturata vo rezervoarite.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
17
Sondata za merewe na temperaturata na bitumenot koj u~estvova vo proizvodstvoto se nao|a na povratniot bitumenski vod kaj trinaso~niot ventil. Transkol masloto, koe se upotrebuva za zagrevawe na bitumenot, ne se menuva tuku samo se nadopolnuva od vreme na vreme, {to zna~i nema otpad vo vid na maslo.
Poteklo i nastanok na otpadni vodi na asfaltnata baza Vo vrska so otpadnite vodi, vo 1998 godina, spored Dogovor broj 03-795, napraveno e tehni~ko re{enie za nadminuvawe na problemite so zagaduvaweto i `ivotnata okolina predizvikani od asfaltnata baza. Dogovorot e sklu~en so R@ “Institut”
koj e i realizator na rabotite. Vo toj pogled se prevzemeni slednive ~ekori:
Opredeluvawe na talo`ni karakteristiki;
Intervencii vo talo`nik (zgolemuvawe na efekt na talo`ewe);
Dimenzionirawe na filtraciono, talo`no, pole so nepropusno dno i recilkulacija na filtratot;
Obezbeduvawe na kru`no dvi`ewe na vodata bez mo`nost za ispu{tawe vo okolinata.
Na prostorot na asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta, nastanuvaat slednite kategorii na otpadni vodi:
a. Tehnolo{ki otpadni vodi
Nastanuvaat vo procesot na otpra{uvawe na mineralot. Otpra{uvaweto se vr{i so voda od bazenot koj e podelen na tri komori, za talo`ewe na vodata. Pumpata crpi voda od tretata komora odnosno naj~istiot del, se nosi vo oxakot, kade se vr{i perewe na ~esticite i nivno nosewe nadvor, vo bazenot, kade se vr{i talo`ewe na ~esticite, taka da niz oxakot izleguva cista parea. Vo pareata e mo`na samo mala koli~ina na sitni ~estici koi vodata ne gi odnela vo bazenot. Bazenot povremeno se ~isti su{i i otpadot se nosi vo pogon Mehanizacija od kade
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
18
se sobira so vozila na Komunalna higiena. Vodite od tehnolo{kiot proces na asfaltna baza ne se tretira kako opasen materijal bidejki vo sostavot ne sodr`i opasni materii.
Ovaa ne~istotija e mehani~ka ne~istotija (pesok, zemlja, pra{ina i sl). Druga ne~istotija koja se javuva na asfaltnata baza e masnotijata od te{kite kamioni za prevoz na asfaltnata masa. Ovaa ne~istotija e maslo i uqe od kamionite no taa se prekriva so pesokot koj posle izvesno vreme se otstranuva na odredeni mesta, se sobira i zaedno so ne~istotijata od bazenot, se nosi vo dvornoto mesto na Sektor Mehanizacija na JP Ulici i pati{ta, od kade go prevzema JP Komunalna Higiena na grad Skopje
b. Fekalni vodi
Vodite od fekalnata kanalizacija na asfaltnata baza se slivaat vo betonska septi~ka jama napravena za taa namena po site grade`ni standardi za izgradba na septi~ki jami, kade se sobira, so polneweto se prazni so cisterni na JP Vodovod i kanalizacija, Skopje.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
19
III UPRAVUVAWE I KONTROLA NA INSTALACIJATA
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
20
UPRAVUVAWE I KONTROLA SO ASFALTNATA BAZA A. Op{to Upravuvaweto so asfaltnata baza se izveduva centralno, odnosno od komandnata kabina, komandniot pult i razvodnite kutii. Preku kutiite se vklu~eni elektromotornite pogoni na asfaltnata baza, a na pultot se site komandni signalni elementi na avtomatikata na preddozirawe, vagawe i me{awe, kontrola na temperaturata na mineralite, bitumenot kako i na asfaltot i bitumenot vo mikserot. Na komandniot pult isto taka se nao|a takanare~en analizator na mre`ata na koj se kontrolira naponot, strujata i mo}nosta na asfaltnata baza. Dovod na energijata se vr{i od trafostanicata vo dovodnoto pole koe e oznaceno kako POLE 0. Pribli`na instalirana mo}nost na asfaltnata baza e cca. 440kW. Na dovodnoto pole vo komandnata kabina se vr{i vklu~uvawe na naponot za asfaltnata baza. Inaku, od POLE 0 (dovodno pole) i preku POLE 1 se napojuva mikserot, odnosno se napojuvaat pred glavniot prekida~:
- instalacija na priklu~oci i osvetluvawe na komandnata kabina (preku FI skolopkata);
- priklu~okot za pumpata na avtocisternata za dotur na polniloto; - agregat za greewe na termalnoto maslo - toplotnata stanica; - tehnolo{ko osvetluvawe na asfaltnata baza.
Od POLE 1, odnosno posle glavniot prekida~ e zemen komandniot napon 23V i 24V
DC , odnosno transformator 400/230V i ispravuva~ so transformator 400/24V DC.
Vklu~uvawe na komandniot napon se izveduva od komandniot pult a vklu~uvawe go signaliziraat sijali~kite za komandniot napon 230V AC odnosno 24V DC.
Izgled na opremata vo komandnata kabina e prika`an na slednata slika
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
21
B. Na~in na upravuvawe so asfaltnata baza Upravuvaweto mo`e da bide ra~no i avtomatski, so {to se postignuva golema to~nost vo recepturata na me{avinata. Na komandniot pult se nao|aat prekinuva~i i signalni sijali~ki so natpisi. Poseben odbrojuva~ gi bele`i izvr{enite ciklusi. Blokadata na elektromotorite i na avtomatiskite ciklusi e takva da nemoze da dojde do pretrpuvawe so materijal a so toa i uni{tuvawe na celata instalacija. Vo komandnata kabina u{te se nao|aat dale~inski termometri koi ja merat temperaturata na mineralite i bitumenot. Preddozatorot e so ra~no upravuvawe. Na kontrolniot pult se nao|aat i ra~ki za upravuvawe odnosno otvarawe na mikserot za negovo praznewe i utovar na asfaltnata masa vo vagonetkata kako i transport do silosot za vremeno skladirawe na masata. Od kontropniot punkt isto taka se otvara silosot za da se ispu{ti masata od silosot vo kamion so koj }e se transportira do mestoto na vgraduvawe.
Slika na kontrolniot pult
Napomena: Tehni~ko re{enie za nadminuvawe na problemite so zagaduvawe na `ivotnata sredina e izgotveno od strana na R@ Institut, kako i realizacija na istoto. So ovoj Dogovor e opfateno obespra{uvaweto tehni~ko re{enie za otpadnite vodi. Vo prilog br. 3.1 e Dogovorot pome|u JP Ulici i pati{ta i R@ Institut.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
22
IV SUROVINI I POMO[NI MATERIJALI, DRUGI SUPSTANCII I ENERGII UPOTREBENI ILI PROIZVEDENI VO INSTALACIJATA
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
23
SUROVINI I POMO[NI MATERIJALI, DRUGI SUPSTANCII I ENERGII UPOTREBENI ILI PROIZVEDENI VO INSTALACIJATA
Lista na surovini i pomo{ni materijali, supstancii, preparati, goriva, i energija koja se proizveduva ili upotrebuva preku aktivnosta. Listata na surovini, me|uproizvodi i proizvedeni produkti vklu~uvajki gi site drugi materijali, upotrebeni vo procesite na raboteweto na JP Ulici i pati{ta Skopje, se dadeni vo tabelite IV.1.1 i IV.1.2 vo Aneks 1. Varovnik - osnovnata surovina koja se koristi za proizvodstvo na asfalt vo na{ata asfaltna baza se agregati od Rudnici “Bawani” - AD Skopje i toa frakcii: 0-4; 4-8; 8-16; 16-32. Varovnikot spored minerolo{kiot sostav e mnogu ~ist, sodr`i okolu 95% kalcit, 3% dolomit, 1%kvarc i nezna~itelni koli~ini na organiski materii, odnosno
Minerolo{ki sostav:
Kalcit 95.30%
Dolomit 3.05%
Kvarc 1.18%
Liskuni tragovi
Limonit tragovi
Struktura mikrozrnesta
Tekstura Masovno kompaktna
Tabela br.4 Hemiski sostav
CaO % MgO % Al2O3 % SiO2 % R2O3 % Gubitok pri `arewe %
53.5-55 1.0-2.0 0.1-0.3 0.1-0.6 0.2-0.5 42-45
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
24
Fizi~ko mehani~ki karakteristiki
MKS - standard
Jakost na pritisok
- vo suva sostojba B.B 8.012 Psr = 134.10 Mpa
- vo vodozasitena sostojba Psr = 126.95 Mpa
Vodovpivawe B.B 8.010 0.10%
Otpornost protiv abewe so brusewe B.B 8.015 24.05cm3 / 50cm
2
Zafatninska masa B.B 8.032 2700kg/m3
Postojanost na dejstvo na mraz B.B 8.002 postojan
Specificna te`ina 2.75 t/m3
Nasipana te`ina 1.5-1.6 t/m3
Gustina 0.989 t/m3
Pozornost 0.01 %
Koeficient po Deval 9.1
Koeficient po Mannheim 9.27
Koeficient po Los Angeles 22.7
Filer - najfina mikronizirana surovina od varovni~ko poteklo koja vlijae na stabilnosta i plasti~nosta na asfaltot. Spored va`e~kite standardi, filerot mora da sodr`i najmalku 60% zrna pod 0.06mm i najmalku 80% zrna pomali od 0.09mm. Vo instalacijata se koristi filer proizveden vo Rudnici Bawani Skopje. Spored MKS B.B3.045 filerot e podelen vo dve klasi taka da treba da go zadovoli sledniot granulometriski sostav:
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
25
Sito mm Zastapenost % Zastapenost %
I klasa filer II klasa filer
+ 0.710 100 100
-0.710+0.250 95-100 95-100
-0.250+0.090 80-95 65-95
-0.090+0.063 60-85 50-85
Pokraj toa {to filerot gi namaluva {uplinite vo asfaltnata smesa, taa ja zgolemuva stabilnosta na me{avinata samo do granica nad koja ponatamo{noto dodavawe negativno vlijae na {uplinite na asfaltnata masa. Isto taka filerot vlijae i na geolo{kite osobini na bitumenot vo asfaltnata masa a so tao i na samiot asfalt (vlijanie na adhezivni sili).
Vo prilog 4 e analizata na agregatot od Rudnici Bawani, izdadena od strana na Zavodot za ispituvawe na materijali i razvoj na novi tehnologii “Skopje” A.D. - Skopje, pri Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij.
Bitumen - pretstavuva crna polukruta ili kruta lepliva masa, ma{avina od organski te~nosti koi se so visok biskozitet, vo celost rastoplivi vo jaglerod disulfid (CS2) ili vo hloroform (CHCl3). Se dobiva so prosta frakciona destilacija na surova nafta. Bitumenot e frakcionen (dolen) ostatok, odnosno najte{kata frakcija i edna od najvisokite to~ki na vriewe. Pove}eto bitumeni sodr`at sulfur i nekoi te{ki metali kako nikel, vanadium, olovo, hrom, `iva, arsen selenium i dr toksi~ni materii. Za potrebite na grade`nata industrija, za izrabotka na asfaltnite masi kaj kolovoznite konstrukcii se koristi industriski dobien mek bitumen kaj koi to~kata na razmeknuvawe po metodot na prsten i kugla, e pomala od
70 , no ne pomala od 30 S. Bitumenot se sretnuva kako: - Razreden bitumen - Katraniziran bitumen - Betumeniziran katran - Paten katran - Patna emulzija
Vo instalacijata se upotrebuva bitumen koj se vklopuva vo tip Bit 60 odnosno deklariraniot 50/70, spored standardot MKS. U.M3.010 za upotreba vo proizvodstvo na asfaltni masi soglasno MKS.U.E9.021 i MKS.U.E4.014. Navedeniot bitumen gi ima slednive karakteristiki:
Penetracija na 25 S To~ka na razmeknuvawe PK
Indeks na penetracija
54.0/10mm
50.05 S
-0.8 IP
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
26
Vo prilog br. 4.1 dadeno e iSertifikat za bitumenot
Nafta - se koristi kako pogonsko gorivo za rabota na asfaltnata baza kako i za mobilnata mehanizacija. Taa e so slednive karakteristiki: Karakteristiki na nafta
Specifi~na volumenska te`ina kg/l3
0.8353
To~ka na temperatura / S/ palewe 61 te~ewe -9
Destilira na 370 S, % 93
Sodr`ina na sulfur, %m/m 0.090
Sodr`ina na pepel, %m/m <0.02
Sodr`ina na voda, %v/v 0
Ogrevna mo}, MJ/kg 42.90
reaktivnost faktor 0 zapalivost faktor 2 toksi~nost Klasifikacija 1 Vo prilog 4.2 e daden Sertifikat za kvalitet na naftata.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
27
V. RAKUVAWE SO MATERIJALITE
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
28
RAKUVAWE SO MATERIJALITE
Varovnik - pri dotur, skladirawe i transport niz asfaltnata baza. Osobeno na sitnata frakcija 0-4mm i filer se javuva zapra{uvawe na prostorot i se prevzemaat slednive merki
- kipaweto od kamionot na sklad se vr{i poleka
- lokacijata vo skladot kako i soobra}ajnicata se prskaat so voda
Bitumen - se transportira i ~uva vo termocisterni od koi se preto~uva so
pumpi. Bidej}i rabotnata temperatura na bitumenot e nad 100 S, za rakuvawe so nego se prevzemaat posebni merki i se po~ituvaat osnovnite upatstva za rakuvawe.
Bitumenot se zagreva samo do taa temperatura koja e potrebna za proizvodstvo na asfaltnata masa. Dokolku dojde do negovo pregrevawe, doa|a do menuvawe na negovite hemiski i fizi~ki svojstva a vozmo~no e da
dojde i do samozapaluvawe, posebno kaj temperaturi povisoki od 200 S. Vreliot bitumen nesmee da dojde vo dopir so voda bidejki naglo mu se zgolemuva volumenot, poradi nagliot proces na isparuvawe pri sto doa|a do prete~uvawe i prskawe na bitumenot na site strani. Poradi ova ~istewe na cevovodite se vr{i so vozduh ili dimni gasovi kako sredstvo za produvuvawe.Mora da se koristat potpolno ispravni cevki za dovod i odvod na bitumenot, site spojki na cevovodite koi pred upotreba se proveruvaat. Pri rabota so vrel bitumen se koristat za{titni odela i maski za zastita na liceto, rakavici, i rabotno odelo preku ~izmi.Vo slu~aj na palewe na bitumenot se koristi osklu~ivo protivpo`aren pra{ok, odnosno aparati za gasnewe na po`ari koj se nao|aat vo prostoriite na asfaltnata baza. Vo ovoj slu~aj na po`ar isto taka pumpata i mehanizmot za greewe se isklu~uvaat.
Vo slu~aj na istekuvawe na bitumenot od cisternata, brzo se stvrdnuva, i taka lesno se ostranuva od samoto mesto na istekuvawe.
V.2 Upravuvaweto so cvrst i te~en otpad vo instalacijata.
Od rabotata na asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta Skopje se reproducira otpad od tehnolo{kiot proces kako i komunalen otpad. Otpadot proizlezen od tehnolo{kiot proces se skladira vo bazeni koi po izvesen period se ~istat, otpadot se su{i i se odnesuva na deponii odredeni za takov vid na otpad, . Kako mesto vo koe vremeno se skladira otpadot e prostorot na koj e smesten Sektorot Mehanizacija na JP Ulici i pati{ta a posle se sobira so vozila na Komunalna Higiena. Dokaz za toa e Prilog br. 5, odnosno smetka od Komunalna Higiena Skopje kon JP Ulici i pati{ta, Sektor Mehanizacija.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
29
VI. EMISII
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
30
EMISII
VI.1 Emisii vo atmosferata
Spored baraweto za usoglasuvawe so operativniot plan i A- integrirana ekolo{ka dozvola, emisiite vo atmosverata se kategoriziraat vo:
emisii od kotli
glavni emisii
sporedni emisii
fugitivni i potencijalni emisii Od uvidot na lice mesto kako i od merewata i analizite napraveni od strana na Aleks Stjuart, izvorite pripa|aat vo slednive gorenavedeni kategorii i toa: Emisii od kotli - Emisija od kotli ne postoi vo asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta Skopje
VI.1.1 Detali za emisija od to~kasti izvori vo atmosferata Glavni emisii - kako izvor na emisija vo atmosverata se javuva pred se emisija od oxakot na sitemot na otpa{uvawe. Sitnite mikronski ~esti~ki, koi izleguvaat od su{arata dvi`ejki se kon izlezot od oxakot pominuvajki preku osum cikloni i ekshaustorot, se presretnati so mlazevi voda i koi ~esti~ki zaedno so vodata se odveduvaat vo specijano napraven bazen za talo`ewe. Vo bazenot so tri pregradi, se talo`at ~esti~kite. Prethodno odvoenite pokrupni ~esti~ki od ciklonot pa|aat na konusno korito i preku pol`ast transporter se vra}aat vo elevatorot koj go transportira agregatot koj u~estvuva vo ponatamo{niot proces na proizvodstvo. Pokraj pra{inata od kameniot agregat vozmo`na e koncentracija na parea, od vodenata zavesa so koja se promiva oxakot i dimni gasovi od sogoruvawe na naftata koja gori vo gorilnikot na su{arata. Merewata se vr{eni na krajot od rabotnata sezona posle koja vr{ime kompletno servisirawena postoe~kata oprema, zamena na o{teteni delovi, sitni popravki, ~istewe na instalacijata kako i {teluvawe na gorilnikot. Mereweto na inhalira~ka pra{ina se vo uslovi na obla~no vreme i visoka
relativna vla`nost na 12 C, spored koi mo`e da se zaklu~i deka dobienite rezultati se vo dozvolenite granici. Dokaz za ova e Prilog 15, Stru~en izve{taj izgotven od strana na Aleks Stjuart DOO Skopje.
VI.1.1.1 Fugitivni i potencijalni emisii
Fugirativno i potencijalno zagaduvawe na vozduhot mo`e da se javi vo slednive procesi na rabota:
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
31
1. Vo tekot na transportot, pretovar i skladirawe na kamenite surovini i toa:
- istovar na kameniot agregat vo preddozatorite; - dozirawe na materijalite; - vo procesot na su{ewe i me{awe na komponentite; - pra{ina koja se javuva pri odvoz i dovoz na materijalite.
2. Vo tekot na pretovar i transport na gotovata asfaltna masa. Proizvodstvoto na asfaltna masa se odviva vo zatvoren system, pri {to e predviden sistem za obezpra{uvawe koj e povrzan so opremata za su{ewe i me{awe na materijalite. Zgolemena emisija na SO2 vo vozduhot se o~ekuva od sogoruvaweto na naftata koja se koristi kako gorivo za zagrevawe na bitumenot i vo procesot na su{ewe na agregatot vo su{arata.
Se procenuva deka vo na{ata asfaltna baza se tro{i 20 l nafta na t proizvedena asfaltna masa. Zna~i za godi{no proizvodstvo na asfaltna masa od 7.000 t, potro{uva~kata na nafta e 140litri godi{no.
VI.2. Emisii vo kanalizacija i vo povr{inskite vodi
Vo procesot na proizvodstvo na asfaltnata masa ne se koristat hemiski, radioaktivni i bakteriolo{ki materii, taka {to kako otpadni vodi se javuvaat samo vodite za promivawe na oxakot pri su{ewe i otpra{uvawe na agregatot. Ovaa voda preku odvodi se nosi vo septicka jama. Sanitarnite i fekalnite vodi od asfaltnata baza isto taka se odveduva vo septi~ka jama, izgradena po site grade`ni propisi. Talogot od su{ewe na jamata se nosi vo pogon mehanizacija od kade se prevzima od Javnoto pretprijatie Komunalna Higiena Skopje
Zna~i emisii vo kanalizacija i vo povr{inski vodi na asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta ne postojat
VI.3 Emisii vo po~vata
Pri rabotata na asfaltnata baza mo`e da dojde do:
ekscesno ispu{tawe na bitumen;
istekuvawe na nafta pri preto~uvawe od avtocisterna vo fiksnite rezervoari.
Prodiraweto na bitumenot, gorivoto ili pogonskite masla i maziva vo tloto e namaleno so jako tamponirawe i brzo se prevzemaat soodvetni merki za brzo otstranuvawe na istekot. Bitumenot po istekot se ladi, stvrdnuva i lesno i efektno se otstranuva. Isturenite masla, maziva i nafta se posipuvaat so siten kamen agregat, koja ja vpiva te~nosta od podlogata, ne~istiot materijal se stava vo buriwa, nosi vo pogon Mehanizacija, kade go prevzema Komunalna higiena Skopje. Zna~i emisii vo po~va nema.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
32
VI.4 Emisii na bu~ava
Na asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta Skopje, vozmo`no e da se predizvika bu~ava od procesot na rabotewe na postrojkata i bu~ava predizvikana od soobra}ajot. Bu~avata predizvikana od soobra}aj podrazbira rabotata na kamionite koi istovaraat ili utovaraat i mehanizacijata koja se koristi na asfaltnata baza kako {to e utovaruva~ot na agregatot vo silosite. Asfaltnata baza so kapacitet od 30-35 toni na ~as asfalt. Prevozot na istiot se vr{i vo 5 do 10 turi na kamioni koi nepre~eno vleguvaat i izleguvaat bidejki se dvizat po lokalen pat koj se koristi samo za asfaltnata baza koja se nao|a vo industriska zona na @elezara. Bu~avata od procesot na proizvodstvo e predizvikana od vibratorite na silosite zaedno so transportinite lenti, su{arata so ventilator, motorite za zagrevawe na bitumenot, kako i motorot za ekshaustorot. Ovie se voedno i mernite to~ki na koi e izvr{eno mereweto koe e dadeno vo Prilog br. 6, Stru~en izve{taj izgotven od strana na Aleks Stjuart DOO Skopje. Vo prostorot kade se odviva procesot na proizvodstvo i vo samata okolina nema receptori na bu~ava (u~ili{ta, bolnici i sl.).
VI.5 Vibracii
Personalot koj {to raboti na instalaciite od {tetnoto vlijanie na
vibraciite e za{titen na toj na~in {to svoite rabotni aktivnosti gi
izveduva vo komandnite kabini i na~inot na proizvodstvo ne nalaga
direktno prisustvo na lu|eto, odnosno minimalno prisustvo na
vrabotenite do postrojkata.
VI.6 Izvori na nejonizira~ko zra~ewe
Kako izvori na nejonizira~ko zra~ewe kako {to se svetlinata, toplina itn, koi negativno bi vlijaele vrz `ivotnata sredina ne se poznati i za niv smetame deka ne postojat, bidejki sitemot za su{ewe i mikserite se organizairani vo zatvoren sistem na rabota, zatoa se smeta deka vo Asfaltnata baza na JP Ulici i pati{ta ne postojat.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
33
VII SOSTOJBI NA LOKACIJATA I VLIJANIETO NA AKTIVNOSTA
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
34
SOSTOJBI NA LOKACIJATA I VLIJANIETO NA AKTIVNOSTA
VII.1 Uslovite na terenot na instalacijata Asvaltnata baza e so oprema na germanskata firma Vibau i e instalirana 1968 godina i e so kapacitet od 50t/~as (teoretski) od koi mo`ni se 60 - 70% {to zna~i realni od 30 do 35 toni na ~as. Raboteweto na asfaltnata baza e od sezonski karakter odnosno raboti samo 9 meseci vo godinata odnosno samo vo prolet, leto i esen. Celokupnoto proizvodstvo na asfaltnata masa vo instalacijata e za sopstveni potrebi, odnosno za odr`uvawe na magistralnite i sobirni ulici na Grad Skopje. Mestopolo`bata na asfaltnata baza e vlezena vo urbanisti~kiot plan na Grad Skopje i se nao|a vo industriska zona na @elezara.
VII.2 Ocenka na emisiite vo atmosferata
Kako to~est izvor na emisija vo atmosverata se pojavuva edinstveno oxakot od sistemot za otpra{uvawe na su{arata od asfaltnata baza. Emisijata se sostoi od mineralna pra{ina od drobeniot agregat odnosno varovnik i gasovite od sogoruvawe na naftata koja se upotrebuva za zagrevawe vo su{arata. Kamenata pra{ina, vodenata parea i gasovite koi nastanuvaat vo gorilnikot vo su{arata, se vodat vo cikloni vo oxakot so visina 12 metri, kade se vr{i promivawe so voda a potoa odnesuvawe na istata vo bazenot za talo`ewe. Vrednostite od izmerenite emisii od sogoruvawe na naftata se dadeni vo Aneks tabelata 6.1.2 i 6.1.3. Emisija od kotli nema.
VII.3 Ocenka na vlijanieto vrz povr{inskiot recipient - povr{inski
vodi i kanalizacija Fekalnite i sanitarnite vodi za odr`uvawe na higiena na vrabotenite vo asfaltnata baza se zafa}aat i nosat vo septi~ka jama. Jamata se prazni po potreba od strana na JP Vodovod i kanalizacija.
VII.4 Ocenka na vlijanieto na emisiite vrz po~vata i podzemnite
vodi Edinstveno del od atmosverskite vodi poniraat pri {to smetame deka ne postoi opasnost od kontaminirawe na po~vite i podzemnite vodi. Bidejki ne postoi izlez na podzemni vodi vo blizina, ne se voop{to vr{eni ispituvawa na pozemni vodi.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
35
VII.5 Ocenka na vlijanieto vrz `ivotnata sredina na
iskoristuvaweto na otpadot vo ramkite na lokacijata i/ili negovoto odlagawe
Bidejki postoi selektirawe na otpadot vo posebni mesta i niven transport vo pogon Mehanizacija od kade se nosi so kamioni na Komunalna higiena (prethodno detalno opi{ano), smetame deka otpadot se tretira vo
soglasnost so Zakonot za otpad ( Sl. vesnik na RM , br. 68-04) so {to negativnoto vlijanie vrz `ivotnata sredina e svedeno na minimum.
VII.6 Vlijanie na bu~avata
Maksimalno dozvoleno nivo na bu~ava e 85dB, propi{ani so: Pravilnik za
op{ti merki za za{tita od bu~avavo rabotni prostorii. Izmerenite vrednosti na bu~ava vo rabotnata sredina, odnosno na granicite na instalaciite pri postojan re`im na rabota na istata se
dvi`at od 42 do 76 dB. Merewata se izvr{eni so digitalen instrument CHAUNVIN ARNOUX-
Sonometar CDA 830
Rezultatite poka`uvaat deka vo krugot na asfaltnata baza, nivoto na bu~ava e ponisko vo odnos na maksimalno dozvoleno nivo spored ~len 4 tabela br. II to~ka VI od odlukata “ Odluka za utvrduvawe na i pod koi uslovi se smeta deka e naru{en mirot na gra|anite od {tetna bu~ava”. Pri toa treba da se napomene deka ne se zemeni predvid bu~avata od rabotata na sosednite pretprijatija i vozilata koi se dvi`at po bliskiot pat. Vrz osnova na ova kako i toa deka instalacijata se nao|a vo industriska zona, ne vr{i negativno vlijanie, odnosno ne go naru{uva mirot na gra|anite. Rezultatite jasno pokazuvaat deka nivoto na bu~ava e vo dozvolenite granici i ne go nadminuva maksimalno dozvolenoto nivo spored ~len 4 tabela br. II to~ka VI od navedenata Odlukata.
VII.7 Vlijanie na vibracii
Prirodata na rabotata, odnosno vo tekot na prizvodstvoto ne e potrebno postojano prisustvo na vrabotenite pokraj vibratorite na silosite kako i instaliranata oprema na asfaltnata baza kako i mehanizacijata koja se koristi poseduvaat soodvetna oprema za amortizirawe na vibraciite so {to se smetame deka se otstraneti site negativni efekti.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
36
VIII. OPIS NA TEHNOLOGIITE I DRUGITE TEHNIKI ZA SPRE^UVAWE, ILI DOKOLKU TOA NE E MO@NO, NAMALUVAWE NA EMISIITE NA ZAGADUVA^KITE MATERII
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
37
OPIS NA TEHNOLOGIITE I DRUGITE TEHNIKI ZA SPRE^UVAWE, ILI DOKOLKU TOA NE E MO@NO, NAMALUVAWE NA EMISIITE NA ZAGADUVA^KITE MATERII Opi{i ja predlo`enata tehnologija i drugite tehniki za spre~uvawe ili, kade toa ne e mo`no, namaluvawe na emisiite od instalacijata.
Merki za spre~uvawe na zagaduvaweto vklu~eni vo procesot Su{arata od asfaltnata baza e povrzana so ciklon i so voden filter za otpra{uvawe. Isparuvawata od su{arata so kamenata pra{ina i gasovite od gorilnikot se zafa}aat i vodat vo sistemot za pre~istuvawe. Sistemot za pre~istuvawe, kako {to ve}e e ka`ano, se sostoi od oxak so dijametar od 1m i visina od 12m niz koj te~e voda, gi sobira ~esticite i gi nosi vo bazenot za talo`ewe. Vo soglasnost so ova, niz oxakot izleguva najve}e vodena para koja vo sebe sodr`i sitni ~esticki od pra{ina ~ija koli~ina ne e izmerena poradi vremenskite uslovi. Vo tek e servisirawe, ~istewe i {teluvawe na gorilnikot poradi koj e i zgolemenata emisija na CO. Vo slu~aj na ispust na bitumen, nafta i razli~ni maziva koi gi koristi asvaltnata baza kako i mehanizacijata vo sklop na istata, za dovoz i odvoz na surovini i gotov asfalt, treba vedna{ da se prevzemat merki za nivno brzo otstranuvawe.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
38
IX MESTA NA MONITORING I ZEMAWE NA PRIMEROCI
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
39
MESTA NA MONITORING I ZEMAWE NA PRIMEROCI Poradi toa {to asfaltnata baza raboti samo 9 meseci vo tekot na godinata i toa po potreba, neophodno e da se vr{i merewe na emisii na oxakot od istata barem edna{ godi{no. Monitoringot se sveduva na merewe na emisii na pra{ina i gasovi od sogoruvawe na naftata. Terenot kade e locirana asfaltnata baza se nao|a vo industrisko podra~je i treba da se postavat ~etiri sedimentatori za kontinuirano pratewe na emisiite na pra{ina. Monitoringot se sveduva na periodot koga raboti asfaltnata baza. Neophodno e da se napravi ispituvawe na vodata od bazenot kako i na talogot pri postojan re`im na rabota na asfaltnata baza. So ovaa analiza }e se dobie pretstava i za eventualna potreba, na~in i obem na ispituvawe na po~vite od potencijalno zagaduvawe na predmetnata instalacija. Poradi nepovolniot vremenski period od godinata, odnosno von sezona na rabota na asfaltnata baza, ovie ispituvawa ne se izvr{eni. ]e bidat izvr{eni i prevzemeni soodvetni merki. Prilogot IX treba da gi sodr`i site drugi pridru`ni informacii.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
40
X EKOLO[KI ASPEKTI I NAJDOBRI DOSTAPNI TEHNIKI
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
41
EKOLO[KI ASPEKTI I NAJDOBRI DOSTAPNI TEHNIKI Opi{ete gi nakratko glavnite alternativi na predlozite sodr`ani vo baraweto, dokolku postojat takvi. Od dosega{noto rabotewe na instalacijata ne e predizvikano zna~ajno zagaduvawe. Asfaltnata baza koja e instalirana 1968 godina gi zadovoluva karakteristikite poradi toa {to ima maksimalno iskoristuvawe na surovinite, zagubata e svedena na minimum, a emisiite na pra{ina i gasovi se vo ramkite na MDK vrednostite. Transportot na sitnata frakcija koja se raznesuva od kamionite pri transport od separaciite do bazata i transport na gotoviot asfalt koj se nosi od bazata do mestoto na vgraduvawe se pokrivaat so specijalni ceradi poradi spre~uvawe na emitiraweto na sedimentni ~esti~ki kako i lesno isparlivite organski komponenti i {ireweto na mirizbite. Kako {o e ve}e ka`ano, sozdavaweto na otpadot e izbegnato vo soglasnost so Zakonot za otpad, se vr{i negovo selektirawe. Vo slu~aj na istekuvawe na bitumen od cisterna toj brzo se stvrdnuva i lesno mo`e da se otstrani od zafatenata zemjina povr{ina . Poradi ova svojstvo na bitumenot toj ne pretstavuva faktor na zagaduvawe na po~vite, podzemnite i povr{inskite vodi. Za celosna za{tita na `ivotnata sredina potrebno e celosno zatvarawe na sistemot za transport na agregatot i asfaltnata masa, bidejki su{arata i me{alkata se vo zatvoren sistem. Optimizirawe na iskoristuvaweto na elektri~nata energija kako i pravilen izbor i redovno servisirawe na gorilnikot na bazata i sl. Prevzemeni se site potrebni merki za spre~uvawe na nesre}i i namaluvawe na nivnite posledici kako {to e detalno opi{ano vo poglavjeto XII. Prilogot X treba da gi sodr`i site drugi pridru`ni informacii. .
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
42
XI OPERATIVEN PLAN
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
43
So cel potpolno usovr{uvawe, pogolemo iskoristuvawe na
postoe~kite kapaciteti, pritoa odr`uvaj}i go postojano kvalitetot na
svoite proizvodi na najvisoko nivo i vodej}i gri`a za `ivotnata
sredina i okolina (Asfaltna baza) soglasno Zakon za `ivotna
sredina objaven vo Slu`ben vesnik 53 vo 2005 i Direktivata za
Sovetot od 24 Septemvri 1996 godina za integrirano spre~uvawe i za
kontrola na zagaduvaweto 96/61/ES go predlaga sledniot:
OPERATIVEN PLAN:
1. Redukcija na emisii na pra{ina
2. Namaluvawe na potro{uva~ka na energii
3. Namaluvawe na negativniot vizuelen efekt na `ivotnata
sredina i fizi~ko ureduvawe na prostorot
4. Da se prevzeme aktivnost na sadewe na zelen pojas na
grani~nite zoni na pogonite za spre~uvawe na emisija na bu~ava
i cvrsti ~esti~ki
Pove}eto od tehnikite koi {to se odnesuvaat na menaxmentot vo odnos
na za{titata na `ivotnata sredina se determiniraat kako “Najdobri
dostapni tehniki”. Nivoto na detalen opis kako i prirodata na
standardite vo vrska so menaxmentot za za{tita na `ivotnata
sredina generalno mo`e da se povrze so prirodata, razmerot i
kompleksnosta na samata instalacija, kako i opsegot na vlijanie koe
{to go ima vrz `ivotnata sredina.
“Najdobrite dostapni tehniki” vsu{nost vr{at implementirawe i
koordinirawe vo soglasnost so Menaxment sistemot za za{tita na
`ivotnata sredina (EMS) koj {to gi vklu~uva slednive sostavni
delovi:
a) definirawe na politikata koja {to treba da ja ima vrvnata
menaxment grupa vo odnos na instalacijata. (Posvetenosta na vrvniot
menaxment se definira kako preduslov za sproveduvawe na uspe{na
aplikacija na ostanatite sostavni delovi od Menaxment sistemot za
za{ita na `ivotnata sredina);
b) planirawe i sproveduvawe na site potrebni postapki;
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
44
v) implementacija na postapkite, pri {to treba da se obrne
vnimanie na:
I. strukturata i odgovornosta;
II. steknuvawe na rutina, koordinacija i kompetentnost;
III. komunikativnost;
IV. vklu~uvawe na vrabotenite vo procesot;
V. dokumentirawe;
VI. efikasna kontrola na procesot;
VII. programa za odr`uvawe na tehni~kata oprema;
VIII. stepen na podgotvenost i reakcija vo itni slu~ai;
IX. soglasnost vo odnos na bezbednosta pri koordinacija so
zakonite za za{tita na `ivotnata sredina;
g) proverka na performansite i prevzemawe na korektivni merki
taka {to se posvetuva golemo vnimanie na :
I. nadgleduvawe i merewe;
II. korektivni i preventivni merki;
III. odr`uvawe na zapi{anite dokumenti;
IV. nezavisno vnatre{no izvestuvawe vo odnos na toa dali
menaxment sistemot koj {to se sproveduva so cel da se
izvr{i za{tita na `ivotnata sredina e vo soglasnost so
planiranite propisi, i dali e izvr{eno negovo pravilno
implementirawe i po~etno dizajnirawe.
d) revidirawe na rabotata na vrvniot menaxment.
Redukcija na emisii na pra{ina
Vo ovoj del se vklu~eni operaciite kade {to imame pogolema
koncentracija na pra{ina kako {to se: operaciite pri priprema na
surovinata, su{ewe na surovinata, me{awe na surovinata itn.
1. Merki koi }e se prevzemat za namaluvawe na pra{inata se
slednite:
redovno ~istewe na istalacijata posle zavr{uvawe na proizvodstvoto,
redovno prskawe na agregatot patnata infrastruktura za namaluvawe na
pra{inata kako i mo`nost za ,
redovno ~istewe na talo`nicite,
redovna kontrola na sistemot za otpra{uvawe, koj e del od
instalacijata,
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
45
iskoristuvawe na pra{inata od sistemot za otpra{uvawe }e se namali
potro{uva~kata na surovina,
redovna kontrola na ispravnosta na brenerite za namaluvawe na
energijata , odnosno optimalno iskoristuvawe na energijata,
OPERATIVEN PLAN
1) Opis
a) Asfaltirawe na patnata infrastruktura kako i asfaltirawe ili poplo~uvawe na kugot na bazata;
b) sadewe na zelen pojas na grani~nite zoni na instalacijata poradi spre~uvawe na emisija na pra{ina i bu~ava.
2) Predvidena data za po~etok na realizacijata
a) April, 2010
b) Maj, 2010
3) Predvidena data za zavr{uvawe na realizacijata
a) April, 2010
b) Maj, 2010
4) Vrednost na emisii do i za vreme na realizacijata
a/ b. Postoi emisija pri nepovolni vremenski uslovi, odnosno
pojava na vetar.
5) Vrednost na emisii po realizacijata na aktivnostite - vo ramkite na MKD
6) Vlijanie vrz efikasnosta
a) ima vlijanie na emisii vo atmosverata vo granicite na asfaltnata baza;
b) ima vlijanie na emisii na pra{ina i bu~ava nadvor od granicite na asfaltnata baza.
7) Monitoring
Parametar
Medium Metoda Za~estenost
Otpadna voda Voda i po~va Laboratoriska analiza
dvapati godi{no
Pra{ina vozduh sedimentator dvapati godi{no
8) Izve{tai od monitoring
9) Vrednost na investicijata
a) 2.000.000,00 den
b) 30.000,00 den
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
46
XII OPIS NA DRUGI PLANIRANI PREVENTIVNI MERKI
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
47
OPIS NA DRUGI PLANIRANI PREVENTIVNI MERKI
Spre~uvawe na nesre}i i itno reagirawe
Opi{i gi postoe~kite ili predlo`enite merki, vklu~uvaj}i gi procedurite za itni slu~ai, so cel namaluvawe na vlijanieto vrz `ivotnata sredina od emisiite nastanati pri nesre}i ili istekuvawe. Pri pove}e decenisko rabotewe vo predmetnata instalacija nemalo pogolemi defekti i havarii {to se dol`i na prevzemenite merki za spre~uvawe na istite i toa:
- Procesite vo najgolem del se avtomatizirani so komandni pultovi za avtomatsko upravuvawe; - Navremena kontrola na mehanizacijata koja se koristi vo asfaltnata baza; - Postoewe na mo`nost za brzo isklu~uvawe, odnosno prekin na proizvodniot proces bez naru{uvawe na kvalitetot na meiumite na `ivotnata sredina; - Postoewe na ~uvarska slu`ba koja postojano vr{i obezbeduvawe na instalacijata; - Prevzemeni se site potrebni protivpo`arni merki : postaveni se hidranti i PP aparati kako i postoewe na {iroki pristapni pati{ta za eventualna brza intervencija na slu`bata za protivpo`arna za`tita. Instalirana e gromobranska za{tita i zazemjuvawe na elektri~nata instalacija na objektite.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
48
XIII REMEDIJACIJA, PRESTANOK SO RABOTA, POVTORNO ZAPO^NUVAWE SO RABOTA I GRI@A PO PRESTANOK NA AKTIVNOSTITE
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
49
REMEDIJACIJA, PRESTANOK SO RABOTA, POVTORNO ZAPO^NUVAWE SO RABOTA I GRI@A PO PRESTANOK NA AKTIVNOSTITE Opi{ete gi postoe~kite ili predlo`enite merki za namaluvawe na vlijanieto vrz `ivotnata sredina po prestanok na celata ili del od aktivnosta, vklu~uvaj}i merki za gri`a posle zatvorawe na potencijalni zagaduva~ki rezidenti. Za predmetnata instalacija se planira razvoja odnosno zgolemuvawe na proizvodstvoto bidejki za toa postoi kapacitet i potreba so ogled na postoe~kata i planirana patna infrastruktura vo Grad Skopje, kako i sanirawe na posledici od zimskata slu`ba. Sepak vo eventualen slu~aj na stavawe na instalacijata von funkcionalna sostojba, }e se prevzematslednive merki:
1. Privremenite mali zalihi od repromaterijali i proizvodi od magacinite za istite so prodavawe }e se otstranat;
2. Otpadot koj nemo`e da se reiskoristi }e se deponira na gradskata deponija;
3. Istvovremeno }e se izvr{i i selekcija na opremata na upotrebliva (}e se konzervira do nejzina reupotreba ili proda`ba) i neupotrevliva (}e se prodade kako sekundarna surovina, a onaa {to nemo`e da se prodade }e se deponira vo gradskata deponija);
4. Talo`nicite i septi~kite jami }e se ispraznat i is~istat, a ne~istotiite }e se neutraliziraat i deponiraat.
Poradi toa {to repromaterijalite se nabavuvaat po potreba ne se o~ekuva pojava na problemati~na zaliha od repromaterijali i proizvodi, {to se odnesuva i na otpadot. Ne se o~ekuva i naru{uvawe na kvalitetot na po~vata i eventualna potreba od remeditacija za istata dokolku se prodol`i so postojana primena na otpra{uvawe, pravilno postapuvawe so otpadot i otpadnite vodi. Mehanizacijata od tipot kamioni, buldu`eri i sl. }e se iskoristi vo Sektorot Mehanizacija a pogolemiot del od instaliranata oprema bi mo`ela da se prodade kako polovna ili za staro `elezo. Objektite se od vremen karakter, odnosno monta`ni, i lesno se preadaptiraat za bilo kakva druga namena so mala investicija.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
50
XIV NETEHNI^KI PREGLED
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
51
NETEHNI^KI PREGLED Asfaltnata baza kako del na JP Ulici i pati{ta Skopje pretstavuva instalacija koja vr{i odr`uvawe na magistralni i sobirni pati{ta, proizvodstvo i vgraduvawe na asphalt. Ovaa postrojka raboti od 1968 godina, koristi oprema od kompanijata WIBAO, Germanija i e so kapacitet od 35t/h. Raboteweto na asfaltnata baza e od sezonski karakter - raboti samo vo potopliot period od godinata odnosno od prolet do esen. Vo sklop na asfaltnata baza funkcioniraat rabotnata grupa za proizvodstvo na asphalt i rabotna grupa za vgraduvawe na asphalt koja raspolaga so mobilna mehanizacija za izrabotka na asfaltnite konstrukcii i toa, kamioni za transport na `e`ok asphalt, fini{eri za asphalt, valci za ramnewe koi se vo sklop na pogonot Mehanizacija. Mehanizacijata e vo relativno dobra sostojba, i delot na zastarenata mehanizacija se upotrebuva povremeno, po potreba. Na asfaltnata baza e postaven sistem za precistuvawe so ciklon i voden filter, koj ja zafa}a pra{inata od su{arata. Kako osnovni surovini za proizvodstvo na asphalt se: varovnik i bitumen. Transportot na gotoviot asphalt veke se vr{i vo kamioni pokrieni so toplopostojana cerada, poradi spre~uvawe emisija na lesno isparlivite komponenti i {irewe na neprijatni mirisi. Od dosega{noto rabotewe na instalacijata ne e predizvikano zna~ajno zan~ajno zagaduvawe. Kako {to e opi{ano, sozdavaweto na otpad, e izbegnato i vo soglasnost so Zakonot za Otpad, se vr{i selektirawe. Energijata se iskoristuva optimalno preku centarliziran sistem za upravuvawe so instalacijata, pravilen izbor i redovno servisirawe na gorilnikot. Prevzemeni se potrebnite merki za spre~uvawe na nesre}i i namaluvawe na nivnite posledici.
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
52
XV IZJAVA
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
53
Izjava So ovaa izjava podnesuvam barawe za dozvola/revidirana dozvola, vo soglasnost so odredbite na Zakonot za `ivotna sredina (Sl.vesnik br.53/05) i regulativite napraveni za taa cel. Potvrduvam deka informaciite dadeni vo ova barawe se vistiniti, to~ni i kompletni. Nemam nikakva zabele{ka na odredbite od Ministerstvoto za `ivotna sredina i prostorno planirawe ili na lokalnite vlasti za kopirawe na baraweto ili negovi delovi za potrebite na drugo lice. Potpi{ano od : Datum : 27.12.2009 (vo imeto na organizacijata)
Ime na potpisnikot : Pozicija vo organizacijata :
Pe~at na kompanijata:
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
54
ANEKS 1 TABELI
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
55
TABELA IV.1.1 Detali za surovini, me|uproizvodi, proizvodi, itn. povrzani so procesite, a koi se upotrebuvaat ili sozdadeni na lokacijata
Ref. Br ili
Materijal/ Supstancija9
CAS10
Broj Kategorija na opasnost11)
Koli~ina Godi{na upotreba
Priroda na upotrebata R12 - Fraza
S12 - Fraza
proizvod (toni) (toni)
/
Asfalt
8052-42-4
/
/
7.000 gotov proizvod za
izrabotka na kolovozi
/
/
001/10002
Nafta
64742-03-
06
K1/2/3 zapalivi te~nosti
/
140
pogonsko gorivo za su{arata
R10/45
S7/53/45
001-00001
Bitumen
/
K3
/
410
surovina za proizvodstvo na
asfalt
/
/
001-00002
Bitumenska emulzija
/
K3
/
/ surovina za
povrzuvawe so star asfalt
/
/
001-00004
Separiran varovnik
/
/
200
7.000
surovina za povrzuvawe so
star asfalt
/
/
001-10009
Motorno maslo
/
K3
/
50 l
Za vozila i stabilnata oprema na asfaltnata baza
/
/
Elektri~na energija
/
/
/
45.450KW
Pogonska energija
/
/
Voda
/
/
/
1.350m3
Tehnolo{ki potrebi
/
/
9 Vo slu~aj kade materijalot vklu~uva odreden broj na posebni i dostapni opasni supstancii, dadete detali za sekoja supstancija
10 Chemical Abstracts Service
11 Zakon za prevoz na opasni materii (Sl. List na SFRJ br. 27/90, 45/90, Sl. Vesnik na RM 12/93)
12 Spored Aneks 2 od Dodatokot na Upatstvoto
ЈП Улици и патишта Скопје
Barawe dozvola za usoglasuvawe so operativen plan
56
TABELA IV.1.2 Detali za surovini, me|uproizvodi, proizvodi, itn. povrzani so procesite, a koi se upotrebuvaat ili sozdadeni na lokacijata
Ref. Br ili
Materijal/ Supstancija(1)
Miris Prioritetni supstancii13
{ifra Mirizlivost Da/Ne
Opis
Prag na osetlivost
µg/m3
/
Asfaltna masa
da
zrnest
n.p. neprimenlivo
Varovnik bitumen
001-00001
Bitumen
da
te~en
n.p. neprimenlivo
Katranski masla
Masleni derivati na nafta
Mineralni materii
001-00002 Bitumenska emulzija
da Te~en n.p. neprimenlivo
55% bitumen
45% Voda
001-10001 Nafta da te~na n.p. neprimenlivo
nafta
001-10001 Separiran varovnik
ne zrnest n.p. neprimenlivo
95.3% kalcit
3.05% dolomit
1.18% kvarc
13
Lista na prioritetni supstancii soglasno Tabelite III do VIII od Uredbata za klasifikacija vodite (Sl. Vesnik 18-99).
TABELA V.2.1: OTPAD - Koristewe/odlo`uvawe na opasen otpad
NEMA
Otpaden materijal
Broj od Evropskiot katalog na otpad
Glaven izvor1’2 Koli~ina Prerabotka/odlo`uvawe vo ramkite na samata lokacija
Prerabotka, reupotreba ili reciklirawe so prevzema~
Odlo`uvawe nadvor od lokacijata
Toni/mese~no m3 / mese~no
(Na~in i lokacija) (Metod, lokacija i prevzema~)
(Metod, lokacija i prevzema~)
1 Za sekoj otpad treba da se poso~i osnovnata aktivnost/proces
2 Treba da se vklu~i i otpadot prifaten na mestoto na lokacijata za nameneto isktoristuvawe i odlagawe na otpad
TABELA V.2.2 OTPAD - Drug vid na koristewe/odlo`uvawe na otpad
Otpaden materijal
Broj od Evropski katalog na otpad
Glaven izvor1 Koli~ina Prerabotka/odlo`uvawe vo ramkite na samata lokacija23
Prerabotka, reupotreba ili reciklirawe so prevzema~
Odlo`uvawe nadvor od lokacijata
Toni/mese~no m3 / mese~no
(Metod, lokacija i prevzema~)
(Metod, lokacija i prevzema~)
(Metod, lokacija i prevzema~)
Depozit
10.01.21 Su{arata
Odlo`uvawe
kontejner
JPUP Mehanizacija - Komunalna higiena
1 Za sekoj otpad treba da se poso~i osnovnata aktivnost/proces
2 Metodot na iskoristuvawe ili odlagawe na otpadot treba da bide jasno opi{an i poso~en vo Prilogot E1.
3 Treba da se vklu~i i otpadot prifaten na mestoto na lokacijata za nameneto isktoristuvawe i odlagawe na otpad
TABELA VI.1.1 Emisii od parni kotli vo atmosferata
NEMA To~ka na emisija:
To~ka na emisija Ref. br:
Opis:
Geografska lokacija po Nacionalniot koordinaten sistem (12
cifri, 6E, 6N):
Detali za ventilacija
Dijametar:
Visina na povr{ina(m):
Datum na zapo~nuvawe so emitirawe:
Karakteristiki na emisijata :
Vrednosti na parniot kotel
Izlez na parea:
Toplinski vlez:
kg/h
MW
Gorivo na parniot kotel
Vid:
Maksimalni vrednosti na koi gorivoto sogoruva
% sodr`ina na sulfur:
kg/h
NOx mg/Nm3
0oC. 3% O2(Te~nost ili Gas), 6% O2(Cvrsto gorivo)
Maksimalen volumen na emisija m3/h
Temperatura oC(max) o
C(min) oC(avg)
(i) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni,
ili }e se sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii (da se vklu~i po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisija (sredno)
min/~as ~as/den den/god.
TABELA VI.1.2 Glavni emisii vo atmosferata
Emisiona to~ka Ref. Br: A1
Izvor na emisija: Asfaltna baza
Opis: Oxakot od su{ara za otpra{uvawe na prav i gasovite od sogoruvawe na naftata
Geografska lokacija po Nacionalniot koordinaten sistem (12
cifri, 6E,6N):
42° 1'36.58"N
21°27'40.20"E
Detali za ventilacija
Dijametar:
Visina na povr{ina(m):
1m
12m
Datum na zapo~nuvawe so emitirawe:
1968
Karakteristiki na emisijata:
(i) Volumen koj se emituva:
Sredna vrednost/den
Nm3/d
Maks./den m3/d
Maksimalna vrednost/~as
Nm3/h Min. brzina na
protok
m.s-1
(ii) Drugi faktori
Temperatura 235 o
C(max) 187 oC(min) 211
oC
(sr.vrednost)
Izvori od sogoruvawe:
Volumenskite izrazi izrazeni kako: suvo. vla`no 3%O2
(iii) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni, ili }e se
sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii (da se vklu~at po~etok so rabota/zatvorawe):
Peridi na emisija (sredno)
60 min/~as 4 ~as/den
270 den/god.
TABELA VI.1.3: Glavni emisii vo atmosferata -Hemiski karakteristiki na emisijata (1 tabela za emisiona to~ka) Referenten broj na to~ka na emisija:
Parametar Pred da se tretira(1) Kratok opis na tretmanot
Kako oslobodeno(1)
A1 mg/Nm3 kg/h mg/Nm
3 kg/h. kg/year
Sredno Maks. Sredno Maks. Sredno Maks. Sredno Maks. Sredno Maks.
Temperatura (0C) Voden filter (zavesa) za otpar{uvawe so ciklon sisten
211 235
O2 (%) 5.98 7.19
CO2 (%) 10.64 11.09
SO2 337.5 363
NOx 107 116
CO (%) 170
Pra{ina 10 30
1. Koncentraciite treba da se bazirani na normalni uslovi na temperetura i pritisok t.e. (0o
C, 101.3 kPa). vla`no/suvo treba da bide dadeno isto kako {to e vo tabela VI.1.2 dokolku ne e naglaseno na drug na~in.
TABELA VI.1.4: Emisii vo atmosferata - Pomali emisii vo atmosferata
To~ki na emisija
A1
Opis Detali na emisijata1 Primenet sistem za namaluvawe (filtri,...)
Referentni broevi materijal mg/Nm3(2)
kg/h. kg/godina
Transport na asfaltna masa so kamioni
Miris od asfaltnata
masa
/ / / Se pokriva kamionot so cerada
Transport na sitna frakcija
Pra{ina pri pojava na vetar
Se pokriva kamionot so cerada
1 Maksimalnite vrednosti na emisii treba da se zadadat za sekoj emitiran materijal, koncentracijata treba da se navedat za maksimum 30 minuten period.
2 Koncentraciite treba da se baziraat pri normalni uslovi na temperatura i pritisok t.e. (0oC101.3kPa). Vla`no/suvo treba jasno da se istakne. Vklu~ete referentni uslovi na kislorodot za izvorite na sogoruvawe.
TABELA VI.1.5: Emisii vo atmosferata - Potencijalni emisii vo atmosferata
To~ki na emisija ref.br. (pretstaven vo dijagramot)
Opis Defekt koj mo`e da predizvika emisija
Detali za emisijata
(Potencijalni maks. emisii)1
Materijal mg/Nm3 kg/~as
A1
Zgolemen ispust na pra{ina niz oxakot
Otka`uvawe na pumpata {to ja vrti
vodata od bazenot vo oxakot
Pra{ina
/
/
/
Istovar na frakcija od kamion
Duvawe na silen vetar
Pra{ina
/
/
1
Presmetajte gi potencijalnite maksimalni emisii za sekoj identifikuvan defekt.
TABELA VI.2.1: Emisii vo povr{inski vodi NEMA To~ka na emisija:
To~ka na emisija Ref. Br:
Izvor na emisija
Lokacija :
Referenci od Nacionalniot koordinaten sistem (10
cifri, 5E,5N):
Ime na recipientot (reka, ezero...):
Protok na recipientot: m3.s
-1 protok pri suvo vreme
m3.s
-1 95%protok
Kapacitet na prifa}awe na otpad (Dozvolen samopre~istitelen kapacitet):
kg/den
Detali za emisiite:
(i) Emitirano koli~estvo
Prose~no/den m3 Maksimalno/den m3
Maksimalna vrednost/~as
m3
(ii) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni, ili }e se
sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili zesonski varijacii (da se vklu~at po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisija (sredna vrednost)
min/~as ~as/den den/god.
TABELA VI.2.2: Emisii vo povr{inskite vodi - Karakteristiki na emisijata NEMA
Referenten broj na to~ki na emisija:
Parametar Pred da se tretira Kako {to e oslobodeno % Efikasnost
Maks. prose~na vrednost na ~as
(mg/l)
Maks. prose~na vrednost na den (mg/l)
kg/den kg/godina Maks. prose~na vrednost na ~as
(mg/l)
Maks. prose~na vrednost na den (mg/l)
kg/den kg/godina
TABELA VI.3.1: Ispu{tawa vo kanalizacija
To~ka na emisija:
To~ka na emisija Ref. Br: B1
Lokacija na povrzuvawe so kanalizacija:
Septi~ka jama
Izgradena po grade`ni standardi
Referenci od Nacionalniot koordinaten
sistem (10 cifri, 5E,5N):
Ime na prevzema~ot otpadnite vodi:
Cisterni na Komunalna higiena
Skopje
Finalno odlagawe Precistitelna stanica Dra~evo
Detali za emisijata:
(i) Koli~ina koja se emitira
Prose~no/den m3 Maksimum/den m3
Maksimalna vrednost/~as
m3
(ii) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se sozdadeni, ili }e se
sozdadat, vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii (da se vklu~at po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisija (sredna vrednost)
60 min/~as 8 ~as/den 300 den/god.
TABELA VI.3.2: Ispu{tawa vo kanalizacija - Karakteristiki na emisijata NEMA
Referenten broj na to~ka na emisija:
Parametar Pred da se tretira Kako {to e oslobodeno % Efikasnost
Maks. prose~na vrednost na ~as
(mg/l)
Maks. prose~na vrednost na den (mg/l)
kg/den kg/godina Maks. prose~na vrednost na ~as
(mg/l)
Maks. prose~na vrednost na den (mg/l)
kg/den kg/godina
TABELA VI.4.1: Emisii vo po~va NEMA
Emisiona to~ka ili oblast:
Emisiona to~ka/oblast Ref. Br:
Pateka na emisija: (bu{otini, bunari, propuslivi sloevi, kvasewe, rasfrluvawe itn.)
Lokacija:
Referenci od Nacionalniot koordinaten sistem (10 cifri, 5 Istok, 5 Sever):
Visina na ispustot: (vo odnos na nadmorskata visina na recipientot)
Vodna klasifikacija na recepientot (podzemnoto vodno telo):
Ocenka na osetlivosta od zagaduvawe na podzemnata voda (vklu~uvaj}i go stepenot na osetlivost):
Identitet i oddale~enost na izvorite na podzemna voda koi se vo rizik (bunari, izvori itn.):
Identitet i odale~enost na povr{inskite vodni tela koi se vo rizik:
Detali za emisijata:
(i) Emitiran volumen
Prose~no/den m3 Maksimum/den m3
Maksimalna vrednost/~as
m3
(ii) Period ili periodi za vreme na koi emisiite se napraveni, ili }e se napravat,
vklu~uvaj}i dnevni ili sezonski varijacii (da se vklu~at po~etok so rabota/zatvorawe):
Periodi na emisija (sredno)
min/~as ~as/den den/god.
TABELA VI.4.2: Emisii vo po~vata - Karakteristiki na emisijata NEMA
Referenten broj na emisiona to~ka/oblast:
Parametar Pred tretmanot Kako {to e oslobodeno % Efikasnost
Max. na ~as sredno
(mg/l)
Max. Dnevno sredno (mg/l)
kg/den kg/godina Max.sredna vrednost na ~as (mg/l)
Max. sredna vrednost na den (mg/l)
kg/den kg/godina
TABELA VI.5.1: Emisii na bu~ava - Zbirna lista na izvorite na bu~ava
Izvor Emisiona to~ka Ref. Br
Oprema Ref. Br
Zvu~en pritisok1 dBA na referentna odale~enost
Periodi na emisija
Asfaltna baza - 1
Pumpa za
zagrevawe na bitumenot
Asfaltna baza - 2
Bunkeri i
transportni lenti
Asfaltna baza - 3
Su{ara
Asfaltna baza - 4
Motorot za
otpra{uvawe
1. Za delovi od postrojkata mo`e da se koristat nivoa na intenzitet na zvu~nost.
Tabela VII.3.1: Kvalitet na povr{inska voda (List 1 od 2) To~ka na monitoring/ Referenci od Nacionalniot koordinaten sistem : _______________________________
Parametar Rezultati
(mg/l)
Metod na zemawe primerok (zafat, nanos itn.)
Normalen analiti~ki opseg
Metoda/tehnika na analiza
Datum Datum Datum Datum
pH
Temperatura
Elektri~na provodlivost EC
Amoniumski azot NH4-N
Hemiska potro{uva~ka na kislorod
Biohemiska potro{uva~ka na kislorod
Rastvoren kislorod O2(r-r)
Kalcium Ca
Kadmium Cd
Hrom Cr
Hlor Cl
Bakar Cu
@elezo Fe
Olovo Pb
Magnezium Mg
Mangan Mn
@iva Hg
Kvalitet na povr{inska voda (List 2 od 2)
Parametar Rezultati (mg/l)
Metod na zemawe primerok (zafat, nanos itn.)
Normalen analiti~ki opseg
Metoda/tehnika na analiza
Datum Datum Datum Datum
Nikel Ni
Kalium K
Natrium Na
Sulfat SO4
Cink Zn
Vkupna bazi~nost (kako CaCO3)
Vkupen organski jaglerod TOC
Vkupen oksidiran azot TON
Nitriti NO2
Nitrati NO3
Fekalni koliformni bakterii vo rastvor ( /100mls)
Vkupno bakterii vo rastvor ( /100mls)
Fosfati PO4
Tabela VII.5.1: Kvalitet na podzemna voda To~ka na monitoring/ Referenci od Nacionalniot koordinaten sistem : _______________________________
Parametar Rezultati (mg/l)
Metod na zemawe primerok (smesa i sl.)
Normalen analiti~ki opseg
Metoda/tehnika na analiza
Datum Datum Datum Datum
pH
Temperatura
Elektri~na provodlivost EC
Amoniumski azot NH4-N
Rastvoren kislorod O2(r-r)
Ostatoci od isparuvawe (180oC)
Kalcium Ca
Kadmium Cd
Hrom Cr
Hlor Cl
Bakar Cu
Cijanidi Cn, vkupno
@elezo Fe
Olovo Pb
Magnezium Mg
Mangan Mn
@iva Hg
Nikel Ni
Kalium K
Natrium Na
Kvalitet na podzemna voda
Parametar Rezultati (mg/l)
Metoda na zemawe primerok (smesa, zafat i sl.)
Normalen analiti~ki opseg
Metoda/tehnika na analiza
Datum Datum Datum Datum
Fosfati PO4
Sulfati SO4
Cink Zn
Vkupna bazi~Brst (kako CaCO3)
Vkupen organski jaglerod
Vkupen oksidiran azot
Arsen As
Barium Ba
Bor B
Fluor F
Fenol
Fosfor P
Selen Se
SrebroAg
Nitriti NO2
Nitrati NO3
Fekalni bakterii vo rastvor ( /100mls)
Vkupno bakterii vo rastvor ( /100mls)
Nivo na vodata (spored nadmor. vsina na Pula)
TABELA VII.5.2: Spisok na sopstvenici/posednici na zemji{teto
Sopstvenik na zemji{teto
Lokacija kade {to se vr{i rasfrlaweto
Podatoci od mapa
Potreba od Fosforno |ubre za sekoja farma
Vkupna potreba na Fosforno |ubre za sekoj klient _________
TABELA VII.5.3: Rasprostranuvawe Sopstvenik na zemji{te/Farmer________________________________
Referentna mapa_______________________ Identitet na povr{inata
Vkupna povr{ina (ha)
(a) Upotrebliva povr{ina (ha)
Test na po~vata za Fosfor Mg/l
Datum na pravewe na testot za Fosfor
Kultura
Pobaruva~ka na Fosfor (kg P/ha)
Koli~estvo na mil rasfrlena na samata farma (m3/ha)
Proceneto koli~esto Fosfor vo milta rasfrlena na farmata (kg P/ha)
(b) Volumen {to treba da se aplicira (m
3/ha)
Apliciran fosfor (kg P/ha)
Vk. koli~estvo vnesena mil (m3)
Vkupna koli~ina {to mo`e da se vnese na farmata.
Koncentracija na Fosfor vo materijalot {to se rasfrla
- kg Fosfor/m3
Koncentracija na Azot vo materijalot {to se rasfrla
- kg Azot/m3
TABELA VII.8.1 Ocenka na ambientalnata bu~ava
Nacionalen koordinaten sistem
Nivoa na zvu~en pritisok
(5 Sever, 5 Istok)
L(A)eq L(A)10 L(A)90
1. Granica na instalacijata
Mesto 1:
Mesto 2:
Mesto 3:
Mesto 4:
Lokacii osetlivi na bu~ava
Mesto 1:
Mesto 2:
Mesto 3:
Mesto 4:
Zabele{ka: Site lokacii treba da bidat nazna~eni na pridru`nite crte`i.
TABELA VIII.1.1: Namaluvawe / kontrola na tretman
Referenten broj na emisionata to~ka:
Kontrolen parametar1
Oprema 2 Одржување na opremata
Kalibracija na opremata
Podr{ka na opremata
Kontrolen parametar1
Monitoring koj treba da se izvede3
Oprema za monitoring
Kalibrirawe na opremata za monitoring
1 Nabroi gi operativnite parametri na sistemot za tretman/namaluvawe koi ja kontroliraat negovata funkcija. 2 Nabroj ja opremata potrebna za pravilna rabota na sistemot za namaluvawe/tretman.
3 Nabroi gi monitorinzite na kontrolnite parametri, koi treba da se izvedat.
TABELA IX.1.1 : Monitoring na emisiite i to~ki na zamawe na primeroci (1 tabela za sekoja to~ka na monitoring)
Referenten broj na emisionata to~ka:
Parametar Frekfencija na monitoring
Pristap do mernite mesta
Metod na zemawe na primeroci
Metod na analiza/ tehnika
TABELA IX.1.2 Merni mesta i monitoring na `ivotnata sredina (1 tabela za sekoja to~ka na monitoring)
Referenten broj na to~kata na monitoring:
Parametar Frekfencija na monitoring
Pristap do to~kite na monitoring
Metod na zemawe na primeroci
Metod na analiza/ tehnika