Kvartalni monitor 27
Osnovni trendovi
• Pad privredne aktivnosti se usporava– rast BDP u 2011. godini prema preliminarnim procenama iznosio je
1,8%, opadajući trend je usporen u četvrtom kvartalu
• Nastavlja se rast nezaposlenosti
• Deficit u tekućem platnom bilansu u 2011. je značajno povećan
• Realni kurs dinara značajno fluktuira, dok inflacija konvergira ka ciljnom nivou
• Fiskalna pozicija zemlje se pogoršava
2
Privredna aktivnost u 2011.
3
• Pad privredne aktivnosti u poslednjem kvartalu se usporava
• Međutim, prerađivačka industrija i dalje opada, dok građevinarstvo i saobraćaj rastu
• Na početku 2012. nastavlja se umeren pad industrijske proizvodnje
Desezonirani nivo BDP (2008=100)
92
94
96
98
100
102
Perspektive privrede Srbije u 2012. godini• U 2012. godinu ulazi se sa niskim nivom proizvodnje, pa je neophodan rast u toku
godine da bi se ostvario nulti rast u celoj godini
• Privatna potrošnja će u 2012. stagnirati, državna opadati ... da bi se sprečila recesija neophodan je rast neto izvoza
• Rast neto izvoza bi se mogao pokrenuti zbog deprecijacije dinara i smanjenja jediničnih troškova rada, ali to nije dovoljno... neophodno je smanjenje domaće tražnje (fiskalnog deficita)
• Pokretanje proizvodnje u FIAT-u bi poboljšalo trgovinski bilans, ali je neophodno da bi se sprečila recesija – bez FIAT-a verovatna je blaga recesija
• Neophodan uslov za sprečavanje recesije su i strane direktne investicije od najmanje 3-4% BDP
• To bi se moglo ostvariti, jer je rast nepoverenja investitora po osnovnu zamrzavanja aranžmana sa MMF verovatno neutralisan dobijanjem statusa kandidata za EU
• Postoji rizik povlačenja bankarskog kapitala (Lupa 1)
4
Zaposlenost i zarade• Stopa nezaposlenosti i dalje raste – u oktobru dostigla istorijski maksimum od
24,4% što je za 1,5 procentnih poena više nego u aprilu
• U cilju podsticanja zaposlenosti neophodna je reforma tržišta rada, smanjenje fiskalnog opterećenja zarada, ukidanje taksi koje guše mali biznis, otklanjanje prepreka za investiranje,....
• S obzirom da nezaposlenost raste, postavlja se pitanje opravdanosti povećanja minimalnih zarada
• U celoj 2011. godini realne zarade su bile niže za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu, ali realna vrednost zarada raste tokom druge polovine 2011. godine – u poslednjem kvartalu 2011, bile su za 2,9% veće nego u istom periodu
prethodne godine,
• Rast zarada po institucionalnim sektorima se značajno razlikuje
• Jedinični troškovi rada u privredi stagniraju, dok u prerađivačkoj industriji opadaju
• Jedinični troškovi rada u evrima na početku 2012. godine su na nivou proseka u periodu 2009-2010. godine
5
Spoljnoekonomski odnosi • Nakon dve godine značajnog poboljšanja deficit tekućeg platnog bilansa je
u 2011. godine pogoršan • deficit tekućeg bilansa u celoj godini iznosio je 9% BDP što je za oko 2 procentna
poena više nego u prethodne dve godine
• Rast deficita tekućeg bilansa je pokrenut privremenim visokim prilivom stranog kapitala
• Pad svetske tražnje uz realnu aprecijaciju dinara u prvoj polovini 2011. godine, je usporio izvoz, dok je uvoz nastavio da raste – delimično i zbog jednokratnih faktora
• Ostvareni deficit tekućeg bilansa u 2011. godini predstavlja udaljavanje od ravnoteženog nivoa
• U 2012. godini očekuje se znatno manji priliv stranog kapitala... neophodno je smanjenje deficita tekućeg platnog bilansa
• Realna deprecijacija dinara krajem 2011. i na početku 2012. vratila je odnos spoljnog duga prema BDP na oko 80% BDP
6
Kretanje u spoljnoekonomskim odnosima
7
0200400600800
10001200140016001800200022002400
milio
ni ev
ra
Desezonirani izvozDesezonirani noseći izvoz
Kretanje izvoza i uvoza
Inflacija i kurs dinara
• Počev od maja inflacija naglo usporava – ukupna inflacija u periodu maj 2011. - februar 2012. iznosi 0,8%, što je na nivou EU
• Usporavanje inflacije rezultat je kumulativnog uticaja: autonomnog pada cena hrane, pada domaće tražnje, restriktivne monetarne politike
• Nominalna i realna vrednost dinara smanjena je za oko 10% od maja 2011. do februara 2012. godine
• Realna vrednost dinara u februaru tekuće godine približno je jednaka proseku u 2007. - 2009. godini
• Apsurdna su poređenja nominalne vrednosti dinara tokom vremena
• Fundamentalni razlog deprecijacije dinara krajem 2011 i na početku 2012. godine je visok deficit u tekućem bilansu koji ne može da se finansira prilivom kapitala – očekivanja i nepoverenje su za sada od sekundarnog značaja
• Ocenjujemo da je neto efekat dosadašnje deprecijacije pozitivan
8
Da li fluktuacije kursa opravdavaju promenu režima kursa?
• Oscilacije dinara ponovo su aktualizovale rasprave o najpogodnijem režimu kursa za Srbiju
• Neki ekonomisti i biznismeni su za uvođenje fiksnog kursa, drugi za prelaz na valutni odbor, a treći za uvođenje evra
• Fiksiranje kursa na sadašnjem nivou dovelo bi do brzog trošenje deviznih rezervi i kraha režima fiksnog kursa, dok bi fiksiranje na znatno većem nivou od sadašnjeg enormno povećalo troškove servisiranja deviznih dugova i pokrenulo inflaciju kojim bi se delimično neutralisao efekat devalvacije
• Uvođenje valutnog odbora zahteva takođe značajnu inicijalnu devalvaciju, ali i odricanje od monetarne politike: kurs bi bio stabilan, inflacija niska, ali bi se neravnoteže otklanjale preko pada BDP, smanjenja zaposlenosti i nominalnih zarada i dr.
• Uvođenje evra je ekonomski suboptimalno rešenje sve dok je produktivnost srpske privrede znatno manja od produktivnosti vodećih evropskih privreda: Grčka, Španija, Portugalija, pa čak i Slovenija bi rešili veliki deo svojih problem kada bi imali nacioalnu valutu
9
Nominalni i realni kurs i cenovna konurentnost Srbije
10
Jedinični troškovi rada u evrimaNominalni i realni kurs dinara
75
80
85
90
95
100
105
110
70
75
80
85
90
95
100
105
realni kurs (2005=100; leva skala) nominalni kurs (desna skala)
Fiskalna kretanja u 2011. godini• Fiskalni deficit na nivou godine iznosio je 4,7% BDP što je nešto iznad
planiranog nivoa• Realni pad javnih prihoda iznosi 4,6%, dok pad javnih rashoda iznosi 3,3% • Od važnijih poreza najveći realni pad ostvarili su PDV (4%) doprinosi
(3,9%), porez na dohodak (2,9%)• Od važnijih rashoda najviše su realno opale subvencije (7,4%), kapitalni
rashodi (5,3%), nabavka roba i usluga (4,3%) i penzije (3,9%)• U Q4 2011. realni prihodi su niži za 4,7% nego u istom periodu prethodne
godine, prihodi od PDV rastu, dok porezi na zarade i doprinosi stagniraju• U Q4 2011. realni rashodi su niži 5,4% nego u istom periodu prethodne
godine, najviše su opali rashodi za subvencije i kapitalni rashodi, ali i rashodi za zaposlene – uglavnom nije bilo bonusa (13-te plate)
• Javni dug je krajem godine prešao zakonsku granicu od 45% BDP
11
Fiskalna pozicija u 2012. godini
• Zbog inicijalne precenjenosti prihoda i manjeg rasta BDP od zvanično projektovanog, prihodi će biti manji od planiranih:– kretanja na početku 2012. godine potvrđuju prethodne prognoze
FREN-a, da će ako se ništa ne preduzme deficit u ovoj godini iznositi preko 5% BDP, dok će javni dug preći 50% BDP
• Fiskalni deficit je strukturne prirode što znači da je on većim delom posledica sistemskog nesklada između poreza i rashoda, a ne recesije
• Strukturni deficit počeo je naglo da raste tokom 2006. godine, da bi maksimum dostigao u 2008. godini, tokom 2009-2010 opada, a u 2011. ponovo raste
• Fiskalni deficit u Srbiji nema tendenciju smanjivanja, čak blago raste za razliku od mnogih država u kojima se smanjuje
12
Kretanje fiskalnog deficita prema BDP u Srbiji
13
Fiskalna pozicija Srbije u odnosu na okruženje (za 2012. godinu su dati planirani deficiti)
14
Fiskalna politika u 2012-2013.godini
• Usporavanje rasta javnog duga u odnosu na BDP, a potom i njegovo smanjivanje, treba da predstavlja osnovni prioritet fiskalne politike
• Sprečavanje daljeg rasta javnog duga zahteva radikalne poteze za smanjenje fiskalnog deficita u ovoj i narednoj godini:– aktuelna Vlada treba da zadrži deficit u okvirima dogovorenim sa MMF– rebalansom budžeta za 2012. godinu neophodno je smanjiti deficit za 1% BDP
(oko 300 miliona evra)– u narednoj godini neophodno je naglo obaranje fiskalnog deficita na nivo od
2,5-3% BDP, kako bi se zaustavio rast javnog duga
• I nakon 2013. godine neophodno je nastaviti smanjenje deficita sve dok se ne dostigne ciljani nivo od 1% BDP, a javni dug ne vrati ispod 45%
• Za vraćanje duga u održive okvire neophodno je ograničiti izdavanje garancija od strane države
15
Strategije i osnovni pravci moguće fiskalne konsolidacije
• Najveći deo smanjivanja fiskalnog deficita ostvario bi se smanjivanjem javnih rashoda sa oko 44% na oko 40%– u okviru rashoda smanjili bi se izdaci po osnovu penzija, plata,
subvencija i rashoda za robu i usluge, vanbudžetski fondovi uključili u budžet, a njihovi rashodi stavili pod kontrolu, dok bi se učešće javnih investicija povećalo za oko 1% BDP
– osim toga neophodno je usklađivanje prihoda i rashoda centralnih i lokalnih vlasti, u iznosu od oko 0,5% BDP
• Da bi se naglo oborio fiskalni deficit i usporilo zaduživanje države neophodno je i povećanje poreskih prihoda:– sredinom ove godine – sa ciljem da se prihodi povećaju za oko 0,5% BDP u
ovoj godini i 1% BDP u narednoj godini– suzbijanjem sive ekonomije u naredne 2-3 godine moguće je povećati prihode
do 1% BDP • Poreski prihodi će autonomno opadati zbog pada prihoda od PDV i carina i dr.
16
Strategije i osnovni pravci moguće fiskalne konsolidacije
• Planirane uštede zahtevaju striktno poštovanje pravila o kretanju plata i penzija, a u slučaju produžene recesije možda će biti neophodno i njihovo zamrzavanje
• Reforma sektora glavnih potrošača koja bi obezbedila smanjivanje broja zaposlenih u sektoru države, uštede na kupovini roba i usluga, selektivno smanjivanje subvencija, ukidanje nekih institucija i dr.
• Poreska reforma kojom bi se unapredila struktura poreskog sistema, a koja bi bila prihodno neutralna mogla bi da stupi na snagu početkom naredne godine:
– u okviru reforme smanjili bi se doprinosi na socijalno osiguranje, a dodatno povećao PDV
– ukinuli brojni kvazifiskalni nameti na lokalnom niovu, a povećali prihodi od poreza na imovinu
– ukinuli investicioni poreski krediti kod poreza na dobit (od 2014. godine)
17
Politički rizici za fiskalnu konsolidaciju
• Iako je fiskalni deficit oko 5% BDP, a dug ubrzano raste u predizbornoj kampanji se predlažu mere koje bi dodatno povećale deficit i ubrzale rast javnog duga
• Na jednoj strani predlaže se značajno smanjenje poreza:– smanjenje fiskalnog opterećenja rada na 40%, bez povećanja PDV, – ukidanje kvazifiskalnih dažbina, ali bez povećanja drugih poreza – ukidanje PDV na opremu za bebe i za osnovne egzistencijalne
proizvode, povećanje neoporezivog dela zarade • Kada su u pitanju uštede predlažu se popularne mere:
– smanjenje administracije, uštede na javnim nabavkama, suzbijanje sive ekonomije ... koje su moguće i opravdane, ali je njihov efekat za red veličina manji od neophodnih ušteda, a većina njih daju efekte tek u srednjem roku
– Predlaže se rast rashoda - dupliranje subvencija za poljoprivredu
18
Monetarna politika u 2012. godini
• Monetarna politika balansira između relativno niske inflacije i stagnacije privrede i spoljne neravnoteže koja vrši pritisak ka deprecijaciji dinara
• Niska inflacija i stagnacija impliciraju dodatnu relaksaciju monetarne politike dok deprecijacijski pritisci zahtevaju restriktivnu monetranu politiku
• Prethodno zahteva pažljivo balansiranje, jer bi smanjivanje kamatnih stopa, na nivo koji odgovara niskoj inflaciji i stagnaciji privrede, povećalo tražnju za devizama i dodatno ubrzalo rast kursa
• Osim toga blago povećanje inflacije već je prisutno, a očekuje se jačanje inflacionih pritisaka u drugoj polovini godine
19
Istraživanja u ovom broju
Osvrt 1 (Milojko Arsić i Milan Pejić): • “Nova pravila za unapređenje kontrole javnog duga u EU”
Lupa 1 (Boško Živković): • “Komparativna analiza bankarskog sistema Srbije i zemalja jugoistočne Evrope”
Lupa 2 (Borko Handžiski i Lazar Šestović):• “Barijere za trgovinu uslugama u regionu CEFTA”
• Gordana Matković i Boško Mijatović “Porezi na potrošnju su regresivni”
20
Nova fiskalna pravila za unapređenja kontrole javnog duga u EU
Milojko Arsić i Milan Pejić
Osvrt
Važeće pravilo o javnom dugu
• Aktuelna pravila o maksimalnoj visini javnog duga i fiskalnog deficita su neefikasna
• Veliki broj članica EU u dužem vremenskom periodu ostvaruje javni dug koji je znatno iznad propisanog maksimuma, a često je i kršenje pravila o maksimalnoj visini fiskalnog deficita
• Nisu postojale obavezujuće mere, koje bi se primenile kada dug ili deficit pređu maksimalne granice
• Nisu postojale sankcije
22
Nova pravila za kontrolu javnog duga na nivou EU
• Osnovni pravci opštih reformi na niovu EU za efikasnu kontrolu javnog duga su: – uvođenje zakonski obavezujućih pravila za smanjenje javnog duga
kada on pređe granicu od 60% BDP• zemlja čiji je dug preko 60% BDP ima obavezu da u toku naredne tri
godine smanji prekoračenje za 1/20, godišnje– zakonsko ili ustavno određenje strukturnog fiskalnog deficita na
niskom nivou (do 0,5% BDP)• Strukturni fiskalni deficit je konceptualno superiorniji instrument za
kontrolu javnog duga od stvarnog deficita• Ostaju suštinski problemi koordinacije fiskalne politike između suverenih
zemalja - da li moguće kažnjavati suverenu zemlju, kako sprečiti moguće prevare?
23
Strukturni fiskalni deficit - koncept
• Strukturni fiskalni deficit jednak je deficitu koji bi bio ostvaren kada su sve makroekonomske veličine koje utiču na prihode i rashode na ravnotežnom nivou:– privreda nije ni u ekspanziji ni u recesiji,– bilans tekućih plaćanja je na dugoročno održivom niovu,– nema uticaja jednokratnih faktora na prihode i rashode.
• Strukturni deficit odražava dugoročne karakteristike fiskalne politike tj. usklađenost poreskog sistema i politike javnih rashoda
• Strukturni fiskalni deficit se tretira kao kočnica javnog duga, uveden je ustavom ili zakonom u nekim zemljama: u Nemačkoj i Austriji na nivou od 0,35% BDP, u Španiji 0,4% BDP, a slična pravila se pripremaju u Italiji i Francuskoj
• ... mogući su problemi u njegovoj primeni jer nije direktno merljiv, već se ocenjuje primenom relativno komplikovanih ekonometrijskih metoda – što otvara prostor za manipulaciju
24
Posebna pravila za kontrolu javnog duga u nekim članicama EU
• Neke članice EU uvele su dodatna pravila za direktnu kontrolu javnog duga
• Pravila se sastoje u tome što se osim opšte granice za odnos javnog duga prema BDP od 60% BDP postavlja još nekoliko granica na nižem nivou
• Kada se dostigne neka od sukcesivnih granica Vlada je obavezna da automatski preduzme unapred predviđene mere kojima se smanjuje fiskalni deficit i usporava rast javnog duga
25
Posebna pravila za kontrolu javnog duga u nekim članicama EU
Slovačka
• Kada dug pređe granicu od 50% BDP Ministar daje plan za smanjenje deficita
• Kada dug pređe 53% Vlada je obavezna da plate vrati na nivo iz prethodne godine i predloži dodatane mere za smanjenje deficita
• Kada dug pređe 55% BDP Vlada je obavezna da u narednoj godini zamrzne javnu potrošnju
• Kada dug pređe 57% BPD budžet za narednu godinu mora biti uravnotežen ili u suficitu
• Kada javni dug pređe 60% BDP automatski se pokreće postupak glasanja poverenja Vladi
Poljska• Kada dug pređe 50% BDP svi nivoi
vlasti su obavezni da u narednoj godini zadrže ili smanje odnos deficita i prihoda
• Kada dug pređe 55% BDP svi nivoi vlasti su obavezni da u narednoj godini imaju uravnotežen budžet ili suficit
• Kada dug pređe 60% BDP, osim pravila o uravnoteženom budžetu ili suficitu, zabranjuje se davanje novih garancija i Vlada podnosi plan fiskalne konsolidacije
26