1
Letnji retrovizor
Ponedeljak,10.jul 2016.
Za prosvetare 1.200 otpremnina
Ministar prosvete Mladen Šarĉević izjavio je 10. jula da je 1.200 otpremnina obezbeĊeno za
zaposlene u osnovnim i srednjim školama kojima je ostalo godinu-dve do penzije i koji dobrovoljno
ţele da odu, te da je to samo jedno od rešenja za problem tehnoloških viškova. Koliko će zaposlenih
u prosveti biti tehnološki višak, kako je naveo, znaće se posle 20.
avgusta, a osim otpremnina uvedena je i zakonska obaveza odlaska u
penziju sa 65 godina, kao i obaveza preuzimanja tehnoloških viškova u
školama gde se uprazni radno mesto. Ministar oĉekuje da će ove
godine ove godine, zbog manjeg broja odeljenja, oko 2.000 ljudi biti
tehnološki višak, ali da će se taj problem lako prevazići. On je naveo
da će otpremnine moći da uzimaju oni kojima je ostalo godinu, dve do
penzije, ali ne i oni koji su napunili 65 godina, jer su već ostvarili pravo na penziju. "Gledamo da
dobrim tempom oslobodimo prostor za mlade ljude. Nije to mali posao", rekao je Šarĉević
novinarima.
Prema njegovim reĉima, od 2000. godine niko se nije ozbiljno bavio viškom zaposlenih u
prosveti, problem je samo "guran pod tepih", a sada se "pod tepihom stvorilo brdo koje mora neko
da reši". Ministar smatra da će 1.200 obezbeĊenih otpremnina, ali i nova zakonska obaveza odlaska
u penziju sa 65 godina u velikoj meri osloboditi prostor i smanjiti broj tehnoloških viškova. "Višak
u prosveti se stvorio i zbog zabrane zapošljavanja. Danas imate 17.000 ljudi u prosveti koji su
angaţovani po ugovoru o privremeno-povremenim poslovima. Imate masu neselektivnog naĉina
primanja u radni odnos. Ni sindikati nemaju presek šta je tu prisutno", pojasnio je ministar.
Šarĉević navodi da će racionalizaciju u prosveti doneti i nova mreţa škola koja treba da se
uradi naredne godine, po uzoru na racionalizaciju mreţe škola u Beogradu.
Upitan da li su obezbeĊene otpremnine predviĊene za nastavnike sa Kosova koji primaju
nadoknade, a ne rade, ministar je rekao da otpremnine nisu predviĊeno za njih, da se veliki broj
ljudi već snašao.
Upitan kolike će biti otpremnine za prosvetare, Šarĉević je rekao da sigurno neće biti
nepovoljne, ali ni maksimalistiĉke jer drţava nema para, već da će biti realne. "Racionalizacija
sistema mora da se radi. Kada detaljno analizirate šta se dešava vidite da imate mrtve duše,
pozajmljenu decu, sve to sluţi da bi se formirala laţna slika i veći broj zaposlenih", zakljuĉio je
ministar.
Šarĉević: Bez otpuštanja u visokoškolskim ustanovama
Ministar prosvete Mladen Šarĉević izjavio je danas da Odluka vlade o maksimalnom broju
zaposlenih u javnom sektoru, ne znaĉi da će biti smanjivanja zaposlenih na fakultetima. "Imate
zateĉeno stanje zbog zakona o zabrani zapošljavanja, ali kada bi pitali fakultete da li imate taj broj
zaposlenih - nemaju ga. To je poenta priĉe", rekao je ministar novinarima u Beogradu. On je dodao
da koga god pitate "da li vam fali ljudi, svi traţe više", da se na fakultetima javlja neracionalno
veliki broj ljudi, ali da to nije realan već imaginaran broj ljudi.
Po Odluci vlade o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru predviĊeno je da sa 10
fakulteta Univerziteta u Beogradu treba da smanje broj zaposlenih za oko 500 ljudi. Ministar je
2
najavio danas da će se naredne godine ozbiljnije razgovarati da li su kvote jedini naĉin finansiranja
fakulteta ili postoje drugi modeli. "Da li ćemo poĉeti da vezujemo visoke strukovne škole za
privredu i smanjimo tamo uticaj drţave u novcu, a taj novac usmerimo ka fakulltetima kojima
treba", rekao je Šarĉević. On je naveo da se mora rešiti i pitanje prostora za pet fakulteta i da će se
na tome raditi tokom celog leta.
Polovina osmaka htela da upiše medicinu
MeĊu najpopularnijih šesnaest obrazovnih profila u Srbiji ĉak polovina je u medicinskim
školama, koje su osmaci upisivali na prva tri mesta ţelja.
Prema podacima Sektora za srednje obrazovanje Ministarstva prosvete, o obrazovnim
profilima koji su na ovogodišnjem upisu u srednje škole zauzeli neko od prva tri mesta na listi ţelja
osmaka, najtraţenije je bilo mesto u medicinskim školama širom Srbije. Na listi Ministarstva, koja
sumira 97 najatraktivnijih smerova, ĉak 41 je neki od medicinskih: zubni tehniĉar, medicinska
sestra-vaspitaĉ, medicinska sestra-tehniĉar, fizioterapeutski tehniĉar... Isti medicinski profili traţeni
su u školama širom Srbije, ali je neka od prve tri ţelje najvećeg broja uĉenika bila u Medicinskoj
školi u Novom Pazaru. Ĉak pet profila Medicinske škole u Novom Pazaru nalaze se meĊu
najatraktivnijih 18. - Indeks popularnosti dobija se kada se broj uĉenika koji su iskazali jednu od
prve tri ţelje podeli sa upisnom kvotom. Ove godine najtraţeniji su obrazovni profili iz podruĉja
rada Zdravstvo i socijalna zaštita, a visok indeks je i za elektrotehniĉara informacionih tehnologija u
elektrotehniĉkim školama, kao i profili u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu - istiĉu iz Sektora
za srednje obrazovanje.
Antić: Školuju se da odu
Popredsednik SRPS-a Milorad Antić i predsednik Foruma srednjih struĉnih škola Beograd
istiĉe da današnja deca upisuju profile za kojima vlada velika potreba na trţištu i koji će im
omogućiti veću prohodnost na fakultetima. - Kljuĉni razlog zbog kojeg deca upisuju medicinske
škole jeste velika potreba za našim zdravstvenim radnicima u Nemaĉkoj, Austriji i Švajcarskoj, dok
farmaceutski tehniĉari obiĉno idu u Norvešku. Medicinske sestre, odnosno negovateljice, obiĉno
odlaze u Nemaĉku, gde im je poĉetna neto zarada oko 1.100 evra, dok rade kao pomoćnice.
Kasnije, nakon šest meseci i polaganja za licencu, vrlo brzo sklapa se ugovor i moguća je zarada
oko 1.600 do 2.000 evra - kaţe Antić i dodaje da ovaj profil uglavnom upisuju uĉenice, koje potom
rade i kao negovateljice u inostranstvu.
MeĊutim, kao još neke od razloga zbog kojih se traţi mesto više u medicinskim školama, on
navodi kvalitet koji one nude, praktiĉna znanja koja se stiĉu, ali i promenu upisne politike
Ministarstva prosvete. - Ove godine ukinuto je oko 20 odsto mesta u oblasti ekonomije, prava i
administracije u Srbiji. Ministarstvo je raĉunalo da će ti Ċaci upisati gimnazije, a zapravo su svi oni
pohrlili u medicinske škole - priĉa Antić.
Mladim informatiĉarima tri srebra na Balkanijadi
Ekipe Srbije na 25. Balkanskoj informatiĉkoj olimpijadi u Moldaviji, postigla je veoma
zapaţene rezultate i osvojila tri srebrne medalje. Srebrna odliĉja osvojili su Dušan Ţivanović -
Gimnazija "Svetozar Marković" Niš sa 446 bodova, Filip Vešović - Matematiĉka gimnazija
Beograd sa 356 bodova i Vladimir Milenković - Matematiĉka gimnazija Beograd sa 353 boda.
Kako je saopštio predsednik Društva matematiĉara Srbije Vojislav Andrić, ĉetvrtom ĉlanu
olimpijske ekipe, uĉeniku Matematiĉke gimnazije Momĉilu Topaloviću, za malo je izmakla
bronzana medalja, jer je bio prvi ispod crte za bronzu. VoĊe ekipe su bili Nikola Milosavljević i
Ivan Stošić.
3
Karavan obrazovanja u Panĉevu
Karavan obrazovanja "Duh mladosti" odrţan je u Aviv Parku u Panĉevu. Karavan je otvorio
Saša Pavlov, gradonaĉelnik Panĉeva, rekavši da prema statistici
Sluţbe za zapošljavanje postoji veliki broj nezaposlenih koji ne
poseduju potrebna praktiĉna znanja i veštine. "Osim velikog
zadovoljstva koje roditeljstvo nosi sa sobom, nosi i jednu veliku
odgovornost, a to je dati obrazovanje našoj deci koje će omogućiti
da ta deca vrlo brzo mogu da ubiru plodove svog rada, pre svega
mislim u materijalnom delu, a onda i da se razvije naša privreda", rekao je Pavlov.
Savetnik Ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Gabrijela Grujić istakla je
neophodnost promena u obrazovanju. "Obrazovanje po dualnom modelu daje mogućnost deci da
uĉeći kroz rad steknu potrebne kompetencije za buduće zaposlenje", rekla je Grujić.
Višegodišnji direktor projekta "Spirit of Youth" i predsednik Sportskog saveza Panĉevo, Slobodan
Bitević, naveo je da projekat Karavan "Duh mladosti" dobra prilika da se mladima ukaţe na znaĉaj
umreţavanja zdravog ţivota, sportskih aktivnosti i obrazovanja.
Tokom Karavana organizovano je interaktivno predavanje i panel diskusija na temu dualnog
obrazovanja i preduzetništva. U otvorenoj diskusiji uĉestvovali su predstavnici Ministarstva
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i predstavnici Mašinske škole u Panĉevu. Mašinska škola
predstavila je obrazovne profile koji su već u procesu dualnog obrazovanja, kao i novu tehnologiju,
koja je poboljšala i modernizovala naĉin uĉenja. Posetioci su imali priliku i da se oprobaju u akciji
"Zgib zona" koju Radio S sprovodi zajedno sa organizacijom "Spirit of Youth". Grad koji uradi
najviše zgibova osvojiće renoviranje deĉijeg igrališta po ţelji.
Ministar Popović posetio novosadski univerzitet
Nauĉno-tehnoloski park u Novom Sadu, ĉija je izgradnja u toku, biće najsavremeniji u celoj
Srbiji i omogućiće da se sa Novosadskog univerziteta krene sa najboljim start-ap projektima, da
mladi ostaju na fakultetima, ali i da profesori i nauĉnici imaju najbolje uslove za rad, rekao je
ministar za inovacije i tehnologiju Nenad Popović. Popović je podsetio da projekat izgradnje
Nauĉno-tehnološkog parka finansiraju Vlada Srbije, Pokrajinska vlada, Univerzitet i Fakultet
tehniĉkih nauka, te dodao da je siguran da će znaĉaj ovog projekta biti prepoznat i od strane
domaćih i stranih kompanija. "Privreda mora da bude aktivan uĉesnik ovog procesa, veza nauke sa
privredom je ono što je potrebno svima, a Fakultet tehniĉkih nauka je pokazao u poslednjih
dvadesetak godina da su izvanredni u tome", rekao je Popović nakon sastanka sa rektorom
novosadskog Univerziteta Dušanom Nikolićem i dekanom Fakulteta tehniĉkih nauka Radetom
Doroslovaĉkim. On je istakao da je izgradnja Nauĉno-tehnološkog parka u Novom Sadu vaţna za
grad Novi Sad, Vojvodinu i ĉitavu Srbiju kao mehanizam koji će otvoriti nove perspektive za dalji
razvoj nauke i primenu nauĉno -istraţivaĉkih rešenja u privredi. "Park ce se prostirati na povrsini od
26.000 kvadratnih metara, a taj prostor će, pored visokotehnoloskih kompanija koje posluju u Srbiji,
koristiti i profesori i studenti fakulteta koji ce na jednom mestu imati najsavremeniju opremu i sve
uslove za pokretanje svojih inovativnih startaopova", naglasio je Popović.
Biosens spaja najvaţnije
"Biosens spaja ono najvaţnije - informacione tehnologije i poljoprivredu", ministar za
inovacije i tehnologiju Nenad Popović je danas nakon sastanka sa rektorom Novosadskog
univerziteta i dekanom FTN-a posetio Institut Biosens, obišao laboratorije i prisustvovao
prezentaciji inovacionih projekata, te istakao da je ponosan što Srbija danas ima ljude koji rade na
ovako ozbiljnim projektima i dodao da je Biosens primer ne za 21. vek, već da je bliţe 22. veku. On
je rekao da je Institut Biosens prepoznat od strane Evropske komisije i sa svojim projektom su,
4
kako je istakao, pobednici najvećeg konkursa na kom je uĉestvovalo preko 200 kompanija iz cele
Evrope, kao i najveći evropski univerziteti. "Za taj projekat su dobili 28 miliona evra bespovratnih
sredstava, koji će biti uloţeni u najkvalitetnije laboratorije i u naĉno istraţivaĉki institut, koji će
moći da koristi celokupna privreda Srbije, pre svega poljoprivreda, jer je Biosens spona za dve
najvaţnije grane u Srbiji informacione tehnologije i poljoprivredu", kazao je Popović. To praktiĉno
znaĉi, kako je naveo, potpunu digitalizaciju poljoprivrede, a korisnici će, istiĉe, biti svi
poljoprivrednici u Srbiji. "To je potpuno nešto novo, nešto najsavremenije, ne samo u Srbiji, već i u
Evropi. Vlada Srbije je prepoznala znaĉaj ovog projekta i Instituta i zajedno sa Evropskom
komisijom ga finansira, a od toga će najveću korist imati graĊani, mladi nauĉnici, poljoprivrednici i
sva intelektualna zajednica u Srbiji", rekao je Popović.
Po njegovim reĉima Insititut Biosens saraĊuje sa praktiĉno svim evropskim organizacijama,
kao i sa Evropskom kosmiĉkom agencijom koja im šalje podatke, a koji su, kako je naveo, preko
Instituta dostupni i našim poljoprivrednicima. "U narednih godinu do dve dana ovde će biti
zaposleno 200 mladih najkvalitetnijih struĉnjaka iz Srbije i inostranstva, a sa njima će kao jedna
piramida da se širi broj studenata i doktoranata, koji će moći da uĉestvuju u svim ovim projektima",
istakao je Popović. https://www.youtube.com/watch?v=RCzAOFnw008
Praktiĉna nastava vaţna za buduće popljoprivrednike
Dosta truda je potrabno da bi se upravljalo poljoprivrednim mašinama. Uĉenici
Poljoprivredne škole u Futogu odliĉno se snalaze u tome. https://www.youtube.com/watch?v=3cUCr0ccCW0
Donacija centru "Jaki mladi"
Centar "Jaki i mladi" dobio je donaciju Wilo fondacije koja će tom centru omogućiti
dodatno ulaganje u edukaciju i prekvalifikaciju mladih koji su
njegovi ĉlanovi, kao i opremanje prostorija centra. Kako se
navodi u saopštenju te fondacije, njeni predstavnici su posetili
fondaciju "SOS Deĉija sela Srbija" i centar "Jaki mladi", otvoren
u okviru Programa "Jaki mladi - podrška zapošljavanju", i
odluĉili da pomognu njegov rad. Program se sprovodi od 2016.
godine, i za cilj ima povećanje zapošljivosti mladih iz ugroţenih
grupa sa teritorije grada Beograda. Osnovna uloga Centra "Jaki mladi" je podrška zapošljavanju i
ekonomskom osnaţivanju mladih iz socijalno i ekonomski ugroţenih grupa sa teritorije grada
Beograda. Fokus je na mladima do 30 godina koji su imali ili imaju status deteta bez roditeljskog
staranja, kao i na mladima koji su ukljuĉeni u programe podrške porodicama u riziku koje sprovode
"SOS Deĉija sela". "SOS Deĉija sela Srbija" ĉlanica su MeĊunarodne organizacije "SOS Deĉijih
sela", osnovane 1949. godine, koja danas u 134 zemlje pomaţe 1.200.000 ljudi.
Dika novosadska: Anja Antić
Sigurno nećete ĉesto ĉuti da neko svira obou. Taj redak instrument ipak je izabrala Anja
Antić, naša ovonedeljna dika novosadska. Ona je dobitnica brojnih nagrada i u zemlji i u
inostranstvu, a svojom oboom osvaja svetske i domaće koncertne dvorane. Nema takmiĉenja na
kojem se pojavila, a da nije osvojila prvo mesto. Anja Antić nastupala je na domaćim, republiĉkim i
evropskim takmiĉenjima i na svakom je ţiri osvojila umećem, znanjem i talentom. "Bila sam na 11,
12 takmiĉenja. Bila sam tri puta na MeĊunarodnom takmiĉenju "Davorin Jenko" u Beogradu, dva
puta na republiĉkom, dva puta u Poţarevcu na MeĊunarodnom takmiĉenju duvaĉa, bila sam u
Panĉevu na MeĊunarodnom takmiĉenju, u Sloveniji na "Emona" festivalu i sada u Italiji u Rimu na
MeĊunarodnom takmiĉenju "Premio clivis", kaţe Anja
5
Profesorka oboe Ljiljana Segedi odmah je prepoznala Anjin talenat, te je niţu muziĉku školu
poĉela da pohaĊa upravo u njenoj klasi. "Poĉela sam u trećem razredu osnovne škole i imala sam
neke pripreme za prijemni ispit u Muziĉkoj školi i onda su mi nastavnice koje su me spremale
predloţile da sviram obou. Kada sam izašla na ispit, nastavnici oboe sam se jako svidela, i ona je
rekla da bi ţelela da ima uĉenicu poput mene" , iskrena je Anja. Ona je i odliĉna uĉenica sedmog
razreda OŠ "Jovan Popović", a za budućnost nema dileme - upisaće Muziĉku školu, a plan joj je da
obrazovanje nastavi u Ljubljani, u klasi profesora Šarca. Dodaje da je oboa najveći deo njenog
detinjstva, a nada se i celog ţivota.
Promocija dualnog obrazovanja u Zrenjaninu
Promovisanje nacionalnog modela dualnog i preduzetniĉkog obrazovanja poĉinje danas u
Zrenjaninu, kroz karavan "Duh mladosti". Zrenjanin je prvi od 33 lokalne samouprave u kojima će
kroz karavan u dane vikenda od 17 do 21 sat na trgovima, u sportskim centrima, kao i centrima
kulture, roditeljima, deci i nastavnicima biti predoĉen i pribliţen znaĉaj i benefiti ovakvog vida
obrazovanja. Nacionalni model dualnog obrazovanja obezbediće smanjenje stope nezaposlenih
mladih do 25 godina, otvara mogućnost pokretanja sopstvenog biznisa ili nastavka univerzitetskog
školovanja. Saradnja fakulteta sa kompanijama omogućila bi studentima realizaciju projektnih ideja
kao i njihovo kasnije zapošljavanje u istim, ali i otvaranje sopstvenih kompanija po steĉenim
iskustvima za vreme studija, navodi se u saopštenju Ministarstva prosvete. Suština uvoĊenja
dualnog obrazovanja ogleda se u stimulaciji sticanja funkcionalnog znanja kod mladih.
Nacionalni model sadrţi dualno i preduzetniĉko obrazovanje kao dva ravnopravna faktora.
Preduzetniĉko obrazovanje je planirano da se uvede od osnovne škole i to kroz meĊupredmetno
uvezivanje sadrţaja iz razliĉitih oblasti, a u cilju realizovanja ideja i njihove prezentacije kroz
aktivnost školski projekat- moja ideja. Školski projekat omogućio bi obrazovni identitet mladih i
omogućio bi im zreo odabir budućeg zanimanja uz visok nivo samopouzdanja. Dualno obrazovanje
se ogleda u sintezi teorije u školama i prakse u kompanijama. Uĉenici bi u realnim radnim uslovima
za vreme prakse dobijali odreĊena materijalna sredstva, a u njihovom struĉnom obrazovanju
ravnopravno bi uĉestvovali i licencirani instruktori iz kompanija. https://www.youtube.com/watch?v=duaI3lQrdEY
Tatjana pobednica "Studentske nagrade 2017”
U Beogradu je odrţano finale “Studentske nagrade 2017”, u organizaciji Francusko-srpske
privredne komore, a prvo mesto i 1.000 evra osvojila je Tatjana
Vujović, studentkinja treće godine Ekonomskog fakulteta, za rad pod
nazivom „Kada san o besmrtnosti postane stvarnost”. Uĉesnici ovog
takmiĉenja imali su zadatak da napišu esej na temu „Odrţivi razvoj
u doba digitalizacije”, a radovi su nagraĊeni sa 1.000, 800 i 600 evra.
PrvonagraĊena Vujovićeva je pokazala model odrţivog razvoja na
primeru zdravstva, kroz primenu ERP softvera (e-zdravstvo) i
primenu nove farmacije, odnosno naĉine plasiranja savremenih
lekova na domaće trţište, registraciju novih lekova i sliĉno. Drugu nagradu i 800 evra osvojio je
Mihalj Bakator, doktorant Tehniĉkog fakulteta Mihailo Pupin u Zrenjaninu, a treća i 600 evra
pripala je Ani Nikolić, studentkinji treće godine Fiziĉkog fakulteta u Beogradu.
Amerikanci ocenili: Crnogorski je ustvari srpski jezik
Ameriĉki tehniĉki komitet ISO 639-2, sa sedištem u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu,
nije prihvatio kodifikaciju crnogorskog jezika, sa obrazloţenjem da je u pitanju jedna od varijanti
srpskog jezika. Kako prenose podgoriĉki mediji, Nacionalna biblioteka „ĐurĊe Crnojević” sa
6
Cetinja već devet godina insistira na meĊunarodnoj kodifikaciji crnogorskog jezika, ali Ameriĉki
komitet na tako nešto ne pristaje. Kako se navodi, ne postoji više ništa što crnogorska vlast moţe da
uradi kako bi uverila Komitet da crnogorski jezik nije „varijanta srpskog jezika koji se govori u
Crnoj Gori”, već da ima svoju lingvistiĉku prepoznatljivost i zaseban istorijski razvoj. Kompletna
dokumentacija, reference, preporuke i podrška iz regiona već odavno su prosleĊeni u Ameriku.
MeĊutim, iz Vašingtona je manje-više stizala jedna te ista poruka da ih još niko iz Crne
Gore nije ubedio da crnogorski nije varijanta srpskog. U ĉitavu priĉu, kako se navodi, ukljuĉena je i
Ambasada Crne Gore u Vašingtonu koja lobira za kodifikaciju crnogorskog jezika, ali bez uspeha.
Naime, u mejlu, koji je potpisala Rebeka S. Gunter, saopšteno je da je Komitet raspravljao više puta
o crnogorskom jeziku i stav je bio da se „radi o varijanti srpskog jezika koji se govori u Crnoj
Gori“. TakoĊe, predloţili su primenu varijantnog koda srp-ME, osim ukoliko se ne pošalju dodatne
informacije za razumevanje znaĉajnih lingvistiĉkih razlika izmeĊu dva jezika. „Posebni kodovi se
dodeljuju na osnovu lingvistiĉkih razlika, a ne na osnovu politiĉkih ili geografskih“, poruĉila je
Gunter, preneo je podgoriĉki portal In4S.
Tesla zasluţuje mnogo više
Dan nauke obeleţava se danas (10. jula) na roĊendan Nikole Tesle, a pomoćnik ministra
prosvete Nikola Tanić kaţe da mladi ljudi moraju znati više o najvećem umu sa ovih prostora.
"Tesla, kao svetski nauĉnik našeg porekla, zasluţuje više prostora nego što mu dajemo", rekao je
Tanić gostujući na RTS. Za nauku u Srbiji, kako navodi, danas se ukupno izdvaja 0,7 odsto BDP, a
da se iz budţeta izdvaja 0,4 odsto BDP. "Strategijom za nauku da 2020. godine predviĊeno je da se
poveća izdvajanje za nauku i to za jedan odsto iz budţetskog dela. Ukoliko to uspemo da ostvarimo
onda će ukupno izdvajanje za nauku dostići 1,5 odsto BDP što će omogućiti istraţivaĉima u Srbiji
mnogo bolje da rade", pojasnio je Tanić.
Istraţivaĉi u Srbiji sada se projektno finansiraju, a cilj jedan od prioritetnih ciljeva vlade je
promena naĉina finansiranja i uvoĊenje institucionalno- projektnog modela finansiranja. "To znaĉi
da će svi istraţivaĉi na institutima imati zagarantovanu osnovicu, a za istraţivanja da dobijaju
dodatak", pojasnio je on institucionalno-projektni model finansiranja. Upitan da li privreda dovoljno
koristi istraţivaĉe, Tanić je rekao da ne koristi dovoljno i da se sada radi na tome, preko PKS, da se
poveţu intenzivnije nauka i privreda. "Za uspešnu privredu moramo imati i uspešnu nauku",
naglasio je pomoćnik ministra i dodao da je srpskim istraţivaĉima otvoren put za saradnju sa
ameriĉkim istraţivaĉima, te da već od naredne godine mogu uĉestvovati na zajedniĉkim projektima.
Vremeplov: Tesla
Na današnji dan 10. jula 1856. godine roĊen je srpski nauĉnik i pronalazaĉ Nikola Tesla,
jedan od najvećih umova u istoriji. Njegovim izumima u mnogo ĉemu postavljen je pravac nauĉno-
tehniĉkog razvoja u 20. veku. RoĊen je kao sin sveštenika Srpske crkve. Studirao je elektrotehniku,
ali je nikada nije završio. Nasuprot svim velikim autoritetima njegovog vremena instistirao je na
korišćenju naizmeniĉne struje namesto jednosmerne. Pronašao je obrtno magnetno polje, indukcioni
motor, generator i transformator, fenomen elektromagnetne rezonance i patentirao je niz izuma na
kojima se zasniva savremena elektronika i elektrotehnika uopšte. Bez njegovih izuma savremena
civilizacija imala bi potpuno drugaĉiji izgled. Pionir je i radio tehnike, beţiĉne telegrafije, radara.
Patentirao je oko 700 pronalazaka. Nakon što je prekinuo studije u Gracu, izvesno vreme proveo je
u Budimpešti i Parizu, zatim odlazi u SAD, gde ostaje do kraja ţivota. Povodom stogodišnjice
njegovog roĊenja, 1956. jedinica za merenje visokog napona dobila je Teslino ime, kojim je
nazvana i jedinica jaĉine magnetnog polja.
Vremeplov: Karl Orf
7
Na današnji dan 10. jula 1895 godine roĊen je nemaĉki kompozitor Karl Orf, autor scenske
kantate "Karmina Burana". Napisao je "Muzika za decu" namenjenu muziĉkom obrazovanju dece, a
kao predloţak za scenska dela ("Catulli Carmina", "Antigona", "Trionfo di Afrodite") uglavnom je
koristio antiĉke i srednjovekovne izvore.
Vremeplov: Prust
Na današnji dan 10. jula 1871. godine roĊen je francuski pisac Marsel Prust, autor dela
beskrajno sloţene i tanane konstrukcije. Izvršio je ogroman uticaj na evropski roman 20. veka.
Dela: ciklus romana "U traganju za izgubljenim vremenom" ("U Svanovom kraju", "U senci
devojaka u cvetu", "Oko Germatovih", "Sodoma i Gomora", "Zatoĉenica", "Nestala Albertina",
"NaĊeno vreme"), roman "Ţan Santej", polemiĉki spis "Protiv Sent Beva
Vremeplov: Fedor Nikić
Na juĉerašnji dan 9. jula 1989. godine umro je srpski istoriograf Fedor Nikić. Univerzitetsku
karijeru poĉeo je u Beogradu pod okriljem Slobodana Jovanovića, a nastavio u Subotici na Pravnom
fakultetu. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjima, crkvenom istorijom. Napisao je više
dela, ukljuĉujući "Lokalna uprava Srbije u 19. i 20. veku". osnivaĉ je Muzeja fruškogorskih
manastira, a velika sredstva zaveštao je vaţnim nacionalnim institucijama.
Dogodilo se na današnji dan.
Vremeplov: Van Ajk
Na juĉerašnji dan 9. jula 1441. godine umro je i flamanski slikar Jan van Ajk, jedan od
najvećih evropskih slikara 15. veka, zaĉetnik renesansnog realistiĉkog slikarstva u severnoj Evropi,
tvorac flamanske slikarske škole. MeĊu prvima je poĉeo da slika uljanim bojama i spajao je gotiĉko
nasleĊe i duh renesanse, uz vrhunsko majstorstvo u slikanju detalja. Proslavio se oslikavanjem
oltara u katedrali u Ganu i izradio je niz izuzetnih portreta, iskazavši retko umeće.
Cilj do 2020: Da nijedno dete ne pogine u saobraćaju
Cilj koji smo postavili Strategijom bezbednosti saobraćaja na putevima je da do 2020.
prepolovimo broj poginulih i da nijedno dete ne nastrada u
saobraćaju. Da bismo to ostvarili potrebno je što pre usvojiti
izmene i dopune Zakona o bezbednosti saobraćaja koji je u
nadleţnosti MUP-a Srbije, rekla je danas potpredsednica Vlade i
ministarka graĊevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr
Zorana Mihajlović. Mihajlovićeva je u razgovoru sa Antoniom
Avenozom, izvršnim direktorom Evropskog saveta za
bezbednost saobraćaja (ETSC) iz Brisela, kako je saopšteno, istakla da se na izmenama ovog
zakona radi od 2014. i oĉekuje od MUP-a kao predlagaĉa zakona da ubrza procedure na usvajanju
ovog akta zbog veće bezbednosti svih uĉesnika u saobraćaju, ali i brţeg usvajanja podzakonskih
akata koji su u nadleţnosti Ministarstva saobraćaja. "Da bismo smanjili broj poginulih, moramo
slediti najbolju praksu EU, a ona podrazumeva da transportni sektor ureĊuje bezbednost saobraćaja.
Policija vrši kontrolu uĉesnika u saobraćaju, ali ne ureĊuje saobraćajni sistem. Zato je Ministarstvo
saobraćaja nosilac svih aktivnosti u vezi sa pregovaraĉkim poglavljem 14 - Transportna politika",
rekla je Mihajlovićeva. Ona je podsetila da Srbija godišnje izgubi skoro ĉetiri odsto bruto domaćeg
proizoda (BDP) zbog štete od saobraćajnih nezgoda.
8
Avenozo je pohvalio dosadašnje rezultate Ministarstva u oblasti bezbednosti saobraćaja,
meĊu kojima su najvaţniji donošenje Strategije bezbednosti saobraćaja na putevima 2015-2020. sa
Akcionim planom, kao i izrada predloga za pooštravanje regulative koja se odnosi na mlade vozaĉe.
"Treba da budete ponosni na postojanje Tela za koordinaciju bezbednosti u saobraćaju, jer to
predstavlja dobru praksu i u Evropskoj uniji. Verujem da Evropski savet za bezbednost saobraćaja
moţe još bliţe da saraĊuje sa Srbijom, kako bismo uĉili jedni od drugih, ne samo Srbija od EU, već
i EU od Srbije", rekao je Avenozo.
Utorak, 11. jul 2016.
Jovović: Pre konkursa napraviti bazu istraţivaĉa i nauĉnih radova
Pre objavljivanja novog konkursa za nauku, odnosno finansiranje nauĉnih projekata
potrebno je napraviti bazu istraţivaĉa i nauĉnih radova i utvrditi
naĉin finansiranja istraţivaĉa, izjavila je danas predsednica
Sindikata nauke ĐurĊica Jovović. Povodom najave ministra
prosvete Mladena Šarĉevića da će 1. septembra biti objavljen novi
konkurs za projektno finansiranje u nauci Jovović je na
konferenciji za novinare rekla da njoj nije realno da konkurs bude
završen do 1. septembra. - Ako je sve spremno za septembar, zašto
se to sad od nas krije - kazala je Jovović. Ona je navela da od
oktobra 2016. godine Ministarstvo prosvete pokušava da napravi bazu istraţivaĉa i da su direktori
Instituta bili u obavezi da svakog meseca u tu bazu unesu sve podatke o broju istraţivaĉa koji rade u
institutima. "Prosto ne mogu da verujem da Ministarstvo u ovom momentu ne zna taĉan broj tih
ljudi koji se bave naukom, rade u institutima i ţivi od tog projektnog finansiranja.
Ona je rekla da je vaţno imati bazu istraţivaĉa jer su se pominjale razliĉite cifre o tome
koliko ima istraţivaĉa. - Mi znamo iz podataka koje smo dobili iz Ministarstva i podataka koje smo
skidali sa sajta da u ovom momentu ima izmeĊu 3.500 i 3.600 istraţivaĉa koji rade u nauĉnim
institutima u Srbiji. I odprilike isto toliko neistraţivaĉa koji se finansiraju iz budţeta. Sve ostalo za
nas je nepoznanica. Koliko je to sa fakulteta, sa privatnih insituta i privatnih fakulteta i razno raznih
agencija - kazala je Jovović. Ona je napomenula da je prvo bila spominjana cifra od 18.000
mogućih istraţivaća. - Pa je to onda smanjeno na 12.000 da bismo pre izvesnog vremena od
predsednika Nacionalnog saveta, akademika Zorana Popovića dobili informaciju da Svetska banka
raspolaţe podacima da se u ovom momentu u Srbiji finansira nešto oko 19.000 istaţivaĉa i to je
neka brojka koja je malo uznemirila nauĉnu javnost - kazala je Jovović.
Vojna akademija: Upis samofinansirajućih studenata
Kandidati za upis na Vojnu akademiju Univerziteta odbrane u Beogradu u školskoj
2017/2018. godini, mogu se danas i sutra prijaviti na konkurs kao samofinansirajući studenti. Kako
je saopšteno iz Ministarstva odbrane, prijave se podnose 11. i 12. jula u izmeĊu 10 i 14 ĉasova, a
polaganje prijemnog ispita će se odrţati 14. jula od 11 do 13.30 ĉasova u Vojnoj akademiji. Pored
obrasca prijave, koji se dobija u Vojnoj akademiji, kandidati moraju priloţiti i fotokopije:
svedoĉanstva o završenom srednjoškolskom obrazovanju, diplome o završenoj srednjoj školi, izvod
iz matiĉne knjige roĊenih, uverenje o drţavljanstvu i dokaz o uplati naknade za polaganje
prijemnog ispita. Svi kandidati koji podnesu prijavu, na polaganju prijemnog ispita iz matematike, u
obavezi su da kod sebe imaju dokument za liĉnu identifikaciju. Ove godine kandidati mogu da
biraju izmeĊu studijskih programa kao što su: vojnoelektronsko inţenjerstvo, vojnomašinsko
inţenjerstvo, logistika odbrane i javne finansije. Za one koji ispune uslove i uspešno savladaju
9
prijemni ispit upis će se obaviti 20. i 21. jula u prostorijama studentske sluţbe u Vojnoj akademiji u
vremenu od 10 do 14 ĉasova.
Studio DOM - filmski most izmeĊu Srbije i Rusije
Studio za deĉju i omladinsku animaciju DOM iz Sremskih Karlovaca jedan je od dva srpska
filmska studija koja su, s još tri iz Rusije, uĉestovovala u
realizaciji projekta „Filmski most“. Reĉ je o projektu osmišljenom
i pokrenutom zajedniĉkim zalaganjem srpskih i ruskih filmskih
stvaralaca u okviru festivala ruskih filmova za decu „Bajke
detinjstva” 2016. godine u Novom Sadu. Pokrenut je u ţelji da se
deca upoznaju s kulturom i tradicijom bratskog ruskog, odnosno
srpskog naroda, i na taj naĉin da se ostvare bolji uslovi za jaĉanje
kulturne saradnje u budućnosti.
U karlovaĉkom studiju snimljen je film na temu ruske narodne bajke „Maša i medved”. U
snimanju su uĉestvovali uĉenici OŠ „23. oktobar” s uĉiteljicom Tatjanom Krstić i deca iz vrtića
„Kockica” s vaspitaĉicama Valerijom Hromiš i Aleksandrom Babalj, a radionice je vodila pedagog
studija Zlata Popov, dok je scenario napisao i film reţirao Jakov Popov. Premijera filmova u
Beogradu će biti odrţana u septembru na 5. festivalu „Bajke detinjstva”, kada će projekat biti
predstavljen srpskoj javnosti i odreĊena tema za izgradnju novog filmskog mosta izmeĊu Rusije i
Srbije. Uĉesnici projekta su objedinjeni na internet stranici te se na taj naĉin ostvaruje kontakt i
razmena iskustava meĊu deĉje-omladinskim studijima Srbije i Rusije.
Snimanje pomenutog filma podrţala je opština Sremski Karlovci.
Vremeplov: Ţivojin Jurišić
Na današnji dan 11. jula 1863 roĊen je srpski biolog Ţivojin Jurišić, osnivaĉ Muzeja srpske
zemlje i Srpskog botaniĉkog društva. U rodnom Šapcu završio je gimnaziju, a Veliku školu u
Beogradu. Prouĉavao je floru Srbije, Bugarske, današnje Makedonije i Bosne i objavio niz nauĉnih
radova. Prikupio je veliku zbirku narodnih imena biljaka i popularisao biljne kulture.
Vremeplov: Meša Selimović
Jedan od najvećih srpskih knjiţevnika 20. veka Mehmed-Meša Selimović, ĉlan Srpske
akademije nauka i umetnosti umro je 11. jula 1982. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do
Drugog svetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943.
otišao je u partizane, a posle rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetniĉki
direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti". Zbog progona kojem su ga podvrgli bosanski
politiĉari, najviše zbog toga što je sebe definisao kao srpskog pisca, prešao je u Beograd i u njemu
ostao do smrti. Dela: romani "Derviš i smrt", "Tišina", "TvrĊava", "Magla i mjeseĉina", "Krug"
(nedovršen), zbirke pripovedaka "Prva ĉeta", "TuĊa zemlja", "Đevojka zlatne kose", studija "Za i
protiv Vuka", eseji "Pisci, mišljenja, razgovori", memoarska proza "Sjećanja".
Vremeplov: "Cveće zla"
Na današnji dan 11. jula 1857 godine u pariskim knjiţarama se pojavila knjiga "Cveće zla"
Šarla Bodlera.
Vremeplov: Dejan Janĉa
10
Na današnji dan 11. jula 1928. godine roĊen je dr Dejan Janĉa, diplomata, profesor Pravnog
fakulteta u Novom Sadu, ĉlan Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, ombudsman
Vojvodine. (Subotica, 11. 07. 1928 - Novi Sad, 03. 07. 2010)
Vremeplov: Lorens Olivije
Na današnji dan 1989. godine umro je i Lorens Olivije, engleski pozorišni i filmski glumac i
reditelj. (Dorking, 22. 05. 1907 - London, 11. 07. 1989)
Vremeplov: Radmila Uzelac
Na današnji dan 2003. godine umrla je i Radmila Uzelac, novinar, urednik Školskog
programa Radio Beograda. (Ţeljuša, 25. 03. 1924 - 11. 07. 2003)
Vremeplov: Jul Briner
Na današnji dan 1915. godine roĊen Jul Briner (TaiĊe Kan) ameriĉki filmski glumac,
dobitnik "Oskar"-a. (Sahalin, 11. 07. 1915 - Njujork, 10. 10. 1985)
Nepotizam: Rektor zaposlio ĉitavu familiju
Grupa profesora intelektualaca iz Kragujevca poslala je dopis, sa svim pratećim
dokumentima, predsedniku Srbije Aleksandru Vuĉiću protiv
sadašnjeg rektora Univerziteta u Kragujevcu prof. dr Nebojše
Arsenijevića. Razlog je, kako se navodi u dokumentu do kojeg je
ekskluzivno došao „Blic“, navodni “haos, bezakonje, nepotizam,
mobing i kršenje zakona koje sprovodi rektor, a bivši direktor
Kliniĉkog centra i dekan Medicinskog fakulteta”. U pismu koje je
dostavljeno i Agenciji za borbu protiv korupcije stoji da je on svog
sina, Aleksandra Arsenijevića, “upisao na doktorske studije pre
nego što je završio osnovne studije”. - Sina je zaposlio na svom predmetu Osnovi onkologije, gde je
tata, rektor, Nebojša Arsenijević i šef iste katedre. Kao saradnika u nastavi zaposlio je snahu
Draganu ĐorĊević. Svoju ćerku, docentkinju Jelenu Mitrić Arsenijević je zaposlio na Filološko-
umetniĉkom fakultetu, a zeta Radomira Mitrića u Univerzitetskoj biblioteci, kaţe se u dopisu u
kome se rektor naziva “mister nepotizam”.
Pored ostalog, njemu se zamera da je “svoju nevenĉanu suprugu Tatjanu Kanjevac, ĉija je
proseĉna ocena manja od zakonskog minimuma za upis doktorskih studija, uznapredovao do zvanja
profesora i prodekana za stomatologiju”. Osim toga, nju je “postavio za ĉlana svih komisija, za
doktorande, izbore u viša zvanja i u komisiju za prijemne ispite”. I njenog sina je zaposlio na
odseku stomatologije. Nebojša Arsenijević se tereti i da je “zaposlio ĉlanove porodice svoje kume,
generalnog sekretara Univerziteta Zorice Avramović”.
Poverenica u Somboru: Sigurne kuće nisu rešenje
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković posetila je danas Sigurnu kuću u
Somboru, gde je poruĉila da takve ustanove nisu konaĉno rešenje problema nasilja u porodici, već
jedna od karika u kompleksnom sistemu zaštite. Ona je istakla da udaljavanje nasilnika iz kuće
treba da bude mera koja se najĉešće sprovodi, kako je i predviĊeno novim Zakonom o spreĉavanju
nasilja u porodici. Poverenica se kroz razgovor sa struĉnim timom somborske Sigurne kuće
upoznala a najĉešćim problemima korisnica usluga i aktivnostima ove ustanove. Janković je navela
da sigurne kuće treba da postoje kao usluga u okviru hitnih mera zaštite, ali treba da budu i mesto
11
gde se pruţaju saveti i kompletna podrška ţenama koje su u riziku od nasilja, ali i ţenama koje su
uspele da izaĊu iz tog zaĉaranog kruga. Kako je saopšteno iz Kabineta Poverenice, Janković je
navela da je Sigurna kuća u Somboru primer dobre prakse, upravo uzimajući u obzir programe koje
sprovodi.
Sreda, 12. jul 2016
Đacima ĉetiri raspusta u narednoj školskoj godini
Školska godina za sve uĉenike osnovnih i srednjih škola poĉinje u petak, 1. septembra, a
predviĊeno je da u narednoj godini imaju ĉetiri raspusta -
jesenji, zimski, prolećni i letnji raspust. Prethodne školske
godine uĉenici su imali tri raspusta, nisu imali jesenji raspust
koji je predviĊen kalendarom obrazovnio-vaspitnog rada za
narednu školsku godinu. Rukovodilac grupe za razvoj nastave u
Ministarstvu prosvete Milka Andrić rekla je Tanjugu da se
jesenji raspust uvodi svake godine kada to omogućuje raspored
nastavnih dana i dan kad se praznuje Dan primirja u Prvom svetskom ratu. "Ove godine Dan
primirja 11. novembar pada u subotu . Pridruţena su mu dva dana raspusta, 9. i 10. novembar, te je
omogućeno da uĉenici, sa subotom i nedeljom, imaju kratak predah od ĉetiri dana", pojasnila je ona.
Školskim kalendarom je planirano da uĉenici imaju zimski raspust iz dva dela. Prvi deo
obuhvata novogodišnje i boţićne praznike i traje od 3. do 8. januara, a drugi deo poĉinje 1. februara
i traje do 9. februara. Prvo polugodište se završava 31. januara, a drugo poĉinje 12. februara, dok
prolećni raspust poĉinje 3. aprila, a završava se 9. aprila. "Duţina raspusta nije propisana i ona se
svake godine menja u skladu sa rasporedom nastavnih dana i procenom koja su rešenja
najracionalnija", naglasila je Andrić.
Drugo polugodište za uĉenike osmog razreda završava se 31. maja 2018. godine, a za
uĉenike ostalih razreda osnovne škole 14. juna 2018. godine. Škola za maturante gimnazija
završava se 24. maja 2018. godine, a za uĉenike trećeg razreda trogodišnjih i ĉetvrtog razreda
ĉetvorogodišnjih struĉnih škola, 31. maja . Za uĉenike ostalih razreda gimnazije i srednjih struĉnih
škola, drugo polugodište se završava 21. juna 2018. godine. Planirano je da se probni završni ispit
za uĉenike osmog razreda osnovne škole odrţi 13. i 14. aprila 2018. godine, a završni ispit 18, 19. i
20. juna 2018. godine.
Vlada Vojvodine: Za obrazovne ustanove 253 miliona
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice objavio je
danas konkurs za finansiranje i sufinansiranje rekonstrukcije, adaptacije, sanacije i investiciono
odrţavanje objekata ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja, uĉeniĉkog standarda i predškolskih
ustanova na teritoriji Vojvodine za 2017. godinu, u iznosu od 253 miliona dinara. Kako se navodi u
saopštenju Pokrajinske vlade, za ustanove osnovnog obrazovanja i vaspitanja predviĊeno je
122.520.000 dinara, na nivou srednjeg obrazovanja i vaspitanja 70.480.000 dinara, za ustanove
uĉeniĉkog standarda 20.000.000 dinara i za predškolske ustanove 40.000.000 dinara.
Pravo uĉešća na konkursu imaju osnovne i srednje škole, ustanove uĉeniĉkog standarda na
teritoriji AP Vojvodine ĉiji je osnivaĉ Republika Srbija, AP Vojvodina i jedinica lokalne
samouprave, kao i jedinice lokalne samouprave, iskljuĉivo za potrebe predškolskih ustanova, na
teritoriji Vojvodine�, navodi se u saopštenju i dodaje da je konkurs otvoren do 31.jula, a da se
konkursna dokumentacija moţe se preuzeti na veb-adresi resornog pokrajinskog sekretarijata.
"Evro za znanje": Konkurs za stipendije najboljim uĉenicima
12
Fondacija graĊana "Evro za znanje" raspisala je konkurs za dodelu pet uĉeniĉkih stipendija
u školskoj 2017/18 godini. Stipendije u iznosu od po 100.000 dinara isplaćivaće se u 10 jedankih
rata, a dodeljuju se nepovratno. Pravo uĉešća na konkursu imaju svi srednjoškolci iz Srbije,
prednost će imati oni sa boljim uspehom i lošijim materijalnim stanjem. Rok za podnošenje zahteva
je 5. septembar, a konkursna dokumenta (molba, potvrda iz škole o uspehu, nagrade na
takmiĉenjima i prodiĉna primanja) slati iskljuĉivo na adresu: Fondacija "Evro za znanje", Olge
Grbić 5, 31260 Kosjerić. O naĉinu izbora stipendista kandidati se mogu podrobnije obavestiti na
sajtu Fondacije evrozaznanje Fondacija je osnovana pre pet godina i funkcioniše tako što graĊani
širom Srbije svojim dobrovoljnim meseĉnim prilozima prikupljaju sredstva za stipendije.
Skot: U Americi nemamo toliko devojĉica koje vole nauku
Ambasador SAD u Srbiji Kajl Skot posetio je danas Istraţivaĉku stanicu Petnica i ocenio da
ohrabruje ĉinjenica da na programima u vezi s naukom ima puno devojĉica, što je, prema njegovim
reĉima, reĊi sluĉaj u SAD. - Koliko vidim ovde je kljuĉ u naĉinu rada i odnosu mentora i predavaĉa
sa uĉesnicima. Vrlo je vaţno što u Petnici negujete kritiĉko razmišljanje i nauĉni metod kao naĉin
zakljuĉivanja. Sve to je, uz uĉenje celog ţivota, vaţno za budući profesionalni uspeh i sposobnost
prilagoĊavanja novim okolnostima - rekao je Skot u razgovoru sa srednjoškolcima iz Srbije i
zemalja regiona. Skot je s uĉenicima razgovarao i o tome šta misle o svojoj i budućnosti civilizacije,
kao i o motivaciji uĉenika da se baƒ ve naukom. - Uĉite i radite ono što volite. Kako to volite bićete
vrlo uspešni, a samim tim ćete biti u prilici i lepo da zaradite. Ali je vaţno da postoji ljubav i
entuzijazam prema onome što volite - rekao je Skot.
Istraţivaĉka stanica Petnica ove godine obeleţava 35 godina rada, a od osnivanja je kroz
oko 4.000 programa iz oblasti prirodnih, društvenih i tehniĉkih nauka prošlo oko 50.000 uĉesnika.
Profesori sa PMF-a osvojili vulkan Elbrus
Profesori sa Prirodno-matematiĉkog fakulteta u Novom Sadu dr Danijela Tešendić i dr
MlaĊen Jovanović su popeli najviši vrh Evrope - vulkan Elbrus (5.642 m) na Kavkazu u
Rusiji. Profesori Danijela Tešendić i Mladen Jovanović bili su ĉlanovi Balkanske ekspedicije, koja
je trajala od 22. juna do 2. jula, a koju su ĉinili 22 alpinista iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i
Slovenije. Vodiĉ je bio Zoran Pavlović iz PK Predejane. Finalisti izbora za Cool nauĉnike
Univerziteta u Novom Sadu pokazali su da se savršeno snalaze u cool okruţenju - bilo im je sasvim
prijatno na minus 22 stepena koliko ih je ĉekalo na lednicima Elbrusa.
Takmiĉi se iz svih školskih predmeta
Nadimak Niki Vikipedija koji su mu nadenuli drugari savršeno pristaje Nikoli Milini (14) iz
Zemuna. Multitalentovanog deĉaka koji se takmiĉio gotovo iz
svakog školskog predmeta i osvojio nagradu, već posle
ovogodišnjeg prijemnog ispita zapamtili su u Matematiĉkoj
gimnaziji, jer je zajedno sa drugom uoĉio grešku u zadatku.
MeĊu najboljim osnovcima u Srbiji Nikola je, najjednostavnije
reĉeno, u svim školskim predmetima, jer ga sve i zanima i na
tome predano radi. Na takmiĉenja ne izaĊe samo kada se
preklapaju. Ĉak i ovaj radoholiĉar koristi raspust ne radeći ništa,
a na Zemunski kej došao je posle liturgije u Bogorodiĉinoj crkvi. Samo baka moţe da se obraduje
izuzetku, pokojem pismu na tri strane A4 formata kad Nikola ode na more. Vesela narav lako ga je
uklopila u odeljenje koje slavi njegove uspehe i rado ga poziva kada se okupljaju. Ume skromno i
da prizna da ima boljih vršnjaka matematiĉara od njega, a tu je da pomogne drugarima na ĉasu ili
13
kad god zaškripi u školi. Uz to neguje još mnoga interesovanja, na primer, glumi, uĉi jezike, piše, i
još mnogo toga.
Mladi Nemac volontira u Jovinoj: "Blago vama, uvek imate vremena"
Vinsent Rajhard (20) iz nemaĉkog grada Drezdena odluĉio je da godinu dana provede u
Srbiji volontirajući u novosadskoj gimnaziji „Jovan Jovanović
Zmaj“, gde je bio saradnik u nastavi na nemaĉkom jeziku. U
Novi Sad je došao nakon završene srednje škole, a godina
volontiranja u Srbiji koštala ga je upisa fakulteta na vreme.
Ipak, kaţe da je vreme provedeno u Srbiji za njega bilo vredno
iskustvo. Nakon godinu dana boravka, Vinsent odlazi iz Novog
Sada, grada za koji, pošto je proputovao mnoga mesta u našoj
zemlji, kaţe da mu je omiljeni. Kako kaţe, vreme provedeno u
Novom Sadu iskoristio je i da stekne prijatelje, a nada se da će
ga drugari moţda posetiti u Nemaĉkoj. - Ovde ima još Nemaca, a pored njih druţio sam se i sa
Srbima i izlazili smo zajedno. Đaci kojima sam predavao su ĉetiri, pet godina mlaĊi od mene, tako
da smo imali lep odnos, ali i poštovanje - kaţe Rajhard.
Ono što većini stranaca iz zapadne Evrope zapadne za oko kod VojvoĊana, primetio je i
Vinsent. - Grad mi se dopao, ali i ljudi. Ovde nije kao u Nemaĉkoj, ljudi su opušteni i uvek kaţu
„imamo vremena“, što se meni sviĊa - kaţe naš sagovornik i dodaje da bi mogao da zamisli da ţivi
u Novom Sadu, ali da bi voleo da radi za nemaĉku drţavu. Za manje od godinu dana uspeo je da
obiĊe dobar deo Srbije, a najupeĉatljivija sećanja ostavila je poseta Gvozdenoj kapiji Dunava u
Đerdapskoj klisuri.
Nastava u razredima u kojima je radio odvijala se potpuno na nemaĉkom jeziku, a mladi
asistent kaţe da Ċaci odliĉno znaju jezik. Ipak, on nije propustio priliku da nauĉi osnove srpskog.-
Iako mnogo nastavnika i svi Ċaci kojima sam predavao u školi govore nemaĉki, išao sam na kurs
srpskog. Jezik je veoma teţak, pogotovo gramatika, ali sam ipak nauĉio osnovno - priĉa Vinsent.
Ono što ovaj mladi Nemac sigurno neće zaboraviti je i domaća rakija, kojom je, kako kaţe, bio
Javna rasprava o "Kineskoj ĉetvrti"
Uprava za kulturu Grada Novog Sada i Fondacija "Novi Sad 2021" uskoro će otvoriti javnu
raspravu o ureĊenju nekadašnjeg kompleksa fabrike "Petar Drapšin". Plan je da takozvana "Kineska
ĉetvrt" bude pretvorena u mesto za kreativne i kulturne delatnosti. Projekat Youth Creative Polis bio
je jedan od presudnih za dobijanje titula Evropske prestonice kulture i Omladinske prestonice
Evrope koje će Novi Sad poneti 2021, odnosno dve godine ranije. Omladinske i organizacije za
mlade tu bi trebalo da dobiju svoje mesto. https://www.youtube.com/watch?v=R-I2bOm7e6Q
Vremeplov: Cezar
Na današnji dan 12. jula 100. p.n.e. roĊen je Gaj Julije Cezar, rimski imperator (Rim,12. 07.
100 p.n.e - Rim,15. 03. 44 p.n.e.)
Vremeplov: Erazmo
Na današnji dan 12. jula 1536. godine umro Erazmo Roterdamski, holandski knjiţevnik,
filozof i humanista. (Roterdam, 27. 10. 1469 - Bazel, 12. 07. 1536)
Vremeplov: Prva nacionalna biblioteka u Srbiji
14
Na današnji dan 1838. godine u Kragujevcu osnovana prva nacionalna biblioteka u Srbiji.
Vremeplov: Modiljani
Na današnji dan 1884. roĊen je Amedeo Modiljani, italijanski slikar i vajar (Livorno, 12. 07.
1884 - Pariz, 24. 01. 1920) Modiljani je studirao u Livornu i Firenci, a zatim odlazi u Pariz, gde se
uklapa u savremene likovne tokove toga doba. U prvoj fazi svog stvaralaštva bio je pod uticajem
Pikasa, kubizma i crnaĉke plastike. Ovi elementi stapaju se u njegovom delu u preĉišćen, senzibilan
i osoben izraz. Radeći portrete i ţenske aktove, Modiljani je stilizovao likove u duguljaste forme, a
u koloritu je primenjivao tonove toplih, preteţno crvenkasto - smeĊih boja. Njegovi portreti i aktovi
nisu samo znalaĉka likovna dostignuća, već zraĉe ljudskom notom i ţivotnim vibracijama. Uz
crteţe, Modiljani je radio i plastiku, pokazujući izuzetnu sklonost ka suptilnoj i produhovljenoj
formi.
Vremeplov: Ivan Goran Kovaĉić
Na današnji dan 1943. poginuo Ivan Goran Kovaĉić, pesnik i revolucionar. (Lukovdol, 21.
03. 1913 - Vrbnica, 12. 07. 1943)
Vremeplov: Dušan Kovaĉević
Na današnji dan 1948. roĊen Dušan Kovaĉević, knjiţevnik, scenarista i reţiser, upravnik
Zvezdara teatra u Beogradu, diplomata, akademik (MrĊenovac, 12. 07. 1948)
Vremeplov: Rolling Stones
Na današnji dan 1962. osnovana je britanska rok - grupa "The Rolling Stones".
Psiholozi: Promeniti naĉin viĊanja dece u centrima
Sudski veštak Ana Najman smatra da su kontrolisana viĊanja u centrima za socijalni rad vrlo
problematiĉna praksa i da treba promeniti naĉin viĊanja deteta u tim uslovima. "Ne mogu da
preporuĉim represivne mere, mislim da bi dodatna edukacija zaposlenih u Centru, kao i formiranje
posebnih timova koji bi se bavili iskljuĉivo problematikom kontrolisanog viĊanja bili rešenje da se
ovo nikada ne ponovi", navodi Ana Najmanova. Ubistvo ţene i deteta ispred Centra za socijalni rad
u Rakovici šest dana nakon ubistva ţene u novobeogradskom Centru ona vidi pre svega kao liĉnu i
porodiĉnu tragediju, a ne gest koji je uperen protiv institucija. "Maksimalna isfrustriranost,
emocionalna napetost i visok nivo agresivnosti koji je sigurno bio uperen protiv svake vrste
poštovanja pravila i procedura koje nameću institucije sa kojima nasilnik mora da saraĊuje, stvara
situaciju gde lako doĊe do stanja agresije i besa koji se usmerava ka drugima, a nekada i ka sebi",
kaţe socijalista medicinske psihlogije-sudski veštak. Dodaje da ubica ne planira mesto na kome će
poĉiniti zloĉin jer je u stanjima tolikog besa i agresije nemoguće racionalno razmišljati. "Ta agresija
se ne zaustavlja lako, i kao što smo videli bila je usmerena na samog poĉinioca u prvom sluĉaju, a u
drugom i na dete. Poĉinitelj tada ne vlada sobom i situacijom, deca ĉesto budu 'kolateralna'' šteta"',
navodi Najmanova. Smatra da predlog za uvoĊenjem obezbeĊenja u centre nije nešto što moţe
zasigurno da reši probleme.
Četvrtak,13.jul 2016.
Koje je škole bilo najteţe upisati
15
Prirodno-matematiĉki smer u novosadskoj Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“, opšti smer u
novopazarskoj Gimnaziji i profil medicinska sestra-tehniĉar u Medicinskoj školi u Novom Pazaru,
prvi su na listi smerova koje je ove godine bilo najteţe upisati. Minimalnih 97,75 poena bilo je
neophodno za upis u te dve gimnazije, što je najviša granica ovogodišnjeg upisa, ako se izuzmu
odeljenja za talentovane Ċake.
Oba profila upisali su uĉenici koji imaju nešto manje od maksimalnog broj poena. Tako 60
Ċaka prirodno-matematiĉkog smera novosadske Gimnazije ima u proseku 98,61 bod, a 30 uĉenika
opšteg smera Gimnazije u Novom Pazaru 98,32. Ipak, sudeći prema ovom kriterijumu, najbolji
uĉenici opredelili su se za upis Medicinske škole u Novom Pazaru, smer medicinska sestra-tehniĉar,
gde je proseĉan broj poena 30 upisanih 98,7, a crta je podvuĉena ispod 97,23.
Prema listi obrazovnih profila koje je ove godine bilo najteţe upisati, rangiranih prema
minimalnom broju poena potrebnih za upis, više od 95 poena imaju i budući farmaceutski tehniĉari
u Novom Sadu, Nišu i Vranju, elektrotehniĉari informacionih tehnologija (ogled) u Starom gradu i
Novom Sadu, medicinski tehniĉari u Vranju. Ĉak šest od petnaest pozicija na vrhu ove rang-liste
ĉine prirodno-matematiĉki smerovi u razliĉitim gimnazijama: „Jovan Jovanović Zmaj“ i „Isidora
Sekulić“ u Novom Sadu, Šabaĉkoj, Gimnaziji „Bora Stanković“ u Nišu, Trećoj i Ĉetrnaestoj
beogradskoj gimnaziji.
Ipak, neko od prva tri mesta na listi ţelja najvećeg broja Ċaka zauzele su medicinske škole
širom Srbije. Od 97 najatraktivnijih smerova, ĉak 41 je neki od medicinskih: zubni tehniĉar,
medicinska sestra-vaspitaĉ, medicinska sestra-tehniĉar, fizioterapeutski tehniĉar...
Treći upisni krug u avgustu
U drugom upisnom krugu ţelje je iskazalo 1.287 kandidata, od ĉega je upisano njih 1.233, a
nerasporeĊeno 54. Uĉenicima koji su iskazali ţelje, a nisu rasporeĊeni ni posle drugog kruga, na
raspolaganju je treći upisni krug u avgustu. Đake koji su rasporeĊeni, a nisu se upisali u srednju
školu, njihovo mesto ĉeka do kraja avgusta - istiĉu iz Sektora za srednje obrazovanje Ministarstva
prosvete.
Šarĉević posetio Institut za krmno bilje Kruševac
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarĉević i pomoćnik ministra za
meĊunarodnu saradnju i evropske integracije Viktor Nedović
posetili su danas Institut za krmno bilje Kruševac. Direktor
Instituta Zoran Lugić upoznao je ministra sa radom i planovima
Instituta, rekavši da je ozbiljan nauĉni rad njihova misija. ”Nauĉno
istraţivaĉki rad ne znaĉi mnogo ako se ne primenjuje u praksi, zbog
toga velike napore ulaţemo u transfer znanja iz nauke u praksu”,
naglasio je Lugić i ukazao da se ta ustanova veoma uspešno bavi i
proizvodnjom semena, krmnog bilja i drugog repromaterijala. On
je dodao i da je Institut pozvan da uĉestvuje u jednom meĊunarodnom projektu u ovkviru Horzonta
2020, saopštilo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Ĉinjenica da je u Kruševcu otvoren Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Nišu daje mnogo
veći znaĉaj i samom Institutu, rekao je ministar. ”Vi ćete im biti vaţan i neophodan partner u radu”,
dodao je Šarĉević i poruĉio da Institut za krmno bilje Kruševac ima punu podršku resornog
Ministarstva.
Mala NovosaĊanka prva koja je ostvarila pravo na kućno leĉenje
16
Devetogodišnja NovosaĊanka Teodora Škrivanj prvo je dete obolelo od retke bolesti koje je
ostvarilo pravo na kućno leĉenje, a Dom zdravlja “Novi Sad” prva
je ustanova primarne zdravstvene zaštite koja je ovo omogućila.
Udruţenje graĊana za borbu protiv retkih bolesti kod dece “Ţivot”
poziva i druge roditelje da se jave svojim domovima zdravlja i
ostvare mogućnost kućnog leĉenja, na šta imaju pravo po zakonu.
Ivana Badnjarević iz Udruţenja “Ţivot” kaţe da pravo na
kućno leĉenje imaju svi, ne samo deca, a da je ono definisano
taĉkama 55. i 56. Pravilnika o naĉinu i postupku ostvarivanja prava
iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Postoji još dece kojima je potrebno kućno leĉenje, ali roditelji ne znaju da imaju pravo na
njega. Badnjarević kaţe da je ovo vaţno i za decu koja nemaju neku retku bolest već, na primer,
cerebralnu paralizu. To nije retka bolest, ali i ova deca mogu da budu ţivotno ugroţena. Majka male
Teodore, Brankica Tutnjević Škrivanj kaţe da je kućno leĉenje zapoĉelo, te da tehniĉari dolaze da
njenoj ćerki daju injekcije.
Kućno leĉenje nije nega
Teodorina mama istiĉe da kućno leĉenje ne podrazumeva negu i kupanje, već medicinske
intervencije.„Zaposleni u sluţbi kućnog leĉenja su tu da pomognu kod inhalacija, respiracija,
davanja lekova i injekcija. Oni nisu fizijatri i defektolozi“, kazala je Brankica Tutnjević Škrivanj i
dodala kako zaposleni u terenskoj laboratoriji Doma zdravlja “Novi Sad” već odavno dolaze da
vade krv njenoj ćerki, te je ni zbog toga ne vodi u ambulantu.
Vremeplov: Srbija i Crna Gora postale nezavisne drţave
Na današnji dan 13. jula 1878. godine kneţevine Srbija i Crna Gora meĊunarodno priznate
kao nezavisne drţave na Berlinskom kongresu Odlukama Berlinskog kongresa Kneţevine Srbija i
Crna Gora meĊunarodno priznate kao nezavisne drţave 13. jula 1878. godine. Tim odlukama Srbiji
su prikljuĉeni Niški, Pirotski, Topliĉki i Vranjski okrug. Austrougarskoj je dato pravo da okupira
Bosnu i Hercegovinu i da stacionira svoj garnizon u Raškoj oblasti (Novopazarski sandţak). Velikoj
Britaniji je dato pravo da okupira Kipar. Rumunija je, takoĊe, dobila nezavisnost. Bugarska je
formirana kao kneţevina pod suverenitetom turskog sultana, dok je Istoĉna Rumelija ostala u
sastavu Turske u autonomnom statusu. Rusija je dobila proširenja na Kavkazu. Godinu dana
kasnije, u Srbiji 13. jul 1879. godine prvi put obeleţen kao Dan nezavisnosti.
Vremeplov: Ţan Mara
Na današnji dan 1793. godine ubijen Ţan Pol Mara, lekar, fiziĉar i revolucionar. (Boudri,
24.5.1743 - Pariz, 13.7.1793)
Vremeplov: Frida Kalo
Na današnji dan 1954. godine umrla je Frida Kalo Kalderon, meksiĉka slikarka. (Kojoakan,
6.7.1907 - Kojoakan, 13.7.1954)
Vremeplov: Zdravko Vuković
Na današnji dan 2005. godine umro Zdravko Vuković, generalni direktor Radio televizije
Beograd, ministar prosvete Srbije i direktor Zavoda za udţbenike i nastavna sredstva. (Vajska,
11.1.1924 - Beograd, 13.7.2005)
17
Petak,14.jul 2016.
Danas se završava prvi upisni rok na fakultete, drugi poĉinje 1. septembra
Upis kandidata na fakultete Univerziteta u Beogradu u prvom upisnom roku završava se
danas, a drugi upisni rok poĉinje 1. septembra. Prema procenama na Univerzitetu u Beogradu
ostaće 1.300 slobodnih mesta za septembarski upisni rok. Kako propisuju uslovi Konkursa za upis
studenata na osnovne i integrisane studije Univerziteta u Beogradu upis kandidata mora biti završen
danas do kraja dana, a 15. jula do 10 ĉasova fakulteti dostavljaju Univerzitetu izveštaj o upisanim
studentima i slobodnim mestima za drugi upisni rok.
Drugi upisni rok poĉinje 1. septembra, a prijavljivanje kandidata trajaće do 5. septembra.
Polaganje prijemnih ispit biće 6. i 7. septembra, dok će preliminarna rang lista biti objavljena
najkasnije 8. septembra. Konaĉne rang liste biće objavljene do 13. septembra, dok upis mora biti
završen 16. septembra.
Oĉekuje se 3.000 tehnoloških viškova u prosveti
Ministar prosvete Mladen Šarĉević oĉekuje da će ove godine biti oko 3.000 viška zaposlenih
u prosveti, te da su na vreme obezbedili 1.200 otpremnina. Pod kojim uslovima i ko će moći da
uzima otpremnine znaće se uskoro. "Licitira se da to moţe biti maksimalno 8.000 evra, ali nemojte
me drţati za reĉ to još uvek ni ja ne znam", pojasnio je ministar. On kaţe da će danas imati
sastanak sa predstavnicima Ministarstva drţavne uprave i lokalne samouprave, a da je za ponedeljak
zakazan sastanak sa reprezentativnim sindikatima. Šarĉević podseća da nakon formiranja odeljenja
svake godine ostane oko 2.000 ljudi koji su tehnološki višak, a da se ove godine oĉekuje oko 3.000
ljudi bude tehnološki višak. "Otpremnine su amortizer da se ne stvori armija ljudi koje drţava
plaća", rekao je ministar i dodao da nastavnici sa Kosova, njih 360, imaju poseban tretman ne rade,
a dobijaju nadoknade. Oni će, pojašnjava, dobiti posebne kolektivne ugovore, biće rasporeĊeni na
posao i poĉeće da rade, a ukoliko neko od njih bude ţeleo otpremninu moći će da aplicira.
Govoreći o malverzacijama na maloj maturi u tri okruga - Raškom, Pĉinjskom , Nišavskom,
kaţe da se "ĉešlja" materijal i dodaje da su razgovarali sa poverenikom Rodioljubom Šabićem o
postavljanju kamera u uĉionice tokom male mature , da će od naredne godine biti više otvorenih
zadataka na maloj maturi.
Sindikati i studenti uz radnike
U duhu solidarnosti prema kolegama, ove nedelje u 18 ĉasova Savez samostalnih sindikata
grada Novog Sada i opština će se prikljuĉiti protestu podrške na Trgu slobode u Novom Sadu.
SSSNS i opština naveli su u saopštenju za javnost da pruţaju punu podršku radnicima "Fijata",
"Goše", Gorenja", i drugima koji se bore se za bolje i humanije uslove rada. "Za nas je nedopustivo
da Srbija bude kolonija sa jeftinom radnom snagom i da pod izgovorom veće zaposlenosti u Srbiji,
radnici postaju robovi neoliberalnog kapitalizma". Oni pozivaju sve graĊane da uĉine isto kako se
sutra ne bi našli u sliĉnoj situaciji.
Protest je zakazao Studentski pokret Novi Sad, upravo ispred Gradske kuće u nedelju u 18
ĉasova kako bi, kako su naveli u saopštenju, mirno pruţili podršku "radnicima Zastave, Goše,
Gorenja, malinarima i socijalnim radnicima, takoĊe i novinarima, poljoprivrednicima,
medicinarima, prosvetarima i svim drugim ljudima koji ovih dana bivaju primorani da se pobune
radi boljeg ţivota i stanja u društvu, jer su dovedeni dotle da im je ugroţena gola egzistencija i da
im je štrajk i izlazak na ulicu jedino rešenje". Studenti su se tokom aprila i maja svakodnevno
okupljali na protestima protiv diktature i sistema, insistirajući na tome da, kako su naveli, "nije
18
jedan ĉovek ili jedna stranka kriva za sve što se dešava već da su krive upravo sve stranke, i da smo
krivi mi sami jer i dalje ne ĉinimo mnogo da svoje stanje promenimo nabolje borbom."
Gimnazijalcima medalje na MeĊunarodnoj hemijskoj olimpijadi
Gimnazijalci iz Srbije osvojili su ĉetiri medalje na MeĊunarodnoj hemijskoj olimpijadi koja
je odrţana na Tajlandu od 6. do 15. jula, saopštio je tim
uĉesnika. Uĉenik beogradske Matematiĉke gimnazije Damjan
Ĉabarković osvojio je srebrnu medalju, a sa tri bronze su se
okitili Andrej Kukuzar, uĉenik somborske gimnazije “Veljko
Petrović”, Andrej Kovaĉević iz Uţiĉke gimnazije i Anamarija
Nikoletić iz Matematiĉke gimnazije u Beogradu. Oni su sa
mentorima iz Srpskog hemijskog društva, profesorom Dušanom
Sladićem sa Hemijskog fakulteta u Beogradu i profesorom
Nikom Radulovićem sa PMF-a u Nišu, uĉestvovali na najprestiţnije takmiĉenje srednjoškolaca iz
hemije, zahvaljujući podršci KPMG Beograd, koji je za sve obezbedio avionske karte za
takmiĉenja, kotizacije i prateće troškove.
Intezivne pripreme naših srednjoškolaca za olimpijadu trajale su dve nedelje, a uĉenici su se
sedam dana pripremali na Hemijskom fakultetu u Beogradu kod profesora Sladića, a sedam dana na
Prirodno-matematiĉkom fakultetu u Nišu, na departmanu za hemiju, kod profesora Radulovića.
Srpski gimnazijalci su i prošle godine na olimpijadi ostvarili isti rezultat - osvojili su ĉetiri medalje -
jednu srebrnu i tri bronzane.
Popović pozvao privrednike da ulaţu u "Petnicu"
Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović obišao je danas nauĉno-istraţivaĉki
centar Petnica, gde je konstatovao da je Vlada Srbije odavno prepoznala znaĉaj tog centa i najvećim
delom izgradila i finansira istraţivaĉku stanicu, ali je dodao da je, ipak, neophodno mnogo veće
uĉešće privrede. Popović je pozvao privrednike da naĊu svoj interes u ovom istraţivaĉkom centru,
uveren da tog interesa sigurno ima, jer, kako je rekao, budući struĉnjaci koji prolaze kroz Petnicu su
neophodni svakoj kompaniji koja se bavi nauĉno-istraţivaĉkim radom. Naveo je da je jedan od
najvaţnijih ciljeva vlade da se poveţu nauka i privreda, kako bi nauĉna istraţivanja bila praktiĉno
primenjena u industriji i privredi. Osnova rada u Petnici su, kazao je, inovacije i tehnološki razvoj,
te je zato, dodao je, u Petnicu potrebno uloţiti još da bi se centar osavremenjavao i drţao korak sa
Evropom.
Trst: Nauĉna fondacija Zapadnog Balkana
Na Samitu u Trstu potpisan je dokument o osnivanju Nauĉne fondacije Zapadnog Balkana,
koja bi finansirala mlade istraţivaĉe iz regiona, saopštio je Centar za promociju nauke. Fondacija
bi, pre svega, dodeljivala grantove mladim nauĉnicima koji ţele da osnuju vrhunske timove i
laboratorije u ovoj regiji. Ovu ideju pokrenula je Angela Merkel 2015. godine na Konferenciji
Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, kada je izjavila da je od izuzetne vaţnosti baviti se
pitanjem nauke i istraţivanja u okviru pruţanja podrške zemljama Zapadnog Balkana.
Nemaĉka akademija nauka "Leopoldina" je u saradnji sa Ekspertskom grupom sa Zapadnog
Balkana tokom prethodne tri godine radila na razvijanju ove ideje i dala je predlog rada i
organizacije fondacije, koji je u Trstu ponuĊen na usvajanje predsednicima, premijerima i
ministrima zemalja uĉesnica Samita.
Ukoliko zemlje uĉesnice Samita usvoje predloge iznete u dokumentu koji je pre nekoliko
dana potpisan u Trstu, već od 2019. godine mladi nauĉnici iz regiona biće u prilici da osvoje
prestiţni grant ĉija bi vrednost mogla da ide i do 750.000 evra. Ekspertsku grupu predvodio je
19
profesor Donald Dingvel, prethodni sekretar Evropskog istraţivaĉkog saveta, u okviru kojeg je
razvijen prestiţni ERC grant. Kako je izneto u Predlogu rada Fondacije, mladim nauĉnicima bi bilo
na raspolaganju nekoliko programa finansiranja. MeĊu grantovima istiĉu se "Tesla" grant, koji bi se
dodeljivao u oblasti prirodnih nauka i medicine, dok bi se u oblasti društvenih i humanistiĉkin
nauka dodeljivao grant "Ĉabej". "Marko Polo" grant obezbeĊivao bi finansijsku podršku koja bi
podsticala mobilnost nauĉnika Zapadnog Balkana. Osim toga, postojale bi i tri dodatne šeme, koje
bi podrţavale inicijative i ideje u domenu promocije nauke, inovacija i transfera znanja i
umreţavanja na nivou Balkana.
Danas isplata stipendija za nadarene za avgust
Isplata stipendija za izuzetno nadarene uĉenike i studente za mesec avgust za školsku
2016/2017 godinu poĉinje danas, saopštilo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Meseĉni iznos za izuzetno nadarene uĉenike je 7.500,00 dinara dok za studente osnovnih i master
studija iznosi 12.000,00 dinara a studenti doktorskih studija dobijaće 15.000,00 dinara. Iz budţeta
Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja izdvojeno je ukupno 6 .138.000,0 dinara, navodi
se u saopštenju.
Ponos srpskog obrazovanja
Palata „Srbija” bila je stecište javnosti nedovoljno znanih blistavih umova srpske omladine.
Na mestu gde se doĉekuje svetska politiĉka elita, ovoga
puta glavni gost je bila buduća intelektualna elita Srbije.
U zdanju koje odiše istorijom, ispisana je nova stranica
prosvetnog letopisa i na njoj su zabeleţena imena 169
najuspešnijih uĉenika osnovnih i srednjih škola. To su
pobednici takmiĉarskih višeboja iz raznih obrazovnih
predmeta, pametnice i genijalci koji su znanjem izvojevali prvo mesto na republiĉkim ili neko od
prva tri mesta na meĊunarodnim nadmetanjima u ovoj školskoj godini.
Domaćin najboljim školarcima bila je Dragica Nikolić, supruga bivšeg predsednika Srbije.
Fondacija koja nosi njeno ime, i ĉiji je osnivaĉ, organizovala je prijem za najuspešnije Ċake i za
postignute uspehe nagradila ih posebnim pohvalnicama i laptop raĉunarima.
Sredstva iz oportuniteta i za škole
Sredstva prikupljena po osnovu odlaganja kriviĉnog gonjenja - oportuniteta, dodeljena su
danas za 98 korisnika iz oblasti zdravstva, prosvete, socijale i kulture, u iznosu od 351,5 miliona
dinara. PredviĊeno je da tim novcem bude unapreĊen rad škola, centara za socijalni rad, domova
zdravlja, bolnica, biblioteka, vrtića, manastira... Ministarka pravde Nela Kuburović objasnila je da
je prvi konkurs bio raspisan 18. marta prošle godine, te da je na taj konkrs pristiglo više od 1.200
prijava, a da je novac od 351,5 miliona dinara podeljen tada na 67 korisnika. Ove godine, istakla je,
bilo je manje prijavljenih - 763, a ista suma podeljena je na veći broj korisnika - 97. Najviše novca
dobilo je zdravstvo, oko 131 milion, socijala 73,6 miliona, kultura oko 64,6 miliona, a prosveta
skoro 70 miliona. - Ovaj naĉin raspodele sredstava prikupljenih od odlaganja kriviĉnog gonjenja za
kriviĉna dela za koje je predviĊena novĉana kazna ili kazna zakona do pet godina predviĊen je
izmenom Zakona o kriviĉnom postupku 2014. godine - rekla je Kuburović. Ona je dodala da su
izmene inicirane radi onemogućavanja korupcije.
Osnovna škola u Šangaju dobija fiskulturnu salu
20
Radove na gradnji fiskulturne sale u OŠ “Veljko Vlahović” u Šangaju, koji su krenuli
poĉetkom juna i trebalo bi da traju do februara iduće godine, je
obišao gradonaĉelnik Novog Sada Miloš Vuĉević. Sala, koja će
imati 557 kvadratnih metara, biće postavljena uz postojeću
školsku zgradu u okviru kompleksa škole. Prema projektu, u
prizemlju nove graĊevine će, pored fiskulturne sale, biti i
spravarnica, muške i ţenske svlaĉionice, muški i ţenski sanitarni
ĉvorovi, svlaĉionice i sanitarni ĉvor za nastavno osoblje, dok će
na tavanu biti smeštena tehniĉka prostorija. „Uverili smo se da
radovi na izgradnji fiskulturne sale u OŠ “Veljko Vlahović” teku po predviĊenoj dinamici. Ponosni
smo, zajedno sa rukovodstvom škole, što će biti ispunjen višedecenijski san ţitelja Šangaja da i
ovde mališani imaju najbolje uslove za školovanje, odnosno što će dobiti sportsku salu. Siguran sam
da će izvoĊaĉ u predviĊenom roku završiti radove i da ćemo na proleće sledeće godine u
novoizgraĊenoj sali zaigrati utakmicu rukometa, odbojke ili malog fudbala“, rekao je gradonaĉelnik
Vuĉević.
Program modernizacije novosadskih škola
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i “JUP Istraţivanje i
razvoj d.o.o. Beograd” zakljuĉili su u aprilu prošle godine Protokol o saradnji sa Gradom Novim
Sadom o realizaciji Programa modernizacije škola. Tim Protokolom obuhvaćene su, pored OŠ
“Veljko Vahović”, i osmoletke “Ivo Lola Ribar” i “Nikola Tesla”, koju je graonaĉelnik prošle
nedelje posetio i obišao tamošnje radove. Direktorica škole u Šangaju, Ljubica Grubaĉ rekla je da je
u tu ustanovu uloţeno puno sredstava u poslednjih nekoliko godina.
Vremeplov: Nacionalni praznik Francuske
Na današnji dan 14. jula 1789. godine padom Bastilje poĉela je Francuska burţoaska
revolucija.
Vremeplov: Vene Bogoslavov
Na današnji dan 2015. godine umro je mr Vene Bogoslavov, ĉuveni matematiĉar, profesor
Pete beogradske gimnazije. (Paralovo, 1932 - Beograd, 14. 07. 2015)
Vremeplov: Dragoljub Mićunović
Na današnji dan 1930. roĊen Dragoljub Mićunović, profesor Filozofskog fakulteta u
Beogradu, predsednik Skupštine SRJ i Drţavne zajednice Srbije i Crne Gore, predsednik
Demokratske stranke i Demokratskog centra, predsednik Politiĉkog saveta Demokratske stranke
(Toplica,14. 07. 1930)
Vremeplov: Miloš Ilić
Na današnji dan 2016. godine umro je dr Miloš Ilić, profesor i dekan Filološkog fakulteta u
Beogradu, nauĉni saradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu, glavni urednik ĉasopisa "Vidici"
i pokretaĉ ĉasopisa "Sociologija", utemeljivaĉ sociologije kulture, predsednik Srpskog sociološkog
društva (Jagodina, 11. 05. 1924 - 14. 07. 2016)
Vremeplov: Simo Elaković
21
Na današnji dan 2016. godine umro je i dr Simo Elaković, filozof, profesor Filozofskog
fakulteta u Beogradu, šef Katedre za istoriju filozofije, predsednik Srpskog filozofskog društva
(Uskoplje, 21. 12. 1940 - 14. 07. 2016)
Subota,15.jul 2016.
Ĉetiri univerziteta iz Srbije na Šangajskoj listi
Na Šangajskoj listi po uţim nauĉnim oblastima ove godine našla su se ĉetiri univerziteta iz
Srbije, a osim Beogradskog po prvi put na listi su i Niški, Novosadski i Kragijevaĉki univerzitet.
Niški, Novosadski i Kragujevaĉki univerzitet našli su se na Šangajskoj listi u oblasti
matematematike, dok je Univerzitet u Beogradu rangiran u 17 uţih nauĉnih oblasti. U oblasti
matematike Univerzitet u Beogradu plasirao se 201- 300 mesta, Niški univerzitet 301 - 400,
Novosadski i Kragujevaĉki 401- 500 mesta.
Rangiranje po uţim nauĉnim oblastima šangajski univerzitet Cao Tun uveo je od ove
godine, a Šangajska lista 500 najboljih univerziteta biće objavljena i ove godine polovinom avgusta.
Osnovni kriterijumi za rangiranje svetskih univerziteta na toj listi je broj Nobelovaca koji su
studirali ili trenutno rade na odredenom univerzitetu, broj objavljenih naucnih radova na SCI listi,
citiranost radova, uticaj na nauku, uticaj univerziteta u regionu.
Najbolji fiziĉari otputovali na MeĊunarodnu olimpijadu
Tim sastavljen od petorice gimnazijalaca iz Srbije otputovao je danas u Indoneziju na
MeĊunarodnu fiziĉku olimpijadu, koja se odrţava od 16. do 24
jula u gradu Jogiakarta (Yogyakarta). Srbiju će predstavljati
Marko Šušnjar, Dušan ĐorĊević i Vuk Radović iz Matematiĉke
gimnazije u Beogradu i braća Novak i Bogdan Stanojević iz
niške gimnazije "Svetozar Marković", navedeno je u
saopštenju. VoĊe tima su profesor Boţidar Nikolić sa Fiziĉkog
fakulteta u Beogradu i profesor Veljko Janković sa Instituta za
fiziku iz Zemuna. Na prošlogodišnoj MeĊunarodnoj olimpijadi
iz fizike uĉenici iz Srbije postigli su izuzetan uspeh osvajanjem
jedne zlatne, jedne srebrne i tri bronzane medalje. Na svetskom
takmiĉenju iz fizike uĉenici iz Srbije su do sada osvojili 5 zlatnih, 23 srebrne i 55 bronzanih
medalja. Petoĉlani tim Srbije otputovao je danas zahvaljujući podršci KPMG Beograd, koji je za
sve olimpijce obezbedio avionske karte za takmiĉenja, kotizacije i prateće troškove.
Vremeplov: Rembrant
Godine 1606. na današnji dan 15. jula roĊen je Rembrant van Rajn u Lajdenu. Bio je najveći
i najpoznatiji holandski slikar i jedan od najuticajnijih umetnika u tradiciji umetnosti zapadne
Evrope 17. veka. Ovo doba je poznato kao Zlatno doba Holandije. Psihološka dubina njegovih
portreta i produbljena interpretacija biblijskih dogaĊaja koje je rado slikao ostale su do danas
jedinstvene i neponovljive. Rembrant je slikarstvo uĉio od ĉuvenog Jakoba van Svanenburga.
Rembrant je bio uspešan portretista, uradivši i dosta autoportreta. Ipak, pretpostavlja se da je sebe
smatrao pre svega istorijskim slikarom, što se vidi po kolekciji istorijskih slika i slika religiozne
tematike. Poznata dela su Noćna straţa, Ĉas anatomije doktora Nikolasa Tulpa, "evrejska nevesta,
Bludni sin u krĉmi. Umro je u Amsterdamu 1669. godine.
Vremeplov: Ĉehov
22
Na današnji dan 1904. umro je Anton Pavloviĉ Ĉehov, ruski knjiţevnik. Ĉehov je završio
Medicinski fakultet u Moskvi i radio izvesno vreme kao lekar. Knjiţevnim radom poĉeo je da se
bavi kao student, objavljujući pod pseudonimom kratke humoreske, feljtone i kozerije po
humoristiĉkim listovima. U dnevnikuNovo vreme, prvi put se javlja pod pravim imenom. Godine
1886. izašla je prva Ĉehovljeva zbirka novela Šarene priĉe, a već sledeće godine dodeljena mu je
"Puškinova nagrada". Majstor ruske novele, Ĉehov obraĊuje teme malograĊanskog ponašanja,
karijerizma i primitivizma. Njegove drame ne poĉivaju na retorici, konvencionalnom zapletu i
dramskim efektima, već se grade na unutrašnjoj dramatiĉnosti i lirskim elementima. To nisu drame
zbivanja, već raspoloţenja i po tome je Ĉehov jedan od zaĉetnika moderne dramaturgije. Na
njegovim dramama svoj stil je izgradio ĉuveni Moskovski hudoţestveni teatar pod voĊstvom
Stanislavskog. Glavna Ĉehovljeva dela su novele: Ĉinovnikova smrt, Dušica, Stepa, Ĉovek u
futroli, Paviljon br. 6, U uvali, Kaštanka i drame: Ujka Vanja, Tri sestre, Višnjik, Galeb i druge,
koje se nalaze na redovnom repertoaru naših i inostranih pozorišta, ne gubeći aktuelnost i ţivotnost
do današnjih dana.
Vremeplov:
Na današnji dan 1663 godine roĊen Marko Martinović, pomorac, matematiĉar i pedagog.
(Perast, 15.7.1663 - 28.10.1716).
Sve manje dece se vakciniše
Po podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, lane u pokrajini 29.000 dece nije
vakcinasano, odnosno revakcinisano nekom od obaveznih
vakcina, od toga tek svako peto dete iz medicinskih razloga.
Tome su, kako kaţu u Institutu, doprineli i neodazivanje, ali i
odbijanje vakcinacije. SprovoĊenje programa obavezne
vakcinacije u 2016. godini u Vojvodini bilo je oteţano zbog
diskontinuiteta u snabdevanju pojedinim vakcinama, navode u
Institutu. Dodatno opterećenje su i sve intenzivnije
antivakcinalne poruke na društvenim mreţama i u medijima.
MeĊutim, zahvaljujući preraspodeli vakcina izmeĊu okruga i
opština te ponovnom pozivanju na imunizaciju na kraju godine, odziv na vakcinaciju je bolji, osim
kada je reĉ o MMR-u, kojom je vakcinisano 89 odsto dece, i HB vakcini. Situacija je znatno
drugaĉija kada je u pitanju revakcinacija jer je odziv nezadovoljavajući za sve vakcine, osim DT-a.
Vakcinacija je po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti obavezna i sprovodi se u
skladu s pravilnikom, odnosno po kalendaru imunizacije u preporuĉenom uzrastu. Deca koja se ne
vakcinišu, navode u Institutu, lako mogu oboleti od bolesti protiv kojih se i sprovodi imunizacija,
poput tuberkuloze, malih boginja, rubeole, zaušaka, kao i hepatitisa B, velikog kašlja, difetrije,
tetanusa, deĉje paralize i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tip b. Zato je veoma bitno da
dete primi sve doze u skladu s kalendarom imunizacije. Ukoliko se desi da se vakcina da pre
vremena, dete neće stvoriti otpornost zbog nezrelosti svog odbrambenog sistema, a ukoliko se da
kasnije, moţe doći do oboljenja. Zakonom su predviĊene kazne za roditelje koji odbijaju
vakcinaciju. Kazne su novĉane, u rasponu od 30.000 do 150.000 dinara.
Imunizacija: Sticanje otpornosti
Imunizacija je bezbedan i efikasan naĉin zaštite od odreĊenih zaraznih bolesti ĉije posledice
su veoma teške, a mogu biti i smrtonosne. Vakcinacija predstavlja postupak unošenja uzroĉnika
bolesti ili njihovih delova u organizam. Cilj je da se izazove reakcija imunog sistema i razvije
otpornost na te uzroĉnike, sliĉna onoj koja se stiĉe priorodnim putem u sluĉaju oboljevanja.
23
Nedelja,16.jul 2016.
Izbacićemo posrednike za nabavku udţbenika preko škola
Ministar prosvete Mladen Šarĉević najavljuje da će osnivanjem uĉeniĉkih kompanija i
Ċaĉkih zadruga biti izbaĉeni posrednici u nabavci udţbenika preko
škola. On kaţe da posrednici - mali broj agencija - imaju rabat od 30
odsto, da dobro zaraĊuju, a da škole nemaju ništa od toga. Ideja je
da se taj rabat raspodeli tako da udţbenici pojeftine za 15 odsto, da
za uĉenike i nastavnike koji budu angaţovani u poslu odvoji pet
odsto, a da 10 odsto ostane školi. Takav naĉin rada poĉeo bi da se
primenjuje za nabavku udţbenika za školsku 2018/2019. godinu, jer je osnivanje Ċaĉkih zadruga
predviĊeno nacrtom Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koji ĉeka da uĊe u
skupštinsku proceduru, a ministar Šarĉević oĉekuje da će biti usvojen na jesen.
"Nismo mogli ove godine to da uradimo, ali dogodine ćemo svakako morati sve da
menjamo. Idemo na to da se oţive uĉeniĉke kompanije i Ċaĉke zadruge i potpuno je svejedno za
koji model se opredele škole", rekao je Šarĉević Tanjugu. Ministar kaţe da je preporuka da u
distribuciji udţbenika budu angaţovani uĉenici koji će tako da zarade za ekskurizije, izlete, ali i oni
nastavnici koji imaju manji fond ĉasova. Deset odsto rabata koji ostaje školi po prvi put, kako kaţe,
biće namenjen za školske uniforme. "Ovakvim naĉinom rada najveća ušteda biće napravljena za
roditelje, jer će plaćati udţbenike 15 odsto jeftinije, a još deset odsto će biti izdvojeno za uĉeniĉke
uniforme. Izdavaĉi te pare daju pa daju. Nije mi jasno ko je smislio da zakonom uvede posrednike",
kaţe ministar.
Govoreći o besplatnim udţbenicima, on je naglasio da je za predstojeću školsku godinu
obezbeĊeno 30 odsto više besplatnih udţbenika u odnosu na prošlu godinu, za decu ĉiji su roditelji
slabijeg materijalnog stanja. "Uspeli smo ove godine da ubacimo svu decu i sve porodice koje imaju
treće, ĉetvrto, peto dete...", naglasio je ministar. On je podsetio da se besplatni udţbenici po
završetku školske godine vraćaju u školske biblioteke i da za narednu školsku godinu mogu da
posluţe novoj generaciji uĉenika. "Primera radi, ako neka škola ima 500 uĉenika pa je njih 200
dobilo besplatne udţbenike prošle godine, sada oni idu u sledeći razred i tih 200 udţbenika ostaje u
biblioteci. Ove godine će 300 uĉenika dobiti udţbenike i sa onih 200 iz biblioteke to je već 500 i mi
u trećoj godini idemo na nivo skroz besplatnih udţbenika", zakljuĉio je ministar.
https://www.youtube.com/watch?v=xwASiSP9YCU
Novi Sad: Švajcarska letnja škola stranih jezika
Švajcarska letnja škola stranih jezika "Frilingve", koja se 10 godina bavi organizovanjem
letnjih jeziĉkih kampova za decu i omladinu do 18 godina, juĉe je, po drugi put, otvorila vrata i
uĉenicima iz Srbije. Narednih nedelja, za one koji tokom raspusta ţele da nauĉe ili usavrše nemaĉki,
francuski ili engleski jezik, biće organizovana nastava u etno kompleksu "Drevna" na Kamenjaru.
Oko 100 dece iz zemlje i Evrope prepoznalo je letnju školu kao idealnu priliku za kvalitetno
druţenje i uĉenje stranih jezika. Impresije iz prethodnih godina, kao i oĉekivanja od predstojećeg
letnjeg kampa, imaju i roditelji.
Ono što izdvaja tu školu jeste angaţovanje stranih predavaĉa, koji imaju dugogodišnje
iskustvo u radu sa decom, kako u švajcarskim, tako i u internacionalnim kampovima. Cilj i
predavaĉa i organizatora je, kako kaţu, kvalitetna razmena znanja i druţenje. "U toku nedelje, oni
imaju pored kurseva i vannastavne aktivnosti. Kursevi su na engleskom, nemaĉkom i na
francuskom jeziku i dolaze predavaĉi koji manje-više ne znaju srpski jezik. I to je u stvari ono što
mi ţelimo da unapredimo kod dece, komunikaciju", dodao je Marko Nikolić, kamp lider.
24
"U Švajcarskoj, u švajcarskim kampovima, roditelji dovezu decu i odlaze. Ovde roditelji
doĊu sa decom, ostanu, razgovaraju sa predavaĉima, zainteresovani su da saznaju više o
programima. Pretpostavljam da su zato kampovi u Srbiji posebni. Maksimalno ću se potruditi da
deca nauĉe jezik, zabavljaćemo se i kroz brojne radionice koje će biti organizovane u popodnevnim
i veĉernjim ĉasovima", izjavila je Sarajna Kike, profesorka engleskog jezika iz Švajcarske.
Zavisno od nivoa znanja, deca će biti rasporeĊena u grupe od po 5-6 polaznika. Kapaciteti kampa za
prve dve nedelje su popunjeni, dok za preostalih 14 dana ima oko pet slobodnih mesta, o ĉemu se
roditelji detaljnije mogu informisati i na sajtu "Frilingve" škole.
Elektrotehniĉka škola uskoro u novom svetlu
Radovi na javnom osvetljenju oko Elektrotehniĉke škole „Mihajlo Pupin” i dekorativnom
osvetljenju fasade te zgrade uveliko su u toku. Oĉekivani kraj radova je 31.
jula, nakon ĉega sledi programiranje i puštanje u rad do 15. avgusta, kaţu iz
„Energotehnike – Juţna Baĉka” d. o. o, koja je izvoĊaĉ. "Reĉ je o objektu od
istorijskog i arhitektonskog znaĉaja za Novi Sad, pošto je zgrada u kojoj je
škola podignuta 1912. godine u stilu secesije – kaţu iz
„Energotehnike"Juţna Baĉka”. "Namena dekorativnog osvetljenja je da
naglasi arhitektonsko bogatstvo fasade objekta da bi bila uoĉljivija i ujedno
da prestavlja jedan od ukrasa našeg grada." Na Elektrotehniĉkoj školi
trenutno se montiraju elektriĉne instalacije i nosaĉi svtiljki i izraĊuje glavni
razvodni orman za komandovanje rasvetom. Investitor je Gradska uprava za
graĊevinsko zemljište i investicije.
Biraju škole da lakše odu u inostranstvo
Mogućnost odlaska u inostranstvo jedan je od motiva Ċaka koji u sve većem broju upisuju
prirodno-matematiĉki smer u gimnazijama. Upravo za upis ovog smera u pojedinim gimnazijama
bio je potreban skoro maksimalan broj poena. Direktorka Ĉetrnaeste beogradske gimnazije Marija
Miletić istiĉe da ranije situacija bila obrnuta, da su se za ovaj smer opredeljivali Ċaci koji nisu mogli
da upišu društveni. - Poslednjih pet, šest godina, ovaj trend se promenio i ĉak i Ċaci sa društvenog
smera podnose molbe da preĊu na prirodno-matematiĉki. Kako izuĉavanje prirodnih nauka nije
lako, radujem se to me što stasavaju generacije koje to zanima, ali se, sa druge strane, dosta tih
uĉenika kasnije opredeljuje za odlazak u inostranstvo, u smislu školovanja ili zapošljavanja, što mi
se već ne dopada - priĉa direktorka Miletić.
Praćenje edukacije uĉenika migriralih iz drugih drţava
MeGrow tim, pobednik ovogodišnjeg Hackathona, organizovanog u okviru Smart.cities
festivala osmislili su jedinstvenu web aplikaciju za praćenje edukacije uĉenika migriralih iz drugih
drţava, ukljuĉenih u formalno obrazovanje. Aplikaciji mogu pristupiti i nastavnici i uĉenici bilo gde
u svetu, sa bilo kog ureĊaja uz pomoć kodova koje će dobiti za pristupanje aplikaciji. Aplikacija je
osmišljena da bude maksimalno bezbedna i po evropskim standardima.
Cilj ovog projekta jeste kontinuirano obrazovanje i mogućnost dobijanja svedoĉanstva o završenom
obrazovanju u krajnjoj drţavi. Trenutno su u pregovorima sa osnovnim školama u Beogradu radi
implementacije softvera u školske sisteme i rade na pilot projektu, koji će predstaviti u Parizu u
oktobru na Techfugees samitu. Radi se o projektu edukativnog karaktera. Društveni problem kojim
se ovaj tim bavi jeste goruće pitanje edukacije migranata.
Cilj projekta je lakša, efikasnija, delotvornija edukacija maloletnih lica migriralih iz drugih
zemalja, kojima je potrebno obrazovanje. Obrazovanje je neophodno kako bi postali zdrave i
socijalno odgovorne jedinke društva. Projekat je u ovom trenutku prioritetan za Srbiju i drţave u
25
regionu, kroz koje je od poĉetka migrantske krize, tj. od formiranja tzv Balkanske rute, prošlo
gotovo milion migranata, neki su se zadrţali u drţavama Balkanske rute, a neki su utoĉište pronašli
u evropskim drţavama, te je zamišljeno da projekat bude na globalnom nivou. Ono kroz šta su ta
deca prošla će odrediti ko će postati, a to ko će oni postati će u nekim aspektima odrediti našu
blisku budućnost. Odgovorni smo za milione dece.
MeGrow je internet aplikacija kojoj mogu pristupiti uĉenici i nastavnici sa bilo kog ureĊaja,
bilo gde u svetu. Deca migranti ĉesto krenu u školu u Makedoniji, Turskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i
Srbiji, ali ne ostaju u jednoj drţavi dovoljno dugo da bi završili razred, te za tih par meseci
provedenih u školi ne mogu dobiti svedoĉanstvo. Naša aplikacija omogućava kontinuirano
obrazovanje, jer podrazumeva spisak svih predmeta i opisne ocene iz istih (koje upisuju nastavnici),
te se upisuju lekcije koje je uĉenik savladao, tako da kad ode u drugu školu u istoj ili drugoj drţavi
nastavnik moţe da pristupi aplikaciji i da vidi koje je lekcije uĉenik savladao, kako ne bi ponavljao
gradivo.
Vremeplov: Prva osnovna škola u ustaniĉkoj Srbiji.
Na današnji dan 16. jula 1805. godine poĉela je sa radom Osnovna škola "KaraĊorĊe" u
Ostruţnici, prva osnovna škola u ustaniĉkoj Srbiji.
Vremeplov: Amundsen
Na današnji dan 16. jula 1872. roĊen Roal Amundsen, norveški polarni istraţivaĉ, osvajaĉ
Juţnog pola (Borg, 16. 07. 1872 - Bergen, 18. 06. 1928)
Vremeplov: Karajan
Na današnji dan 16. jula 1989. godine umro Herbert fon Karajan, austrijski dirigent, direktor
Berlinske filharmonije i Beĉke drţavne opere. Karajan, jedan od najĉuvenijih dirigenata sveta, prvi
put je pred publiku izašao u desetoj godini kao pijanista. Po savetu svojih uĉitelja postao je dirigent.
Godine 1935. povereno mu je pozorište u Ahenu i fon Karajan je postao najmlaĊi muziĉki direktor
u Nemaĉkoj. Ĉetiri godine kasnije, našao se na ĉelu Drţavne opere u Berlinu. Za "ĉudo zvano
Karajan" proglašen je nakon što je u berlinskoj Drţavnoj operi napamet dirigovao Vagnerovo delo
"Tristan i Izolda". Posle II svetskog rata, zbog svog politiĉkog angaţmana, suspendovan je s posla,
da bi se dirigentskoj palici vratio 1947. Pedesetih godina, Karajan je krenuo u osvajanje sveta,
najpre kao dirigent u milanskoj Skali, umetniĉki direktor Festivala u Salcburgu, dirigent Berlinske
filharmonije i umetniĉki direktor Beĉke opere. Svoj šezdeseti roĊendan obeleţio je osnivanjem
fondacije za izuĉavanje muzike koja nosi njegovo ime. Sa 800 snimljenih ploĉa, Karajan je dirigent
koji je iza sebe ostavio najviše snimljenog muziĉkog materijala. Bio je vlasnik diskografske kuće
"Telemondial" sa sedištem u Monte Karlu. Posedovao je snaţnu emotivnost, izraţenu fantaziju,
izuzetnu preciznost i harizmu, kojom je plenio.
Vremeplov: Prvi ĉovekov let ka Mesecu
Na današnji dan 16. jula 1969. obavljen je prvi ĉovekov let ka Mesecu, odnosnno lansiran
je ameriĉki vasionski brod "Apolo 11" sa astronautima Nilom Armstrongom, Edvinom Oldrinom i
Majklom Kolinsom
Vremeplov: Dragoslav Jovanović
26
Na današnji dan 16. jula 1939. godine umro dr Dragoslav Jovanović, profesor Pravnog
fakulteta u Beogradu, rektor Beogradskog univerziteta(Beograd, 04. 12. 1886 - Beograd, 16. 07.
1939)
Vremeplov: "Dip Prpl"
Dţon Lord, engleski roker, klavijaturista, jedan od osnivaĉa grupe "Dip Prpl" (Lester,
09.06.1941 - London,16. 07. 2012) umro je na današnji dan 16. jula 2012.
Ponovo nam preti epidemija malih boginja
Trenutni procenat dece koja su primila MMR vakcinu veoma je nizak i u konstantnom je
opadanju, tvrde struĉnjaci. Nedovoljna informisanost kao i predrasude
mnogih roditelja, polako ali sigurno dovode do toga da nam ponovo preti
epidemija malih boginja. Procenat imunizacije dece protiv malih boginja,
zaušaka i velikih boginja na teritoriji Srbije prošle godine iznosi samo 81
odsto. Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, u
prošloj godini je MMR vakcinu primilo 65 odsto dece sa teritorije
Beograda. Bolji je obuhvat dece uzrasta od sedam godina, tj. revakcinacija
MMR vakcinom koja je sprovedena kod 91 odsto dece. Ipak, tih 91 odsto je
takoĊe manje od minimuma. Naĉelnica Jedinice za imunizaciju Gradskog
zavoda za javno zdravlje Beograd, prim. dr Leposava Garotić-Ilić kaţe za “Blic” da se na teritoriji
Beograda registruje pad obuhvata MMR vakcinom od 2012. godine. TakoĊe, ona je upozorila na to
da je naša zemlja i dalje ispod minimuma neophodnog za kolektivni imunitet.
Antivakcinalni pokret naneo veliku štetu
Angelina Radulović ispred Udruţenja “Roditelj” istakla je da se, pre svega, suoĉavamo sa
dosta jakim antivakcinalnim pokretom koji doţiljava ekspanziju poslednjih godina, pre svega
otpuţujući MMR vakcinu za vezu sa autizmom i to samo jer se lako uoĉljivi simptomi autistiĉnog
poremećaja obiĉno javljaju u istom periodu kada se daje ova vakcina. - Ne postoje validni
medicinski dokazi za takve sumnje. Studija od koje je sumnja poĉela je diskreditovana i povuĉena.
MeĊutim, ogromna šteta se pravi kvazinauĉnim trdnjama o vezi autizma i vakcina - priĉa Angelina.
Ona istiĉe da Udruţenje “Roditelj” smatra da deca treba da primaju sve vakcine koje su u kalendaru
vakcinacije. - Odluku o eventualnom nevakcinisanju treba da donese pedijatar onda kada za to
postoji medicinski razlog - smatra naša sagovornica.
Kao propust medicinske struke kada je ovaj problem u pitanju, Angelina navodi propust
medicine da se ukljuĉi više u javnu komunikaciju na ovu temu. Roditelji, smatra ona, naţalost više
veruju nadrilekarima i nekredibilnim izvorima na internetu nego doktorima. - Put ka promeni
mnjenja je jako dug, a ĉesto je konstruktivan razogovor sa ljudima koji svoje stavove ne baziraju na
nauci nemoguć. Naţalost, otreţnjenje će verovatno doći tek kada nam se jave masovne epidemije
zaraznih bolesti kao posledice pada obuhvata vakcinacije - zakljuĉila je ona.
Epidemija u Rumuniji odnela 30 ţivota
Upravo zbog niskog nivoa vakcinisanja, Rumunija je pogoĊena ozbiljnom epidemijom
boginja. Od poĉetka epidemije 2016. godine u ovoj zemlji je bilo oko 7.000 obolelih, sa ĉak 30
smrtnih ishoda. Bebe ispod godinu dana i mala deca starosti do ĉetiri godine su najviše zastupljeni
uzrast u obolevanju. Od obolelih, ĉak 98 odsto sluĉajeva je nevakcinisano. Epidemija takoĊe vlada i
u Italiji sa preko 3.000 obolelih.
27
Ponedeljak,17.jul 2016.
Šarĉević OdreĊeni broj radnih mesta se prikriva
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarĉević istakao je danas da je
Ministarstvo projekciju MeĊunarodnog monetarnog fonda o
višku broju zaposlenih u prosveti svelo na razumnu meru. On
je razgovarao sa predstavnicima Sindikata obrazovanja Srbije,
Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, Granskog sindikata
prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“ i Sindikata radnika u
prosveti Srbije o tehnološkim viškovima i otpremninama.
Ministarstvo je u saradnji Ministarstvom drţavne uprave i
lokalne samouprave u budţetu za 2017.godinu predvidelo 1.200
otpremnina kako bi se rešio problem jednog broja radnika za
ĉijim angaţovanjem je prestala potreba, saopštilo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog
razvoja."Projekciju MeĊunarodnog monetarnog fonda o višku broju zaposlenih u prosveti sveli smo
na razumnu meru. Ali, moramo biti svesni da se odreĊeni broj radnih mesta prikriva i da imamo
nekontrolisano zapošljavanje na osnovu ugovora na odreĊeno vreme“, rekao je Šarĉević.
Prestavnici sindikata sloţili su se da se problem tehnoloških viškova mora rešavati i da su
otpremnine deo tog rešenja, ali su istakli da je potrebno spreĉiti sve eventualne zloupotrebe
prilikom gašenja radnih mesta i isplata otpremnina. Šarĉević je naglasio da je zajedniĉki rad
Ministarstva i sindikata na zbrinjavanju tehnoloških viškova u ptrethodnoj školskoj godini pokazao
da je moguća efikasna saradnja. ”Ta praksa će biti nastavljena i u novoj školskoj godini.Novi
obrazovni profili zahtevaju nova radna mesta, dok će profili za koje uĉenici nisu zainteresovani
prestati da postoje, a samim tim i radne pozicije”, rekao je ministar i poruĉio da je uvek spreman za
dogovor.
Za otpremnine prosvetarima do 8.000 evra
Vlada je obezbedila milijardu i 600 miliona dinara za socijalni program za 1.200 zaposlenih,
izjavio je ministar prosvete Mladen Šarĉević danas na sastanku sa predstavnicima reprezentativnih
sindikata iz oblasti obrazovanja. Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvete, sredstva za socijalni
program namenjena su za one kojima su ukinuta zanimanja, za nenastavno osoblje i za tehnološke
viškove do 2 godine penzije. Zaposleni, kako je navedeno u saopštenju, koji imaju više od 2 godine
do penzije mogu dobiti najviše do 8.000 evra, dok će oni koji imaju manje od 2 godine do penzije
dobiti 6 proseĉnih bruto zarada. Šarĉević je rekao da će problem isplate naknade za godišnji odmor
za 2014. godinu biti razmatran na sednici Vlade u ĉetrvratk, kada će, kako kaţe, biti doneta konaĉna
odluka.
Kako je saopšteno, sindikati su traţili da se za nenastavno osoblje sa ĉetvrtim stepenom
struĉne spreme poveća zarada po uredbi Vlade, dok je Šarĉević rekao da će taj problem biti
sistematski rešen donošenjem zakona o platama zaposlenih u javnom sektoru. Na sastanku su
sindikati traţili da se predsednici sindikalnih organizacije ne boduju na listama za tehnološke
viškove, a Šarĉević je odgovorio da će od Ministarstva za rad traţiti dodatne informacije da li je to
u skladu sa zakonom. Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvete, u vezi sa tehnološkim viškovima
za 2017/18 biće formirane radne podgrupe po školskim upravama koje će pratiti rasporeĊivanje u
skladu sa posebnim kolektivnim ugovorom za osnovne i srednje škole i domove uĉenika.
MeĊunarodna nedelja studenata u Beogradu
28
Manifestacija MeĊunarodna nedelja studenata otvorena je danas u Gradskoj skupštini
Beograda, a kako su poruĉili organizatori, cilj je okupljanje studenata, mladih ljudi, volontera i
podsticanje i motivisanje za meĊusobno povezivanje i zajedniĉki rad. Studenti iz Nikaragve,
Letonije, Indonezije, Somalije, Turske, Rusije, SAD i još 50 zemalja sveta imaće priliku da do 24.
jula borave i upoznaju se sa studentima iz Srbije, ali i zemljom domaćinom. Entuzijazam,
motivacija i odluĉnost će našu mladu organizaciju i tim uĉiniti najpoznatijom i najpristupaĉnijom i
u Evropi, rekli su uĉesnici Studentske nedelje na konferenciji za novinare.
Rukovodilac Grupe za saradnju sa udruţenjima i kancelarijama za mlade ministarstva
omladine i sporta Zorica Labudović rekla je da to ministarstvo od osnivanja podrţava programe i
projekte omladinskih udruţenja, njihove saveze i lokalne kancelarije za mlade. "Do sada smo
finansirali više od 1700 hiljada projekata, i u te namene dali oko 17 miliona evra" rekla je ona i
navela da snaţno podrţavaju MeĊunarodnu studentsku nedelju u Beogradu. Tim projektom, ocenila
je, podstiĉe se aktivizam mladih i njihova i dodala da Ministarstvo kroz program "Mladi su zakon"
svake godine organizuje da stotine mladih iz inostranstva dolaze i daju doprinos volonterskim
radom i aktivizmom. Ona je pozvala mlade da uĉestvuju ne samo na ovakvim manifestacijama već i
da smisle nešto novo i organizuju to u svojim zemljama i gradovima, da podrţe ne samo okupljanja
već i svakodnevnu borbu protiv loših navika i tako poboljšaju društvo u celini. "Bez mladih nema
aktivizma", kazala je Labudović. U toku manifestacije mladi će obići Srbiju, planine, jezera,
znamenitosti, crkve, istorijske spomenike... a sve radionice će se odrţati u Beogradskoj poslovnoj
školi, meĊu kojima i ona o tradiciji naše zemlje "Mi volimo Srbiju". MeĊunarodnu studentsku
nedelju u Beogradu organizuje udruţenje "Svetski omladinski talas" koje podstiĉe aktivizam mladih
više od 10 godina i vodi raĉuna o potrebama najugroţenijih. Na licu mesta će se u nedelju
prikupljati ĉak i dobrovoljni prilozi.
Popović: Akcenat na institucije, inovacije, …
Ministar zaduţen za inovacije i tehnologiju Nenad Popović posetio je danas Institut za
nuklearne nauke "Vinĉa" i poruĉio da će Vlada Srbije u
narednom periodu akcenat staviti upravo na razvoj sistema
nauĉnih instituta. Popović je naveo da će fokus biti stavljen, pre
svega, na inovacionu infrastrukturu i inovacione programe.
Ministar je razgovarao sa rukovodstvom Instituta, koje mu je
predstavilo rad te ustanove i obišao postrojenje za tretman
radioaktivnog otpada i kompleks nuklearnih reaktora. Ministar je istakao da je "Vinĉa" bez sumnje
jedan od stoţera nauĉnih institucija u Srbiji.
Direktor instituta Borislav Grubor kazao je da mu je veoma drago što je ministar zaduţen za
inovacije i tehnologiju prepoznao "Vinĉu" kao jedan od stoţera nauĉnih instituta u Srbiji. Grubor je
istakao i da im je drago što je drţava prepoznala vaţnost inovacija i tehnološko razvoja, te poruĉio
da je Institut spreman da da pun doprinos programu vlade u tom smislu. On je objasnio da "Vinĉa"
funkcioniše već oko sedam decenija i da se posle programa razvoja nuklearne energije u
mirnodopske svrhe, razvio multidisciplinarni institut koji se bavi i nauĉnoistraţivaĉkim radom i
davanjem usluga trţištu. Institut za nuklearne nauke "Vinĉa" osnovan je 1948. godine kao nauĉni
centar za istraţivanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama - fizici, hemiji i
biologiji.
Popović i Ikonen o saradnji u oblasti inovacija
Nenad Popović, razgovarao je danas sa ambasadorom Finske u Srbiji Pertijem Ikonenom o
saradnji u oblasti inovacija i istakao da se Srbija nada proširenju te saradnje u budućnosti. Popović
je istakao da je Finska jedan od svetskih lidera u oblasti inovacija, a Srbija ţeli da iskoristi finska
29
iskustva i znanja kako bi se unapredio ekosistem za razvoj startapova i inovativnog preduzetništva u
Srbiji.
Ambasador Finske je izrazio zadovoljstvo što nova Vlada Srbije ima ministra za inovacije,
navodeći da je Finska poslednjih godina napravila veliki skok u razvoju inovacija i visokih
tehnologija. "Finska je pre ĉetrdeset godina bila preteţno poljoprivredna zemlja, a danas je treća
zemlja u svetu po razvoju inovacija. Inovacije su imale znaĉajnu ulogu u razvoju i napretku
Finske", rekao je Ikonen.
Astronomski kamp na Fruškoj gori
Od 20. do 23. jula, na Letenki, Fruška gora, uz finansijsku pomoć Pokrajinskog sekretarijata
za visoko obrazovanje i nauĉnoistraţivaĉku delatnost i Prirodno matematiĉkog fakulteta iz Novog
Sada, odrţava se 17. Astronomski kamp pod nazivom "Letenka 2017". Kamp organizuju
novosadska astronomska društva "Novi Sad", "Lira" i "Kosmos". Za ovogodišnji kamp pripremljen
je bogat i zanimljiv program u vidi više prezentacija, demonstracija, predavanja, kviza, tribina i
osmatraĉkog takmiĉenja. MeĊu predavaĉima nalaze se profesori sa niškog i novosadskog
univerziteta, publicisti i iskusni astronomi, astrofotografi itd. Do sada su uĉešće najavili ljubitelji
astronomije iz Srbije, ali i iz Slovaĉke, Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a oĉekuju se i
gosti iz MaĊarske, Hrvatske, Rumunije itd. Kako za kamp postoji interesovanje i najmlaĊih
astronoma pripremljen je i program za predškolsku i školsku decu. Za uĉešće na kampu nije
neophodno posebno poznavanje astronomije, niti posedovanje astronomske opreme. Svi gosti
kampa, ukoliko bude vedro, moći će da posmatraju nebeske objekte kroz teleskope.
Sedma letnja dţez akademija Novi Sad Dortmund
Letnja dţez akademija Novi Sad – Dortmund, sedma po redu, otvorena je u Klubu „Tribina
mladih” Kulturnog centra Novog Sada i trajaće do 22. jula. Polaznike
Akademije, meĊu kojima ima najviše NovosaĊana, ali i deset
muziĉara iz Dortmunda, pozdravili su urednica muziĉkog programa
KCNS-a Vesna Kaćanski i saksofonista Uve Plat, koji predvodi grupu
od devet uglednih profesora. Plat se zahvalio na dugogodišnjoj
saradnji Vesna Kaćanski je poţelela polaznicima da i ovoga puta
svoje muziĉko znanje podignu na viši nivo, ali i da steknu nova
prijateljstva tokom boravka u Novom Sadu.
Letnju akademiju realizuje KCNS u saradnji s MŠ „Isidor Bajić”. Programi će se izvoditi na
tri lokacije: u Klubu „Tribina mladih”, na brodu „Cepelin” i na Petrovaradinskoj tvrĊavi, ispred
Galerije „I.T.D. Radošević”. U sredu i u ĉetvrtak s poĉetkom u 21 ĉas, na „Cepelinu” će se odrţati
dţem-sešn. U petak od 21 ĉas, na Petrovaradinskoj tvrĊavi ispred Galerije „I.T.D Radošević”
odrţaće se koncert „So njays” i dţem-sešn. Završni koncert biće odrţan 22. jula od 19.30 ĉasova na
„Tribini mladih”. U koncert će biti ukljuĉeni svi muziĉari-uĉesnici ovogodišnje Letnje dţez
akademije i njihovi profesori.
"Pod krošnjama na Štrandu"
Gradska bibliotеka u Novom Sadu u saradnji sa JKP "Gradsko zеlеnilo", a zajеdno sa
agеncijom "Hеror Mеdia Pont" i Cеntrom za razvoj manjinskih i lokalnih mеdija pеtu godinu za
rеdom organizujе manifеstaciju "Pod krošnjama na Štrandu". Ta manifеstacija promovišе mеdijе na
jеzicima manjina, kulturu i jеzik manjinskih zajеdnica kojе ţivе u Vojvodini, a od 17. jula do 5.
avgusta u Bibliotеci na Štrandu ćе sе uĉiti maĊarski, slovaĉki i slovеnaĉki jеzik. Pokrovitеlji
manifеstacijе su Pokrajinski sеkrеtarijat za obrazovanjе, upravu, propisе i nacionalnе zajеdnicе i
30
Uprava za kulturu Grada Novog Sada, a ĉlan Gradskog vеća za kulturu Dalibor Roţić prisustvovao
jе otvaranju.
Dirеktor Bibliotеkе grada Novog Sada Dragan Kojić istakao jе da Bibliotеka na Štrandu sa
sloganom "Bibliotеka jе tamo gdе stе Vi" vеć dеvеt godina omogućava graĊanima Novog Sada da
na najlеpšoj plaţi na Dunavu uţivaju u izabranim naslovima litеraturе, litеraturе za dеcu, dnеvnih
novina i magazina, mеĊu kojima su i dnеvnе i nеdеljnе novinе na jеzicima manjina. Od prе pеt
godina, njima sе prikljuĉila i agеncija "Hеror Mеdia Pont" i Cеntar za razvoj manjinskih i lokalnih
mеdija. On jе istakao da sе nada da ćе sе projеkat "Dunav priĉa 7 priĉa" koji komunicira sa
manjinskim zajеdnicama i vеćinskim narodom i nеgujе razliĉitost, odliĉno intеgrisati u prеstiţni
projеkat Novi Sad Evropska prеstonica kulturе 2021.
Nataša Hеror iz agеncijе "Hеror Mеdia Pont" rеkla jе da u okviru manifеstacijе od ovе
godinе poĉinjе krovni projеkat "Dunav priĉa 7 priĉa" sa namеrom da koncеpt lеtnjе manifеstacijе
trajе tokom cеlе godinе u ograncima Bibliotеkе grada Novog Sada, bibliotеka u Srеmskim
Karlovcima, Irigu i Bеoĉinu, a tokom jеsеni ćе biti rеalizovana nеdеlja rumunskog jеzika i kulturе. https://www.youtube.com/watch?v=NeihhvXfQ9c
Ministarstvo podrţalo više od 1700 omladinskih projekata
Ministarstvo omladine i sporta podrţalo je u proteklih 10 godina više od 1.700 omladinskih
programa i projekata s ukupno 17 miliona evra, izjavila je danas predstavnica tog ministarstva
Zorica Labudović. Na otvaranju Medjunarodne studentske nedelje u Beogradu, Zorica Labudović,
koja je na ĉelu Grupe za saradnju saradnju sa udruţenjima i kancelarijama za mlade u tom
ministarstvu, rekla je agenciji Beta da je Svetski omladinski talas jedno od udruţenja koje
ministarstvo podrţava, naroĉito njihov projekat Medjunarodne studentske nedelje.
Vremeplov: Poenkare
Na današnji dan 17. jula 1912 umro je francuski matematiĉar, fiziĉar i filozof Ţil Anri
Poenkare, koji je pre Alberta Ajnštajna zasnovao specijalnu teoriju relativnosti. Objavio je više od
500 matematiĉkih radova, izuĉavao je analitiĉku i nebesku mehaniku, hidrodinamiku, astronomiju,
geodeziju, teorijsku i matematiĉku fiziku. Stvorio je teoriju automorfnih funkcija, jedan je od
osnivaĉa topologije, razvio je elektromagnetsku teoriju svetlosti, elektriciteta i optike Dţejmsa
Maksvela, matematiĉke metode u nebeskoj mehanici i astronomiji, dao kritiĉku analizu
kosmogonijskih hipoteza. U filozofiji se bavio teorijom nauke, teorijom saznanja i opštom
metodologijom. Objavio je 32 knjige. Dela: "Nauka i hipoteza", "Vrednost nauke", "Nauka i
metoda", "Nove metode nebeske mehanike I-III".
Vremeplov: Kolakovski
Na današnji dan 17. jula 2009 umro je i Lešek Kolakovski, poljski filozof. Svetski ugled
stekao je radovima iz oblasti istorije filozofije, doktrine liberalizma i istorije religijskih ideja.
Studije filozofije je završio na Univerzitetu u LoĊu a sa katedre za filozofiju Varšavskog
univerziteta izbaĉen je posle protesta studenata 1968. Od 1970. predavao je na Oksfordskom
univerzitetu, a potom i na prestiţnim univerzitetima u SAD. Njegova najpoznatija dela su: "Glavni
pravci marksizma", "Razgovori sa Ċavolom" i "Kultura i fetiši". Njegov esej "Teze o nadi i
beznaĊu" bio je svojevrsni manifest poljskih antikomunista.
Vremeplov: Adam Smit
Na današnji dan 17. jula 1790. godine u Edinburgu je umro je Adam Smit, škotski
ekonomista i etiĉar. Poznat po ideji da rad pojedinca u racionalnom liĉnom interesu u slobodnoj
31
ekonomiji vodi i povećanju blagostanja svih. Takva ideja bila je preteĉa trţišne privrede, koja
pokazuje da takav sistem ima svoju unutrašnju logiku i mehanizme. Glavno delo "Bogatstvo
naroda" (Istraţivanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda), koje je objavljeno 1776. godine.
Vremeplov: Svetolik Radovanović
Na današnji dan 17. jula 1928. umro je Svetolik Radovanović, geolog i paleontolog,
profesor Univerziteta u Beogradu, akademik (Prćilovica, 23. 03. 1863 - Beograd, 17. 07. 1928)
Vremeplov: Samuel Agnon
Na današnji dan 17. jula 1888. godine roĊen Samuel Josif Agnon, izraelski knjiţevnik,
nobelovac (Buĉak, 17. 07. 1888 - Izrael, 17. 02. 1970)
Deca najĉešće obolevaju od trovanja hranom
Kampilobakterioza je crevna zarazna bolest koja je vodeći uzrok bakterijskog trovanja
hranom u razvijenim zemljama, a kod nas se iz godine u godinu javlja sve ĉešće i najviše tokom
leta. Bolest se ĉešće registruje kod dece mlaĊe od pet godina, a ukoliko se ne leĉi moţe da ostavi
posledice. Kampilobakterioza se obiĉno javlja u pojedinaĉnim sluĉajevima ili manjim porodiĉnim
epidemijama. Enteritisi prouzrokovani ovom bakterijom prošle godine u Vojvodini registrovani su
kao pojedinaĉna oboljenja bez utvrĊene epidemiološke povezanosti, osim u jednoj epidemiji u kojoj
je obolelo 16 osoba.
- Inkubacija traje u proseku od dva do ĉetiri dana. Bolest se odlikuje naglim poĉetkom,
povišenom telesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i slabošću i malaksalošću,
bolovima u trbuhu, što je praćeno povraćanjem i uĉestalim prolivastim stolicama. Stolice su
vodenaste, neprijatnog mirisa sa primesama krvi, sluzi i gnoja. Broj stolica se kreće od 10 do 20 u
toku jednog dana, a bolest traje obiĉno od tri do pet dana - kaţe šef Odseka za epidemiološki
nadzor nad zoonozama, vektorskim i crevnim zaraznim bolestima u Institutu za javno zdravlje
Vojvodine prim. dr Sneţana Medić. Dodaje kako neleĉenje kampilobakterioze moţe da dovede do
komplikacija, poput reaktivnog artritisa, sindroma iritabilnog kolona, kao i sindroma Guillain-
Barre.
Kampilobakterioza je bolest koja se na ĉoveka prenosi sa ţivotinja i proizvoda ţivotinjskog
porekla, a uzrokuje je gram-negativna bakterija iz roda kampilobakter. - Najĉešće namirnice koje su
izvor zaraze za kampilobakterioze su ţivotinjskog porekla, odnosno potiĉu od zaraţene ţivotinje.
Najviše je zastupljena ţivina, a zatim svinje, ovce i goveda. Uzrok zaraze je reĊe nepasterizovano ili
neprokuvano mleko - navela je dr Medić. Najbolja prevencija crevnih zaraznih bolesti je bezbedna
priprema hrane, to jest bezbedno rukovanje namirnicama. Vaţno je i redovno pranje ruku i
odrţavanje liĉne higijene, kao i higijene prostora u kojem se priprema hrana i obraĊuju namirnice.
Zapaljenje creva: Više zaraţenih nego lane
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine od polovine maja do 21. juna na
podruĉju Pokrajine registrovano je 38 obolelih od zapaljenja creva koje izaziva bakterija
kampilobakter, što je za 60 odsto više u odnosu na period od polovine aprila do polovine maja, kada
je bilo 15 sluĉajeva, a ĉak za trećinu više u odnosu isti period prošle godine, odnosno od polovine
maja do polovine jula 2016. godine.
Niš: Protest protiv nasilja u porodicama
32
U Nišu je odrţan protestni skup graĊana povodom najnovijih sluĉajeva nasilja u porodici
gde su ţrtve ţene i deca. Traţene su oštrije kazne za nasilnike i bolja zaštita za ţrtve. Nijedna ţena
manje nijedna mrtva više, poruĉile su ţene iz Niša i Vlasotinca okupljene oko ideje protiv nasilja u
poriodici zahtevajući efikasnije mere zaštite ţrtve i kaţnjavanja poĉinillaca. Jedan od kljuĉnih
problema je i dalje ćutanje ţrtve i prikrivanje nasilnika. Protestno okupljanje odrţano je ispred
centra za socijalni rad i banke dobroĉinstva u Nišu. https://www.youtube.com/watch?v=xcbijXpQVZ8
Nikšić: Dekan proterao srpski jezik
Na Filološkom fakultetu u Nikšiću, u studijskom programu za strane jezike i prevodilaštvo
više neće biti predmeta srpski jezik. Umesto njega studenti će uĉiti nestandardizovani „crnogorski
jezik” na koji će biti „prevedena” i dela srpskih pisaca. Ovaj nenauĉni i neprihvaćeni naĉin
uvoĊenja nepriznatog jezika u nauĉne, obrazovne institucije, pa ĉak i na katedri za srpski jezik i
knjiţevnost zabrinjava sve srbiste u Crnoj Gori nakon vesti da je pre neki dan kodifikaciju
crnogorskog jezika odbio i Ameriĉki tehniĉki komitet ĉije je sedište u Kongresnoj biblioteci u
Vašingtonu, obrazlaţući to ĉinjenicom da je taj jezik „jedna od varijanti” srpskog jezika o ĉemu je
pisao i naš list.
Proterivanju, odnosno brisanju predmeta srpski jezik iz institucije koja se bavi
„jezikoslovljem” usprotivili su se profesori sa Studijskog programa za srpski jezik i juţnoslovenske
knjiţevnosti koji već godinama vode veliku bitku kako bi urazumili tvorce crnogorskog jezika koji
bi zakonskim normama da ga nametnu svim narodima u Crnoj Gori, da ga uvedu kao jezik koji će
se izuĉavati, ĉak i biti jedini u upotrebi, kakav je sluĉaj sa Studijskim programom za srpski jezik i
juţnoslovenske knjiţevnosti.
Rukovodilac Studijskog programa za srpski jezik i juţnoslovenske knjiţevnosti prof. dr
Lidija Tomić za „Politiku” kaţe da je sa kolegama sa studijskog programa ĉinila sve da se ne izbriše
naziv predmeta jer to nije u skladu sa struĉnim, nauĉnim, pravnim, kao ni sa društvenim pitanjem
primene i upotrebe jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore.
Za razliku od Filološkog fakulteta, na Filozofskom (Studijski program za obrazovanje
uĉitelja i Studijski program za obrazovanje uĉitelja na albanskom jeziku), na kojem je dekan prof.
dr Goran Barović, uveden je ĉetvoroimeni naziv za predmet crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski
jezik, kako je to zapisano u zvaniĉnim dokumentima drţave Crne Gore.
Dekan Filološkog fakulteta prof. dr Dragan Bogojević izvršio je promenu u radnoj verziji za
izradu planova i programa za studijske programe za strane jezike i prevodilaštvo, kako je izjavio,
samoinicijativno, a potom je, kaţu srbisti, „profesore uveravao da će se taj problem rešiti na višim
instancama i u radu nadleţnih organa, što se nije desilo”. – Izbacivanjem naziva predmeta srpski
jezik izostavlja se i negira nauĉna primena i upotreba srpskog jezika, negiraju se dela i celokupna
ostala literatura na tom jeziku koji se prouĉavaju i prevode. Komisija za akreditaciju nije donela
zakljuĉke te vrste jer nije ni odluĉivala o tome, kaţe nam prof. dr Tomić. – Mi nemamo takav
izveštaj, niti neki drugi koji daje razloge zašto je to uĉinjeno. Jednostavno, sve je dovedeno do kraja
na jedan nekolegijalan, najmanje nauĉni i struĉni pristup problemu. I, konaĉno, na elektronskoj
sednici Filološkog fakulteta 29. juna ove godine prvobitno radno rešenje postalo je konaĉan rezultat
ovog posla.
Proteklog meseca na nikšićkom fakultetu brucošima su delili brošure sa osnovnim
informacijama o studijskim programima u kojima je promenjeno ime nastavnog predmeta, dok na
sajtu Filološkog fakulteta to još uvek nije uĉinjeno, pa i dalje postoji predmet „srpski jezik”. –
Zahtev da se ime predmeta upodobi društvenoj situaciji u Crnoj Gori sasvim je realan i tu, ako baš
hoćete, poĉiva pravo srpskog jezika da ostane u svojoj materiji, da se omogući studentima da kroz
predmet nastave izuĉavaju nauĉna i struĉna pitanja na svom jeziku i tekstovima napisanim tim
jezikom, poruĉuje prof. dr Tomić. – Mi smo upravo sve vreme izrade planova i programa traţili da
se to poštuje, da se misli na nauku i struku i, ne manje, na pravo studenata, saradnika i profesora da
33
studiraju, rade i predaju na jeziku koji opredeljuje obrazovanje i školovanje na izabranim studijskim
programima.
Utorak, 18. jul 2016.
Mesta za brucoše na UNS-u i na jesen
Mada se prvi ovogodišnji upisni rok na Univerzitetu u Novom Sadu još nije završio, sasvim
je izvesno da u prvom krugu neće biti popunjena sva ove
godine konkursom predviĊena brucoška mesta. Naime, u
junskom upisnom roku, na 14 fakulteta UNS-a, na ukupno
9.560 mesta , od kojih je 5.379 budţetskih i 4.181
samofinanisrajuće, prijavilo se 8.758 maturanata, a na
prijemne ispite izašlo ih je 8.668. I ovaj put pravo da se
rangiraju za upis na budţetska mesta stekli su samo oni
kandidati koji su po osnovu uspeha iz srednje škole i onog na
prijemnom ispitu sakupili više od 50, od mogućih 100
bodova, dok je onima sa sakupljenih tek više od 30 bodova jedina mogućnost samofinaniranje.U
prvom upisnom roku, posle prijemnih ispita, sa više od 50 bodova bilo je 8.122 kandidata, dok ih je
390 ostvarilo tek samofinanisrajući uslov. I mada je i prema ovim sumarnim rezultatima jasno da će
na UNS-u i za budţetsko i za samofinansirajuće studiranje biti mesta i u septembru, kada se tome
doda i ĉinjenica da je i ovaj put na nekim fakultetima, pa i samo nekim studijskim grupama
pojedinih fakulteta, bilo više zainteresovanih kandidata od konkursom predviĊenih mesta, te da će
zbog toga mnogi i s budţetskim uslovom ostati ispiod crte, izvesno je da će za drugi upisni krug biti
više slobodnih mesta nego što se u prvi mah ĉini.
Na skoro svim fakultetima UNS-a, upis novih studenata već je završen, osim na
GraĊevinskom u Subotici, koji će brucoše upisivati u ĉetvrtak i petak. MeĊutim, na većini fakulteta
još uvek nije podvuĉena crta kojom će biti definisana preostala slobodna mesta. Za sada je izvesno
da je na Tehnološkom fakultetu ostalo slobodno 42 mesta na budţetu i 24 samofinanisrajuća, na
Pravnom ima još ĉetiri budţetska i ĉak 375 samofinansirajućih mesta, na Tehniĉkom fakultetu
“Mihajlo Pupin” u Zrenjaninu septembarski rok ĉeka 45 budţetskih i 119 samofinansirajućih mesta,
na Pedagoškom u Somboru 32 budţetska i 117 samofinanirajućih, a na Uĉiteljskom fakultetu s
nastavom na maĊarskom jeziku u Subotici, posle prvog upisnog roka, ostalo je još 16 budţetskih i
20 samofinansirajućih mesta.
Drugu šansu za sticanje indeksa svršeni srednjoškolci koji ţele da nastave školovanje, a u
prvom pokušaju nisu uspeli da se upišu, imaće u septembru. Na svim fakultetima UNS-a, na kojima
ostane slobodnih mesta, prijave za polaganje prijemnih ispita u drugom upisnom krugu primaće se
4. i 5. septembra. Prijemni će poĉeti 7. septembra, istog dana na nekim fakultetima će biti
objavljene i preliminarne rang liste, a od 8. septembra i konaĉne, dok će upis poĉeti, već od 11.
septembra. Drugaĉiji su termini jedino za Akademiju umetnosti, na kojoj će prijavljivanje u drugom
ovogodišnjem upisnom roku biti 1. septembra, diferencijalni i prijemni ispiti poĉeće već 2,
preliminarne liste, zavisno od odseka, objavljivaće se od 14. septembra, dok će se konaĉne liste
pojaviti na dan kada će se primljeni kandidati i upisivati - 20. septembra.
Kikinda: Još mesta za buduće vaspitaĉe
Nakon polaganja prijemnog ispita, prvu godinu studija na Visokoj školi strukovnih studija
za obrazovanje vaspitaĉa u Kikindi uspelo je da upiše 60 kandidata. Za sve zainteresovane buduće
studente preostalo je još 85 mesta. "Mesta za studente na budţetu ima još na smerovima vaspitaĉ
dece predškolskog uzrasta i vaspitaĉ jaslenog uzrasta, dok su na smeru vaspitaĉ za tradicionalne
34
igre sva buţetska mesta popunjena", kaţe Angela Mesaroš Ţivkov, zamenica direktora. Drugi
upisni rok je u septembru. https://www.youtube.com/watch?v=fuuBGoqxEIg
Manifestacija „Pod krošnjama na Štrandu”
Manifestacija “Pod krošnjama na Štrandu”,peta po redu, otvorena je danas na Štrandu i
trajaće do 5. avgusta. I ove letnje sezone sugraĊani će imati
prilike da u Biblioteci na Štrandu uĉe maĊarski, slovaĉki i
slovenaĉki jezik. “Pod krošnjama na Štrandu” promoviše medije
na jezicima manjina, kulturu i jezik manjinskih zajednica koje
ţive u Vojvodini. Manifestaciju je otvorio ĉlan Gradskog veća
za kulturu Dalibor Roţić koji je tom prilikom istakao da je ovaj
dogaĊaj veoma vaţan za naš grad zato što promoviše
multikulturalnost i multijeziĉnost i obaća paţnju i na jezike
nacionalnih manjina i u saradnji sa Gradskom bibliotekom utiĉe na promociju kulture, knjige i
svega onoga što je osnovna delatnost te ustanove kulture.
„Gradska biblioteka se iz godine u godinu trudi da poboljšava svoje aktivnosti kroz
kvalitetne programe koje nudi sugraĊanima. NovosaĊani su navikli da posećuju biblioteku na
otvorenom i nadam se da ćemo sledeće godine imati i veći prostor“, istakao je Dalibor Roţić. Osim
Roţića, otvaranju je prisustvovao i direktor Gradske biblioteke Dragan Kojić koji je naglasio da je
kuća koju predstavlja zajedno sa JKP “Gradsko zelenilo” i agencijom “Heror Media Pont” pomogla
u organizaciji.
Zašto u nauci i sportu dominiraju muškarci?
Gde su ţene u školskim udţbenicima, zašto mame više rade u kući, zašto ne moţemo svi na
sport i kurseve jezika, zašto se koluta oĉima kad se spomene feminizam... i još mnogo drugih
"zašto" okupira trinaestogodišnju Likicu, junakinju knjige "Furam feminizam", koja je svojevrstan
priruĉnik prvenstveno za devojĉice, ali svakako i za deĉake, roditelje, nastavnike, nastavnice. Prvo
izdanje priruĉnika, koje su priredile Lamija Begagić i Marina Veliĉković, objavljeno je u Sarajevu,
uz magazin Školegijum. Potom se autorskom paru pridruţila Ana Pejović, koja je knjigu jeziĉki
prilagodila za srpske ĉitateljke i ĉitatelje, te je zahvaljujući njoj i Kreativnom centru ovo zanimljivo
i pouĉno štivo konaĉno dospelo i do nas. Junakinja knjige odrasta u velikom gradu i ima najboljeg
druga, koji ima poremećaj u ishrani i ide kod psihološkinje. Roditelji su joj zaposleni, ali se mama
više bavi kućnim poslovima nego tata. Uzori su joj omiljena tetka i starija sestra, koje je kao
feministkinje podstiĉu da propituje ono što se smatra neupitnim. Svoju radoznalost i zanimljiva
zapaţanja Likica deli sa nama pišući blog. Otvoreno govori o prvoj menstruaciji, promenama na
telu i neraspoloţenju koje te pojave donose, iznoseći ove teme iz tabuiziranog kutka ţenskog stida.
Smaraju je ĉasovi o glistama i zbunjuje je odsustvo ţena u nauci, knjiţevnosti i sportu. Zato
radoznala devojĉica sama sebi zadaje zadatke da ih potraţi na internetu, ali bi volela da takve
sugestije nekad doĊu i od nastavnika/ca. Likica otkriva sjajne sportistkinje sa zanimljivim
biografijama, ali i nauĉnice ĉije su zasluge za vaţna otkrića preuzeli muškarci. Pred našom
junakinjom se tako neprestano otvaraju nova pitanja, od toga zašto se ĉestita dan uĉitelja kad su u
školi većinom uĉiteljice, zašto je za ţene vaţno samo da su lepe, zašto devojĉice moraju da se igraju
lutkama i tako od malih nogu uĉe kako da o nekome brinu, ali i zbog ĉega plivanje, balet, klavir,
kursevi jezika nisu deo osnovnog obrazovanja, nego privilegija samo onih koji to mogu da plate.
Tako Likica deĉjim oĉima propituje rodnu perspektivu u jeziku, zadate rodne uloge i nejednake
odnose društvene moći, i razume da nam je "strašno mnogo stvari koje su nefer i glupe ok samo
zato što smo nauĉene da mislimo da su te stvari prirodne".
Doterana zgrada OŠ “Sonja Marinković“
35
Obimni radovi na renoviranju zgrade i dvorišta OŠ „Sonja Marinković” na Grbavici
nedavno su okonĉani. Krov je obnovljen nakon gotovo pola veka,
uraĊene su izolacija i fasada na školi, a dvorište i sportski tereni
su podignuti ĉetrdesetak centimetara, što će olakšati odvoĊenje
atmosferskih voda. „Krov je uraĊen po najsavremenijim
metodama i evropskim standardima, a dobili smo garanciju na 50
godina. Na terenima su postavljene nova košuljica i tartan
podloga te sada moţemo da se pohvalimo da imamo idealne
sportske terene. Uradili smo i novu zaštitnu ogradu jer je stara
pretila da padne pa je time predstavljala opasnost za uĉenike, ali i prolaznike u Puškinovoj ulici“,
kaţe direktor OŠ „Sonja Marinković” Branislav Davidović.
OŠ „Sonja Marinković” poznata je kao sportska škola, koja je iznedrila veliki broj
reprezentativaca u tenisu, fudbalu, veslanju... Osim toga, jedna je od najuspešnijih škola po pitanju
inkluzivne nastave te je zbog toga dobila i priznanje Ministarstva obrazovanja i Unicefa. Osim toga,
u dvorištu škole je postavljena ĉesma da bi uĉenici i korisnici sportskih terena mogli da se osveţe u
toplim danima, a jedna od novina je i lagana muzika koja se ĉuje preko ozvuĉenja za vreme
odmora.
Adaptacioni radovi su trajali tokom dela protekle školske godine, a Davidović kaţe da je sve
vreme nastava tekla neometano. Obnovu škole finansirao je Grad te je direktor izrazio veliku
zahvalnost svima koji su imali sluha za probleme te osmoletke. U toku letnje pauze ostalo je da
bude ugraĊen unutrašnji video-nadzor. Time bi se osigurala veća bezbednost uĉenika, ali i opširnija
kontrola voĊenja deţurstava.
Vremeplov: Mandelin dan
Na današnji dan 18. jula 1918. roĊen Nelson Mandela, juţnoafriĉki pravnik, voĊa Afriĉkog
nacionalnog kongresa, predsednik Juţnoafriĉke Republike (Umtata, 18. 07. 1918 - Johanesburg, 05.
12. 2013)
Vremeplov: KaravaĊo
Italijanski slikar MikelanĊelo Merizi da KaravaĊo umro je na današnji dan 18. jula 1610.
(Bergamo, 28. 09. 1573 - Porto d' Erkole, 18. 07. 1610)
Vremeplov: Jevtušenko
Na današnji dan 18. jula 1933. roĊen je i Jevgenij Aleksandroviĉ Jevtušenko, ruski
knjiţevnik (Zima, 18. 07. 1933)
Vremeplov: Mokranjĉeva "Šesta rukovet"
Na današnji dan 1892. godine prvi put izvedena Mokranjĉeva "Šesta rukovet" Na velikoj
svetkovini upriliĉenoj povodom otkrivanja spomenika Hajduk Veljku Petroviću hor Prvog
beogradskog pevaĉkog društva, pod dirigentskom palicom samog autora, izveo je "Šestu rukovet",
kompoziciju koja je postala zaštitni znak Negotina i "Mokranjĉevih dana".
Vremeplov: "Brankovo kolo"
U Sremskim Karlovcima na današnji dan 1895. objavljen prvi broj nedeljnog lista za
zabavu, nauku i knjiţevnost "Brankovo kolo" Pokretaĉ i urednik "Brankovog kola" bio je profesor
36
Karlovaĉke gimnazije, knjiţevnik Paja Marković Adamov. Posle njegove smrti, 1904. godine,
ureĊivaĉki posao je obavljalo više karlovaĉkih profesora. List "Brankovo kolo" je nastavio bogatu
tradiciju vojvoĊanske periodike i stekao veliki ugled objavljivanjem prevoda poezije i proze
francuskih, nemaĉkih i ruskih knjiţevnika. Poslednje dve godine pojavljivao se kao dvonedeljnik.
Poslednji broj objavljen je 12. jula 1914. godine.
Vremeplov: Ilija Đuriĉić
Na današnji dan 18. jula 1898. RoĊen je i Ilija Đuriĉić, fiziolog, profesor Veterinarskog
fakulteta u Beogradu, rektor Beogradskog univerziteta, akademik (Beograd, 18. 07. 1898 - Beograd,
02. 04. 1965)
Sreda, 19. jul 2016
Šarĉević i Ĉepurin o razmeni studenata i saradnji u IT sektoru
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarĉević i ambasador Rusije
Aleksandar Ĉepurin razgovarali su danas o unapreĊenju nauĉne i tehnološke saradnje dve zemlje,
razmeni studenata i povezivanju nauĉno tehnoloških parkova i razmene studenata.Šarĉević je rekao
da će Ministarstvo u narednom periodu raditi na programima za razmenu studenata.Ĉepurin je
bilateralnu saradnju dveju zemalja ocenio kao veoma razvijenu uz navode da postoji mogućnost
pospešivanja u mnogim oblastima kao što su povezivanje nauĉno tehnoloških parkova dveju
zemalja kao i jaĉanje programa koji bi omogućili saradnju u oblasti IT tehnologija i razmene
studenata.Šarćević je podsetio Ĉepurina na odliĉne rezultate na polju nauke uspešan rad srpskih
Univerziteta kao i uspehe studenata na meĊunarodnim takmiĉenjima.- Osim Tehnološkog parka u
Beogradu radimo i na izgradnji Tehnološkog parka u Novom Sadu , a moţemo se pohvaliti i
uspešnim radom BioSens instituta - rekao je ministar Šarĉević.
Šarĉević: Narednu “malu mature” snimaće kamere
Ministar prosvete Mladen Šarĉević predloţiće školskim odborima smenu direktora koji su
uĉestvovali u mahinacijama sa malom maturom kao i da će
od naredne godine, završni ispit snimati i kamere iz ptiĉje
perspektive. Šarĉević je za “Veĉernje novosti” izjavo da su
istraţene nepravilnosti na završnom ispitu u Nišavskom,
Raškom i Pĉinjskom okrugu, a da su "brojni propusti"
utvrĊeni u dva okruga. "Mnogi direktori škola biće smenjeni
zbog toga. Ako ih školski odbori ne smene, smeniću ih ja u
oktobru, ĉim za to dobijem zakonsku mogućnost", kazao je
Šarĉević. On je naveo i da je ministarstvo na ĉijem je ĉelu dobilo mišljenje poverenika za
informacije od javnog znaĉaja i zaštitu podataka o liĉnosti Rodoljuba Šabića da na završnom ispitu
moţe da postavi kamere koje će snimati iz ptiĉje perspektive jer se na taj naĉin neće videti lica već
samo pokreti.
Prijem za uĉesnike projekta "Dizajniraj svoj posao 2"
Ĉlan Gradskog veća za privredu Milorad Radojević i pomoćnik gradonaĉelnika Novog Sada
Aleksandar Petrović primili su u Gradskoj kući polaznike projekta "Dizajniraj svoj posao 2" koji
realizuje Centar za omladinski i društveni razvoj "Res Polis" uz finansijsku podršku Izvršne
37
agencije za obrazovanje, audiovizuelnu politiku i kulturu u okviru Erazmus+ programa Evropske
unije. Cilj Projekta je podizanje zapošljivosti mladih, ukljuĉivanjem nezaposlenih mladih u obuke
za veb i grafiĉki dizajn. Projekat traje 12 meseci poĉevši od marta ove godine, realizuje se na
prostoru Republike Srbije, Hrvatske i Albanije, a jedna od aktivnosti na projektu je i poseta
uĉesnika obuke Novom Sadu i obilazak IT kompanija.
"Dizajniraj svoj posao 2" je pilot projekat kroz koji će se testirati mogućnost primene novih
programa obuke i prekvalifikacije koje bi nacionalne sluţbe za zapošljavanje mogle ponuditi
nezaposlenima i trţištu rada. Tokom edukacije i prakse predviĊene projektom izradiće se priruĉnici
za korišćenje i sprovoĊenje programa, kao i drugi alati koji će omogućiti njihovu odrţivost i nakon
završetka projekta.
Prema reĉima koordinatora projekta iz Centra za omladinski i društveni razvoj „Res Polis"
Borisa Negelija taj Projekat ima za cilj osposobljavanje odreĊenog broja mladih ljudi koji će nakon
završetka projekta biti vršnjaĉki multiplikatori, odnosno treneri. "Obuka je besplatna, a obaveza
multplikatora je da nakon steĉenog znanja, kroz 12 radionica koje će biti odrţavane od sredine
septembra pa do kraja godine, prenose znanje drugim mladim osobama. Svaki od trenera imaće
grupu od 10 do 12 mladih ljudi kojima će prenosti steĉeno znanje", naglasio je koordinator projekta
Boris Negeli.
Somborcu bronza na Svetskoj hemijskoj olimpijadi
Komplikovane hemijske reakcije, zahtevni eksperimenti i teški zadaci za njega nisu
problem, jer on je Andrej Kukuruzar, dvostruki osvajaĉ bronzane medalje na Internacionalnoj
hemijskoj olimpijadi. Andrej je ponovio prošlogodišnji uspeh i sa ovogodišnje Internacionalne
hemijske olimpijade, koja je odrţana na Tajlandu, u Sombor se vratio sa bronzanom medaljom.
"Ove godine zadaci su mi bolje legli, bili su lakši. Verovatno mi je koristilo i iskustvo sa
prošlogodišnjeg takmiĉenja. Jedino je organska hemija bila nešto teţa", kaţe Andrej i dodaje da je
na takmiĉenju bilo oko 300 mladih hemiĉara iz osamdesetak zemalja.
Do Svetske hemijske olimpijade stiţe se nakon uspeha na republiĉkom takmiĉenju, uspeha
na srpskoj hemijskoj olimpijadi, nakon ĉega se bira tim od ĉetiri ĉlana. Andrej je bio prvi ĉlan tima
naših olimpijaca. Andrej je Ċak generacije somborske gimnazije, ali i pored svih uspeha ipak nije
proglašen Ċakom generacije i stipendistom grada Sombora.
Devojĉice prodaju suvenire da pomognu ţivotinjama
Svakog utorka, ĉetvrtka i subote nekoliko zrenjaninskih devojĉica na takozvanoj Maloj
pijaci u Jug Bogdanovoj ulici, u zrenjaninskom naselju
Lesnina, zauzimaju deo tezge da bi prodavale stvarĉice koje
same izraĊuju, a prikupljeni novac daruju za pomoć napuštenim
ţivotinjama. One se u ulozi prodavaca smenjuju, ali su sve
jednako agilne i preduzimljive, uporne u nastojanju da
pomognu psima i maĉkama koje su nesavesni vlasnici napustili.
U danu kada smo došli do njihove tezge na Maloj pijaci zatekli
smo devetogodišnjakinje Teodoru i NaĊu. "Nisu nam tu sve
drugarice, otišle su da kupe sve što treba za ţivotinje o kojima brinemo. Sve što zaradimo dajemo
za pomoć napuštenim ţivotinjama, a na pijaci dobro prolazimo, ima kupaca", govori simpatiĉna
Teodora, pokazujući šta sve ima na njihovoj tezgi. "Meni je treći put da radim sa drugaricama u
ovoj akciji, a one su tu duţe, najpre Anastasija, koja je akciju i pokrenula. Osim na ovoj pijaci bila
je organizovana prodaja i u naselju Berbersko, ali i u samom centru grada", priĉa NaĊa. U ovom
poduhvatu takoĊe uĉestvuju Ivona, Bojana i još jedna Teodora. A kljuĉ akcije je Anastasija, uĉenica
osmog razreda, ĉija ideja je bila da se ova uspešna akcija pokrene i sprovodi, u saradnji sa
zrenjaninskim Udruţenjem za zaštitu ţivotinja „Beta”, za koje vredno volontiraju.
38
MeĊunarodni kamp za mlade "Sabor 2017"
Osmu godinu kod apatinske Banje Junaković odrţava se besplatni edukativni MeĊunarodni
kamp za mlade "Sabor 2017". I ove godine u kampu je boravilo oko 150 mladih iz Srbije, Ruske
Federacije, Rumunije, Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Republike Srpske. Podršku odrţavanju
omladinskog kampa pruţili su Pokrajinska vlada i opština Apatin. U omladinskom kampu dan
poĉinje jutarnjom fiskulturom i nastavlja se sportskim aktivnostima poput penjanja uz drvo uz
alpinistiĉku opremu, dok su popodnevni sati rezervisani za radionice i predavanja.
Mladi kaţu da im je vaţan zdrav naĉin ţivota, jaĉanje prijateljstava, sticanje novih znanja,
ali i zabava. "Najinteresantnije su sekcije koje se svakodnevno odrţavaju. U slobodno vreme se
druţimo, kupamo na bazenima Banje, i provodimo kvalitetno vreme sa drugarima iz drugih
drţava", saopštio je Nikola Marković, uĉesnik kampa. "Omladinski kamp je koncipiran tako da
edukativnim predavanjima omladinu pokušamo skloniti sa ulice i od poroka današnjice. Tokom
deset dana provedenih u kampu, trudimo se da tokom boravka deca imaju što bogatiji dnevni
sadrţaj i da bar tih deset dana ne provode vreme pored raĉunara", rekao je NeĊo Antonić iz
organizacije kampa "Sabor 2017. Najveća atrakcija svim uĉesnicima ovogodišnjeg kampa su
ĉlanovi Kulturno-umetniĉkog društva "Zlatna kapija" iz Moskve. U slobodno vreme izvode ĉuvene
kompozicije na ruskom, staroslovenskom i srpskom jeziku. Omladinski kamp, koji se završava ove
sedmice, humanitarnog je karaktera, namenjen je deci bez roditelja, iz socijalno ugroţenih porodica,
deci ratnih veterana i mladima ĉiji roditelji nisu u mogućnosti da im obezbede letovanje.
Eko volonteri sreĊuju Sremske Karlovce
Uĉesnici meĊunarodnih volonterskih kampova "Saĉuvajmo rit" i "Arboretum" poĉeli su sa
ekološkim akcijama u Sremskim Karlovcima koje će trajati do kraja jula. Volonteri kampa
"Arboretum" ĉiste smeće, menjaju klupe i ograde i obnavljaju deĉije igralište, a sve kako bi se
unapredilo stanje spomenika prirode "Dvorska bašta". Kampovi su okupili 26 volontera iz Evrope, a
jedna od uĉesnica došla je ĉak iz Tajvana. Uĉesnici drugog kampa "Saĉuvajmo rit" naredne dve
nedelje ureĊivaće karlovaĉki Dunavac, unutar specijalnog prirodnog rezervata Koviljsko-
petrovaradinski rit. Pored ta dva kampa, Pokret gorana Vojvodine u saradnji sa Mladim
istraţivaĉima Srbije organizuje još 38 kampova tokom godine.
https://www.youtube.com/watch?v=kkaR0bwImDE
MeĊunarodna omladinska razmena ''Otvoren um ne poznaje granice''
U periodu od 24. do 30. jula Sombor će biti mesto okupljanja 40 mladih iz ĉetiri drţave
(MaĊarske, Makedonije, Srbije i Hrvatske). Povod njihovog okupljanja jeste meĊunarodna
omladinska razmena "Open mind knows no borders" (''Otvoren um ne poznaje granice'') tokom koje
će se kod mladih, putem metoda neformalnog uĉenja, razvijati vrednosti poput tolerancije, empatije,
solidarnosti i humanosti, promovisati univerzalnost i poštovanje ljudskih prava, kreirati situacije u
kojima će mladi razmenjivati iskustva, preispitivati sopstvene stavove i uverenja i razvijati kritiĉko
mišljenje.
Razmena će biti prostor i vreme predviĊeno za promovisanje razliĉitost, interkulturalnosti i
multikulturalnosti kao osnove za kvalitetne meĊuljudske odnose, uĉenje o konfliktima i njihovom
mirnom rešavanju, poboljšanje meĊusobne komunikacije izmeĊu mladih iz ĉetiri susedne zemlje i
otrkrivanje sliĉnosti i toga šta ih povezuje. Omladinska razmena omogućiće svakom pojedincu da
kroz posebno pripremljen program neformalnog obrazovanja stiĉe kompetencije (znanja, veštine,
vrednosti i ponašanja) koje će doprineti prvenstveno liĉnom razvoju svakog pojedinca, a onda i
razvoju svake lokalne zajednice.
TakoĊe, uĉesnići se tokom jedne posebne sesije biti informisani o mogućnostima za mlade u
okviru Erasmus+ programa Evropske unije, što će im otvoriti nove puteve ka nastavku njihovog
39
liĉnog i profesionalng razvoja, odnosno sticanja iskustva i znanja u interkulturalnom okruţenju sa
drugim mladima širom Evrope.
Nakon razmene, grupe uĉesnika biće podsticane da sprovedu radionice za vršnjake i barem
jednu lokalnu inicijativu u zajednici koja će široj javnosti skrenuti paţnju na problem ugroţavanja
ljudskih prava sa kojim se suoĉavaju migranti. Na ovaj naĉin multiplikovaće steĉeno znanje i
iskustvo i preneti ga na svoje školsko okruţenje i širu lokalnu zajednicu. Ove prateće aktivnosti na
lokalnom nivou imaće za cilj povećanje vidljivosti problema, ali i stvaranje pozitivnih društvenih
promena odnosno kvalitativni korak napred u izgradnji solidarnijih, tolerantnijih, humanijih
zajednica.Jedan od najvaţnijih proizvoda projekta, odnosno zajedniĉkog rada mladih, njihovih
nastavnika, organizatora razmene i spoljnih saradnika, jeste izrada dţepnog višejeziĉnog reĉnika
osnovnog vokabulara koji će migrantima olakšati snalaţenje u osnovnoj komunikaciji prilikom
prolaska kroz ove ĉetiri drţave ili boravak u njima.
Mesta na IT smerovima popunjena u prvom krugu
Polako se primiĉe kraju i ovogodišnji prvi upisni rok na Univerzitetu u Novom Sadu i dok
fakulteti sumiraju rezultete, na mnogima je već izvesno koliko i
kojih mesta je ostalo slobodno za septembarski upisni rok. Tako
na Tehnološkom fakultetu od slobodna 42 mesta na budţetu i 24
samofinanisrajuća ni jedno nije na naftno hemijskom
inţenjerstvu, dok na Pravnom ima još ĉetiri buyetska i ĉak 375
samofinansirajućih mesta i to na oba smera. Na Tehniĉkom
fakultetu “Mihajlo Pupin” u Zrenjaninu popunjena su sva mesta na
smeru softverskog inţenjerstva, dok septembarski rok ĉeka 45
buyetskih i 119 samofinansirajućih mesta na ostalim smerovima.
Na Pedagoškom u Somboru ima slobodnih još 32 buyetska i 117 samofinanirajućih mesta i to na
svim smerovima, kao i na na Uĉiteljskom fakultetu s nastavom na maĊarskom jeziku u Subotici, na
kojem je posle prvog upisnog roka, ostalo je još 16 buyetskih i 20 samofinansirajućih mesta.
Na Fakultetu sporta i fiziĉkog vaspitanja popunjena su sva buyetska mesta, ali je na svim
smerovima ostalo ukupno 133 slobodna samofinansirajuća mesta. Na Prirodno matematiĉkom
fakultetu za septembarski rok ostalo je slobodno 193 buyetska i 161 samofinansirajuće mesto. Ovde
su sva mesta popunjena na smerovima za turizmologe i informacionu tehnologiju, dok na
smerovima za diplomirane biologe i dvopredmetnu nastavu matematike i informatike nema više
buyetskih, ali ima samofinanirajućih mesta, a na svim ostalim smerovima ima i jednih i drugih
mesta i za jesenji upisni rok.
Na Fakultetu tehniĉkih nauka za septembar je ostalo ukupno 71 buyetsko mesto i 332
samofinansirajuća mesta. Ovde su sva i budţetska i samofinansirajuća mesta popunjena na
softverskim i informacionim tehnologijama, biomedicinskom inţenjerstvu, informacionom
inţenjerstvu, na skoro svim smerovima elektrotehnika i raĉunarstvo, inţenjerstvo informacionih
sistema, grafiĉko inţenjertsvo i dizajn, mehatronika i animacija u inţenjerstvu. Na pojedinim
smerovima popunjena su buyetska, ali ima samofinanisrajućih mesta, kao na smeru merenje i
regulacija, gde je ostalo još 19 samofinanisrajućih mesta, na scenskoj arhitekturi, tehnici i dizajnu,
gde je ostalo jedno samofinanisrajuće mesto, na tehniĉkoj mehanici ima 30 samofinansirajućih
mesta, saobraćaj i trensport 14, industrijsko inţenjerstvo dva. Samo samofinansirajućih mesta ostalo
je i na inţenjerstvu zaštite ţivotne sredine 28, inţenjerstvu zaštite na radu 13, geodeziji i geomatiki
12 i ĉistim energetskih tehnologijama, gde ima još 36 samofinansirajućih mesta.na ostalim
smerovima ovog fakulteta za septembar je ostalo slobodno i buyetskih i samofinansirajućih mesta.
Drugu šansu za sticanje indeksa svršeni srednjoškolci koji ţele da nastave školovanje, a u
prvom pokušaju nisu uspeli da se upišu, imaće u septembru. Na svim fakultetima UNS-a, na kojima
ostane slobodnih mesta, prijave za polaganje prijemnih ispita u drugom upisnom krugu primaće se
4. i 5. septembra. Prijemni će poĉeti 7. septembra, istog dana na nekim fakultetima će biti
objavljene i preliminarne rang liste, a od 8. septembra i konaĉne, dok će upis poĉeti, već od 11.
40
septembra. Drugaĉiji su termini jedino za Akademiju umetnosti, na kojoj će prijavljivanje u drugom
ovogodišnjem upisnom roku biti 1. septembra, diferencijalni i prijemni ispiti poĉeće već 2,
preliminarne liste , zavisno od odseka, objavljivaće se od 14. septembra , dok će se konaĉne liste
pojaviti na dan kada će se primljeni kandidati i upisivati - 20. septembra.
Beograd: Nepopunjeni Filološki, Uĉiteljski i Šumarski fakultet
Na fakultetima Univerziteta u Beogradu za drugi upisni krug ostalo je 1.325 slobodnih
mesta, 168 na budţetu i 1.157 samofinansirajućih. Buyetskih
mesta ostalo je na Rudarsko-geološkom fakultetu 26, Tehniĉkom
fakultetu u Boru 25, Tehnološko-metalurškom dva, Uĉiteljskom
25, Fakultetu za fiziĉku hemiju jedan, Fiziĉkom fakultetu 31,
Filološkom 41, Šumarskom fakultetu 17. Mesta za
samofinansirajuće studente ostalo je na Geografskom fakultetu 87,
GraĊevinskom 19, Ekonomskom 288, Poljoprivrednom 70,
Pravnom 122, Pravoslavno-bogoslovskom 67, Rudarsko-
geološkom tri, Stomatološkom 39. Zatim, Tehniĉkom fakultetu u Boru 39, Tehnološko-
metalurškom 15, Uĉiteljskom 51, Fakultetu za fiziĉku hemiju 10, Fakultetu sporta 39,
Farmaceutskom fakultetu pet, Fiziĉkom fakultet sedam, Filoškom 153 i Šumarskom fakultet 85
slobodnih mesta.
Kvote su u prvom upisnom krugu (i buyetske i samofuinansirajuće) popunili Arhitektonski,
Biološki, FON, ETF, Matematiĉki, Mašinski, Saobraćajni, Fakultet bezbednosti, Veterinarski
fakultet, FASPER, Filozofski i Hemijski fakultet.
Drugi upisni rok na fakultetima Univerziteta u Beogradu poĉeće 1. septembra,
prijavljivanjem kandidata, koje će trajati do 5. septembra. Polaganje prijemnog ispita u drugom
upisnom roku zakazano je za 6. i 7. septembar, a konaĉne rang liste biće objavljena najkasnije 13.
septembra. Upis kandidata mora biti završen 16. septembra. Ove godine Univerzitet u Beogradu
rasopisao je konkurs za prijem 5.235 brucoša, od toga 9.461 na budţetu i 5.774 na
samofinansiranju. U toku prvog upisnog roka, na konkurs se prijavilo po prvoj ţelji 21.758
kandidata.
BNV traţi udţbenike na bosanskom jeziku
Bošnjaĉko nacionalno veće poziva ministra prosvete Mladena Šarĉevića i direktora Zavoda
za udţbenike Dragoljuba Kojĉića da ispune svoje obaveze kako bi uĉenici u nastavi na bosanskom
jeziku dobili sve nedostajuće udţbenike za školsku 2017/18.godinu. Kako su saopštili iz BNV, oni
su u pismima Šarĉeviću i Kojĉiću traţili da uĉenici na bosanskom budu ravnopravni sa uĉenicima u
nastavi na srpskom, albanskom, maĊarskom, slovaĉkom, rusinskom, bugarskom, hrvatskom i
rumunskom jeziku. Potpredsednik BNV Esad Dţudţo u pismu navodi da BNV i Odbor za
obrazovanje podrţavaju autorski tim koji radi na izradi rukopisa autorskih udţbenika na bosanskom
jeziku, te oĉekuje da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavod za udţbenike
ispune obaveze preuzete potpisivanjem Memoranduma o izdavanju udţbenika na bosanskom
jeziku, kao i udţbenika utvrĊenih Aneksom koji je potpisan 2016. godine.
Vremeplov: Stefan Lazarević
Na današnji dan 19. jula 1427. godine umro je srpski vladar i pisac Stefan Lazarević, nazvan
Stefan Visoki, knez od 1389. do 1402. potom despot, sin kneza Lazara Hrebeljanovića. U prvo
vreme vladao je oĉevim zemljama uz pomoć majke kneginje Milice i do 1402. priznavao je vlast
turskog sultana Bajazita I, na ĉijoj se strani borio u bitkama na Rovinama 1395. kod Nikopolja
1396. i kod Angore 1402. Sultan mu je poklonio oblast Vuka Brankovića sa Prištinom i Peći. Posle
41
poraza Bajazita kod Angore od strane Tamerlana, osamostalio se i pribliţio Ugarskoj od koje je
1403. dobio Maĉvu i Beograd koji je proglasio prestonicom a 1421. nasledio je Zetu. Godine 1412.
objavio je Rudarski zakonik, vaţan pravni spomenik koji sadrţi i statut grada Novo Brdo
(najznaĉajniji rudnik srednjovekovne Srbije). Podigao je manastir Manasiju, okupljao uĉene ljude i
literate, nezavisno od porekla, poput Konstantina Filozofa. Podsticao je prepise i prevode knjiga, i
sam se bavio knjiţevnošću - napisao je poslanicu "Slovo ljubve", delo neprevaziĊene knjiţevne
vrednosti. Sa grĉkog je preveo "(Povest) O budućim vremenima", napisao je "Nadgrobno ridanje
nad knezom Lazarom", i "Natpis na kosovskom stubu". Srpska pravoslavna crkva ga je proglasila
za svetitelja.
Vremeplov: Riman
Na današnji dan 1866 godine umro je nemaĉki matematiĉar Georg Fridrih Bernhard Riman,
koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene primene u fizici i mehanici. Znaĉajno je
doprineo matematiĉkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednaĉina,
geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematiĉkih pojmova: Rimanov integral,
Rimanova diferencijalna jednaĉina, Rimanova površ, Rimanova sfera, Rimanova funkcija,
Rimanova geometrija.
Vremeplov: Branko Radiĉević
Na brdu Straţilovo iznad Sremskih Karlovaca Na današnji dan 1883 sahranjeni su posmrtni
ostaci srpskog pisca Branka Radiĉevića, 30 godina posle njegove smrti u Beĉu. Bio je to povod za
veliku nacionalnu manifestaciju Srba sa teritorije tadašnje Austro-Ugarske monarhije.
Vremeplov: Majakovski
Ruski knjiţevnik Vladimir Vladimiroviĉ Majakovski roĊen je na današnji dan 1893. godine.
Pošao je u slikarsku školu, bio zatvoren zbog socijalistiĉke agitacije, oduševljeno prihvatio
Oktobarsku revoluciju i stavio u njenu sluţbu svoj pesniĉki i slikarski talenat. Pesniĉki rad poĉeo je
kao futurista, stojeći ujedno na ĉelu toga pokreta. Nastojao je da stvori novu poeziju koja bi
odgovarala urbanom, a zatim i revolucionarnom razdoblju istorije Rusije i ĉoveĉanstva. Uveo je u
poeziju vulgarizme, ţargonske reĉi, namerno grube antiestetizme, stvarao vlastite kovanice, sluţio
se vrlo ĉesto igrom reĉi, dotada nepoznatim metaforama, a posebno voleo hiperbole. Razbio je
tradicionalnu ritmiĉku strukturu stiha i stvara novi, u grafiĉkom slogu stepenasti stih, koji posebno
pogoduje stavu retoriĉkog pesnika koji se direktno obraća velikom auditorijumu. Smisao takve
poezije odvodi ga direktno na revolucionarnu tribinu, miting.
Vremeplov: Jovan Ţujović
Srpski geolog i politiĉar Jovan Ţujović, geolog svetskog glasa, utemeljivaĉ geološke nauke
u Srbiji, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, ĉlan niza
inostranih društava i akademija umro je na današnji dan 1936 .. Osnovao je Srpsko geološko
društvo, Mineraloško-geološki zavod i ĉasopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je
brojnih radova iz oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar
prosvete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivaĉa Republikanske demokratske stranke. U
politiku je ušao pod uticajem Ţivojina Ţujovića i Svetozara Markovića. Dela: "Geologija Srbije I i
II", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".
Veliko Gradište: SuĊenje zbog utapanja deĉaka u Srebrnom jezeru
42
U petak, 21. jula, nastavlja se suĊenje protiv ĉetiri lica, optuţena za utapanje dvojice deĉaka,
braće Stefana (14) i Nikole (13) Petrovića iz Trske kod Raĉe. Na
ovom glavnom pretresu izvodiće se dokazi saslušavanjem
svedoka i predstavljanjem izveštaja sa veštaĉenja pedalina, sa
koje su deĉaci pali u jezero. Za ovu dvostruku tragediju, koja se
desila prošlog septembra, optuţeni su direktor OŠ “KaraĊorĊe” iz
Raĉe, školski fudbalski trener i supruţnici iz Niša koji su vlasnici
pedaline. Deĉaci su se utopili kada su sa drugovima, bez pratnje
odraslih i bez zaštitnih prsluka, iznajmili pedalinu, posle utakmice zbog koje su došli u Veliko
Gradište. U jednom trenutku, Stefan se okliznuo sa pedaline i pao u jezero, a Nikola je skoĉio za
njim da ga spasi. MeĊutim, obojica su potonula, jer su bili neplivaĉi. Do kraja veĉeri, oba tela iz
jezera su izvukli ronioci Ţandarmerije. Prilikom saslušanja, vlasnici pedaline rekli su da nisu bili
upoznati sa naĉinom registracije pedalina, kao i da su samo površno upoznati s tim da moraju da
imaju spasilaĉke prsluke. Rekli su i da nisu znali da maloletnici moraju da imaju punoletnog
pratioca na pedalini, kao i da ih inspekcija nije obilazila, niti im je ko dao pravilnik o iznajmljivanju
pedalina.
Direktor škole branio se time da je sve uradio po prethodno napisanom planu i programu
putovanja, što je tvrdio i školski trener. Oni su na povratku sa utakmice, prema planu, svratili sa
Ċacima na pola sata na Srebrno jezero, gde su im izriĉito zabranili da se pribliţavaju obali. Direktor
škole, školski trener i vlasnici pedaline terete se za teško delo protiv opšte sigurnosti. Za ovo
kriviĉno delo zakon predviĊa kaznu od jedne do osam godina zatvora.
Saudijka uhapšena posle objavljivanja snimka u suknji
Mlada Saudijka koja je izazvala senzaciju na internetu postavljanjem snimka u kome šeta
ulicom u mini suknji i kratkoj majici uhapšena je u Rijadu zbog kršenja strogih pravila oblaĉenja u
tom kraljevstvu. Ţena ĉije ime nije saopšteno privedena je zbog nošenja „nepristojne odeće“,
saopštili su juĉe drţavni mediji. Policija je sluĉaj predala tuţilaštvu. Snimak, koji se prvo pojavio na
Snepĉetu (Snapchat), prikazuje ţenu u šetnji praznom istorijskom utvrdom u Ušajageru, selu
severno od Rijada. Selo se nalazi u regionu Nadţd, domu nekih od najkonzervativnijih saudijskih
plemena i porodica. To je izazvalo bes dela javnosti, koji je zahtevao njeno hapšenje zbog
otvorenog kršenje propisa koji traţe od svih ţena, ukljuĉujući i strankinja, da nose dugaĉku i široku
odeću, kao i da prekrivaju kosu i lice.
Saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman se zalaţe za veće mogućnosti zabave za
veoma brojnu populaciju mladih u konzervativnom kraljevstvu ali reakcije na snimak i hapšenje
ţene pokazuju snagu i raširenost konzervativnih gledišta. Vlada je prošle nedelje objavila da će
devojĉicama biti dozvoljeno da se u školama bave sportom i da imaju ĉasove fiziĉkog, a smanjena
su i ovlašćenja religijske policije koja više nema pravo da hapsi ljude. Uprkos tim potezima, polna
segregacija i stroga ograniĉenja za ţene su i dalje na snazi. Ţenama u Saudijskoj Arabiji nije
dozvoljeno da voze a ne mogu dobiti pasoš ili putovati u inostranstvo bez dozvole muškog srodnika.
Četvrtak,20.jul 2016.
Šarĉević: Zbog prevara "padaju" direktori škola širom Srbije?
Taĉno nedelju dana nakon što su ministru prosvete iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta
obrazovanja i vaspitanja stigli nalazi vanredne kontrole ispitnog materijala zbog sumnje u propuste
na maloj maturi u 28 škola, ministar Mladen Šarĉević otkriva da nalazi još nisu potpuni jer se
"nepravilnosti nisu dogaĊale samo u tri okruga, nego gde god je to bilo moguće". Neoĉekivano
dobar uspeh koji daleko premašuje republiĉki prosek, kao i ranijih godina, pobudio je sumnju da je
43
neregularnosti bilo u Nišavskom, Pĉinjskom i Raškom okrugu, piše "Politika". Analiza je potvrdila
da je odstupanje od procedure doprinelo nerealno visokom uspehu uĉenika u pojedinim školama iz
Novog Pazara, Vranja, Prokuplja, Surdulice, Bujanovca, Vladiĉinog Hana, Trgovišta...- Mnogo je
bolje stanje u Nišavskom i Raškom okrugu, to je sada izvesno. Ali, ima dosta pojedinaĉnih prijava
roditelja i nastavnika iz drugih okruga koje nismo gledali kao tipiĉne za ovu problematiku, imamo
tu i Ćupriju i Beograd. Do sredine avgusta, oĉekujem, imaćemo rezultate istraţivanja, a onda ćemo
javnosti predoĉiti koje su to bile situacije i koji ljudi, i traţiti odgovornost. Smenićemo najmanje
ĉetiri naĉelnika školskih uprava, neke zbog propusta na maloj maturi, a pojedine i zbog drugih
nepravilnosti u radu - objašnjava Šarĉević.
Direktori osnovnih škola u kojima je bilo nepravilnosti na završnom ispitu, takoĊe će
izgubiti fotelju. Po aktuelnim zakonskim rešenjima ministar prosvete moţe školskim odborima da
predloţi da smene direktore osmoletki, ali Šarĉević pretpostavlja da će sa o taj predlog oglušiti "oni
odbori koji sa direktorima imaju ĉvrste saveze po nekim svojim pravilima". - Poenta nije u
kaţnjavanju, iako će ga bez sumnje biti, nego pouka da se propusti u organizacoiji i sprovoĊenju
maturskog ispita više ne dogaĊaju, da se sistem promeni. Koncept polaganja mature sigurno će se
menjati. Dobijamo 4 miliona evra za maturu od evropske agencije IPA fondova - kaţe Šarĉević.
Od 1. septembra u školama više sporta, uniforme, novi raĉunari…
Tri „redizajnirana” predmeta za uĉenike petog razreda, elektronski dnevnik u 200 škola, više
sporta, uniforme u 55 odsto škola, novine su koje od 1. septembra
oĉekuju Ċake u školama, kaţe ministar prosvete Mladen Šarĉević.
Tri redizajnirana predmeta su fiziĉko i zdravstveno vaspitanje,
tehnika i tehnologija, informatika, a ministar je dodao da će se
kroz meĊupredmetno povezivanje uvesti i preduzetništvo, kao i
finansijska pismenost. „Kako bi se deca masovnije bavila sportom
u školama, oroĉili smo da se školske sale mogu izdavati tek posle
21 sat. Potrebno je pojaĉati sportsku infrastrukturu koja je,
naţalost, slaba. Ukoliko bi imali para trebalo bi da se rade sportske sale isto kao i raĉunarske
kabinete”, rekao je ministar za Tanjug. U okviru informatike, koja se uvodi kao obavezan predmet,
Ċaci će uĉiti programiranja, a Šarĉević je pojasnio da je preko kredita Evropske banke nabavljeno
4.600 novih raĉunara za škole, te da će sa kompjuterima koje su donirale kompanije škole od 1.
septembra biti solidno opremljene za taj posao. „Ono što je bitno sve škole su podignute na
AMRES mreţu, do poslednje škole došao je internet. Mi sada imamo samo sedam odsto škola koje
će internet dobiti putem mobilne telefonije”, pojašnjava ministar. U toku je, dodaje on , obuka
nastavnika koji predaju informatiku. Već su napravljeni timovi od 60 trenera koji će dalje trenirati
druge nastavnike. „Jedan od programa obuke za nastavnike je i elementarna informatiĉka pismenost
svih zaposlenih u školi za uvoĊenje projekta elektronski dnervnik. On je biti na 200 uzoraka, što
smo uspeli da uradimo mimo sistematizacije i mimo budţeta. Nismo za to imali ni dinar. Uspeli
smo da animiramo kompanije da nam pomognu”, podseća on.
E dnevnik, pojašnjava, osim smanjenja administracije za prosvetne radnike, lakšeg pristupa
informacijama o svom detetu za roditelje, predstavlja kontrolni mehanizam stanja u obrazovnom
sistemu. „Moţete pustiti kroz E dnevnik kontrolni iz biologije, kada proĊe odreĊena oblast koja je
vama vaţna jer su deca pokazala slab uspeh na završnom ispitu, dobiti rezultate i znati gde da se
plasira obuka”, pojasnio je ministar.
On je rekao da je za reformisanje sistema neophodno da se reformišu ciklusi, da se kreće sa
prvim i petim osnovne i prvim razredom srednje škole, te da je peti razred već pripremljen za
reforme i promenu „Vaţno da se vidi već od naredne školske godine, da se uvodi red u izgledu
škola u ponašanju, obavezama i odgovornosti uĉenika i zaposlenih”, zakljuĉio je ministar.
Studenti nemaju para ni da se ispišu sa fakulteta
44
Na pojednim fakultetima u našoj zemlji potrebno je izdvojiti pravo malo bogatstvo da bi
ljudi dobili ispisnicu i svoje diplome iz srednjih škola. Cene variraju
u zavisnosti od volje dekanata fakulteta i jasnog pravila nema. Tako,
dok studenti na Ekonomskom fakultetu u Beogradu za ispis plaćaju
samo 20 dinara, njihove kolege sa Pravnog fakulteta u Novom Sadu
za tu uslugu u nekim situacijama moraju da daju ĉak i 40.000 dinara.
“Ostao sam šokiran kada sam došao po svoje diplome iz srednje
škole, jer sam konaĉno našao posao preko biroa za zapošljavanje.
Sluţbenica na Pravnom fakultetu mi je traţila za ispis više od
20.000 dinara. Kako je objasnila 3.000 dinara se plaća sam zahtev za ispis, no, mora da se plati i
ispisnica za svaki poloţen ispit posebno i to po ceni od 1.150 dinara. Meni te potvrde o poloţenim
ispitima ne trebaju, jer sam fakultet napustio i ne prebacujem se na neki drugi”, izjavio je Milan B.
iz Novog Sada. Kako kaţe, sada je u problemu, jer te pare trenutno nema, a poslodavac od njega
oĉekuje da u ponedeljak donese svoje diplome iz srednje škole koje su mu "zarobljene" na
fakultetu. Iz sekretarijata PF iz Novog Sada objašnjavaju da naplaćuju i naknadu za ispisnicu za svaki
poloţeni ispit koja košta 1.150 dinara da bi ljudima omogućili prebacivanje na drugi fakultet.”Ako
im ne damo ispisnicu za svaki ispit neće moći da se prebace na drugi fakultet, odnosno ti ispiti im se
neće priznati, jer kad se jednom ispišu gotovo je. Ako ljudi ne ţele da idu na drugi fakultet,
svejedno moraju da uzmu ispisnice za sve ispite i mislim da je to proceduralna greška, ali trenutna
odluka je takva”, rekao je Stanisav Masalović sekretar PF. U Beogradu, Farmaceutski fakultet ispis
sa magistarskih, doktorskih i specijalistiĉki studija naplaćuje u visini 10 odsto od školarine, što je
od 17.000 do 30.000 dinara, dok njihove kolege u Novom Sadu to plaćaju 5.500 dinara. Na ostalim
fakultetima u Beogradu i Novom Sadu cene ispisa kreću se od 2.000 koliko je na Filozofskom
fakultetu i Prirodno matematiĉkom u Novom Sadu do 3.000 dinara koliko plaćaju studenti
Matematiĉkog fakulteta u Beogradu.Na privatnim fakultetima cene ispisa variraju izmeĊu 20.000
do 45.000 dinara.
Ĉajetina: Deca iz Dalmacije, sa Kosmeta i juga Srbije na Zlatiboru
Pod pokroviteljstvom manastira Hilandar i opštine Ĉajetina, na Zlatiboru se i ove godine
realizuje "Kamp prijateljstva". Srpska deca lošeg materijalnog statusa iz Eparhije gornjo-
karlovaĉke, Knina i Kistanja, Eparhija dalmatinska, kao i iz svih enklava Kosova i Metohije,
odnosno eparhija Raško-prizrenska, te iz Preševa, Bujanovca i Trgovišta, Eparhija vranjska, njih
oko 350, boravi na Zlatiboru do nedelje. Za mnoge od njih ovo je prvi odlazak iz sredine u kojoj
ţive. Predsednik Opštine Ĉajetina Milan Stamatović poţeleo im je dobrodošlicu i rekao da će
Opština nastaviti da pomaţe ugroţenoj deci iz svih srpskih sredina. Tokom boravka za decu su
organizovane brojne aktivnosti, kao i obilasci turistiĉkih lokaliteta na teritoriji Ĉajetine. Uz podršku
"Avantura" parka i "Dino parka", mališani su uţivali u sadrţajima koje oni nude, uz podršku
Turistiĉke organizacije Zlatibor obišli su Stopića pećinu, obišli su Muzej na otvorenom "Staro selo"
u Sirogojnu, a JP "Skijališta Srbije" darovalo je panoramsku voţnju ţiĉarom na Torniku, dok je
luna-park "Obilić" obezbedio zabavu sa svojim sadrţajima.
Novi Sad: Prijave za subvencije u privatnim vrtićima
Od 1. avgusta do 30. novembra roditelji, staratelji i hranitelji, koji su ostvarili pravo na
subvencionisanje boravka dece u privatnim vrtićima u Novom Sadu, mogu da podnesu zahtev za
finansijsku podršku, za period septembar -– decembar 2017. godine. Finansijsku podršku roditelj
moţe da ostvari od prvog dana narednog meseca od dana podnošenja zahteva, poĉev od 1.
septembra 2017. godine. "Meseĉni iznos finansijske podrške utvrĊuje se po detetu prema vrsti
boravka, i to 10.000 dinara za celodnevni boravak uzrasta od šest meseci do tri godine, 8.000 dinara
45
za celodnevni boravak uzrasta od tri do sedam godina, 3.200 dinara za poludnevni boravak sa
uţinom i 2.800,00 dinara za poludnevni boravak bez uţine", navodi se u saopštenju Gradske uprave
za socijalnu i deĉju zaštitu. Dodaju da se pomoć pruţa licu pod uslovom da je drţavljanin
Republike Srbije, da ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Grada Novog Sada, odnosno boravište
ako je raseljeno lice sa Kosova i Metohije, i da u momentu podnošenja zahteva ne moţe da upiše
dete u Predškolsku ustanovu "Radosno detinjstvo". Zahtevi za finansijsku podršku podnosese
Gradskoj upravi za socijalnu i deĉiju zaštitu, putem pisarnice Gradske uprave za opšte poslove.
Kadeti Vojne akademije u akciji humanosti
U okviru humanitarne akcije, kadeti Vojne akademije danas su uruĉili novĉanu pomoć
namenjenu Sluţbi pedijatrijske onkologije Instituta za
onkologiju i radiologiju Srbije. Prikupljeni novac u iznosu
od 47.500 dinara primio je direktor Sluţbe pedijatrijske
onkologije doktor Zoran Bekić, koji je zahvalio kadetima za
donaciju. Akciju, koja je pokrenuta na inicijativu Kadetskog
parlamenta, podrţale su sve klase i starešine Kadetske
brigade, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane. Do
sada su kadeti uĉestvovali u humanitarnoj akciji "Bitka za bebe", u akciji spasavanja stanovništva
od poplava 2014. godine, a redovno se odazivaju i drugim humanitarnim akcijama. Svake godine, u
više akcija, dobrovoljno da krv više od 300 kadeta. Kadetska brigada je 2015. godine odlukom
predsednika Srbije odlikovana Zlatnom medaljom za izuzetne zasluge i postignute rezultate u
izvršavanju bezbednosnih zadataka i zaštiti graĊana Srbije, podseća se u saopštenju.
Kompjuterski kamp na Fruškoj gori
Prvi kompjuterski kamp za decu u Srbiji i Evropi "Komp Kamp", organizovan je po deveti
put na Fruškoj gori. U kompleksu "Norcev", o pametnom korišćenju raĉunara, narednih mesec dana
uĉiće oko 40 dece iz zemlje i inostranstva. RTV je posetila prvu grupu polaznika, ĉiji je moto
"Nemojte samo igrati igrice, nauĉite i da ih pravite". Ţivot teško moţemo da zamislimo bez
kompjutera i interneta, a saveta kako da budemo bezbedni u virutelnom svetu, nikad dosta. O
bezbednosti na internetu za RTV je govorio i kompjuterski struĉnjak Dragan Varagić. https://www.youtube.com/watch?v=gdfRHmNGA1A
Vremeplov: Krfska deklaracija
Na današnji dan 20. jula 1917. potpisana Krfska deklaracija o stvaranju zajedniĉke drţave
Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju potpisali premijer Srbije Nikola Pašić i predsednik
Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić. Srpska vlada ĉiji je prvi ministar tada bio Nikola Pašić i
takozvani Jugoslavenski odbor hrvatskog politiĉara Ante Trumbića potpisali su na grĉkom ostrvu
Krf "Krfsku deklaraciju", kojom su juţnoslovenski narodi u Austrougarskoj zatraţili ujedinjenje sa
Kraljevinom Srbijom u zajedniĉku drţavu pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s
dinastijom KaraĊorĊević na ĉelu.
Vremeplov: Vladeta Vuković
Na današnji dan 20. jula 2003. godine umro je Vladeta Vuković, knjiţevnik, profesor
Filozofskog fakulteta u Prištini, akademik (Vrnjaĉka Banja, 16.2.1928 - Vrnjaĉka Banja,
20.7.2003)
Vremeplov: Petrarka
46
Na današnji dan 20. jula 1304. godine roĊen Franĉesko Petrarka, italijanski
knjiţevnik (Areco, 20.7.1304 - Arkva, 18.7.1374)
Petak,21.jul 2016.
U vrhu Ċaci iz Lukićeva i Seĉnja
Prema podacima Ministarstva prosvete o uspešnosti osmaka na završnom ispitu, takozvanoj
maloj maturi, na teritoriji grada Zrenjanina najuspešniji su bili uĉenici Osnovne škole „2. oktobar”,
koji su u proseku osvojili 17,65 bodova. Podsećamo, na maloj maturi polagala su se tri ispita:
matematika, srpski i kombinovani test. Ukupan broj bodova koji se mogao osvojiti je 30, za svaki
po 10. Na vrhu lestvice je i škola iz Lukićeva, sa 17,50 bodova, i zrenjaninska OŠ „Dositej
Obradović” sa 17. Najmanje bodova na maloj maturi osvojili su osmaci iz Farkaţdina – 7,18, Belog
Blata – 7,69 i škole „9. maj” – 9,43. Osmacima je najteţe pao kombinovani test, i tu su u proseku
osvojili najmanje bodova, zatim sledi matematika, a najbolji su bili na testu iz maternjeg jezika. Evo
koliko su bodova, proseĉno, osvojili najbolji i oni na kraju tabele.
U „2. oktobru” Ċaci su iz matematike osvojili proseĉno 5,78 bodova, u beloblatskoj školi
1,85. Iz maternjeg jezika Ċaci „2. oktobra” osvojili su 6,98 bodova, Beloblaćani 3,10. Na
kombinovanom testu uĉenici iz „2. oktobra” osvojili su 4,89 bodova, a iz beloblatske škole
„Bratstvo jedinstvo” 2,74.
Situacija u ostalim opštinama srednjeg Banata popriliĉno je ujednaĉena. Đaci su u proseku
na sva tri testa osvojili izmeĊu 13 i 14,5 bodova, mada ima škola koje su odskoĉile i na gore, ali i na
dole. U opštini Ţitište, najbolje su malu maturu uradili uĉenici škole u Ţitištu – u proseku oni su
osvojili 14,84 boda. Slede Ċaci škole u Srpskom Itebeju, pa škole u Banatskom KaraĊorĊevu. U
opštini Seĉanj daleko su odskoĉili osmaci iz seĉanjske škole, koji su osvojili ĉak 18,91 bod, a
najlošiji su bili Ċaci iz škole u Jaši Tomiću – 10,92. U novobeĉejskoj opštini opet su najbolji bili
osmaci iz samog Novog Beĉeja sa osvojenih 14,07 bodova, a najlošije su malu maturu uradili
Boĉarci – 11,13. I u opštini Nova Crnja najbolji su bili Ċaci novocrnjanske škole sa osvojenih 14,76
bodova u proseku, ali odmah za njima su uĉenici škole iz Aleksandrova, sa 14,75. Najlošije su malu
maturu uradili uĉenici iz Vojvoda Stepe, sa osvojenih 12,06 bodova.
UNS: Uskoro upis i na specijalistiĉke, master i doktorske studije
Dok se polako privodi kraju prvi upisni rok na osnovne i integrisane studije, na Univerzitetu
u Novom Sadu uveliko se pripremaju i za ovogodišnji upis na
master, specijalistiĉke i doktorske studije. Prema ovogodišnjem
konkursu, na ovim studijama ima mesta za ukupno 6.645
studenata, a od tog broja 2.954 će moći da studira o trošku
drţavnog budţeta, dok će 3.691 student nova znanja sticati u
statusu samofinanisrajućih. Na master studijama ove godine na
Poljoprivrednom fakultetu ima 120 buyetskih i 138
samofinansirajućih mesta, na Filozofskom fakultetu Konkurs je raspisan za popunu 409 budţetskih
i 311 samofinansirajućih mesta, na Tehnološkom za 123 buyetska i 28 samofinansirajućih, na
Pravnom za 45 budţetskih i 265 samofinansirajućih, a na Medicinskom za 10 budţetskih i 64
samofinansirajuća mesta. Fakultet tehniĉkih nauka ove godine ima ĉak 987 budţetskih i 848
samofinansirajućih mesta na master studijama, Prirodno-matematiĉki 457 budţetskih i 183
samofinanisrauća mesta, Akademija umetnosti 130 budţetskih i 119 samofinansirajućih mesta, a
GraĊevinski fakultet u Subotici 73 budţetska i samo dva samofinanisrajuća mesta.
47
Na ovom nivou studija na Tehniĉkom fakultetu “Mihajlo Pupin” u Zrenjaninu ima 84
buyetska i 95 samofinanisrajućih mesta na Fakultetu sporta i fiziĉkog vaspitanja ima 31 budţetsko i
169 samofinansirajućih mesta, na Pedagoškom u Somboru 30 budţetskih i 170 samofinansirajućih
mesta, dok je na Uĉiteljskom fakultetu s nastavom na maĊarskom jeziku u Subotici Konkurs
raspisan za prijem 35 kandidata na buyetu i 20 na samofinanisranju. Na interdisciplinarnim
studijama UNS-a ove godine mesta ima za 11 budţetskih i 122 samofinansirajuća buduća mastera.
Na doktorskim studijama ove godine ima ukupno 787 mesta i to 228 budţetskih i 559
samofinansirajućih. Na Poljoprivrednom fakultetu ima 30 buyetskih i 25 samofinansirajućih, na
Filozofskom pet buyetskih i 56 samofinansirajućih, dok na Pravnom nema budţetskih, nego samo
42 samofinansirajuća mesta. Na Tehnološkom fakultetu ima 27 budţetskih i 44 samofinansirajuća
mesta, na Medicinskom 25 budţetskih i 53 samofinansirajuća, a na Fakultetu tehniĉkih nauka,
konkus je raspisan za popunu 67 budţetskih i 170 samofinansirajućih mesta.Na najvišem
akademskom nivou studija na Ekonomskom fakultetu ima samo šest budţetskih i osam
samofinansirajućih mesta, na Prirodno matematiĉkom ima 41 budţetsko i 77 samofinansirajućih, a
na Akademiji umetnosti sedam budţetskih i 59 samofinansirajućih mesta. GraĊevinski fakultet u
Subotici Konkursom je za doktorske studije predvideo pet budţetskih i tri samofinansirajuća mesta,
na Fakultetu sporta i fiziĉkog vaspitanja ima pet budţetskih i 10 samofinanirajućih mesta, na
Tehniĉkom fakultetu “Mihajlo PUpin” u Zrenjaninu ima pet budţetskih i sedam samofinanisrajućih
mesta, dok na Pedagoškom fakultetu u Somboru ima po pet mesta i na budţetu i na
samofinansiranju. Uĉiteljski fakultet s nastavom na maĊarskom jeziku u Subotici jedini neće
upisivati studente na doktorske studije.
Zavisno od fakulteta, prijave za upis na master, specijalistiĉke i doktorske studije poĉeće da
se primaju već u septembru, mada će ipak na većini fakulteta prijavljivanje poĉeti poĉetkom
oktobra. Krajem septembra i poĉetkom oktobra odrţaće se i prijemni ispiti na fakultetima na kojima
su oni uslov za upis na ove studije, dok će se rang liste primljenih kandidata na oglasnim tablama
fakulteta pojavljivati ĉak i do polovine novembra.
Specijalisti samo o svom trošku
Specijalistiĉke studije i ovaj put na UNS-u mogu se upisati samo u statusu
samofinansirajućeg studenta i to strukovne jedino na Fakuletu tehniĉkih nauka , gde ima mesta za
160 studenata , dok specijalistiĉke akademske studije imaju Fakultet tehniĉkih nauka, gde ima 152
mesta, Tehnološki, koji ima 44 mesta i Medicinski, gde ima 25 mesta.
Mesta i na Filozofskom fakultetu
Fakulteti Univerziteta u Novom Sadu sumiraju rezultate prvog ovogodišnjeg upisnog roka
na osnovne i integrisane studije i prebrojavaju mesta ostala za drugi upisni krug u septembru. Tako
su na Medicinskom fakultetu već u prvom krugu popunjena sva i budţetska i samofinansirajuća
mesta za studije na svim smerovima na srpskom jeziku, a za septembar je ostalo svih 70
samofinansirajućih mesta za integrisane studije medicine na engleskom jeziku i svih 20 Konkursom
predviĊenih samofinansirajućih mesta na integrisanim studijama stomatologije na engleskom
jeziku.
Na Filozofskom fakultetu situacija je nešto drugaĉija. Ovde ima za septembarski upisni rok i
budţetskih mesta i to po jedno na studijama maĊarskog i rumunskog jezika, po dva na studijama
slovaĉkog, rusinskog i filozofije i tri mesta za studije francuskog jezika. Sa druge strane,
samofinansirajućih mesta na Filozofskom fakultetu ostalo je ĉak 187 i to na velkoj većini katedri.
Naime i sva samofinansirajuća mesta na ovom fakultetu popunjena su jedino za studije engleskog i
nemaĉkog jezika i pedagogije i psihologije, dok na ostalim grupama ima slobodnih mesta i za
septembarski upisni rok.
48
Drugu šansu za sticanje indeksa svršeni srednjoškolci koji ţele da nastave školovanje, a u
prvom pokušaju nisu uspeli da se upišu, imaće u septembru. Na svim fakultetima UNS-a, na kojima
ostane slobodnih mesta, prijave za polaganje prijemnih ispita u drugom upisnom krugu primaće se
4. i 5. septembra. Prijemni će poĉeti 7. septembra, istog dana na nekim fakultetima će biti
objavljene i preliminarne rang liste, a od 8. septembra i konaĉne, dok će upis poĉeti, već od 11.
septembra. Drugaĉiji su termini jedino za Akademiju umetnosti, na kojoj će prijavljivanje u drugom
ovogodišnjem upisnom roku biti 1. septembra, diferencijalni i prijemni ispiti poĉeće već 2,
preliminarne liste , zavisno od odseka, objavljivaće se od 14. septembra , dok će se konaĉne liste
pojaviti na dan kada će se primljeni kandidati i upisivati-20. septembra.
Znate engleski, imate internet i skajp, eto biznisa!
Ono što su nekada bili dodatni poslovi za mlade, kao što je pranje kola, košenje travnjaka ili
konobarisanje, danas je to, usled pojave interneta i globalizacije,
predavanje engleskog preko skajpa ljudima s Dalekog istoka, najpre
Kinezima i Japancima, ali uslugu sve više koriste i drţavljani
Filipina. Taj fenomen u poslednje vreme širi se Srbijom, a najviše
ga koriste studenti, zbog lakoće dobijanja posla, plate i fleksibilnog
vremena. Ali, da li je sve vezano za taj princip zarade tako lako i
„na tri klika“? Student novinarstva u Novom Sadu Jovica Munćan
kazao je za „Dnevnik“ da do sada nema negativna iskustva s
kompanijom za koju radi, ali da je ceo posao psihiĉki vrlo zahtevan. „Radim to radi para, iskustva i
viška vremena, ali mi se najviše sviĊa to što sve radim od kuće i kad mi odgovara“, objašnjava
Jovica Munćan. Dodaje da princip prijave za posao priliĉno je jednostavan za odreĊene kompanije,
što na poĉetku deluje vrlo sumnjivo. Munćan kaţe da ga je privukao oglas na „Fejsbuku“, na kojem
je pisalo da, ako zna engleski i ţeli da radi od kuće, napiše svoje ime i prezime, broj telefona i
imejl-adresu.
Mnogi studenti koji se bave tom vrstom posla, a koji su iz Novog Sada, završili su
Karlovaĉku gimnaziju. Za razliku od Njorkforcea, koji je srpski posrednik izmeĊu onih koji ţele da
predaju i kompanija koje to omogućavaju, procedura pri direktnom zapošljavanju je nešto
komplikovanija. Sofija Balać kaţe da je od nje traţeno da pošalje biografiju, uradi IT test i snimi
video u kojem objašnjava zašto ţeli da predaje engleski. Ovaj fenomen širi se i na Filipine, gde je
centrala firme Bibo Global Opportunity, ĉiji su korisnici još uvek uglavnom drţavljani Japana.
Zaposlena u toj kompaniji Milica Dragomirović poĉela je da poduĉava dok je bila maturantkinja
Karlovaĉke gimnazije. Sada je brucoškinja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i ne planira
uskoro da prestane s takvim naĉinom zaraĊivanja.
Mnogi smatraju da su za posao koji rade mizerno plaćeni. Miloš Stojadinović, takoĊe
nekadašnji uĉenik Karlovaĉke gimnazije, kaţe da ga ĉas od 25 minuta s nekim ljudima izmori više
nego nekoliko ĉasova s drugima. Drugi kaţu da zaraĊuju i po 70.000 dinara meseĉno, što je gotovo
dvostruko više od proseĉne plate u Srbiji, ali naši sagovornici se slaţu u jednom, a to je da je ovo
prelazan posao, koji će napustiti ĉim pronaĊu nešto sigurnije.
Dodatni poslovi za mlade: Loše strane posla
Osim dve pomenute kompanije, jedna od poznatijih je Nicetalk tutoring. Ksenija Edelinski
je drţala i audio-predavanja, ali je prestala, kako kaţe, zbog toga što ne vidi progres i ne povezuje
se s uĉenicima. Iskustva su razliĉita. Kao problem sadašnji i nekadašnji predavaĉi spominju i to što
ne postoji pravi odmor, nije plaćeno zdravstveno osiguranje i penzioni fond vapi prazan. Na raznim
onlajn forumima neki su pisali i o vrlo neprijatnim iskustvima pri radu s ljudima. MeĊutim, kako
tvrde, uvek se „presudi“ u korist uĉenika.
49
Ostale dugaĉke liste ĉekanja
Beogradske predškolske ustanove pozitivno su rešile 1.841 ţalbu roditelja koji nisu dobili
mesto u drţavnim vrtićima na ovogodišnjem konkursu. Ovo je, nakon završetka ţalbenog postupka
i u ustanovi „11. april” na Novom Beogradu, konaĉna cifra odobrenih primedbi nakon ĉega će
zapoĉeti i upis dece u beogradske vrtiće. Podsetimo, na konkurs je podneto više od 23.000 prijava
za 7.000 slobodnih mesta. Ĉak i posle ovih 1.841 novoprimljenih mališana, te 2.000-3.000 koji bi
mogli da naĊu mesto u privatnim ustanovama, jasno je da će opet veliki broj dece ostati i ove
godine na listama ĉekanja.
Talentovani sedmak pleše i programira za medalju
Miroslav Grubić (13) uspeo je da u jednoj godini bude naš najbolji baletan, plesaĉ,
programer i logiĉar. Ako neko pomisli da nema vremena za sve obaveze, uspesi mladog
NovosaĊanina Miroslava Grubića poništiće sva opravdanja - na nedavno odrţanom drţavnom
takmiĉenju u klašiĉnom baletu u našoj zemlji osvojio je prvo mesto, da bi gotovo u isto vreme
osvojio i drugo mesto u programiranju na Srpskoj matematiĉkoj olimpijadi. Ĉak pre toga bio je
drugi na drţavnom i prvi na opštinskom takmiĉenju. Da ne bi sve ostalo samo na tome, osvojio je
još i nekoliko desetina nagrada u savremenom plesu kao ĉlan grupe „Viva Dens“, dok je na
poslednjem meĊunarodnom takmiĉenju „Dabar“ iz logiĉkih zadataka zauzeo prvo mesto. Zbog
svojih uspeha, fotografija Miroslava našla se i na bilbordima u Novom Sadu u sklopu akcije
Pokrajinske vlade „Uĉim + znam = vredim“. Ovim projektom su promovisani najuspešniji uĉenici
osnovnih i srednjih škola koji su osvajali nagrade na drţavnim i meĊunarodnim takmiĉenjima, a
zauzvrat, njihove fotografije objavljuju se na bilbordima na razliĉitim lokacijama u gradu.
Kineski studenti umetnosti u Novom Sadu
Grupa kineskih studenata, njih dvadesetak, juĉe je završila svoju posetu Novom Sadu, a u
naš grad su došli u okviru saradnje Komunikacionog univerziteta u
Pekingu i novosadske Akademije umetnosti. Oni su izabrali da,
drugu godinu zaredom, uĉestvuju u školi podvodne fotografije Ivice
Karlavarisa, koja se već deceniju odrţava u Kastvu, kod Opatije.
"Kada je Akademija umetnosti uspostavila saradnju s pekinškim
univerzitetom, ponuĊeno im je bezbroj programa i oni su izabrali
radionicu podvodne fotografije", objašnjava poznati dizajner
fotografije i penzionisani profesor novosadske Akademije Ivica
Karlavaris. i dodaje da kineski studenti već drugi put idu sa njima u
Kastav i potom dolaze u Novi Sad.
"U Kastvu, starom srednjovekovnom gradiću kod Opatije, odakle sam poreklom, imamo
ogromnu podršku Grada i gradonaĉelnika, a ove godine smo otvorili i ĉetiri izloţbe. Posle svega,
gradonaĉelnik nam napravi fatastiĉan prijem, a sav materijal koji smo uradili i iznad i ispod
površine mora sada sortiramo, sreĊujemo i u decembru ćemo napraviti izloţbu, koja će biti prateća
manifestacija Svetskog bijenala studentske fotografije u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine",
kaţe Karlavaris. Program Akademije umetnosti u kojem su uĉestvovali studenti iz Pekinga, kako je
objasnila profesorka s Komunikacionog univerziteta Ming Su Vu, posebno je napravljen za njih.
Organizovano je tako da polaznici mogu da uţivaju u putovanju i razgledanju novih predela, ali i da
uĉe, ne samo o podvodnoj fotografiji nego i kroz posete mnoštvu fotografskih izloţbi u razliĉitim
mestima.
Vremeplov: Ivan Đaja
50
Na današnji dan 21. jula 1884. godine roĊen je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor
Univerziteta, ĉlan Srpske kraljevske akademije. Istraţivanjima fiziologije duboko ohlaĊenog
organizma stekao je svetski renome. Jedan je od osnivaĉa hipotermije ("Đajin metod postizanja
hipotermije"). Osnovao je 1910. prvu katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa
saradnicima više od 200 nauĉnih radova. Dela: "Osnovi fiziologije" (prvi udţbenik fiziologije na
srpskom), "Od ţivota do civilizacije", "Pogled u ţivot", "Eksperimentalno traţenje energetiĉke
osnove u ţivih bića", "Osnovna biološka energija i energetika kvasa", "Biološki listići", "Putopisi".
Vremeplov: Ţan Pikar
Francuski astronom Ţan Pikar, koji je prvi precizno izmerio stepen meridijanskog luka i
omogućio taĉnije izraĉunavanje polupreĉnika Zemlje roĊen je na današnji dan 21. jula 1620 .
Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "Connaissance des Temps" koji i sada izlazi.
Vremeplov: Hemingvej
Na današnji dan 21. jula 1899 godine roĊen je ameriĉki pisac Ernest Hemingvej, dobitnik
Nobelove nagrade za knjiţevnost 1954. U Prvom svetskom ratu uĉestvovao je na italijanskom
frontu, što je opisao u romanu "Zbogom oruţje", iskustva iz Španskog graĊanskog rata u romanu
"Za kim zvona zvone", a posle putovanja po Africi nastali su "Snegovi Kilimandţara" i "Zeleni
bregovi Afrike". Reporterski je beleţio ĉinjenice, što je odlika "škole" pisaca koju je predvodio
izmeĊu dva svetska rata. Njegova dela preplavljena su nagonima i strastima na svim nivoima. Ubio
se 1961. Ostala dela: romani "Starac i more", "Pokretni praznik", "Prolećne bujice", "Sunce se
ponovo raĊa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko reke pa u šumu", drama "Peta kolona".
Subota,22.jul 2016.
Šarĉević: Set reformskih zakona u prosveti u septembru u Skupštini
Ministar prosvete Mladen Šarĉević oĉekuje da će set reformskih zakona Skupština Srbije
usvojiti do kraja septembra i da će se efekti primene tih zakona osetiti i
u ovoj, ali da će posebno biti vidljivi u narednoj školskoj godini.
Ministar je pojasnio da je pripremljeno pet novih zakona i tri izmene i
dopune zakona, koji su prošli javnu raspravu i ĉekaju da uĊu u
skupštinsku proceduru. - Zakon o visokom obrazovanju mora u
septembru da uĊe u parlament, kako ne bi imali ponovo proteste
studenata pred poĉetak školske godine. Kvota od 60 bodova po Bolonji
je ponovo neostvariva, pa je Zakon o visokom predvideo da kvota
ostane 48 bodova za budţet - rekao je Šarĉević Tanjugu. Buru u javnosti izazvala je odredba u
nacrtu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja da ministar daje poslednju reĉ u izboru
direktora, a Šarĉević kaţe da na taj naĉin ministarstvo samo na sebe preuzima više odgovornosti. –
Od ministarstva se oĉekuje da preuzme svu odgovornost, da reši sve probleme i muke, kad
pogledate sada ono i nema neku odgovornost. Ostavljeno je na suvom i onda je zamena teza da je
ministarstvo odgovorno za nešto, a razvlašćeno je raznim drugim telima - školski odbori, razni
saveti - pojašnjava on. Ako pogledamo kako to rade kod Nemaca, MaĊara, Slovenaca, nastavlja
dalje, videćemo da svako ko je otišao "u krajnost, nazovi demokratiĉkih odluka, morao je da se vrati
na odgovornost drţave".
Neće ministar od sela do sela da postavlja direktore
51
- Kada je izbor direktora u pitanju, neće ministar biti taj koji će ići od sela do sela, od grada
do grada i postavljati direktore. Postoji mreţa koje se zovu školske uprave i postoji interes
kolektiva. Interes kolektiva je i dalje zadrţan, samo se uvodi nova mera da se traţe visoke
kompetencije za mesto direktora - naveo je ministar. Time će se, pojašnjava, onemogućiti partijsko
zapošljavanje, jer ne mogu da proĊu partijski kadrovi koji nema kompetencije, i ministarstvo na
sebe preuzima veliki rizik da mora da objasni svaku situaciju. Šarĉević je naveo da je školski odbor
izmanipulisan odavno, da ih "privole" ili nastavnici ili lokalne samouprave, te se ne postavlja
pitanje da li direktor koji je izabran zna da radi posao. - Ne postavlja se danas pitanje da li
novoizabrani direktor ume da radi, da li ima ljudske vrednosti i da li treba da odgovara za loše
rezultate škola - naglasio je ministar. Pošto demokratske procedure, kako kaţe, nisu dale ţeljene
rezultate, sada se uloga ministarstva stavlja da bude vidljiva. - To su uvele mnoge evropske zemlje i
imate jednu taĉku odgovornosti, ovako imate da niko nije odgovoran - zakljuĉio je on.
Da li su škole spremne za obaveznu nastavu informatike?
Nova školska godina uĉenicima i nastavnicima donosi i mnogo novina. Pored elektronskog
dnevnika, školskih unoformi, ĉekaju ih i tri redizajnirana predmeta. Osim tehnike i tehnologije,
fiziĉkog i zdravstvenog vaspitanja, od septembra će informatika i raĉunarstvo biti obavezan
predmet za uĉenike od petog razreda. Proverali smo jesu li škole spremne za novi-stari predmet. I
dok je bila izborni predmet, informatiku je pohaĊalo više od dve trećine Ċaka. Stoprocentna nastava
tog predmeta, u nekim školama, kaţu, neće biti veliki izazov.
"Imamo raĉunare. Imamo dva kabineta sa po deset raĉunara. Ono što znam već iskustveno,
16 godina već radim ovaj posao, jeste da deca mnogo bolje funkcionišu u timu. Dakle moja
preporuka kao nastavnice informatike svim drugim kolegama bi bila da Ċaci rade u paru, zajedno,
onda dele odgovornost", kaţe nastavnica informatike u OŠ "Branislav Nušić" Katarina Aleksić. Da
su kabineti za informatiku solidno opremljeni, smatraju u resornom ministarstvu. I iz kredita
Evropske banke nabavljeno je 4.600 raĉunara za novu školsku godinu. MeĊutim, potreba za
povećanjem nije samo tehniĉka, već i kadrovska. "Oko 120 nastavniĉkih normi je potreba za
povećanjem. Mi imamo u sistemu nastavnike koji su predavali izborni predmet informatika koji
obuhvata 70 odsto uĉenika, dobar deo je radio sa nepunom normom tako da će moći da povećaju
normu", kaţe pomoćnica ministra prosvete Sneţana Marković.
Novina je i da će osnovci u okviru raĉunarstva uĉiti da programiraju, jer kako kaţu
struĉnjaci, njihovu digitalnu spretnost treba pravilno usmeriti. "Mi smo obezbedili, u saradnji sa
inicijativom 'Programiraj' video-materijale, video-lekcije za svaki ĉas, pripreme za nastavnike,
literaturu za uĉenike", kaţe Sneţana Marković. "Mislim da decu oĉekuje jedna stvarno dobra,
pozitivna obrazovna avantura, pedagoški lepo balansirana", kaţe Katarina Aleksić. Kako su podaci
da je 84 odsto mladih informatiĉki nepismeno, pohaĊanje redovne nastave, saglasni su struĉnjaci,
poboljšaće takvu zabrinjavajuću statistiku.
Srpski fiziĉari osvojili pet medalja u Indoneziji
Na 48. MeĊunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja je odrţana u Dţogdţakarti u Indoneziji ekipa
Srbije je ostvarila veliki uspeh, osvojivši jednu zlatnu i
ĉetiri srebrne medalje, saopštio je danas voĊa tima Boţidar
Nikolić sa Fiziĉkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Zlatnu medalju osvojio je Dušan ĐorĊević iz Matematiĉke
gimnazije iz Beograda. Srebrne medalje osvojili su Marko
Šušnjar i Vuk Radović iz Matematiĉke gimnazije iz
Beograda, i Novak i Bogdan Stanojević iz gimnazije
"Svetozar Marković" iz Niša, navedeno je saopštenju
dostavljenom Tanjugu. Samo još jednom u istoriji uĉešća Srbije na ovom takmiĉenju je ostvaren
52
ovakav uspeh (Padova, Italija, 1999.). Sa druge strane ovo je peta zlatna medalja za Srbiju na do
sada odrţanim olimpijadama, navodi se u saopštenju. Ekipu Srbije su vodili Veljko Janković sa
Instituta za fiziku u Beogradu i dr Boţidar Nikolić sa Fiziĉkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Matematiĉari iz Srbije osvojili šest medalja u Brazilu
Matematiĉka ekipa Srbije osvojila je ĉetiri srebrne i dve bronzane medalje na 58.
MeĊunarodnoj matematiĉkoj olimpijadi u Brazilu, saopštilo je jutros Društvo matematiĉara Srbije.
Srebrne medalje osvojili su uĉenici Matematiĉke gimnazije Beograd Igor Medvedev, Ognjen Tošić,
Aleksa Milojević i Pavle Martinović, dok su bronzane medalje osvojili uĉenici iste škole Jelena
Ivanĉić i Marko Medvedev. Na takmiĉenju koje je odrţano od 12. do 23. jula, uĉestvovale su ekipe
iz 111 zemalja, a Srbija je ekipno osvojila 18. mesto. Ekipa Srbije vraća se u u utorak, 25. jula.
Dika novosadska - Andrea Ivanović
Dok za većinu njenih vršnjaka traje letnji raspust i većina dece odmara, Adrea Ivanović
predano trenira svaki dan. Ona je sa koledţa iz Amerike došla u svoj rodni grad. Ekipa RTV je
razgovarala sa njom, pa pogledajte zašto je ona ovonedeljna dika novosadska.
https://www.youtube.com/watch?v=XaELbo0Q85A
N. Sad: Bogat program za štićenike Deĉjeg sela
U Deĉijem selu trenutno boravi 80 štićenika, ukljuĉujući i studente koji su smešteni u
stanovima u Novom Sadu. Tokom letnjih meseci, za njih je predviĊen poseban program, radionice i
izleti kojim se ispunjava slobodno vreme. Deo dece trenutno boravi u inostranstranim kampovima,
a kakve sve planove imaju do kraja leta, pogledajte u narednoj priĉi. Dolaskom u Deĉije selo ekipa
RTV-a zatekla je priliĉno puste ulice. MeĊutim, razlog za to, kako smo saznali, nisu ni ove trenutne
letnje vrućine, već razliĉite svakodnevne aktivnosti u koje su ukljuĉena deca, ali i putovanja na koja
odlaze. Prema reĉima Mirka Jankelića, vršioca duţnosti direktora te ustanove, tridesetoro dece u
pratnji pet vaspitaĉa boravi u Kaldonacu u Italiji, u kampu koji okuplja štićenike domova za
nezbrinutu decu iz cele Evrope. U avgustu ih oĉekuje još putovanja, i to u MaĊarsku, ali i na
odredišta u Srbiji.
Dok su se pojedini sa putovanja već vratili puni utisaka, drugi se pripremaju da krenu, a
zajedniĉko svima je uzbuĊenje koje im nova iskustva donose. Ipak, da se sve ne svede na
išĉekivanje momenta kada se pakuju koferi, svakodnevno su organizovani odlasci na novosadska
kupališta, meĊu kojima im je omiljen Štrand. Ako neko i odluĉi da ostane u Deĉijem selu, vaspitaĉi
svakodnevno organizuju razliĉite tematske radionice na kojima je osim zabave, cilj i da se nauĉi
nešto praktiĉno. NajmlaĊima u Deĉijem selu je moţda i najteţe naći aktivnosti koje će ih okupirati
veći deo dana, a mi smo se uverili u to da ih najviše privlaĉe rad sa bojama i likovno. Iz Deĉijeg
sela smo se vratili - punog srca.
Nemanja (11) ima i veliko srce
NovosaĊanin Nemanja Stracenski (11) napreĉac je osvojio srca svih koji su ĉuli za njegov
divan gest. On je poklonio ceo dţeparac deĉacima iz AranĊelovca
Stefanu (6) i Filipu (3), koji se bore sa autizmom i nemaštinom.
Neobiĉan i human gest deĉaka privukao je još više paţnje jer se
Nemanja doskora i sam borio sa teškom bolešću, Burkitovim limfomom.
Na priĉu o braći Stefanu i Filipu Nemanja je naišao na stranici Stolara
Mileta, zanatlije poznatog po humanitarnim akcijama i poklanjanju
stolica za hranjenje beba u Srbiji. Ovoga puta, Milorad Jurković, poznat
53
kao stolar Mile, pozvao je humane ljude da pomognu porodici Kerić iz AranĊelovca, u kojoj rastu
dva predškolca sa autizmom, bez pelena, krema, kupatila, u jednoj neomalterisanoj sobi. “Mama je
naišla na priĉu o Filipu i Stefanu i proĉitala mi je. Poţeleo sam da pomognem od svog dţeparca, jer
i nama su ljudi pomagali dok sam bio bolestan - kaţe ovaj humani Ċak šestog razreda.
Pojam „Sandţak” zakoĉio udţbenike na bošnjaĉkom
“Zavod za unapreĊivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV), kao struĉno telo u ĉijoj je
nadleţnosti da daje struĉne ocene o svakom rukopisu udţbenika, na srpskom ili jezicima
nacionalnih manjina, u sluĉaju onih na bošnjaĉkom prekoraĉio je svoje zakonske nadleţnosti” –
smatra Esad Dţudţo, potpredsednik Bošnjaĉkog nacionalnog veća (BNV). Kaţe da ĉvrsto stoji iza
stava da su ocene komisije zasnovane na politiĉko-ideološkom pristupu.
Ministarstvo prosvete napominje da ne utiĉe na nezavisnu komisiju zavoda koja ocenjuje i
odobrava udţbenike.
Vremeplov: Dragoš Kalajić
Na današnji dan 2005. godine preminuo je Dragoš Kalajić, srpski slikar, publicista i literata.
Diplomirao je u Rimu, na Akademiji lepih umetnosti. Bavio se slikarstvom, teorijom umetnosti, ali
je posebno upamćen kao publicista i politiĉki mislilac. U domenu likovnog, najvećim delom bio je
hiperrealista. UreĊivao je ĉasopis "Delo", magazin "Duga" i bio dopisnik agencije Tanjug iz Rima.
Kao urednik u izdavaštvu priredio je i objavio dela niza relevantnih autora, poput Plotina,
Špenglera, De Ruţmona, Julijana Apostate, BerĊajeva, Šestova, Vajningera, Konrada Lorenca,
Renea Genona, Julijusa Evole. Dela: "Mapa (anti)utopija", "Smak sveta", "Ameriĉko zlo", "Izdana
Evropa", "Poslednji Evropljani", tv serijal "Ogledalo 20. veka".
Vremeplov: Aleksandar Makedonski
Aleksandar III Veliki, Aleksandar Makedonski, roĊen je u Peli, na današnji dan, 22. jula
356. p.n.e. Bio je makedonski kralj. Vladao je od 336. do 323. godine p.n.e. Kao makedonski kralj i
hegemon Grka osvojio je veliko Persijsko carstvo i sa vojskom stigao do Indije. Aleksandar je imao
nameru da udruţi Makedonce i Persijance u jedan narod i time spreĉi buduće sukobe. Posle
Aleksandrove smrti u 33. godini, njegovo veliko carstvo se raspalo u ratovima njegovih naslednika.
Za 13 godina, koliko je vladao, Aleksandar je stvorio dotad najveće carstvo u istoriji, koje se
prostiralo od Makedonije do Indije. Posledice njegovih osvajanja su bile dalekoseţne. Veliko
Persijsko carstvo je prestalo da postoji, osnivanjem gradova podstaknut je razvoj trgovine i
ekonomije na velikom prostoru, od poĉetka njegovih pohoda na Persiju od 334 p.n.e. raĉuna se
poĉetak istorijskog razdoblja Helenizma. Aleksandar Makedonski se ubraja meĊu najveće vojne
stratege u istoriji, pa je mnogim vladarima i vojskovoĊama predstavljao ţivotni uzor.
Vremeplov: Andres Brejvik
Na današnji dan 22. jula 2011 godine u centru Osla i na ostrvu Utoja, tridesetak kilometara
od centra Osla, dogodio se teroristiĉki napad koji je izveo desni ekstremista Andres Brejvik.
Ukupno je poginulo 77 osoba, uglavnom mladih.
Vremeplov: Fridrih Vilhelm Besel
Na današnji dan 22. jula 1784 godine roĊen je nemaĉki astronom i matematiĉar Fridrih
Vilhelm Besel, osnivaĉ i prvi direktor Kenigsberške opservatorije, koji je izraĉunao putanju
Halejeve komete i prvi utvrdio promenljivost kretanja Sirijusa i Prokijusa i zakljuĉio da je reĉ o
54
zvezdama dvojnicima. Na osnovu geodetskih proraĉuna izveo je nove podatke o obliku i
dimenzijama Zemlje. Usavršio je i neke matematiĉke metode u astronomiji.
Vremeplov: Selman Vaksman
Na današnji dan 1888. godine roĊen je ameriĉki mikrobiolog Selman Ejbraham Vaksman,
dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalazak streptomicina, prvog
antibiotika koji uspešno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i neomicin. Napisao je autobiografiju
"Moj ţivot sa mikrobima".
Nauĉiti uĉenike da prepoznaju opasnost
Direktor policije Vladimir Rebić poruĉio je danas koordinatorima Ministarstva unutrašnjih
poslova, koji završavaju obuku u okviru programa "Osnovi bezbednosti dece", da je njihov zadatak
da uĉenike ĉetvrtog i šestog razreda osnovnih škola nauĉe kako da prepoznaju izazove i opasnosti
sa kojima se mogu susresti i kako da na njih adekvatno reaguju. Vaš zadatak je da znanja koja ste
stekli na ovoj obuci kao koordinatori adekvatno prenesete kolegama po policijskim upravama kako
bi nastava koja će se izvoditi bila kvalitetna i dobra. Ono što je vaţno je da pokušamo da kod
mladih promenimo svest i nauĉimo ih kako da prepoznaju šta je to društveno nepoţeljno ponašanje,
istakao je direktor policije. Podsetivši da je na inicijativu ministra unutrašnjih poslova dr Nebojše
Stefanovića pokrenut ovaj projekat i da nakon mesec dana od potpisivanja protokola o saradnji sa
Ministarstvom prosvete, pripadnici MUP-a već završavaju sa obukama o odrţavanju nastava, Rebić
je koordinatorima poruĉio da taj posao moraju ozbiljno da shvate. Ovaj projekat nam je jako vaţan.
Rezultate nećemo videti odmah, već kroz moţda 10-15 godina kada ovi mladi ljudi budu zreli i
svojim primerom budu uticali na stvaranje bezbednijeg društva, naglasio je direktor policije. Prema
programu "Osnovi bezbednosti dece" u narednoj školskoj godini, jednom meseĉno, Ċaci svih
osnovnih škola, ĉetvrtog i šestog razreda imaće priliku da se, sa predavaĉima iz Ministarstva
unutrašnjih poslova, kroz specifiĉan vid edukacije, upoznaju sa raznim opasnostima sa kojima se
mogu sresti. Program obuhvata osam tema koje pokrivaju sve incidentne situacije u kojima se neko
moţe naći, kao što su razni oblici nasilja, prevencija i zaštita od opojnih droga i alkohola, poţari,
zloupotrebe putem interneta, bezbednost u saobraćaju", rekao je Rebić koji se zahvalio i
penzionerima MUP-a koji će uĉestvovati u ovom projektu, saopšteno je iz MUP.
Uţas: Pas lutalica napao deĉaka i unakazio mu lice
Radnici sluţbe zoohigijene Javnog komnualoig preduzeća "Komrad" u Vranu uhvatili su psa
lutalicu, koji je u naselju Ledena stena u Vranju ispred stambene zgrade
napao i izujedao sedmogodšnjeg B. Ć. Izvršni direktor "Komrada" Nela
Cvetković rekla je da se napušteni pas nalazi u prihvatilištu u selu
Davidovac kod Vranja, gde će biti sterilisan i ĉipovan. Deca sa kojom je
bio B. Ć. igrala se sa napuštenim ţivotinjama ispred stambenih zgrada u
najvećem naselju u Vranju.Razjareni pas iznenada je iz opasnog ĉopora
napao i unakazio deĉakovo lice. Zbog raseĉene gornje usne i probušene
nozdrve, lekari su sa osam konaca detetu ušili povrede na ORL
odeljenju vranjskog Zdravstvenog centra. Mališanova majka N. Ć. istiĉe da zbog trauma i stersova
uplašeni i uznemireni mališan povremeno vrišti u snu, trpi nesnosne bolove i slabo jede.
U potrazi za hranom, na prometnim gradskim saobraćajicama, pored škola, deĉijih vrtića i
kontejnera prete agresivni ĉopori od preko tri hiljade napuštenih kućnih ljubimaca. Zbog ujeda pasa
lutalica graĊani su 2016. godine iz gradske kase obeštećeni sa 4,5 miliona dinara. Napad pasa
lutalica i ujed maloletnika lokalnu samoupravu košta 70.000 dinara. Punoletne osobe dobijaju
50.000 dinara.
55
Traţi ih cela Amerika: Došli na svetsko takmiĉenje iz robotike pa nestali
Šest tinejdţera, pripadnici robotiĉkog tima iz Burundija koji su došli u Ameriku kao
predstavnici svoje zemlje na takmiĉenju u Vašingtonu, poslednjeg dana su pokupili svoje stvari i
nestali. MeĊunarodno takmiĉenje iz robotike u Vašingtonu pribliţavalo se kraju kada je nastao
problem. Deca iz Burundija su nestala i niko nije mogao da ih pronaĊe, piše britanski "Gardijan”.
VoĊa tima je pregledao studentske domove u kojima je boravilo šest tinejdţera starosti od 16 do 18
godina. Njihove stvari su bile spakovane i nestale. Pitalo se da nisu seli na pogrešan autobus, a onda
je shvatio da su tinejdeţri otišli.
Policija sada tvrdi da su dvojica od šestorice takmiĉara viĊena kako prelaze granicu i ulaze u
Kanadu i da više ne sumnjaju da se radi o prebegu. Organizatori takmiĉenja su u ĉetvrtak rekli da je
njihov nestanak moţda bio "samoinicijativan". Ĉlan burundijske zajednice u Americi rekao je da
nema sumnje da tinejdţeri traţe azil, iako je naglasio da nije imao direktno saznanje o situaciji.
Policija u Vašingtonu je u sredu prosledila opise nestalih osoba traţeći pomoć u pronalaţenju
tinejdţera, koji su poslednji put viĊeni u utorak, na finalnim utakmicama. Don Ingabire (16) i
Audrei Mvamikazi (17) su kasnije viĊeni kaok prelaze u Kanadu, rekla je portparol gradske policije
Akuita Braun.
Nedelja,23.jul 2016.
Brnabićeva ĉestitala mladim fiziĉarima uspeh na Olimpijadi
Predsednica Vlade Ana Brnabić ĉestitala je mladim fiziĉarima na velikom uspehu koji su
postigli na 48. MeĊunarodnoj olimpijadi iz fizike u Indoneziji. "Jako sam srećna što opet mogu da
ĉestitam našim mladim, talentovanim i perspektivnim ljudima na ovako znaĉajnom uspehu koji su
ostvarili za Srbiju. Iskrene ĉestitke upućujem Dušanu ĐorĊeviću na osvajanju zlatne medalje i
Marku Šušnjaru, Vuku Radoviću, Novaku i Bogdanu Stanojeviću na osvajanju srebrne medalje na
Olimpijadi u Indoneziji", navela je premijerka. Brnabićeva je navela da je ovo još jedan podstrek
više da se ulaţe u obrazovanje, da se podstiĉe analitiĉko razmišljanje i svim uĉenicima obezbede
"uslovi da svoje znanje i talenat iskoriste na najbolji mogući naĉin, koji će im kasnije obezbediti
siguran put ka uspehu". "Ţelim vam da i na narednim takmiĉenjima ostvarite još puno sliĉnih
rezultata i uspeha", navodi se u ĉestitki premijerke Brnabić.
ĐorĊević obišao decu u odmaralištu u Baošićima
Crveni krst Srbije i ovoga leta u Deĉijem odmaralištu "Krista ĐorĊević" u Baošićima na
Crnogorskom primorju organizuje boravak dece, koju je danas obišao ministar za rad,
zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević. Ministarstvo je opredelilo 14,8 miliona
dinara za oporavak 477 dece korisnika narodnih kuhinja i humanitarne pomoći iz udaljenih seoskih
sredina. Ministar ĐorĊević istiĉe da je neophodna i adaptacija odmarališta, kako bi deca koja tu
borave uţivala u što boljim uslovima. "Trenutno u odmaralištu boravi oko 250 dece sa ugroţenim
socijalnim statusom. Potrebno je iskoristiti kapacitete odmarališta, jer u Srbiji postoji mnogo dece
koja zasluţuju da doĊu ovde. Drţava, ali i resorno ministarstvo potrudiće se da obezbede pomoć,
kako bi u narednom periodu došlo i do povećanja već postojećih kapaciteta", rekao je ĐorĊević.
Crveni krst Srbije tokom godine organizovao je akcije kojima su skupljena finansijska
sredstva za boravak odreĊenog broja dece u odmaralištu u Baošićima. Tokom letnje sezone, koja
traje od 8. maja do 31. avgusta u Baošićima će boraviti deca iz svih regiona Srbije. Ove godine tu su
i mališani koji su uĉestvovali u programu "Promocija humanih vrednosti" i 20 dece korisnika
narodnih kuhinja i humanitarne pomoći iz udaljenih seoskih sredina, ĉiji boravak je u okviru
globalne saradnje sa Pokretom crvenog krsta na evropskom nivou, omogućila kompanija "Canon".
56
Program letnje škole za decu tokom sezone realizuje 55 mladih volontera Crvenog krsta iz 25
organizacija. Ove godine mladi, edukovani volonteri sa decom rade u radionicama prve pomoći,
kao i u likovnoj, folklornoj, dramskoj, plesnoj i muziĉkoj radionici.
Karavan "Duh mladosti" u Sremskoj Mitrovici
Danas je na gradskoj plaţi odrţan karavan "Duh mladosti". Karavan su posetili ministar
prosvete Mladen Šarĉević, ministar poljoprivrede Branislav
Nedimović, kao i gradonaĉelnik Sremske Mitrovice Vladimir
Sanader sa saradnicima. Tokom obilaska predstavljen je sistem
dualnog obrazovanja, srednjih struĉnih škola i njihovih partnera iz
privrede. Karavan "Spirit of youth" poznatiji kao "Duh mladosti"
okuplja mlade širom Srbije i u okviru svog pohoda informiše
mlade o mogućnostima koje puţa dualni sistem obrazovanja.
U Sremskoj Mitrovici na gradskoj plaţi predstavljene su mogućnosti koje sistem pruţa, a
prisutnima se u pratnji ministra poljoprivrede i gradonaĉelnika Sremske Mitrovice, obratio resorni
ministar Šarĉević, koji je istakao da je Mitrovica primer kako treba raditi na dualnom sistemu.
Mitrovaĉke škole meĊu prvima su poĉele da primenjuju dualni sistem i na taj naĉin oformile su
grupu od preko 150 škola na podruĉju drţave, koje koriste ovakav naĉin obrazovanja. U sistem je
ukljuĉeno 3.000 kompanija koje dualnim sistemom ţele struĉni kadar. U cilju boljeg i kvalitetnijeg
obuĉavanja, od sledeće školske godine, od 5. razreda se uvode novi predmeti kao što su
preduzetništvo i informatika sa programiranjem. TakoĊe srednje obrazovanje se usklaĊuje sa
potrebama privrede u cilju stvaranja radne snage za koju postoji realna potreba. U narednom
periodu svakako će se posvetiti i paţnja dualnom obrazovanju na visokim školama, jer postoji
potreba privrede i za ovim nivoom obuĉenosti. U okviru karavana "Duh mladosti" odrţane su i
sportske aktivnosti koje razvijaju sportske navike kod mladih. Svojevrsnim takmiĉenjem u
zgibovima Mitrovĉani su dali svoj doprino u borbi gradova Srbije za novo sportsko igralište. https://www.youtube.com/watch?v=zpG0BwyxdNE
Petnica - siguran put do uspeha
Dok većina Ċaka i studenata odmara od škole i ispita, ima i onih koji ţeljni znanja pohaĊaju
letnje kampove. I ove godine za njih je svoja vrata otvorila i istraţivaĉka stanica Petnica, a u ponudi
je ĉak 30 razliĉitih programa. Kljuĉni benefit boravka u Petnici je sticanje iskustva i znanja, kao i
kontakata sa ljudima koji se bave naukom, kaţe za RTS programski direktor Nikola Boţić.
Programski direktor Petnice Nikola Boţić rekao je za RTS da je u istraţivaĉkoj stanici poĉeo
program za studente o mašinskom uĉenju, koji se realizuje sa "Majkrosoftom Srbija". "Imamo
uĉesnike sa teritorije cele bivše Jugoslavije, iz Austrije i nekih drugih zemalja, a uskoro dolaze i
studenti postdiplomskih studija koji će pratiti program na engleskom jeziku iz oblasti kosmologije
koji se realizuje sa Institutom za teorijsku fiziku iz Trsta i sa Prinston univerzitetom iz SAD", rekao
je Boţić. Boţić kaţe da je redovan meĊunarodni program Petnica namenjen raznovrsnoj grupi
mladih ljudi iz celog sveta.
Ovog leta Boţić oĉekuje da će više od hiljadu mladih ljudi proći kroz programe Petnice i oni
će imati priliku da realizuju svoje male nauĉne projekte istraţivanja u prirodnim, društvenim i
tehniĉkim naukama. "Najvaţnije od svega je što će svi oni te projekte raditi na najmodernijoj i
najkvalitetnijij opremi u našim laboratorijama", rekao je Boţić. Kljuĉni benefit boravka u Petnici je
sticanje iskustva i znanja, kao i kontakata sa ljudima koji se bave naukom, kaţe Boţić.
Petnica ne izdaje sertifikate i diplome ali znanje i iskustvo koje se stekne svakako je veoma
korisno, rekao je programski direktor istraţivaĉke stanice. "Drago nam je kada vidimo u
biografijama veoma uspešnih ostvarenih ljudi srednje dobi, Petnicu kao znaĉajnu stavku u
biografiji. Siguran sam da ono što naši polaznici nauĉe i sa ĉime se upoznaju u Petnici jeste vrlo
57
korisno da budu uspešni i na studijama ali mnogo vaţnije i posle studija", rekao je Boţić. "Jednom
kada se doĊe u Petnicu stiĉu se kontakti koji ostaju celog ţivota i bez obzira gde se nalazili vi
osećate bliskost sa svim tim ljudima", zakljuĉio je Boţić.
Ţene još uvek daleko nepismenije od muškaraca
Neki kaţu da je nepismenost kao radijacija – posledice nisu vidljive odmah. MeĊutim, kako
su nam iz Republiĉkog zavoda za statistiku (RZS) rekli, nepismenost u Srbiji više nije alarmantna
jer obuhvata svega 1,9 odsto stanovništva, ne raĉunajući podruĉje Kosova i Metohije, što su podaci
sa poslednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine. TakoĊe procentualno gledano, u Vojvodini je
stopa nepismenosti manja (za 0,5 odsto) nego u Centralnoj Srbiji. To znaĉi da se u našoj drţavi
127.462 graĊana vodi kao nepismena, starija od deset godina a koja ne umeju da ĉitaju i pišu.
MeĊutim, 21. vek i te kako karakteriše i nova vrsta nepismenosti a koja se tiĉe umeća korišćenja
raĉunara. Tako je u Srbiji kompjuterski nepismeno više od polovine stanovništva (51,01 odsto), a
od procenta, 49,27 odsto njih ţivi na teritoriji Vojvodine.
O bilo kojoj nepismenosti da je reĉ, najmanje se javlja u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, a
najzastupljenija je u planinskim predelima naše zemlje. Dok, kada je reĉ o kompjuterski
nepismenim osobama, oko milion i po graĊana ţivi i u selu i u gradu, tako da nema neke uoĉljive
razlike. To ukazuje na ĉinjenicu da su nove tehnologije, kao i interesovanja za njih, popriliĉno ista u
celoj drţavi.
Od 6.161.584 drţavljana Srbije, koliko ih je takoĊe po poslednjem popisu, 2,68 odsto njih
nema nikakvu struĉnu spremu, dok 16,24 odsto graĊana imaju visoko ili više obrazovanje. Dok se
prvi broj više nego duplo smanjio u odnosu na rezultate popisa iz 2002. godine, drugi se povećao za
trećinu. RZS ima podatke o nepismenosti još od 1948. godine, ali za najrealniju sliku poreĊenja
uzima se tek 1953. godina, jer se od tada kod nas uvodi meĊunarodna preporuka da je nepismen
onaj ko ne ume ni da ĉita i piše, a iskljuĉuju se „polupismena lica“ koja umeju samo da ĉitaju. Tako
je sredinom prošlog veka u Srbiji bilo 27,91 odsto nepismenih i od tada je taj broj u konstantnom
padu.
Za osnovno obrazovanje odraslih izdvojeno 363 miliona dinara
Jedan od vidova opismenjavanja graĊana, naroĉito starijih, sprovodi se kroz jedinstven
sistem obrazovanja, a koji se realizuje kroz redovne osnovne škole i specijalizovane škole za
osnovno obrazovanje odraslih. Kako su nam iz Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise,
upravu i nacionalne manjine ukazali, na teritoriji AP Vojvodine nalazi se 20 javnih osnovnih škola i
dve specijalizovane, koje imaju nastavu osnovnog obrazovanja i vaspitanja za odrasle. - Tokom
2016/2017. školske godine tu nastavu je pohaĊalo 1.534 odrasla polaznika i to na srpskom i
maĊarskom jeziku – kaţe pokrajinski sekretar navedenog resora Mihalj Njilaš.
Takvo osnovno obrazovanje namenjeno je osobama starijim od 15 godina, dok je srednje
obrazovanje predviĊeno za graĊane starije od 17 godina. Škole koje ispunjavaju uslove u pogledu
prostora, opreme, nastavnih sredstava i stepena i vrste obrazovanja nastavnika, nalaze se u Titelu,
Subotici, Tovariševu, BuĊanovcima, Beĉeju, Mokrinu, Opovu, ĐurĊevu, Vrbasu, Vršcu, Ruskom
Selu, Panĉevu, Senti, Zrenjaninu, Molu, Novom Beĉeju, Rumi, Neuzini, Kuli i Hajduĉici, dok se
dve “specijalizovane” nalaze u Somboru i Novom Sadu. Kako nam je Ministarstvo prosvete, nauke
i tehnološkog razvoja dostavilo podatke, za 2017. godinu odvojeno je više od 350 miliona dinara za
osnovno obrazovanje odraslih i oko 270 miliona dinara za srednje obrazovanje starijih od 17
godina.
Srbi pismeniji samo od Makedonaca
58
UNESKO svake godine sprovodi istraţivanja o stepenu nepismenosti u svetu i rezultati
ukazuju na to da je ona najviša u Aziji i Africi, a najmanja u Evropi. Neke od „najnepismenijih
zemalja“ su Gvineja (sa 30,4 odsto pismenog stanovništva), Juţni Sudan, Centralna Afriĉka drţava i
Avganistan. Kada je reĉ o drţavama nekadašnje SFRJ, Srbija (98,1 odsto pismenog stanovništva) se
nalazi na pretposlednjem mestu, odnosno ispred Makedonije (97,8). Najpismeniji su u Sloveniji
(99,7), u Hrvatskoj (99,3), Crnoj Gori (98,7) i najzad u Bosni i Hercegovini (98,5).
Gde su danas deca migranti?
Priĉe o prevremeno roĊenoj bebi Ajmanu, koji su roditelji Iraĉani ostavili hraniteljima u
Srbiji, a onda se vratili po njega, mnogi se još sećaju. Tada je izbegliĉka kriza bila u jeku. Dve
godine kasnije, na tzv. Balkanskoj ruti i dalje ima dece bez roditelja. Umesto boravka u kolektivnim
centrima, nude im se i hraniteljske porodice. Trenutno je troje mališana kod njih našlo privremeni
smeštaj. Mnogo više ih je na ulicama i u kampovima. Danijela iz Šida nije jedina spremna da u
hraniteljsku porodicu privremeno zbrine decu migrante. Posebnu obuku do maja prošli su oni koji
već imaju hraniteljsko iskustvo. I svi su imali isti strah. "Kako će prevladati jeziĉku barijeru.
Tokom obuke oni ĉuju iskustva hranitelja koji su već brinuli o deci i shvate da to nije najveći
problem, postoji nešto što je neverbalna komunikacija, postoji pogled, postoji osmeh", objašnjava
Svetlana Milenković iz Centra za porodiĉni smeštaj.
Iako je od juţne do severne granice obuĉeno 60 porodica, 30 je odabrano da pomogne u
svakom trenutku. "Mi raĉunamo da ovih 30 porodica moţe da odgovori na potrebe, jer pre svega
kod dece mlaĊeg uzrasta ova mera zaštite je primerena, imamo iskustvo da stariji mladići koji imaju
nekih 17 godina radije biraju da budu sa svojom grupom", navodi Milenkovićeva. Najviše ima
deĉaka koji imaju izmeĊu 10 i 17 godina, kaţu u Centru za pomoć traţiocima azila. "Izmeštanje iz
njihovog prirodnog okruţenja i podrške sunarodnika, suţivota sa svojim saputnicima koji vuku
njihove kulturološke specifiĉnosti, dovodilo bi do problema za samu decu, ona se ne bi osetila
prihvaćeno i integrisano, već bi se osetila kao stranci", objašnjava Radoš Đurić iz Centra za pomoć
traţiocima azila. Ne zna se taĉan broj maloletnika bez pratnje – procenjuje se na nekoliko stotina,
mnogi su u kampovima ili na ulicama. Neretko bez zaštite. Zato se sve ĉešće ĉuje predlog -
otvaranje posebnog centra samo za decu. "Sa jako briţnim osobljem razliĉitog spektra koji bi se
bavili ovim ljudima 24 sata, omogućilo bi se deci da ostanu u grupama iz kojih dolaze, da imaju
poverenja u sistem", navodi Đurić. U poslednje dve godine, kroz hraniteljske porodice prošlo je
dvadesetak izbeglica. Kako su granice već dugo hermetiĉki zatvorene, sve je izvesnije da će se o
trajnijem zbrinjavanju tek polemisati.
Lana - violina pod prstima i nebo kao granica
S tri i po godine, na sopstveno insistiranje, opredelila se za violinu, a sa ĉetiri je poĉela da
svira. Danas, osmoipogodišnja NovosaĊanka Lana Zorjan ima ĉitav niz
prvih nagrada osvojenih na velikim republiĉkim i meĊunarodnim
takmiĉenjima, kao i nastupe u Beĉu, Zaduţbini Ilije Kolarca, u rezidenciji
ambasadora SAD u Beogradu, na Trgu slobode u Novom Sadu, kao i na
brojnim festivalima i koncertima širom zemlje, ali i primamljive ponude,
kao što su ona da nastupi u ĉuvenom Karnegi holu u Njujorku. "Za moj
uzrast i za program koji sviram, violina jeste komplikovan instrument, ali
mi je „ušla pod prste”", objašnjava Lana i dodaje da joj se nekad desi da
odsvira prvi stav i stigne na treći, pa se onda seti da nije odsvirala drugi!
"To mi se, naravno, ne dešava na nastupima, ali se kod kuće nekad prosto
zanesem", kaţe Lana.
Naša mlada nada violinizma dolazi iz muziĉke porodice. Majka je
magistar umetnosti – violinistkinja, a otac Vladimir diplomirani operski pevaĉ, jedan deda vojni
59
muziĉar, a drugi etno-muzikolog i redovan profesor na Akademiji umetnosti. Lana priznaje da
prosto ne voli popularnu muziku, a omiljeni violinisti su joj Nemanja Radulović, zbog scenskog
nastupa, i Stefan Milenković, jer je „jedan od najpreciznijih violinista koji je ikada postojao”. Divi
se i mladoj Veroniki Moni Bogić. "Sviram klasiku i naravno da mi se više dopada klasika. Najviše
bih ţelela da sviram „Paganinijanu”, koju je svirala i Veronika Mona Bogić, ĉime me je prosto
oduševila", iskrena je Lana.
Letnji kamp distrofiĉara “Glavu gore” u banji Kanjiţa
Letnji kamp distrofiĉara “Glavu gore” 15. put organizovalo je udruţenje distrofiĉara
Juţnobaĉkog okruga iz Novog Sada, pri ĉemu je osmi put to u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju
“Banja Kanjiţa” u Kanjiţi, a na okupu su deca osnovnoškolskog uzrasta iz Vojvodine. Sekretar
Udruţenja distrofiĉara Juţnobaĉkog okruga u Novom Sadu i predsendica Saveza distrofiĉara
Vojvodine Aleksandra Panović, ukazuje da su obuhvaćena 42 deteta sa pratiocima roditeljima,
pošto su specifiĉne potrebe dece, a bolnice nisu osposobljene da mogu da doĊu bez pratnje roditelja
ili personalnih asistenata. U odnosu na prethodne kampove ovog leta je najmanji ukupan broj od 65
uĉesnika, jer kako napominje Panovićeva, neki su izostali zbog odlaska na godišnje odmore sa
roditeljima. Uĉesnici kampa koriste bazene sa termalnom vodom, a pošto je većina u invalidskim
kolicima, nakon popodnevnog odmora odrţavaju se radionice za decu i njihove pratioce. Za decu su
osmišljene umetniĉke radionice, kao i igre bez granica u sportskoj hali koja im je pristupaĉna, dok
roditelji imaju radionice sa psiholozima koji su volonteri i saradnici Udruţenja distrofiĉara.
Nauĉna dijaspora: Daleko od matice
Vladajuće partije u Srbiji mnogo manje paţnje posvećuju našim talentovanim Ċacima koji
osvajaju medalje na svetskim olimpijadama znanja nego svojim mladim stranaĉkim aktivistima.
Tako se formiraju dve kolone mladih: jedna od partijskih aktivista, koja se usmerava ka raznim
drţavnim nameštenjima, i druga, onih najtalentovanijih koji odlaze iz zemlje, najpre školujući se, a
zatim i radeći u inostranstvu. Zato smo na ovogodišnjoj rang-listi globalnog indeksa konkurentnosti
za talente, prema indikatoru „zadrţavanje talenata”, od 118 analiziranih zemalja – na poslednjem
mestu, a prema pokazatelju „priliv znanja” na 117. poziciji.
Ĉinjenica je da su srpski takmiĉari na svetskim nadmetanjima mladih matematiĉara, fiziĉara
i informatiĉara kotirani veoma visoko. Ĉak je nedavno i Si-En-En u jednoj emisiji naveo da Srbija
ima najtalentovanije mlade matematiĉare u svetu, srazmerno broju stanovnika i društvenom
bogatstvu. Retko kad se desi da na nekoj olimpijadi od Srbije manja zemlja osvoji više medalja. Ali
zašto se kao drţava tako nemarno odnosimo prema ovim Ċacima?
SrĊan Ognjanović, direktor Matematiĉke gimnazije u Beogradu, kaţe da Matematiĉka
gimnazija trenutno na Kembridţu ima dvadesetak svojih bivših Ċaka, od brucoša do doktoranada.
Njih će kao uspešne fakulteti da zadrţe ili će ih preporuĉiti nekoj svetskoj kompaniji, i mi smo
ostali bez ovih talenata zauvek – zakljuĉuje Ognjenović.
Profesor dr Vladimir Greĉić sa Instituta za meĊunarodnu politiku i privredu smatra da je
dobro da se naši talenti školuju u razvijenim zemljama, ali da bi se našoj drţavi ulaganje u njihovo
obrazovanje isplatilo, oni bi trebalo ili da se vrate u Srbiju ili da saraĊuju s ovdašnjim nauĉnim i
drugim institucijama, prenoseći im znanja steĉena u inostranstvu. – Ne kaţem da se oni ne vraćaju,
naroĉito iz evropskih zemalja, ali iz prekookeanskih drţava vrlo retko. Jedno ranije istraţivanje je
pokazalo da od onih koji su doktorirali na ameriĉkim univerzitetima, a došli su iz Srbije, pet godina
kasnije samo oko 15 odsto njih nisu više bili u SAD – kaţe profesor Greĉić. On istiĉe da programe
povratka talenata imaju zemlje koje na njima zasnivaju svoju budućnost i napredak. Škotska je
imala takav program, Irska takoĊe, ima ga i Rusija, koja je poĉetkom devedesetih, kada se raspao
SSSR, izgubila gotovo polovinu najboljeg nauĉnog kadra. Pre desetak godina Moskva je lansirala
program povratka sto vrhunskih struĉnjaka kojima su bila obezbeĊena mesta u vodećim nauĉnim
60
institucijama. Kina već dugo ima takve programe, a prvi je pokrenula poĉetkom devedesetih.
Navodno je 2013. evidentirano 6.000 zahteva vrhunskih struĉnjaka voljnih da se vrate u Kinu.
Njima se obezbeĊuju odgovarajuća radna mesta.
Završena Letnja dţez akademija Novi Sad - Dortmund
Izuzetno posećenim koncertom profesora i polaznika sedme Letnje dţez Akademije Novi
Sad – Dortmund u Kulturnom centru završena je ova sedmodnevna tradicionalna muziĉka
manifestacija. Koncert je trajao gotovo dva i po sata, a novosadska publika pozdravila ga je salvom
aplauza. U radu Akademije uĉestvovalo je 70 polaznika iz Subotice, Sombora, Beograda,
Kragujevca, Prijedora, Novog Sada, a njih desetoro je došlo iz bratskog grada Dortmunda, izmeĊu
ostalog i polaznici poreklom iz Srbije koji ţive u inostranstvu, te leti dolaze da pohaĊaju
Akademiju. Zajedno, u odliĉnom raspoloţenju, nezaboravnom druţenju i ţeljni znanja su imali
priliku da besplatno usavrše svoje muziĉko znanje, a da godine nisu bitne, kada je ljubav prema
muzici u pitanju svedoĉi ĉinjenica da je najmlaĊi polaznik imao 12,5, a najstariji 69 godina. Neki su
više puta pohaĊali Akademiju, a oni koji su do pre osam dana svirali jedan ili dva instrumenta,
nauĉili su ovde da koriste još nekoliko.
Urednica muziĉkog programa u Kulturnom centru Novog Sada Vesna Kaćanski,
podsetila je da je dva puta prireĊen „Jam sešion“ sa uĉenicima Akademije i to na novosadskom
brodu „Cepelin“ i na Petrovaradinskoj tvrĊavi ispred Galerije ITD „Radošević“ Eminentni profesor,
pedagog i saksofonista Uve Plat iz Dortmunda, imao je samo reĉi hvale za organizatore i uĉesnike
Akademije. „Za razliku od prethodnih Akademija, ove godine preovladavali su izuzetno mladi
muziĉari – polaznici, koji mahom imaju 15 ili 17 godina, a pokazali su izuzetan talenat i marljivost,
što nas posebno raduje“, rekao je profesor Plat. Ovaj internacionalni muziĉki dogaĊaj je zajedniĉki
projekat bratskih gradova Novog Sada i Dortmunda, a Kulturni centar Novog Sada organizovao ga
je u saradnnji sa Muziĉkom školom „Isidor Bajićˮ.
Letnja škola za decu iz dijaspore
“Novosti” sa decom iz Rasejanja koja pohaĊaju ĉasove srpskog jezika u letnjoj školi “Sveti
Sava” u Beogradu. Od 25 ovogodišnjih polaznika, najviše ih je
iz Francuske, Italije, Albanije... Ţelim što bolje da nauĉim srpski
i ćirilicu. Jezik je melodiĉan, a ćirilica baš lepa i zanimljiva.
Hoću da nauĉim sva ćiriliĉka slova, i velika i mala, i štampana i
pisana. Posebno mi je vaţno da se izborim sa izgovorom slova
“ĉ” i “ć”, a i da ne grešim gde je koje pa da mi ćevap bude
ĉevap, a ćup ĉup. Ovako priĉa Jovan Meste (13), iz Obena u
Francuskoj, jedan od 25 mališana srpskog porekla koji maternji
jezik uĉe u letnjoj školi za decu iz dijaspore “Sveti Sava” u
Beogradu.
Nastava i smeštaj za većinu dece organizovani su u beogradskom uĉeniĉkom domu “Jelica
Milovanović”, pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljnih poslova. Nasmejana i vedra, naša deca iz
Italije, Francuske i Albanije paţljivo prate sve što im uĉiteljice kaţu. Radoznalih, ţivih,
koncentrisanih pogleda, ĉesto postavljaju pitanja da razjasne svaku sitnicu. - U kući, obiĉno,
govorimo srpski, idem i u srpsku školu “Sveti Sava” u Vićenci, ali ovu letnju školu pohaĊam treći
put, jer ţelim da nauĉim više o srpskoj knjiţevnosti - kaţe “Italijanka” Jana Ivanović (12). - Već
sam nauĉila mnogo o narodnim epskim i lirskim pesmama, Vuku Karadţiću, Dositeju Obradoviću,
Desanki Maksimović, Milanu Rakiću... - Na ĉasovima srpske knjiţevnosti mi, zapravo, uĉimo
mnogo o kljuĉnim podacima iz istorije Srbije - dodaje Mina. - Imamo mi neko predznanje, ali
profesori u ovoj školi pomaţu nam da vaţne dogaĊaje poveţemo i poistovetimo sa poznatim
61
istorijskim liĉnostima. O knezu Lazaru, Milošu Obiliću, KaraĊorĊu, Milošu Obrenoviću, Vuku
Karadţiću...
Osmogodišnji Milan Stević iz Pariza stidljivo nam kaţe da mu baš i nije lako da savlada
srpski jezik. Ali trudi se, veli, iz petnih ţila. - Dobro je što se mnogo druţimo i posle ĉasova - priĉa
Milan. - Sve vreme govorimo srpski pa pitam drugare sve što me zbunjuje. Najteţi su mi padeţi,
izgovaranje slova “lj” i “nj”... Ali savladaću ja sve to.
Pećinci: Prva generacija “dualnih” zaposlena u Bošu
Promocija dualnog i preduzetniĉkog obrazovanja nastavljena je u opštini Pećinci. Pećinci su
sedma lokalna samouprava od planiranih 33, u kojima su
uĉenici, ali i roditelji imali mogućnost da se upoznaju sa
modelom dualnog obrazovanja, školama i kompanijama koje su
u njega ukljuĉene. Karavan “Duh mladosti” otvorila je
predsednica opštine Dubrovka Kovaĉević Subotiĉki. Ona je
izrazila zadovoljstvo što će Tehniĉka škola od septembra uvesti
dva nova obrazovna profila – elektriĉar i operater mašinske
obrade. Cilj ovog karavana i uopšte dualnog obrazovanja jeste
da se uĉenici obrazuju u skladu sa potrebama i zahtevima kompanija koje posluju na našoj
teritoriji,a samim tim će kompanije dobiti struĉno obrazovane kadrove, istakla je Kovaĉević
Subotiĉki.
Potrebni mu Srbi da bude prvak Amerike!
Trojica srpskih mladića koji igraju za ameriĉke koledţe, Filip Milivojević (22), Blagoje
Toković (22) i Aleksa Blagojević (23), ostavila su sjajan utisak na struĉnjake iz SAD. Toliko
upeĉatljiv da je trener Univerziteta Kamberlends Kris Lifer rešio da se u potrazi za fudbalskim
draguljima uputi u daleku Srbiju. - Ţelim da Univerzitet Kamberlends bude šampion u ameriĉkoj
koledţ ligi, a za to su mi neophodni Srbi - kaţe 35-godišnji Kris Lifer. - Nudimo im besplatno
ĉetvorogodišnje studiranje, uz pokrivanje svih troškova, koji za kompletan period studija iznose
128.000 dolara, odnosno 32.000 dolara godišnje. Potrebni su mi bolji fudbaleri od onih koje imam
na Kamberlends koledţu i koji igraju u našoj ligi. A siguran sam da vrhunski fudbaleri koje ovde
selektiram mogu za koju godinu da zaigraju i u MLS ligi. Prvi put sam u Srbiji, a planiram da
dolazim i narednih godina. Obišao sam Smederevo, Beograd, Pirot i Niš. Ideja mi je da naĊem još
talentovanih fudbalera poput Filipa, Blagoja i Alekse. Lifer istiĉe da je selekcija stroga, da se
paţljivo analiziraju brzina, snaga i tehnika svakog sportiste. - Već sam primetio nekoliko fudbalera
koje bih voleo da imam u svom timu. Potrebni su mi mladići s karakterom koji će biti i uspešni
studenti. Neću da krijem, Nišlija Marko Ţikić ostavio je sjajan utisak. Svaki kandidat mora da proĊe
test znanja engleskog jezika, da polaţe prijemni ispit i testove fiziĉke spremnosti. U timu našeg
univerziteta igraju Srbi, Egipćani, Australijanci, Englezi, Amerikanci, Afrikanci. Svi se oni lepo
slaţu i bore za ostvarivanje ameriĉkog sna, pravljenje uspešne sportske ili poslovne karijere.
Lepe vesti i ruţni komentari
Kako je postalo pravilo da ĉak i na lepe priĉe i pozitivne tekstove odmah reagujemo
negativno? Nije uvek sve crno, nije sve reklama, ne krije se iza svakog teksta zavera... „Politika” se
ponosi kada otkrije nekog struĉnjaka kojeg sluša svet, a o njemu ne zna Srbija. Nisu sva profesorska
deca samo zbog toga završila fakultet s desetkama, mnogi su prevazišli uspehe onih koji su ih
školovali i to samo svojim znanjem i upornošću. Volimo da pišemo o uspešnim preduzećima, bilo
da su oni privatnici ili ne, da pohvalimo uspehe koje naši uĉenici ţanju širom sveta, da otkrivamo
62
male ljude koji su veliki u svojim sredinama bez obzira na partijsku ili bilo kakvu drugu
pripadnost...
Nije reklama ako napišemo priĉu o uspehu studenata s nekog prestiţnog meĊunarodnog
takmiĉenja, iako oni imaju indeks privatnog fakulteta, niti kada na prvoj strani objavimo koji je
drţavni fakultet najbolji u Srbiji po istraţivanju samih studenata. Zašto, kada pišemo o zlatnom
uspehu naših matematiĉara ili fiziĉara odmah krene lavina o tome da favorizujemo jedne, a ne
predstavljamo druge škole?
Šta ima loše u tome kada se zabeleţi da su najbolji studenti sa svih univerziteta u Srbiji, pri
tom slabog materijalnog stanja, nagraĊeni putešestvijem kroz zemlje Evropske unije? Zašto se
odmah kreće s negativnim komentarima poput „šaljemo buduće struĉnjake na put bez povratka”?
Zar nije bolje da izaĊu iz svog rodnog mesta, upoznaju mlade iz drugih zemalja, drugaĉije kulture,
efikasnije naĉine obrazovanja? Da zatvorimo granice i podignemo solarne zidove?
Kako je to postao manir, pravilo da i na pozitivne dogaĊaje reagujemo na ruţan naĉin? Zašto
će se pre proĉitati tekst o ubistvu poznate pevaĉice nego o školi do koje Ċaci dolaze krĉeći sneg i po
12 kilometara, a pri tom osvajaju nagrade? Da li je moguće da je danas ostalo tako malo ljudskosti i
da na sve moramo odmah da reagujemo negativno? Nije uvek sve crno, nije sve reklama, ne krije se
iza svakog teksta zavera. Ili što je rekao onaj panonski (mornar) pevaĉ oko kojeg se veĉno lome
koplja od Ljubljane do Vranja – samo se lepo moţe ruţiti. Budimo ljudi, zar je to tako teško?
U drugom upisnom roku na BU slobodno 2.052 mesta
Na fakultetima Univerziteta u Beogradu nakon završenog prvog upisnog roka ostalo je
slobodno 2.052 mesta, 403 na budţetu i 1.649
samofinansirajućih. Za studiranje na budţetu najviše upraţnenih
mesta ima na Rudarsko geološkom (77) i Poljoprivrednom
fakultetu (31), objavljeno je na sajtu univerziteta. Za
samofinansirajuće studente najviše mesta ima na Ekonomskom
fakultetu (322), Poljoprivrednom (243) i Pravnom fakultetu
(146). Drugi upisni rok poĉinje 1. septembra, a prijavljivanje
kandidata trajaće do 5. septembra. Polaganje prijemnih ispit biće
6. i 7. septembra, dok će preliminarna rang lista biti objavljena najkasnije 8. septembra. Konaĉne
rang liste biće objavljene do 13. septembra, dok upis mora biti završen 16. septembra.
Vremeplov: Dragomir Vitorović
Na današnji dan 23. jula 2015. umro je dr Dragomir Vitorović, hemiĉar, profesor
Hemijskog fakulteta u Beogradu, istraţivaĉ i savetnik Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju,
predsednik Srpskog hemijskog društva, akademik (Beograd, 17. 09. 1926 - Zlatibor, 23. 07. 2015)
Vremeplov: Ljubomir Ćirić
Dr Ljubomir B. Ćirić, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu, šef Katedre za matematiku
umro je na današnji dan 2016. godine (Resnik, 13. 08. 1935 - 23. 07. 2016)
Vremeplov: Vilijam Remzi
Na današnji dan 1916 godine umro je škotski hemiĉar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove
nagrade za hemiju 1904. Ispitivao je molekularni sastav ĉistih teĉnosti i otkrio gasove helijum,
argon, kripton, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja
radijuma.
63
Vremeplov: Pavle Todorović
Na današnji dan 2009. umro je i dr Pavle Todorović, direktor Gradskog zavoda za javno
zdravlje u Beogradu, profesor Fakulteta bezbednosti u Beogradu. (Šabac, 13. 06. 1939 - Beograd,
23. 07. 2009)
Vremeplov: Lazar Trifunović
Na današnji dan 1983. Umro je i dr Lazar Trifunović, istoriĉar umetnosti i likovni kritiĉar,
direktor Narodnog muzeja u Beogradu, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (Beograd, 14. 01.
1929 - Pariz, 23. 07. 1983)
Vremeplov: ĐorĊe Jovanović
Srpski pisac ĐorĊe Jovanović, istaknuti knjiţevni kritiĉar izmeĊu dva svetska rata poginuo
je na današnji dan 1943 -. U Beogradu je završio Filozofski fakultet, pre Drugog svetskog rata
robijao je kao komunista u Sremskoj Mitrovici a 1941. otišao je u partizane. Napisao je više studija
o srpskim piscima, ukljuĉujući protu Mateju Nenadovića, Radoja Domanovića, Svetolika
Rankovića i Branislava Nušića. Ostala dela: "Studije i kritike", "Protiv obmana", "Realizam kao
umetniĉka istina", roman "Plati pa nosi".
U kontrolisanim uslovima 600 dece, ali bez kontrole
Oko 600 mališana u Srbiji jednog od roditelja viĊa u kontrolisanim uslovima, iako tu formu
ne prepoznaje nijedan naš zakon. Godinama sudovi preporuĉuju
centrima za socijalni rad da organizuju ovakvo viĊanje, a kako
objašnjava Zoran ĐorĊević, ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka
i socijalna pitanja, socijalni radnici sami procenjuju naĉin i uslove
viĊanja. - To znaĉi da kontrolisani uslovi ne moraju da budu isti,
primera radi, u Pirotu i na Vraĉaru - kaţe ministar. - Nema
jednakih pravila, već se sve zasniva na proceni. Ovakva sudska
praksa i mera izrodile su se iz poremećenih porodiĉnih odnosa, roditeljskih (ne)kompetencija, a
socijalni radnici su prinuĊeni da je sprovedu iako nisu imali instrukcije o postupanju u takvim
uslovima. Za adekvatnu primenu postojećih, ali i budućih propisa, smatraju, neophodna je pomoć
ministarstava pravde i unutrašnjih poslova.
Tragedije koje su se dogodile u centrima za socijalni rad u Novom Beogradu i Rakovici,
kada su ubijene dve ţene i jedno dete, inicirale su pokretanje inicijative za donošenje pravilnika o
viĊanju u kontrolisanim uslovima. Time bi ovakve ozbiljne situacije bile "pokrivene" propisima, a
ne da zavise od neĉije procene. Ni advokatu Zoranu Jakovljeviću nije jasno kako sudije mogu da
donosu preporuke koje nemaju uporište u zakonu, ali smatra da centri za socijalni rad, ipak, imaju
prevelika ovlašćenja. - Ovakva mera izriĉe se u situacijama kada postoji opasnost od negativnog
uticaja jednog roditelja na dete - kaţe naš sagovornik. - MeĊutim, najavljenim drakonskim merama
drţave neće se ništa postići, jer se njima, zbog odnosa koji nose jaku emociju nekog od roditelja
prema detetu ili supruţniku, neće spreĉiti kriminal. Naprotiv, napraviće nove kriminalce od onih
koji to nikada nisu bili. Teška socijalna situacija i nemaština, kao i hiperprodukcija zakona imaju
samo kontraefekat.
Ponedeljak,24.jul 2016.
Mobi u Soko Gradu prisustvovao ministar
64
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarĉević prisustvovao je danas u
manastiru Svetog Nikolaja u Soko Gradu sveĉanom otvaranju
tradicionalne 17. manifestacije Moba, koja okuplja srpsku
omladinu iz otadţbine i rasejanja. Mobe su divan obiĉaj i deo
tradicije Srpskog naroda, ona je sinonim za zajedniĉki rad i
ţivot, rekao je Šarĉević i poruĉio omladini da budućnost
posvete duhu i tradiciji svog naroda i da se njihov uspeh u
budućnosti ogleda kroz njihova dela. Dobrodošlicu je
uĉesnicima poţeleo i episkop šabaĉki Lavrentije istakavši da
bez obzira gde ţivimo pripadamo jednom duhu i jednom narodu.
Sedamnaesta Moba u organizaciji Eparhije Šabaĉke okupila je preko 120 uĉenika i
studenata iz Srbije, Australije, Italije, Nemaĉke Crne Gore i mnogih drugih zemalja. Oni će do
05.avgusta imati priliku da se druţe i razmene iskustva i znanja kroz sekcije istorije, srpskog jezika,
kaligrafije, folklora i hora. Današnjoj sveĉanosti prisustvovali su i predsednik Odbora za versku
nastavu Arhiepiskopije beogradsko-karlovaĉke , Dragomir Sando, predsednik opštine
Ljubovija, Milovan Kovaĉević kao i brojni crkveni velikodostojnici. U okviru posete Soko Gradu
ministar je obišao muzej posvećen Svetom vladiki Nikolaju i parohijski dom, u kojem se ĉuva
srpska zastava iz vremena Prvog srpskog ustanka. Soko Grad je zaduţbina vladike Lavrentija , koji
je za vreme svog sluţbovanja u Australiji i zapadnoj Evropi omogućio štampanje mnogih dela
vladike Nikolaja.
Srpski studenti krenuli na krstarenje kroz EU
I ove godine će, u okviru projekta „Putujemo u Evropu”, 50 najboljih studenata završnih
godina srpskih univerziteta „krstariti” Evropskom unijom. Sveĉani ispraćaj na putovanje upriliĉen
je juĉe u Kulturnom centru „Grad”. Akademci su izabrani na konkursu u okviru projekta koji
postoji već 12 godina, a do sada je ukupno 1.460 studenata iz Srbije dobilo priliku da putuje. Oni će
ovo leto provesti kao većina vršnjaka iz Evrope, putujući i upoznajući evropske gradove i narode,
uĉeći o drugim kulturama i obiĉajima, ali i informišući se o mogućnostima i uslovima za nastavak
obrazovanja na stranim univerzitetima.
Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Mihailo Crnobrnja poruĉio je studentima da iskoriste
priliku da obiĊu i manje gradove koji su lepši od nekih glavnih, ali i da dobro razmisle o ruti za
tronedeljno putešestvije. Studente je pozdravila i Sneţana Vuković, iz Balkanskog fonda za
demokratiju, i poţelela im srećan put.
Najbolji akademci su posle koktela u KC „Grad” krenuli iz naše prestonice, vozom u Berlin,
gde će odsesti tri dana. Za to vreme upoznaće znamenitosti glavnog grada Nemaĉke, a oĉekuju ih i
edukativni programi i druţenje s kolegama iz regiona. Posle ove prve stanice u Berlinu, oĉekuje ih
putovanje po drţavama Evropske unije, koje će birati po sopstvenom planu. Izabrani kandidati
dobili su ţelezniĉke inter-rejl karte, platne kartice s dţeparcem od 200 evra i polise putnog
osiguranja. Ovaj program sprovodi se i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji, a
srpske akademci sastaće se u Berlinu sa 70 studenta iz regiona. Donatori projekta su Fondacija
„Robert Boš” iz Nemaĉke, Balkanski fond za demokratiju, „Rajfajzen banka”, „Unika osiguranje” i
„Srbija Voz”. Medijski pokrovitelj programa je „MTV Srbija”, a prijatelj projekta „EU Info centar”.
"Štrandarije" za najmlaĊe NovosaĊane
Osim za kupanje, sunĉanje i odmor, Štrand će narednih nedelja biti jedna od lokacija na
kojoj će se odrţavati i programi "Novosadskog BIG deĉijeg leta". Ovogodišnje "Štrandarije", prema
obećanjima organizatora, ostaće asocijacija za kvalitetne zabavno-edukativne sadrţaje za decu.
Drugo veĉe manifestacije, posetioci su uţivali uz predstavu "Vuĉkova avantura", koja je posebno
65
oduševila male NovosaĊane. Radionice na "Štrandarijama", besplatne su i prilagoĊene uzrastu i
interesovanjima dece. Subotom, na Špicu, za male goste biće obezbeĊene radionice kreativnih
sposobnosti, dok je nedelja dan za odmor i zabavu uz pozorište na otvorenom. Završetkom
Štrandarija, ne završava se ciklus Novosadskog deĉijeg leta. Tradicionalno druţenje i uĉenje kroz
igru, biće nastavljeno do 25. avgusta, na 29 lokacija u gradu. https://www.youtube.com/watch?v=pW6Lyam8Zho
Mladi oĉistili zidove Srpskog narodnog pozorišta
Više mladića i devojaka oĉistilo je zidove Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu od
natpisa i grafita kojima su zidovi bili išarani, a kako je Tanjugu rekla uĉesnica akcije, 17-ogodišnja
Jelena Dobrić, na ideju su došli spontano. "Na to mesto izlazimo i okupljamo se svako veĉe već pet
godina. Primetili smo ruţne i vulgarne natpise i grafite, pa sam predloţila drugarima da uradimo
nešto lepo i da to oĉistimo, što su svi prihvatili. Otišli smo i kupili šta nam treba i akcija je poĉela",
kaţe Jelena i istiĉe da je u akciji uĉestovali 17 mladića i devojaka. Fotografija na kojoj su mladi u
akciji ĉisćenja je objavljena na fejsbuk stranici „ "NSU-uţivo sa novosadskih ulica", a reakcije su,
kaţe, više nego pozitivne. "U prvom trenutku smo se zamislili, jer nismo znali da li trebamo za to
imati dozvolu. Hteli smo da pitamo nekog iz SNP-a, ali je bilo zakljuĉano, pa smo odluĉili da to
uradimo na svoju ruku i reakcije su pozitivne, ljudi su prolazili, fotografisali nas, ĉak i turisti",
navodi Jelena, uĉenica ĉetvrtog razreda Hemijske škole "Pavle Savić". Prema njenim reĉima,
akcijom su ţeleli da ulepšaju pozorište, skrenu paţnju drugima i pošalju još jednu poruku. "Mi
slušamo pank, rok i metal i ovom akcijom ţeleli smo da srušimo predrasude koje neki ljudi imaju o
nama i da pokaţemo da nismo mi ti koji prljamo grad", istakla je Jelena i dodala da su na kraju
akcije poĉistili i stepenište pozorišta.
Lonĉar: Mogla je da se leĉi u inostranstvu ali, …
Pismo devojĉice Darije Petrović, koja se sedam godina bori s bolešću i nije uspela da
prikupi pare za leĉenje u inostranstvu, odjeknulo je danas društvenim
mreţama. Darija je u otvorenom pismu predsedniku Srbije,
premijerki i ministrima navela da je "milion puta zakucano na
njihova vrata, koja su bila zatvorena za sve molbe i oĉajne krike
majke koja je traţila da spase ţivot svome detetu". Ministar zdravlja
Zoran Lonĉar u reagovanju koje je dostavio Blicu, kaţe da je odmah
zatraţio informacije o njenom zdravstvenom stanju. Njegovo
reagovanje prenosimo u celosti: "Odmah po saznanju da se 16-
godišnja D.P. obratila javnosti ukazujući na problem svog zdravstvenog stanja i potrebe za daljim
leĉenjem, ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lonĉar reagovao je i zatraţio
informacije o devojĉicinom zdravstvenom stanju, kao i podatke o njenom dosadašnjem leĉenju.
Pozvani su lekari Instituta za majku i dete 'Dr Vukan Ĉupić', kao i Univerzitetske deĉje klinike u
Tiršovoj, koji su u toku sa leĉenjem 16-godišnje devojĉice i ministar je obavešten da niko od
porodice D.P. niti neko od lekara nije kontaktirao bilo RFZO bilo Budţetski fond za leĉenje
oboljenja, stanja ili povreda koje se ne mogu uspešno leĉiti u Srbiji, povodom njenog upućivanja u
neku od stranih zdravstvenih ustanova na dalje leĉenje. Ĉinjenica je da su predstavnici Budţetskog
fonda bili u kontaktu sa majkom devojĉice D.P. i upoznali su je sa mogućnostima kako da ostvari
pravo na leĉenje u inostranstvu (potrebno je samo dostaviti konzilijarno mišljenje lekara), ali se ona
posle toga više nikada nije javila. Sliĉno se dogodilo i kada su lekari Univerzitetske deĉje klinike
pozvali D.P na pregled nakon kojeg su bile zakazane konsultacije oko njenog daljeg leĉenja sa
struĉnjacima Klinike u Pitsburgu, SAD, putem tele-konferencije, ali na pregled nikada nisu došli.
Vremeplov: Mina Karadţić
66
Na današnji dan 1828 - RoĊena je srpska slikarka i pesnikinja Mina Karadţić, ćerka Vuka
Karadţića i supruga Alekse Vukomanovića, prvog profesora knjiţevnosti na Liceju u Beogradu.
MeĊu njenih pedesetak saĉuvanih slika, mahom portreta, istiĉu se "Autoportret", "Crnogorac sa
kapom", "Mladi Crnogorac", "Devojka sa vinovom lozom". Prevodila je na nemaĉki srpske narodne
pripovetke i poslovice i objavila ih je u Berlinu 1854. Štampala je uspomene na Branka Radiĉevića
i ostavila zabeleške s puta po Srbiji.
Vremeplov: Isak Singer
Na današnji dan 24. jula 1991. godine preminuo je jevrejski pisac Isak Baševis Singer,
dobitnik Nobelove nagrade za knjiţevnost 1978, ĉija su dela inspirisana tradicijom i folklorom
Jevreja u Istoĉnoj Evropi, preciznije Galiciji. Ova oblast je istorijski pripadala Poljskoj, sa ĉestim
menama kroz istoriju. Danas je podeljena izmeĊu Poljske i Ukrajine. Jevrejska zajednica u toj
oblasti imala je brojne specifiĉnosti, i one su najĉešća tema njegovih dela. Preselio se u SAD 1935.
Dela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "MaĊioniĉar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posed",
"Neprijatelji: ljubavna priĉa", "Šoša", zbirke priĉa "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijaĉne ulice",
"Kratki petak", "Seansa i druge priĉe", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog
oca", "Deĉak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju", "Izgubljen u Americi".
Vremeplov: Riĉard Dol
Britanski nauĉnik Riĉard Dol, koji je prvi utvrdio vezu izmeĊu duvana i raka pluća, kao i
izmeĊu alkohola i raka dojke i otkrio pozitivno dejstvo aspirina u leĉenju srĉanih oboljenja umro je
na današnji dan 2005.
Vremeplov: Dţejms Ĉedvik
Engleski fiziĉar Dţejms Ĉedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932.
otkrio neutron umro je na današnji dan 24. jula 1974 -. U Drugom svetskom ratu od 1943. do 1945.
kao glavni britanski instruktor radio je na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los
Alamosu, SAD.
Vremeplov: Simon Bolivar
Na današnji dan 24. jula 1783 roĊen je juţnoameriĉki revolucionar, vojskovoĊa i drţavnik
Simon Bolivar, najznaĉajnija liĉnost u borbi za nezavisnost Latinske Amerike od Španije. Posle
niza vojnih pobeda nad Špancima nazvan je "El Libertador de la Patria" (Oslobodilac otadţbine).
Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran je za predsednika Kolumbije i Bolivije,
koja je po njemu dobila ime. Njegovu ţivotnu zamisao, osnivanje federacije juţnoameriĉkih
republika, omela su trvenja vladajućih krugova i otpor SAD i Velike Britanije. Optuţen za nameru
da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo umro.
Vremeplov: Aleksandar Dima Otac
Na današnji dan 24. jula 1802 roĊen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac, jedan od
zaĉetnika feljtonistiĉkog romana. Sam ili uz pomoć mnogobrojnih saradnika napisao je oko 300
dela, punih ţivota i zanimljivih preokreta, ĉija kompozicija, ţiv dijalog i slikoviti opisi privlaĉe i
sada ĉitalaĉku publiku širom sveta. Najpre se istakao romantiĉnim dramama "Anri III i njegov
dvor", "Antoni", "Kula Nel", "Kin". Pisao je i komedije, ali je svetsku slavu stekao mnogobrojnim
67
slobodno obraĊenim romanima s motivima iz francuske istorije: "Tri musketara", "Grof od Monte
Krista", "Kraljica Margo", "Dvadeset godina posle", "Kraljiĉin Ċerdan", "Crna lala".
Mladi sve manje uzimaju heroin, kokain i ekstazi!
Nove sintetiĉke droge preplavile su Srbiju, razne vrste hemija i isprivaĉa, uliĉnih naziva
“Che Sballo“, „Vertex“, „Galaxy“ i „Rainbow“, neke su od ĉak 600
novih psihoaktivih supstanci koji su zabranjeni u našoj zemlji ali i
ĉitavoj Evropi. U našoj zemlji broj konzumenata heroina, kokaina,
ekstazija i ostalih dobro poznatih droga je u opadanju, ali to ne
znaĉi da smo na dobrom putu, jer mladi su se okrenuli novim, puno
otrovnijim, ali jefitnijim i dostupnijim sintetiĉkim drogama.
- Najĉešće se koriste sintetiĉki kanabinoidi, koji se nalaze u vidu
biljne mešavine, koja se distribuira pod nazivom “egzotiĉni mirisi”.
U raznim su oblicima, od smole, belog praha i kristala do ulja. Prema podacima EU do sada su
prijavljene 134 vrste ovakvih kanabinoida – kaţe Milan Pekić direktor Kancelarije za borbu protiv
droga. Od svih zaplenjenih supstanci na tlu Evrope u protekloj godini, jedna trećina su sintetiĉki
kanabinoidi, ĉak 1.6 tona. Nebojša Đurasović iz udruţenja “Prevent” kaţe da od 2013. godine kreće
masovno širenje sintetiĉkih droga, prosek od desetak otkrivenih svake godine u poslednje vreme
konstantno se povećava, pa je u 2016. godini otkriveno ĉak više od 100 novih droga
- Kod nas je zabeleţen porast konzumiranja GHB ili teĉna varijante GBL, koja je inaĉe
poznata kao droga za silovanje, ali ne koristi se više samo za to. Naše okruţenje, pogotovo
Slovenija i Hrvatska preplavljeni su sintetiĉkim psihoatkivnim supstancama, koje preko primorja i
festivala dolaze do nas. Baš smo nedavno dobili obaveštenje da je u Hrvatskoj u Rijeci otkriveno
sedam novih narkotika – kaţe Đurasović. Kako dodaje, sistem registrovanja i stavljanja u zabranu
novih opijata sada funkcioniše dobro i priliĉno brzo, ĉak na nedeljnom nivou. Naša zemlja se dobro
opekla pre pet godina kada se u Novom Sadu legalno prodavao biljni tamjan i mirišljave soli koje je
omladina koristila za drogiranje, a nisu bili na listi zabranjenih susptanci, pa je samo u pet nedelja
registrovano 36 sluĉaja trovanja i „overdoza“ na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.
Iz Ministarstva zdravlja kaţu da opasne sintetiĉke droge poput spreja, lepkova i sredstava za
ĉišćenje najĉešće dovode do gubitka sluha i oštećenja centralnog nernog sistema, droge koje u sebi
sadrţe benzin oštećuju koštanu srţ, dok razreĊivaĉi i acetoni dovode do nedostatka kiseonika u krvi.
Utotrak, 25. jul 2016.
U Vojvodini će od 300 škola biti zatvoreno ĉak 90
U poslednjih deset godina populacija opada za pet odsto svake godine i nema tendencija da
će se to zaustaviti, zbog ĉega će skoro trećina škola u Vojvodini biti zatvorena. To predviĊa Eva
Mikuška, viši predavaĉ Univerziteta u Ĉiĉesteru, koja je predstavila rezultate svog istraţivanja u
okviru struĉnog rada o fenomenu iseljavanja stanovništva iz Vojvodine u Savremenoj galeriji u
Subotici, u okviru projekta "Oni koji odlaze". U tome joj pomaţe i koleginica Judita Rafai, etnolog i
docentkinja na Uĉiteljskom fakultetu na maĊarskom jeziku u Subotici.
Od istraţivanja maĊarskog stanovništva u Vojvodini kroz istoriju zabavišta i škola od Prvog
svetskog rata do danas, fokus se pomerio na većinsko stanovištvo i iznedrio ĉinjenicu da je ugroţen
opstanak škola i obdaništa. - Podaci i brojke su depresivni, recimo, na podruĉju Sombora ima mesta
za 5.000 Ċaka. Samo 3.000 je upisano, a 2.000 je ostalo nepopunjeno. Ako nemamo osnovce,
nećemo imati potrebu ni za fakultetima i nastavnicima. Balans je porušen - kaţe Eva Mikuška,
istiĉući da je i u subotiĉkim školama, gde je nekada bilo i po šest novih odeljenja, sada gotovo
nemoguće napuniti dva, jedno na srpskom nastavnom jeziku, drugo na maĊarskom
68
Iako je istraţivanje još u toku, već sada se pokazalo da je iseljavanje uzelo maha, pošto ne
odlaze samo mladi već i zreli ljudi od 40 i 50 godina. Jedno od pitanja je i zašto. - Zabluda je misliti
da su migracije iz Srbije samo ekonomski trend, jer je veliko pitanje da li je uvek moguće postići
ono što smo već ovde ili što ovde imamo. Rad poteţe upravo to pitanje i to će nas i dalje terati da
istraţujemo zašto se odlazi sa ovog podruĉja. Gasterbajteri su bili nedovoljno obrazovani i radili su
fiziĉke poslove u inostranstvu, a sada odlaze obrazovani ljudi, ĉak i deca priĉaju da ţele u
inostranstvo. U Engleskoj više od milion školovanih Poljaka radi nisko plaćene poslove u
hotelijerstvu, u zabavištima, ĉiste. Znam za mnoge ljude koji su napustili domovinu i ţive lošije. Ne
postoji potpuna sigurnost na Zapadu, niti je lako i jednostavno ostati - i tamo moţete dobiti otkaz, a
fakultet se godišnje plaća 10.000 evra i više, zbog ĉega bi i trebalo da sama Vlada istraţi zbog ĉega
nas je sve manje - upozorava Mikuška.
Aplikacija za edukaciju uĉenika migranata
Projekat ME-GROW pobednik je ovogodišnjeg HAKATONA, takmiĉenja za pravljenje web
aplikacija odrţanog u Beogradu. Osmislili su ga mladi
Panĉevci Dajana i Milan. Reĉ je o projektu edukativnog
karaktera i u pitanju je jedinstvena web aplikacija za praćenje
edukacije uĉenika migriralih iz drugih drţava, ukljuĉenih u
formalno obrazovanje. Oĉekuje ih i svetski Hakaton koji će
biti odrţan u Parizu. Kada se prijavila na takmiĉenje iz
programiranja Dajana Krajinović je u razgovoru sa
profesorima došla na ideju da uradi aplikaciju za praćenje edukacije uĉenika migriralih iz drugih
drţava, a ukljuĉenih u formalno obrazovanje. Njena ideja, odnosno aplikacija, je pobedila na tom
takmiĉenju. "Migranti su ovde ukljuĉeni u formalno obrazovanje tako da smo mi ţeleli na neki
naĉin da im pomognemo da se bolje ukljuĉe u ovaj sistem. Oni dolaze bez ikakvih dokumenata i
nemaju svedoĉanstva o završenim razredima", kaţe Dajana Krajinović, idejni tvorac aplikacije.
Milan Erski je sve to sproveo u delo. On je programirao ovu aplikaciju koja predstavlja neku vrstu
onlajn dnevnika i sastoji se iz tri dela. "Korisnici i roditelji će imati pristup istom nalogu. Oni mogu
da vide iz koje drţave, iz kog grada i u koju školu su išli uĉenici i koliko dugo. Mogu da prate i
njihove ocene .TakoĊe imamo i opciju za beleške i chat box sa nastavnicima i psiholozima.
Profesori će imati specijalan kod koji dobijaju za svakog uĉenika. Kada ukucaju taj kod otvoriće im
se onlajn dnevnik uĉenika, a takoĊe će i oni imati deo gde će moći da beleţe i naprave neku vrstu
podsetnika o uĉeniku. Glavni administratori smo mi i mi imamo pristup celom sajtu i bazama
podataka gde ćemo unositi svakog uĉenika i svakog nastavnika", objašnjava Milan Erski,
programer. U oktobru ih oĉekuje i svetsko takmiĉenje u Parizu, gde će predstaviti svoju ideju, a od
septembra bi aplikacija trebalo da bude dostupna u osnovnim školama u Beogradu, a zatim i u celoj
zemlji.
Ameriĉki kutak: Konkurs za volontere
Ameriĉki kutak u Novom Sadu raspisao je konkurs za volontere koji ţele da uĉestvuju u
realizaciji aktivnosti u okviru kreativne biblioteke, koja će i ove godine biti odrţana na novosadskoj
plaţi Štrand, u periodu od 3. do 31. avgusta, a prijave su otvorene do petka 28. jula. "Poslovi koje bi
volonteri obavljali su voĊenje radionica - kreativnih, sportskih, muziĉkih, edukativnih, pomoć u
odrţavanju i promovisanju biblioteke, rad sa decom na kvizovima i takmiĉenjima, igranje
društvenih igara i voĊenje konverzacija na engleskom jeziku za mlade", navedeno je u saopštenju.
Dodaju da je veliki deo programa koji Kutak sprovodi zasnovan na dragocenom doprinosu
volontera, što, kako navode, svake godine prenose i na koncept kreativne biblioteke na Štrandu.
"Svi koji na ovaj naĉin budu doprineli realizaciji letnjeg programa imaće besplatan ulaz na Štrand,
69
moći će besplatno da posećuju razliĉita kulturna dešavanja, ali i da se druţe, upoznaju sa novim
ljudima i steknu dragocena iskustva", kaţu u Ameriĉkom kutku.
Karlovaĉka gimnazija, posle 35 godina, dobija novu fasadu
Dugooĉekivana i najavljivana obnova fasade Karlovaĉke gimnazije je poĉela. Radnici
novosadskog preduzeća GAT uveliko postavljaju skele s dvorišne
strane zgrade najstarije srpske gimnazije, a kako saznajemo od
vršioca duţnosti direktora škole Radovana Kovaĉevića, paraleleno s
obnovom fasade, rekonstruisaće se i vodovodna i kanalizaciona
mreţa. “Radovima će biti obuhvaćena zamena sanitarija u svim
toaletima u školi i grejnih instalacija, koje su u lošem stanju, izuzev
radijatora“, objašnjava Kovaĉević. Dodaje da bi trebalo da budu
sanirani i neki od prozora. “Obnova fasade i vodovodne i
kanalizacione mreţe odvijaće se istovremeno, zato što je deo oštećenja na fasadi nastao upravo
zbog vlage koju su dotrajale instalacije uzrokovale. Rok za završetak radova je, po ugovoru, 270
dana, a kada poĉne nastava, vodićemo raĉuna o tome da se i posao i obrazovni proces odvijaju
nesmetano”, veli Kovaĉević.
Radovi u Karlovaĉkoj gimnaziji deo su programa modernizacije škola u Srbiji Ministarstva
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a finansira ih Evropska investiciona banka. Karlovaĉka
opština bila je u obavezi da pripremi projektno-tehniĉku i ostalu dokumentaciju neophodnu za
realizaciju posla.
"Gavrilo Princip" u Vukovoj zaduţbini
Sveĉanost povodom dodele knjiţevne nagrade "Gavrilo Princip", za radove mladih nauĉnika
i pisaca do 35 godina starosti, u kategorijama nacionalna istorija i srpski jezik i knjiţevnost, odrţaće
se danas u prostorijama Vukove zaduţbine. Ţiri, na ĉijem ĉelu je bio profesor Ljubodrag Dimić
izabrao je prvog laureata ove nagrade, a to je rad "Politiĉke, ekonomske i kulturne prilike na
Kosovu i Metohiji 1929 -1941", autora Boţice Slavković, u kategoriji nacionalna istorija. U
kategoriji srpski jezik i knjiţevnost, nagradu je dobio rad pod nazivom "Poetika proze Momĉila
Nastasijevića", autora Nedeljke Perišić Bjelanović, a predsednik ţirija bio je profesor Dušan Ivanić.
Sveĉanost će se odrţati danas, 25. jula u prostorijama Vukove zaduţbine u ulici Kralja Milana br. 2,
s poĉetkom u 14 ĉasova. U saopštenju Izdavaĉke kuće "Prosveta" i "Princip" navodi se i da će
nagraĊeni radovi biti objavljeni u posebnoj publikaciji.
Novi Sad: Došli iz celog sveta da uĉe srpski
MeĊunarodna letnja škola srpskog jezika na Filozofskom fakultetu, 21. po redu, koja je
poĉela 15. jula, okupila je moštvo stranaca, mahom studenata kojik su u naš grad došli da bi
propriĉali na srpskom ili usavršili naš jezik. Osim toga, kroz nastavu koja ćetrajati do 6. avgusta,
kao i krozizlete, oni imaju priliku da upoznajukulturu, tradiciju i istoriju našezemlje. Letnju školu
ove godinepohaĊa 35 polaznika iz ĉak 17zemalja, meĊu kojima su Belgija,Bugarska, Rusija, Jemen,
Juţna Koreja,Mauricijus, Poljska, Tajland...
"Nemamo oĉekivanja da će apsolutnipoĉetnik za tri nedelje nauĉitijezik", objašnjava
koordinatorka Centra za srpski jezik kao strani priFilozofskom fakultetu profesorka dr Dušanka
Zvekić Dušanović."Zbog toga,nakon poĉetnog testa, delimo studente na grupe, gde imamo
poĉetnike od kojihoĉekujemo da progovore toliko da se snaĊu u svakodnevnim situacijama, dok
sonima koji dolaze s izvesnim predznanjem radimo na razvijanju kompetencija idovodimo ih na viši
nivo. Na primer, B-2 grupa kroz ove tri nedelje ovladavajezikom na nivou da nesmetano moţe da
komunicira u raznovrsnim situacijama.Trudimo se da im pruţimo razliĉite sadrţaje pa
70
organizujemo i izlete.Planirani su odlasci u Šid, Sremske Karlovce, a obići ćemo i neke
odfruškogorskih manastira."
Većinu polaznika, kao i prošlih godina, ĉine studenti osnovnih, master ilidoktorskih studija
neke od slavistiĉkih grupa širom sveta. Kako kaţeprofesorka Zvekić Dušanović, ima i onih koji su
poreklom iz naših krajeva,druga ili treća generacija dijaspore, a ima i onih koji se iz
zaistaspecifiĉnih razloga opredeljuju da uĉe srpski jezik i upoznaju našu kulturu.
Profesori, studenti, istraţivaĉi u školi latinoameriĉkih studija
Prva MeĊunarodna letnja škola latinoameriĉkih studija odrţana je od 20. do 24. jula u
Beogradu i Novom Sadu u organizaciji Društva hispanista. Škola je
odrţana pod sloganom “Latinska Amerika i izazovi modernog
sveta” i kod nas predstavlja inovativan projekat, a odnosio se na
multidisciplinarnu platformu koja je tokom pet dana realizacije
pruţila teorijska i praktiĉna znanja na temu latinoameriĉkih studija.
Ova škola ima za cilj da okupi studente, mlade istraţivaĉe i
struĉnjake u oblastima društvenih nauka kao što su hispanistika,
latinoameriĉke studije, politiĉke nauke, knjiţevnost, antropologija,
ekonomija, prava, sociologija i filozofija. Ovom prilikom okupilo
se 25 uĉesnika iz zemlje i inostranstva. Istraţivaĉi, studenti i ljubitelji latinoameriĉkih studija došli
su iz Argentine, Brazila, Turske, Poljske, Španije, Rusije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Zajedno sa struĉnjacima iz razliĉitih oblasti koje se bave nekom
od tema u vezi s Latinskom Amerikom, uĉesnici i predavaĉi su razmenjivali mišljenja, ideje, kao i
planove za nove projekte.
Predavaĉi na Letnjoj akademiji su bili struĉnjaci na poljima ekonomije, knjiţevnosti, prava,
filozofije, meĊunarodnih odnosa, prevoĊenja, urbanih politika, migracija. Anhel Esteban del
Kampo, Diana Palaversić, Igor Štiks, Dejan Mihailović, Oskar Barbosa Lisano, Dubravka
Suţnjević, Ester Susana Borgareljo, Karlos Huares Senteno, Iva Ĉukić, Katarţina Dembić, Miša
Đurković, Višeslav Simić dolaze iz Argentine, Meksika, Kostarike, Poljske, Australije, Srbije,
Bosne i Hercegovine i Španije. Kao specijalni gost pridruţio se i Orasio Ĉeruti Guldberg, cenjeni
meksiĉki filozof.
Škola, u trajanju od pet dana, obuhvatla je niz predavanja, radionica, seminara, debata i
kultnurnih programa. Veći deo programa je bio zatvorenog tipa i namenjen je bio uĉesnicima škole,
dok je kulturni program bio otvoren za javnost.
Volonteri iz Evrope sreĊuju Sremske Karlovce
U Sremskim Karlovcima u toku su dva meĊunarodna volonterska kampa u organizaciji
Pokreta gorana Vojvodine i Mladih istraţivaĉa Srbije. Volonteri iz desetak svetskih zemalja ĉiste
dve lokacije, Dunavac i Dvorsku baštu... Vredni volonteri su uspeli za samo desettak dana da oĉiste
ĉak 350 metara priobalja pored Karlovaĉkog dunavca. Dugoroĉan cilj jeste da se, za koju godinu,
on osposobi za turistiĉku eksploataciju. Na drugoj lokaciji, u Dvorskoj bašti, volonteri iz kampa
"Arboretum", takoĊe su napravili odliĉan posao. "Ĉistimo park od smeća. Tamo je veoma stara
botaniĉka zgrada, i nju sreĊujemo. Nameštali smo i klupe", priĉa Onur Mehmedov, volonter iz
Belgije.
To je veoma vaţno kako bi se i lokalno stanovništvo motivisalo da se aktivnije ukljuĉi u
brigu o zajednici. Naravno, cilj je zainteresovati i one koji donose politiĉke odluke. "Naš
sekretarijat budno prati sve što je vezano za ekologiju i razvoj eko turizma, i uvek ćemo
maksimalno podrţavati ovakve projekte", kaţe Brankica Tabak iz Pokrajinskog sekretarijata za
urbanizam i zaštitu ţivotne sredine. Opština Sremski Karlovci, finansirala je kampove sa 500
71
hiljada dinara, dok je radove u dvorskoj bašti omogućila i platila Srpska pravoslavna crkva, kojoj
pripada zemljište.
U petak, od 20 ĉasova, volonteri će, organizovati i oproštajni muziĉki koncert na vidikovcu
u Sremskim Karlovacima. Kući će, nadamo se, poneti najlepše uspomene i moţda se, jednog dana,
ovamo vratiti kao turisti.
Kamp u Srbobranu za decu iz osetljivih grupa
Kamp pod nazivom "Budi еko–fin" vеć dvanaеstu godinu za rеdom organizujе Udruţеnjе za
pomoć mеntalno nеdovoljno razvijеnim osobama "Bisеr" u
Srbobranu. Ovogodišnji kamp u prirodi poĉеo jе 24. juna i
trajaćе pеt dana. Odrţava sе, kao i prеthodnih godina, na
izlеtištu u Srbobranu kojе jе idеalan ambijеnt za tеmu kampa i
uĉеnjе o oĉuvanju prirodе i ţivotnе srеdinе. Kamp jе
inkluzivnog karaktеra, a uĉеsnici su dеca sa smеtnjama u
razvoju, dеca romskе nacionalnosti, dеca iz hranitеljskih
porodica i sva dеca iz opštе populacijе koja su zaintеrеsovana da uĉеstvuju u kampu u prirodi.
Vaspitaĉica iz Udruţеnja "Bisеr" Elvira NaĊ Rozmaring kaţе da ovе godinе oĉеkuju 75
uĉеsnika i da jе svaki dan dеtaljno isplaniran. Tokom svih dana prеdviĊеna su razliĉita prеdavanja i
takmiĉеnja, a oĉеkuju sе gosti i iz drugih udruţеnja za osobе sa smеtnjama u razvoju iz Kulе,
Fеkеtića, Zrеanjanina, Novog Sada i Vrbasa.
Voditеljka krеativnih aktivnosti SlaĊana Kovaĉеvić istiĉе da jе znaĉaj odrţavanja kampa u
prirodi višеstruk. "Vaţno jе da sе svе marginalizovanе grupе, ali i dеca iz opštе populacijе naĊu na
otvorеnim prostoru, bеz roditеljskog staranja i da tu uĉе kako da sе staraju o sеbi, ali i o svom
okruţеnju. Oni uĉе kako da sе ophodе prеma prirodi i kako da brinu o njoj, da bi priroda mogla da
im vrati. Svе radionicе su usmеrеnе na iskorišćavanjе starih prеdmеta ili prеdmеta iz prirodе kako
bi stvari dobilе novu upotrеbnu vrеdnostˮ, istakla jе Kovaĉеvić.
Platili joj školovanje u inostranstvu, neće da priznaju papire
Aleksandra Tabakov iz Zrenjanina vratila se u Srbiju kao specijalista kliniĉke farmakologije,
ali ovde ne moţe da radi kao lekarka jer nijedan drţavni organ ne moţe ili neće da joj prizna papire.
Da apsurd bude veći, stipendiju za dodatno usavršavanje dobila je upravo od drţave Srbije!
Tabakov je, kako piše portal 021, kao odliĉan, svršeni student medicine, 2008. godine dobila
stipendiju Fonda za mlade talente Ministarstva omladine i sporta. Stipendija joj je omogućavala da
završi master studije u Madridu, gde se i uputila u nameri da radi na svom obrazovanju. Ugovor
koji je potpisala sa Fondom obavezao ju je da se, po završetku studija, vrati u Srbiju i radi najmanje
pet godina. Pošto je završila master, uvidela je da moţe da dobije i specijalizaciju u Španiji, te je, uz
"amin" Fonda za mlade talente, ostala da se usavršava. MeĊutim, kada se 2015. godine vratila u
Srbiju da radi, saĉekalo ju je iznenaĊenje - niko ne moţe da joj nostrifikuje zvanje!
- Odmah po povratku, obavestila sam Fond za mlade talente da sam se vratila. Nisu imali
nikakvu posebnu reakciju. S obzirom na to da pri Ministarstvu prosvete postoji ENIC/NARIC
centar za priznavanje diploma, prvo sam se njima javila u nameri da mi se srede papiri. Tamo su me
obavestili da više ne rade nostrifikaciju specijalistiĉkih lekarskih diploma jer im je to suviše
komplikovano, te da je procedura prebaĉena u Ministarstvo zdravlja. MeĊutim, u Ministarstvu
zdravlja negiraju i tvrde da se nikada nisu time bavili i da je nadleţno Ministarstvo prosvete - priĉa
Aleksandra Tabakov svoje doţivljaje sa srpskom administracijom i prebacivanjem "vrućeg
krompira", piše portal 021. To je samo poĉetak - s obzirom na to da je bila uporna u nameri da
dobije prave odgovore, pisanim putem je pisala ministarstvima i dobila, naţalost, samo negiranja
nadleţnosti.
72
U sektoru za zdravstvo reĉeno joj je da bi univerzitet na kojem je diplomirala mogao da
uporedi specijalizacije i reši probleme, ali je i u ovoj ustanovi dobila negativne odgovore. Inaĉe,
kliniĉka farmakologija je na zvaniĉnom spisku deficitarnih oblasti medicine u Srbiji za 2017. godinu.
Sestre bliznakinje i brat uspešni iz matematike i fizike
Sestre bliznakinje Svetlana i Dragana pravi su ponos porodice Đukanović iz Loznice,
osvojivši medalje na ĉak pet republiĉkih takmiĉenja iz matematike i fizike tokom godine. Sada već
bivše uĉenice OŠ "Anta Bogićević" u Loznici, sestre Đukanović pokazale koliko imaju talenta za
brojke, jednaĉine i sve druge matematiĉke ili zadatke iz fizike na Arhimedesovom takmiĉenju,
Dopisnoj i Internet olimpijadi, Matematiĉkom turniru, a to su samo neka od takmiĉenja na kojima
su obogate svoja dosadašnja znanja o tim naukama. Draganin i Svetlanin brat Miloje, sa još ĉetiri
mlada fiziĉara iz Srbije, uĉestvovao je prošle godine na MeĊunarodnoj olimpijadi iz fizike u Cirihu,
odakle je doneo bronzanu medalju. Pre toga, na Devetoj meĊunarodnoj nauĉnoj olimpijadi u Iraku
2012. godine osvojio je bronzu. Dve godine kasnije na ĉetvrtom rumunskom turniru iz fizike u
Bukureštu osvojio je srebrnu medalju.
Srpski matematiĉar zadovoljni medaljama
Ĉlanovi matematiĉke ekipe Srbije koja je na 58. meĊunarodnoj matematiĉkoj olimpijadi u
Brazilu odnela ĉetiri srebrne i dve bronzane medalje, vratili su se veĉeras iz Rio De Ţaneira u
Beograd. Oni su se po dolasku na aerodrom zahvalili svima koji su omogućili pripreme i istakli da
se nadaju još boljim rezultatima sledeće godine.
Uĉenik drugog razreda Aleksa Milojević, koji je ove godine osvojio srebrnu medalju,
zahvalio je svima koji su omogućili pripreme, proces selekcije i finansijsku podršku za odlazak na
takmiĉenje istakavši da se srpska ekipa "oĉigledno" dobro spremala. "Olimpijada sama po sebi nije
nikada lako takmiĉenje. Takmiĉite se sa više od 600 ljudi iz celog sveta koji su se spremali isto kao
i vi ĉitave godine da doĊu i da tu odmere znanje sa vama. Mi smo se oĉigledno dobro spremali, naši
rezultati to pokazuju. Nastavićemo da radimo naravno i sledeće godine ćemo se potruditi da
ostvarimo još veće rezultate", rekao je Milojević. Dobitnica bronzane medalje Ivana Ivanĉić istakla
je da je ljubav prema onome što radi ono što je dovelo do medalje i rekla da se nada još boljim
rezultatima sledeće godine.
Ĉlanovi Drţavne komisije za takmiĉenja iz matematike na aerodromu su istakli da se da
Komisija trudi da svake godine uvede poboljšanja u sistem takmiĉenja navodeći da je to bio sluĉaj i
ove godine kao i da je njima kao voĊama bilo zadovoljstvo da uĉestvuju, iako je po obimu to bio
veliki posao što je bio dodatni razlog za radost. Ĉlanovi komisije su istakli da se nadaju još boljim
rezultatima sledeće godine za šta postoje osnove s obzirom na to da od šest ĉlanova srpske ekipe,
njih petoro ostaje u konkurenciji za sledeću godinu.
Šesnaestogodišnjakinja i dalje bolesna: Više od 50 (neuspešnih) dijagnoza
Šesnaestogodišnja devojĉica Darije Petrović koja je posle više od 50 neuspešnih dijagnoza
bolesti otvorenim pismom ukazala drţavnim institucijama na probleme u
leĉenju, od sutra će biti smeštena na Institut za Majku i dete u Beogradu, kako
bi lekari utvrdili od ĉega boluje, dogovoreno je danas na sastanku u
Ministarstvu zdravlja. Majka devojĉice Gorica Lukić rekla je novinarima da je
u ministarstvu razgovarala sa timom lekara, predstavnicima tog ministarstva,
Budţetskog fonda za leĉenje dece u inostranstvu i Republiĉkog fonda za
zdravstveno osiguranje (RFZO). Prema njenim reĉima, na sastanku je
dogovoreno da devojĉica bude primljena na Institut za majku i dete. Ona je
73
naglasila da se i ranije obraćala svim nadleţnim institucijama, ali da nije dobijala odgovore. Lukić
je rekla da njena ćerka nije dolazila u Univerzitetsku deĉiju kliniku u Tiršovoj ulici poslednje dve
godine, jer nije imala nijedan zakazan termin.
Vremeplov: Gavrilo Princip
Na današnji dan 25. jula 1894 godine roĊen je srpski nacionalni borac Gavrilo Princip,
atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914.
Atentat je Beĉu posluţio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, ĉime je izazvan Prvi svetski rat.
Princip se pred policijom i sudom drţao herojski i kao maloletnik osuĊen je na 20 godina teške
tamnice. Zbog nehumanih zatvorskih uslova oboleo je od tuberkuloze i u tamnici u gradu Terezin u
Ĉeškoj umro je u aprilu 1918, šest meseci pre sloma Austro-Ugarske.
Vremeplov: Semjuel Kolridţ
Na današnji dan 1834 godine umro je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridţ, jedan
od najznaĉajnijih engleskih knjiţevnih kritiĉara i romantiĉarskih pesnika. Dela: poeme "Kristobela",
"Kublaj Kan", zbirka pesama "Lirske balade" (s Vilijamom Vordsvortom), kritike "Predavanja",
"Biographia Literaria".
ĐorĊević pozvan na konferenciju o borbi protiv deĉjeg rada
Ministar rada, zapošljavanja, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević sastao se danas u
Beogradu sa ambasadorom Argentine u Beogradu, Rikardom Fernandesom, koji ga je pozvao da
uĉestvuje na Konferenciji o borbi protiv deĉjeg rada, koja će biti odrţana u novembru u Buenos
Ajresu. Konferencija, kako je saopšteno iz ovog resora, ima za cilj promociju nastavka borbe protiv
deĉjeg rada, kako bi se ova pojava u potpunosti iskorenila do 2025. godine, u skladu sa ciljevima
Agende odrţivog razvoja Ujedinjenih nacija.
Ambasador Fernandes je istakao da bi uĉešće ministra ĐorĊevića na Konferenciji u
novembru bilo od izuzetnog znaĉaja, jer bi pored pitanja predviĊenih Agendom bili organizovani
sastanci na bilateralnoj osnovi, u cilju definisanja budućih modela saradnje. On je naglasio da će
ambasada uloţiti maksimalne napore kako bi se prijateljski odnosi dve zemlje podigli na najviši
nivo. Na sastanku su obostrano konstatovani prijateljski odnosi dve zemlje i sagovornici su izrazili
nadu da će u narednom periodu biti uspostavljena saradnja i u drugim oblastima koje su u
nadleţnosti Ministarstva za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja.
Dom zdravlja „Novi Sad” u borbi protiv vršnjaĉkog nasilja
U Domu zdravlja „Novi Sad” nedavno je usvojen projekat „Vršnjaĉko nasilje u oĉima
posmatraĉa”, a osnovni cilj je informisanje, unapreĊenje svesti,
senzibilisanje i unapreĊenje socijalnih i emocionalnih kompetencija
dece da bi se što pre ukljuĉili u zaustavljanje i spreĉavanje
problema vršnjaĉkog nasilja. Plan je da se on implementira na
ukupno 500 uĉenika trećih, ĉetvrtih i petih razreda u osam
osnovnih škola u gradu. „Imajući u vidu raširenost problema
vršnjaĉkog nasilja, ozbiljnost posledica i percepciju da su deca sve
agresivnija, kako u realnom svetu, tako i u virtuelnom, smatramo
da se vršnjaĉko nasilje mora shvatiti veoma ozbiljno te da je imperativ da preventivne aktivnosti i
intervencije usmerimo ka posmatraĉima, kao najbrojnijoj grupi mladih, koja je prisutna u 85 odsto
situacija vršnjaĉkog nasilja“, kazala je za „Dnevnik” diplomirani psiholog Jasna Odović Ĉubrilo iz
74
Doma zdravlja „Novi Sad”, i dodala da posmatraĉi najĉešće nisu ni informisani, ni senzibilisani, niti
svesni svog znaĉaja i vaţnosti sopstvene uloge u prevenciji vršnjaĉkog nasilja.
„Imajući sve to u vidu, posmatraĉi predstavljaju ogroman potencijal i imaju veoma vaţnu
ulogu za rešenje i smanjenje problema vršnjaĉkog nasilja“, rekla je Jasna Odović Ĉubrilo. „To
potvrĊuju rezultati istraţivanja, koji pokazuju da pravovremene i kvalitetne intervencije vršnjaka
brzo i efikasno zaustavljaju nasilje, te je neophodno posebnu paţnju posvetiti upravo njihovoj
edukaciji i osnaţivanju, s ciljem da se ohrabre u stavu da je nasilje nedopustivo, da se motivišu i
aktivno ukljuĉe u reagovanje na sve oblike vršnjaĉkog nasilja.“ Projekat će se, po reĉima naše
sagovornice, sprovoditi kroz interaktivni rad s decom, odnosno osmišljen je kao vid radionica.
TakoĊe, deca i odrasli će se posredno informisati kroz zdravstvenoedukativni materijal, koji će se
štampati u tiraţu većem od predviĊenog broja uĉesnika. Sluţio bi daljem širenju svesti i
senzibilisanju. Edukativni materijal će biti dostupan i u ambulantama školskih pedijatara.
Po njenim reĉima, posmatraĉi nisu direktno ukljuĉeni u nasilje, ali daleko od toga da imaju
neutralnu ulogu. Realnost govori da, uprkos tome što deklarativno izraţavaju spremnost da
pomognu, samo mali broj uĉenika zaista i pokuša nešto da uĉini kako bi se vršnjaĉko nasilje
zaustavilo. Na taj naĉin posmatraĉi, osim neutralne, mogu imati i ulogu podstrekaĉa jer pasivnim
prisustvom i ćutanjem, a nekad i otvorenim navijanjem, podrţavaju nasilno ponašanje i produţavaju
patnju ţrtava, ĉime doprinose tome da posledice vršnjaĉkog nasilja budu daleko dublje i
dugotrajnije. Posmatraĉi imaju veoma vaţnu ulogu za rešenje i smanjenje problema vršnjaĉkog
nasilja. Pravovremene i kvalitetne intervencije vršnjaka brzo i efikasno zaustavljaju nasilje, te je
neophodno posebnu paţnju posvetiti upravo njihovoj edukaciji.
Sreda, 26. jul 2016
Obavezno srednje obrazovanje do 2030.
Sve zemlje potpisnice Agende UN o odrţivom razvoju, meĊu kojima je i Srbija, moraće da
uvedu obavezno srednje obrazovanje do 2030. godine, kaţe ministarka bez portfelja zaduţena za
demografiju i populacionu politiku i šefica MeĊuresorne radne grupe za sprovoĊenje Agende
Slavica Đukić Dejanović. Ona je dodala da će se moţda ići na to da osnovno školsko obrazovanje
traje devet godina, kao u većini evropskih zemalja ili ĉak deset, a onda da dve godine još budu
usmereno srednje struĉno obrazovanje. "To je nešto na ĉemu će se najviše raditi sa Ministarstvom
obrazovanja", rekla je Dejanović gostujući na TV Pink.
To je samo jedan od 17 postavljenih ciljeva koji se nalaze pred našom zemljom , odnosno
200 drţava u svetu koje su potpisnice Agende. Preostalih 16 ciljeva koje potpisnice moraju da
ostvare odnosi se na smanjenje siromaštva, zdravu ţivotnu sredinu, popravljanje zdravstva,
zapošljavanje, bolji standard... "Nijedan od tih ciljeva ne moţe raditi jedno ministarstvo. Imamo tim
Ujedinjenih nacija koji nam pomaţe. Vrlo brzo morati da dostavljamo izveštaje šta radimo", rekla je
Dejanović.
Vremeplov: Karl Gustav Jung
Švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung roĊen je na današnji dan 26. jula 1875. godine. Posle
odvajanja od Sigmunda Frojda, ĉiji je bio uĉenik, i odbacivanja njegovog koncepta "psihoanalize"
poĉeo je s razradom sopstvenog sistema. Osnivaĉ je "analitiĉke" ili "kompleksne" psihologije.
Originalno je razradio koncepciju o psihološkim tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivo-
nesvesnom. Bio je neobiĉno plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih umova
dvadesetog veka, unekoliko i mistik. Dela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika
duha", "Studija o arhetipovima", "Aion", "Alhemijske studije", "Mysterium coniunctionis","Simboli
preobraţaja".
75
Vremeplov: Bernard Šo
Na današnji dan 26. jula 1856 godine roĊen je engleski pisac irskog porekla Dţordţ Bernard
Šo, dobitnik Nobelove nagrade za knjiţevnost 1925. Bio je smeo satiriĉar i neobiĉno duhovit
literata. U oštrom ali šaljivom tonu prikazivao je protivreĉnosti britanskog društva. Pisao je i na
politiĉke i ekonomske teme. Bio je poznat kao dobar govornik i takoĊe kao pozorišni i muziĉki
kritiĉar. Dela: "Pigmalion", "Ĉovek i natĉovek", "Vraćanje Metuzalemu", "Kuće udoviĉke", "Sveta
Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospoĊe Vorn", "Lekar u nedoumici", "Cezar i
Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".
Vremeplov: Mik Dţeger
Na današnji dan 1943 godine roĊen je engleski muziĉar Mik Dţeger, osnivaĉ i pevaĉ rok
grupe "Rolingstouns".
Vremeplov: Galup
Ameriĉki statistiĉar Dţordţ Horas Galup, direktor i osnivaĉ 1935. "Galupovog instituta" za
ispitivanje javnog mnjenja umro je na današnji dan 26. jula 1984. Ta privatna organizacija, koja se
izdrţava prodajom usluga, prva je poĉela da sistematski ispituje stavove pojedinaca ili grupa o
raznim pitanjima politiĉkog, ekonomskog i društvenog ţivota, sluţeći se posebnim statistiĉkim
metodama zasnovanim na anketiranju.
Povezivanjem institucija do smanjenja nasilja
"Drţava mora da reaguje i zaštiti ţrtve nasilja u porodici" naziv je konferencije za medije
koju su organizovali Autonomni ţenski centar i Mreţa
organizacija za decu Srbije. Oni su predstavili preporuke za
unapreĊenje sistemskih mera u oblasti spreĉavanja i zaštite od
nasilja u porodici. Podsetimo, u proteklih 20 dana u Centrima
za socijalni rad ubijene su dve ţene i jedno dete. Nasilje
prema ţenama je neodvojivo od nasilja prema deci, reĉeno je
danas na konferenciji povodom nasilja u porodici. Dete koje
prisustvuje nasilju u porodici prepoznati kao direktnu ţrtvu nasilja i osigurati njemu i nenasilnom
roditelju bezbednost i podršku, jedan je od predloga unapreĊenja sistema zaštite. Komunikacija
izmeĊu institucija mora biti brţa i efektnija, Centar za socijalni rad nije sam, rekao je Saša
Stefanović, direktor mreţe organizacija za decu Srbije.
Od poĉetka godine ubijeno je 20 ţena i troje dece u kontekstu porodiĉnog nasilja, a podaci
govore da su se u trećini sluĉajeva ţrtve prethodno obraćale institucijama, istakla je Tanja
Ignjatović iz Autonomnog ţenskog centra Podaci govore da 80% dece svedoĉi nasilju koje se
dogaĊa njihovim majkama, a da svako treće bude povreĊeno, sluĉajno ili namerno. Tek 10%
kriviĉnih postupaka prikazuju decu kao oštećene, kaţu u Autonomnom ţenskom centru i predlaţu
da se prisustvo deteta nasilju u porodici poĉne smatrati rizikom za njegovu bezbednost i osnovom
za hitno postupanje. Mere koje predlaţe nevladin sektor su, kako naglašavaju, predloţene upravo
kako bi se utvrdio najbolji interes deteta. https://www.youtube.com/watch?v=9yND8aUQeOQ
Morbidno: Đacima u Srpskoj stiţu poruke od "ubijenog deteta"
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS do sada nije primilo prijave u vezi sa
zastrašujućim, brutalnim i morbidnim SMS porukama koje, prema navodima livanjskog
Psihološkog centra "Sensum", šalje "ubijeno dijete", reĉeno je u MUP. Iz MUP Srpske pozivaju
76
graĊane da najbliţoj policijskoj stanici prijave bilo kakva saznanja u vezi sa ovim SMS porukama u
kojima, kako su iz "Sensuma" nedavno upozorili javnost, dete govori da je mrtvo već nekoliko
dana, uz detaljan opis kako i ko ga je ubio. Naveli su i da je sadrţaj poruka brutalan i sa morbidnim
opisima, te da će primalac, ukoliko ne prosledi SMS na brojeve najmanje 15 prijatelja, biti ubijen na
isti naĉin ĉim zaspi.
Banjaluĉki psiholog Zlatko Delić rekao je da je nagli tehnološki razvoj do neslućenih
mogućnosti proširio mogućnosti komunikacije, što je ljudima sa patološkim strukturama liĉnosti
omogućilo da mraĉnu stranu ispolje kroz igricu "Plavi kit" ili morbidnu SMS-priĉu o umrlom
detetu. - I pre interneta su postojale sliĉne pojave, samo je medij bio drugaĉiji - objasnio je Delić,
upozoravajući da su ţrtve, naţalost, najĉešće deca. On je poruĉio roditeljima da moraju kontrolisati
sadrţaje kojima su izloţena njihova deca, te sa njima mnogo više razgovarati. - U protivnom, kod
dece se mogu razviti neproduktivni obrasci ponašanja koji u odraslom dobu mogu negativno uticati
na ţivotnu, porodiĉnu i profesionalnu funkcionalnost - poruĉio je Delić. Psihološki centar "Sensum"
ranije je upozorio roditelje da kontrolišu poruke koje im deca primaju i šalju, te da im objasne da ih
niko neće ubiti, kao i da je cilj zastrašivanje. Pre nekoliko meseci javnost u Srpskoj i BiH
upozoravana je na pojavu video-igre "Plavi kit" u kojoj su deca pozivana na samopovreĊivanje i
samoubistvo.
Porodice ţrtava "Kontrasta" za bolji nadzor pravosuĊa
Udruţenje graĊana "Istina - Tamarini zakoni", predalo je danas Skupštini Srbije inicijativu
za osnivanje regulatornog tela koje će se baviti kontrolom
i nadzorom tuţilaca, zamenika tuţilaca i sudija.
Udruţenje je pokrenulo inicijativu jer su, kaţu,
nezadovoljni radom pravosudnih organa, posebno u
sluĉaju poţara u diskoteci "Kontrast". Oni su uradili
predlog nacrta zakona o kontroli i nadzoru rada
pravosuĊa koji su uputili skupštinskom Odboru za
pravosuĊe, predsednici parlamenta Maji Gojković,
potpredsedniku Skupštine Srbije Veroljubu Arsiću i naĉelniku za zakonodavstvo Radoslavu
Vujoviću.
Otac poginule Tamare, Branko Miladinović, kaţe da je neophodno osnivanje regulatornog
tela koje bi nadziralo rad sudija i tuţilaštva, koje inaĉe danas niko ne kontroliše. "Da se više nikada
ne desi da drţava unesrećene roditelje prepušta samovoljnom i bahatom ponašanju takozvanog
nezavisnog pravosuĊa. Da tuţioci, njihovi zamenici i sudije donose nezakonite, namerno pogrešne i
loše odluke, a da li to rade pod pritiskom, zbog mita i korupcije, boljeg poloţaja - mene to ne
zanima", rekao je Miladinović novinarima nakon predaje predloga Zakona.
On je rekao da su danas imali sastanak sa potpredsednikom parlamenta Veroljubom Arsićem
i sa naĉelnikom za zakonodavstvo Radoslavom Vujovićem i da su od njih dobili punu podršku.
"Narod ako plaća sudije i tuţioce on mora da ima kontrolu nad njima, da svi graĊani Srbije budu
jednaki pred zakonom", naglasio je on.
Regulatorno telo imalo bi sedam ĉlanova nezavisnih struĉnjaka, koji bi na nakon analize dali
uputstvo, opomenu ili upozorenje.
Beograd: U blizini vrtića i škole pala fasada
Veliki komadi fasade sa zgrade na uglu Francuske i Ulice cara Dušana na Dorćolu pali su na
trotoar, a samo pukom srećom izbegnuta je tragedija. Zastarela fasada odronila se u ulazu tik do
supermarketa, a u nesrednoj blizini nalaze se vrtić "Lola", Osnovna škola "Skadarlija" i autobuska
stanica. - Sve se dogodilo rano jutros, kada još nije bilo mnogo prolaznika. Srećom, jer već od pola
osam ili osam sati roditelji ovuda dovode decu u vrtić - kazala je komšinica iz susednog ulaza.
77
Oštećenje sa spoljne strane zgrade već je obeleţeno trakama JKP "Gradsko stambeno", dok
su popadali delovi i dalje razbacani po trotoaru i to u duţini od desetak metara. Kako je trakama
ograĊeno veće parĉe trotorara sa parkingom, do saniranja pešaci će morati da ga zaobilaze po putu
ili da nešto dalje preĊu ulicu.
Četvrtak,27.jul 2016.
Poljoprivredni: Za septembar ostala i 53 budţetska mesta
Junski upisni rok konaĉno je rezimiran i na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u
Novom Sadu, na kojem je od planiranih 565 budţetskih mesta
popunjeno 518, a od 175 samofinansirajućih tek 50 mesta, tako da
je za septembarski upisni rok ostalo slobodno još 53 budţetska
i 119 samofinsirajućih mesta. U prvom ovogodišnjem upisnom
roku na Poljoprivrednom fakultetu popunjena su sva i budţetska i
samofinansirajuća mesta na ratarstvu i povrtarstvu, voćarstvu i
vinogradarstvu i na veterinarskoj medicini. Sva budţetska mesta
već su zauzeta i na fitomedicini, na kojoj je za septembarski rok
ostalo još osam samofinansiraućih mesta, na pejzaţnoj arhitekturi, gde ima 12 samofinansirajućih,
na agroekologiji i zaštiti ţivotne sredine, gde je preteklo 22 samofinansirajuća mesta, na
agroturizmu i ruralnom razvoju, gde ima još 31 samofinansirajuće mesto i na organskoj
poljoprivredi, gde za septembar ima još 22 samofinansirajuća msta.
Sa druge strane, na stoĉarstvu, na kojem Konkursom nisu ni predviĊena samofinanisrajuća
mesta, ostalo je nepopunjeno još 18 budţetskih, dok je na poljoprivrednoj tehnici za septembar
ostalo još tri budţetska mesta. Na ostalim smerovima na Poljoprivrednom fakultetu ostalo je
slobodno za septembar i budţetskih i samofinansirajućih mesta. Tako na ureĊenju, korišćenju i
zaštiti voda ima još sedam budţetskih i pet samofinansirajućih mesta, na agroekonomiji je ostalo
devet budţetskih i 12 samofinansirajućih meta, na hortikulturi po ĉetiri budţetska i
samofinansirajuća, a na agroindustrijskom inţenjerstvu ima još slobodnih 12 budţetskih i tri
samofinansirajuća mesta. Na Poljoprivrednom fakultetu samofinansirajući studenti moći će
školarinu da plate u dve rate, a na na svim smerovima na kojima je ostalo samofinansirajućih mesta
za septembarski upisni rok školarina je 74.800 dinara, osim na fitomedicini, na kojoj je 88.000.
Svi koji ţele da konkurišu na neko od slobodnih mesta na Poljoprivrednom fakultetu prijave
za drugi upisni krug moći će da podnesu 4. i 5. septembra. Uz ove prijave platiće i 6.600 dinara za
polaganje prijemnog, koji je zakazan za 7. septembar. Preliminarne rang liste biće objavljene 8.
septembra, konaĉne 12, a primljeni studenti u septembarskom upisnom roku upisivaće se od 13. do
15. septembra, a upis će platiti 5.750 dinara.
Ţene obrazovanije, a manje plaćene od muškaraca
Gotovo u svim zemljama Evrope ţene ĉine obrazovaniji deo populacije, a podaci Evrostata
govore da je na univerzitetima u EU tokom 2015. godine diplomiralo pet miliona studenata – većinu
njih ĉine ţene. Estonija ima najveći procenat ţena meĊu diplomiranim studentima, ali i najveću
razliku u platama izmeĊu ţena i muškaraca koja iznosi 27 odsto. Analiza Evropskog statistiĉkog
biroa takoĊe svedoĉi da ţene ĉine većinsku radnu snagu u profesijama kao što su obrazovanje i
zdravstvo, dok muškarci dominiraju u informacionim tehnologijama i inţenjerskim zanimanjima. I
dok ekonomisti skreću paţnju na ĉinjenicu da jaz u zaradama u Evropskoj uniji iznosi 16 odsto u
korist muškaraca, glavna tema u britanskim medijima ovih dana su razlike u platama izmeĊu ţena i
muškaraca zaposlenih na Bi-Bi-Siju. Nakon što je britanski javni servis objavio zarade zaposlenih,
više od 40 najpoznatijih novinarki i voditeljki zatraţilo je hitnu akciju kako bi se izjednaĉile njihove
78
plate sa muškim kolegama koje rade isti posao. Naime, najplaćenija osoba na britanskom javnom
servisu je televizijski i radijski voditelj Kris Evans koji zaraĊuje oko 2,2 miliona funti godišnje, a
najplaćenija novinarka Klaudija Vinklman zaraĊuje izmeĊu 450.000 i 500.000 funti.
„Ţene i muškarci u Srbiji 2014. godine”
I u Srbiji ţene ĉine obrazovaniji deo populacije, a statistika svedoĉi da su od 47.000
studenata koji svake godine diplomiraju na univerzitetima u Srbiji, oko 28.000 njih
ţene. Zanimljiva statistika rodne (ne)ravnopravnosti izvedena iz poslednjeg popisa stanovništva
govori da su ţene te koje u većem procentu upisuju i završavaju fakultete, pa se tako, primera radi,
2012. godine meĊu upisanim studentima nalazilo 56 odsto ţena, a meĊu diplomiranim akademcima
– 58 odsto. Podaci izvedeni iz istraţivanja Ministarstva za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna
pitanja jasno govore da ţene ĉine većinsku radnu snagu u manje plaćenim zanimanjima – u sektoru
zdravstvene i socijalne zaštite radi ĉak 79 odsto ţena u poreĊenju sa 21 odsto muškaraca, dok u
oblasti obrazovanja 73 odsto zaposlenih ĉine ţene. Muškarci ĉine više od 70 odsto zaposlenih u
sektoru saobraćaja, graĊevinarstva i rudarstva, dok je meĊu rukovodiocima – menadţerima,
zakonodavcima i funkcionerima, uĉešće muškaraca na nivou dve trećine.
Analiza Republiĉkog zavoda za statistiku koja je publikovana u knjizi „Ţene i muškarci u
Srbiji 2014. godine” veoma ilustrativno svedoĉi da su ţene, gotovo u svim sektorima, manje
plaćene od muškaraca za isti posao. Najveća razlika je u finansijskom sektoru i delatnostima
osiguranja, u kome plata ţena iznosi 91.144 dinara a plata muškarca – 120.518 dinara. Paradoksalno
je da je ĉak i u sektoru zdravstva i socijalne zaštite, u kojoj ţene ĉine većinu zaposlenih, plata ţene
u proseku manja za 15.463 dinara u odnosu na zaradu muškarca. U sektoru trgovine na veliko i
malo platni jaz iznosi oko 20.000 dinara – na štetu ţena. Dr Zorica Mršević, nauĉna saradnica na
Institutu društvenih nauka i dobar poznavalac rodno senzitivnog zakonodavstva, primećuje da se i
plata i ugled profesije smanjuju kada u nju uĊu ţene. MeĊutim, ono što je zajedniĉko i slabije i bolje
plaćenim poslovima jeste to da se uglavnom muškarci nalaze na šefovskim poloţajima.
„Mi ţivimo u svetu koji su dizajnirali muškarci i moramo da se prilagoĊavamo njihovim
pravilima igre. Otkada su ţene dobile priliku da se obrazuju, njihovi akademski uspesi po pravilu su
veći nego kod muškaraca. Australijski psiholog Stiv Bidalf skreće paţnju na ĉinjenicu da se
muškarci sve manje obrazuju i predviĊa da će se do polovine ovog veka procenat muškaraca koji
završavaju fakultete drastiĉno smanjiti. Uzroci su brojni – 80 odsto Ċaka koji imaju probleme sa
uĉenjem su deĉaci, a 90 odsto Ċaka koji imaju probleme sa vladanjem takoĊe su deĉaci. Devojĉice
su bolji Ċaci – one bolje uĉe, bolje pamte, imaju bolju koncentraciju, postiţu bolje rezultate na
pisanim i usmenim testovima i to deĉake demorališe. Osim toga, pubertet ne ostavlja tako
katastrofalni uĉinak na školsko postignuće devojĉica, kao što je sluĉaj sa deĉacima. Ali, deĉaci na
kraju završe u bolje plaćenim profesijama, jer je patrijarhat ipak skrojen po meri muškaraca”,
zakljuĉuje naša sagovornica.
Naši mladi matematiĉari s odliĉjima stigli u Srbiju
- Ĉlanovi matematiĉke ekipe Srbije koja je na 58. meĊunarodnoj matematiĉkoj olimpijadi u
Brazilu odnela ĉetiri srebrne i dve bronzane medalje, vratili su se iz Rio de Ţaneira u Beograd.
Uĉenik drugog razreda Aleksa Milojević, koji je ove godine osvojio srebrnu medalju, zahvalio je
svima koji su omogućili pripreme, proces selekcije i finansijsku podršku za odlazak na takmiĉenje
istakavši da se srpska ekipa oĉigledno dobro spremala. Dobitnica bronzane medalje Ivana Ivanĉić
istakla je da je ljubav prema onome što radi ono što je dovelo do medalje i rekla da se nada još
boljim rezultatima sledeće godine.
Ministar prosvete Mladen Šarĉević ĉestitao je mladim matematiĉarima na ostvarenom
uspehu na MeĊunarodnoj matematiĉkoj olimpijadi u Brazilu i naglasio da je to veliki podsticaj i
dokaz da se u obrazovanje mora ulagati. - Uspeh koji je na MeĊunarodnoj matematiĉkoj olimpijadi
79
u Brazilu postigla naša mlada ekipa je veliki podsticaj i dokaz da u obrazovanje moramo ulagati jer
ćemo samo tako budućim naraštajima obezbediti siguran put ka uspehu - rekao je Šarĉević.
Predsednik Društva matematiĉara, Vojislav Andreić zahvalio se Ministarstvu prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja na podršci koju je mlada ekipa matematiĉara imala tokom boravka u
Brazilu.
Palić: Kreativne radionice za najmlaĊe
Palićki mališani mogu ovo leto da provedu u letnjem kampu sa kreativnim radionicama.
Kako bi im upotpunili slobodno vreme tokom letnjeg raspusta, organizatori su se potrudili da im
obezbede animatore i aktivnosti, kako u zatvorenom tako i u prirodi. Interesovanje uĉenika
garantuje odrţavanje radionica i naredne godine. Đaci u klupama, a školsko dvorište puno dece. Ne,
nije septembar, nisu popravni ispiti, već radionica namenjene najmlaĊima na Paliću. Igre na
otvorenom, šah, izrada raznih predmeta, samo su deo aktivnosti koje su pripremljene za njih, a u
kojima oni više nego uţivaju. Ovo je treći letnji kamp za palićke mališane koji podrazumeva dva
ciklusa od po dve nedelje aktivnosti. "U kampu oĉekujemo decu uzrasta od ĉetiri do 12 godina,
znaĉi od preškolaca pa sve do viših odeljenja pošto meĊu animatorima imamo i vaspitaĉe i uĉitelje i
nastavnike. Znaĉi, svaki uzrast moţe da naĊe za sebe neku animaciju" – kaţe predsednica MKUD
Palić Ana Ĉisar Molnar.
Pored MaĊarskog kulturnog društva Palić i Mesne zajednice, u organizaciji uĉestvuje i
Osnovna škola Miroslav Antić, a već se prave planovi za radionice i u narednoj godini.
Nema ni devet godina, a osvojila 16 nagrada
NovosaĊanka Lana Zorjan (8) sa ĉetiri godine poĉela da svira violinu, a do sada osvojila 16
prvih nagrada, od kojih je 14 sa meĊunarodnih takmiĉenja.
MeĊu najinteresantnijim nagradama su one sa meĊunarodnog
muziĉkog takmiĉenja „Fantast 2014”, gde se sa samo pet
godina takmiĉila i pobedila u kategoriji dece do devet godina,
kao i sa internacionalnog takmiĉenja „Ohridski biseri” i
MeĊunarodnih susreta violinista u Sremskim Karlovcima.
Prošle godine je u Beĉu na takmiĉenju „Grand Prize Virtuoso
Vienna” kao pobednik kategorije svirala u velelepnom zdanju
„Muzikferajn”. - Sviram klasiku i naravno da mi se ona najviše
dopada. Najviše bih ţelela da sviram „Paganinijanu”, koju je svirala i Veronika - Mona Bogić -
kaţe Lana koja potiĉe iz muziĉke porodice. Otac Vladimir je diplomirani operski pevaĉ, jedan deda
vojni muziĉar, a drugi etnomuzikolog i redovan profesor na Akademiji umetnosti, a majka Arabela
je magistar umetnosti - violinistkinja.
Lana pohaĊa Osnovnu muziĉku školu „Isidor Bajić” kod Ĉabe Zime, a redovno veţba i s
profesorom Imreom Lakatošom s novosadske akademije. Radila je i s pokojnim Dejanom
Mihajlovićem, kao i s koncertmajstorom Londonske filharmonije i jednim od naših najpoznatijih
violinista Romanom Simovićem.
„Teatrilo” deĉji vodiĉ u svet pozorišta
Interaktivna predstava za decu „Stidljiva aţdaja” izvedena je u ponedeljak u okviru „Broda
teatra” na novosadskom keju. Pozorište „Teatrilo” i Studentski kulturni centar, kao organizatori,
prepoznali su potrebu da se i deca ukljuĉe u kulturna dešavanja u gradu, a pozorište „Teatrilo”
posebno radi na ideji organizacije predstava za decu mlaĊu od sedam godina. Cilj je deci ukazati na
to da postoje ostvarenja koja ne govore o nasilju, za razliku od aktuelnih. Prisutni mališani sa
zadovoljstvom su saraĊivali u predstavi. „Nema mnogo kulturnih dogaĊaja za decu i mi smo
80
zahvalni Studentskom kulturnom centru što se ove godine ukazala prilika za tako nešto“, u ime
pozorišta „Teatrilo” istakla je organizatorka i glumica Ruţica Bojović.“Mislim da to našem gradu
nedostaje, za razliku od Beograda, gde sliĉna dešavanja postoje na svakom koraku. Ako dete
moţemo da odvdemo u trţni centar ili na pijacu, lepo je da moţemo da ga odvedemo i u pozorište.“
Pozorište „Teatrilo” na repertoaru ima predstave prilagoĊene svim uzrastima, ĉak i za mlaĊe od
sedam godina, a Ruţica Bojović kaţe da je posećenost dobra te da dolaze ĉak i roditelji s bebama.
Aktivni su deset godina, a prostorije imaju već tri godine u Ulici Mikole Koĉiša 15. Njihov
dramski studio veoma je uspešan i radi duţe nego pozorište. „Ţelja nam je da ljudi znaju za nas, kao
i to da kod nas mogu sa svojom decom da provedu kvalitetno vreme po pristupaĉnim
cenama“, otkriva Ruţica Bojović.“Naţalost, uvek se pre naĊu pare za skup telefon ili tablet nego za
odlazak u pozorište, a dete mora da ima neki svoj segment mašte koji će se sigurno u pozorištu
bolje razviti. Narednog ponedeljka biće izvedena prdstava „Crvenkapa i Vuĉko”. Svi programi u
okviru „Broda teatra” su besplatni.“
Završen Karavan omladinskog preduzetništva
Dvogodišnji projekat, koji je Evropska komisija ocenila kao najbolji nacionalni projekat u
preduzetništvu, biće zaokruţen veĉerašnjom promocijom uspešnih mladih preduzetnika i panel
diskusijom o startapu u Srbiji. Zahvaljujući Karavanu, stotinu osamdeset mladih obuĉeno je za
pokretanje sopstvenog biznisa, a trećina je u tome i uspela. Karavan je prošao kroz 19 opština, a
ĉlanovi projektnog tima razgovarali sa više od tri hiljade mladih o tome kako iskoristiti priliku i
pokrenuti sopstveni posao, šta su rizici i koje su veštine potrebne za uspeh. Prema reĉima Marijane
Marinković, predsednice Privrednog foruma, koji je uz Privrednu komoru Srbije i Ministarstvo
privrede realizovao projekat, za najspremnije organizovano je nekoliko veoma korisnih petodnevnih
obuka. "Reĉ je o oblastima kao što su marketing, prodaja, prava i finansije. Imali su glavnog
mentora koji je radio s njima na biznis planu", objašnjava Marinkovićeva. Dvadesetĉetvorogodišnji
Dimitrije Jelić je, motivisan i ohrabren znanjem koje je dobio obukom, još na poĉetku projekta
osnovao svoj IT startap tim nazvan "Sizer" - po aplikaciji za android koju su osmislili. U 2016,
godini preduzetništva u Srbiji, dobili su i meĊunarodno priznanje kao najbolji tim u regionu.
Dimitrije istiĉe da je za uspeh kljuĉna stalna edukacija. "Deluje veoma sloţeno. S obzirom na to da
se startapima bavim od svoje devetnaeste godine, znam da je taj proces uĉenja konstantan. U
svakom novom startapu primenim neka nova znanja iz prethodnog, bilo da je to IT ili neka druga
industrija u koju ulazim, vaţan je taj proces uĉenja. Ako ste otvoreni za to, onda to kompleksno
postaje veoma lako", uveren je Dimitrije.
Završetak "Karavana omladinskog preduzetništva" biće obeleţen veĉeras u Rektoratu
Beogradskog univerziteta. Biće prikazan film o Dimitriju i drugim uspešnim osnivaĉima startapa,
kao primer ostalim mladim ljudima da se, uz stalno uĉenje, upornost i rad, i u Srbiji moţe uspeti u
IT biznisu.
Podrška „Tanderbalu” u Beĉeju
U ureĊenom beĉejskom Goranskom parku do 8. avgusta smešteni su volonteri u okviru
meĊunarodnog kampa koji organizuje Kancelarija za mlade. Ĉetrdesetak volontera iz više zemalja
boraviće u Beĉeju, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za omladinu i sport. Cilj
volonterizma je da omogući mladima kvalitetno provoĊenje vremena u zdravom okruţenju uz
meĊusobno druţenje sa mladima sredine u kojoj se nalaze. „Uz brojne aktivosti, volonteri će ove
godine biti podrška jednoj novini u Beĉeju, a radi se o Festivalu na vodi „Tanderbal“, koji će se
odrţati od 4. do 6. avgusta“, rekao je Dane Mandić iz Kancelarije za mlade. Ranijih godina
volonteri su radili na ureĊenju Goranskog parka, ĉime su stvorili povoljnije uslove onima koji će
ove godine biti uĉesnici kampa. Ta praksa će se nastaviti.
81
Kuvali mladi istraţivaĉi u Kupinovu
U dvorištu etno kuće u Kupinovu odrţana je Internacionalna veĉera u organizaciji Mladih
istraţivaĉa Srbije, u okviru koje su uĉesnici omladinske razmene iz Italije, Francuske, Slovaĉke i
Srbije pripremali specijalitete karakteristiĉke na podneblje iz kojeg dolaze. Namera je bila da se
kroz gastronomiju poveţu sa lokalnom zajednicom i na taj naĉin promovišu aktivnosti koje su u
proteklih desetak dana sproveli na Obedskoj bari. Internacionalnoj veĉeri mladih istraţivaĉa
prisustvovala je i predsednica opštine Pećinci Dubrovka Kovaĉević-Subotiĉki, izraţavajući
zadovoljstvo što je upravo ova sremska lokalna samouprava izabrana za realizaciju programa koji
podstiĉe toleranciju kod mladih ljudi i naglasila da je sigurna da ovakvi projekti doprinose boljem
razumevanju meĊu nacijama. Inaĉe, omladinska razmena koju su Mladi istraţivaĉi Srbije, sa
partnerima iz Italije, Francuske i Slovaĉke, organizovali na Obedskoj bari za cilj ima pre svega
podsticanje tolerancije prema razliĉitostima u momentu suoĉavanja sa migracionim izazovima.
Festival ekološkog pozorišta za decu i mlade
23. po redu FEP odrţaće se od 18. do 20. avgusta u okviru prostora Ĉarde "Florida" na
baĉkopalanaĉkoj obali Dunava. Tokom dva festivalska dana publika će imati priliku da pogleda pet
predstava iz takmiĉarskog programa po izboru selektorke Vladislave Vojnović - "Da i re" (Otvoreni
krug, Novi Sad), "Vilinska zavrzlama" (Hepi teatar, Beograd), "Mašta i Mim" (Pozorišni studio
Nada, Ruma), "Bo-bo i Zu, prvi dan u vrtiću" (Aparat teatar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) i
"Lara u svijetu ţivotinja" (Kazalište Smješko, Zagreb, Hrvatska), kao i dve predstave za odrasle -
"Ruĉni rad" (Pozorište Promena, Novi Sad) i "Naš grad" (Kulturni Centar Novi Sad). Celokupni
takmiĉarski program će i ove godine biti upotpunjen kreativnim radionicama za decu i mlade, kao i
veĉernjim muziĉkim programom. Usled smanjenog budţet, FEP je bio prinuĊen da ove godine
izmeni dosadašnju duţinu trajanja Festivala i da program odrţi u dva, umesto u ĉetiri festivalska
dana, ali koncept je ostao isti - kultura u prirodi za celu porodicu. Ĉetiri puta dnevno biće
organizovan besplatan prevoz iz Baĉke Palanke do Ĉarde "Florida" i nazad.
Kanjiško USR „Bratstvo” organizovalo školu ribolova kod Adorjana
Školu ribolova za decu Udruţenja sportskih ribolovaca „Bratstvo“ iz Kanjiţe organizuje
tokom leta već 12 godina, a proteklih šest dana ovaj vid obuke i
druţenja mladih pecaroša upriliĉeno je na salašu Šarnjai kod
Adorjana. Rukovodilac škole i kampa mladih ribolovaca Ĉaba
Šarnjai kaţe da se salaš kod Adorjana pokazao kao odliĉno mesto za
kampovanje i obuĉavanje ribolovaĉkog podmlatka, jer se nalazi
nadomak reke Tise, Adorjanskog jezera i kanala Tisa-Palić. – Sve što
nam je potrebno za boravak, pecanje i druţenje je na dohvat ruke,
tako da su deca uţivala u prirodi. Pored uĉenja ribolovaĉkih veština
koristimo priliku da mladima ukaţemo i na znaĉaj oĉuvanja ţivotne sredine – kaţe Šarnjai. U školu
ribolova bilo je ukljuĉeno 25 dece iz Kanjiţe, Ĉoke, Malih Pijacam i gosti iz Segedina.
Zainteresovanih je bilo mnogo više, ali kapaciteti za smeštaj su ograniĉeni. – Boravak na
salašu posluţio je za meĊudobno upoznavanje i druţenje, ali i obuĉavanje najmlaĊih u ribolovaĉkim
veštinama raspusta – naglašava Ĉaba Šarnjai. – Vreme provedeno u kampu je bilo kratko da se
savladaju sve veštine, ali mnogo toga je deci pokazano, od strane istaknutih pecaroša Udruţenja
„Bratstvo“ Janoša Kanjoa i Uroša Vidovića. Išli smo i na voţnju brodićem na Tisi, kao i znaĉajnim
lokalitetima u okolini. U svakom sluĉaju za decu su ovakva druţenja i zajedniĉki boravak u prirodi
izuzento korisna, jer ugodno u igri nauĉe nešto novo i lepo provode slobodno vreme tokom letnjeg.
82
Dogovor o štampanju udţbenika na bosanskom
Predstavnici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za udţbenike
postigli su danas dogovor sa predstavnicima Bošnjaĉkog nacionalnog veća o potpisivanju Aneksa 2
Memoranduma, kojim će se obezbediti rešenje spornih pitanja u vezi sa štampanjem odobrenih
nedostajućih udţbenika na bosanskom jeziku za školsku 2017/18. Na sastanku ministra Mladena
Šarĉevića sa delegacijom BNV-a na ĉelu sa potpredsednikom Esadom Dţudţom, na temu
nedostajućih udţbenika na bosanskom jeziku, Ministarstvo prosvete se obavezalo da koordinira i
prati aktivnosti na realizaciji Memoranduma i Aneksa, kao i da pruţa potrebnu administrativno-
tehniĉku pomoć u tom procesu, što je, kako je saopšteno, to ĉinjeno i do sada. Dogovor o Aneksu 2
Memoranduma, obezbediće rešavanje spornih pitanja vezanih za štampanje odobrenih dodataka
udţbenicima prirode i društva, istorije, likovne kulture i muziĉke kulture, tako što će biti
omogućeno sa se svaki od tih dodataka štampa kao posebna knjiga pošto dobije pozitivnu struĉnu
ocenu Zavoda. Potpisnici Memoranduma i Aneksa na sastanku su se sloţili da se obaveze preuzete
potpisivanjem, moraju ispoštovati.
Vremeplov: Veljko Petrović
Na današnji dan 27. jula 1967 godine umro je srpski pisac Veljko Petrović, ĉlan Srpske
akademije nauka i umetnosti. Najĉešći motiv njegove knjiţevnosti je srpska Vojvodina sa njenim
specifiĉnim ambijentom i ljudskim karakterima. Studije Prava je završio u Pešti. U Prvom
balkanskom ratu bio je ratni dopisnik, a u Prvom svetskom ratu dobrovoljac u srpskoj vojsci, potom
naĉelnik u Ministarstvu prosvete, predsednik Matice srpske u Novom Sadu i Srpske knjiţevne
zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja. Prve zbirke stihova objavio je 1914.
Plodan prozni pisac, autor je i više studija i eseja o knjiţevnosti i slikarstvu. Dela: zbirke pesama
"Rodoljubive pesme", "Na pragu", "Stihovi", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu",
"Varljivo proleće", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci", "Dah ţivota", "Moloh"
Vremeplov: Sv. Kliment
Kliment Ohridski, uĉenik slovenskih prosvetitelja Ćirila i Metodija, jedan od istaknutijih
pisaca stare slovenske knjiţevnosti umro je na današnji dan 27. jula 916. Posle misionarskog rada u
Panoniji i Moravskoj i boravka u Bugarskoj, u Ohridu je podigao manastir koji je i sada aktivan, a
886. osnovao je školu kroz koju je navodno prošlo oko 3.500 uĉenika.
Vremeplov: Stanislav Biniĉki
Srpski kompozitor i dirigent Stanislav Biniĉki, autor marša "Na Drinu", direktor Beogradske
opere. roĊen je na današnji dan 1872. godine. Kompoziciju i solo pevanje studirao je u Minhenu, a
po dolasku u Beograd osnovao je vojni orkestar. Sa Stevanom Mokranjcem i Kostom
Manojlovićem osnovao je 1899. "Srpsku muziĉku školu" koja sada nosi ime "Mokranjac". Ostala
dela: prva srpska opera "Na uranku", horske pesme - zbirka "Seljanĉice", solo pesme, muzika za
dramske komade, vojni marševi.
Vremeplov: Petar Lubarda
Na današnji dan 27. jula 1907 godine roĊen je srpski slikar Petar Lubarda, ĉlan Srpske
akademije nauka i umetnosti, jedan od naših najznaĉajnijih slikara u 20. veku. Slikarstvo je studirao
u Beogradu i Parizu. Slikao je predele, mrtvu prirodu, portrete, a u poslednjem stvaralaĉkom
periodu oprobao se u apstraktnom slikarstvu, zadrţavajući osobeni stil i prepoznatljiv snaţan
kolorit.
83
Vremeplov: Aleksandar Dima Sin
Na današnji dan 1824 godine roĊen je i francuski pisac Aleksandar Dima Sin, koji je udario
temelje pozorišne društvene drame. Napisao je 16 pozorišnih komada, ukljuĉujući dramatizaciju
romana "Dama s kamelijama". Ostala dela: drame "Nezakoniti sin", "Deniza", "Gospodin Alfons",
"Polusvet".
Vremeplov: Đozue Karduĉi
Na današnji dan 27. jula 1835 godine roĊen je italijanski pisac Đozue Karduĉi, dobitnik
Nobelove nagrade za knjiţevnost 1906, profesor Univerziteta u Bolonji. Pored poezije, pisao je
knjiţevne i filološke studije, a bavio se i teorijom estetike. Dela: pesniĉke zbirke "Jambi i epode",
"Nove rime", "Varvarske ode".
Vremeplov: Ljermontov
Ruski pisac Mihail Jurjeviĉ Ljermontov poginuo je na današnji dan 27. jula 1841. Stradao
je u dvoboju u kavkaskoj banji Pjatigorsk. Iako je poginuo vrlo mlad njegovo delo svedoci o
visokoj zrelosti. Dela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri",
"Pesma o trgovcu Kalašnikovu", pesme "Oblaci", "Misao", "Prorok", "Dimiskija", "Otadţbina",
"Borodino".
Vremeplov: Dţon Dalton
Na današnji dan 27. jula 1844. umro je i engleski hemiĉar i fiziĉar Dţon Dalton, jedan od
osnivaĉa atomske teorije materije. Objasnio je Prustov zakon stalnih proporcija, postavio zakon
umnoţenih proporcija i prvi odreĊivao relativne atomske mase hemijskih elemenata. Ispitivao je
osobine gasova, postavio zakon parcijalnih pritisaka i bavio se meteorologijom. Patio je od slepila
za boje, pa je prouĉavao i tu anomaliju, koja je po njemu nazvana - daltonizam. Shvatanja je izloţio
u trotomnom delu "Novi sistem filozofije hemije".
Za smrt malog Alekse niko neće odgovarati!
Šestogodišnja borba roditelja Alekse Jankovića (14), deĉaka koji je zbog vršnjaĉkog nasilja
2011. izvršio samoubistvo, da odgovorni odgovaraju, poĉetkom
jula ove godine dobila je tuţan epilog. Naime, utvrĊen je niz
propusta zaposlenih u školi, ali zbog zastarelosti sluĉaja niko ne
moţe diciplinski da odgovara! Dragana Janković, majka
nesrećnog deĉaka, otvorila je dušu za “Blic” i ispriĉala kroz šta je
njena porodica prolazila tokom ovih šest godina, naglašavajući da
joj je najţalije to što su propusti na koje su ukazivali u radu
Osnovne škole “Sreten Mladenović Mika” u Nišu utvrĊeni tek
nakon što su se u decembru prošle godine obratili tadašnjem
predsedniku Vlade Aleksandru Vuĉiću.
- Nakon više od šest godina od smrti Alekse, poĉetkom jula 2017. godine, tek nakon što smo
se dva puta obratili tadašnjem predsedniku Vlade i ministru prosvete gospodinu M. Šarĉeviću,
dobili smo obaveštenje iz Ministarstva prosvete o izvršenoj nenajavljenoj inspekciji i reviziji sluĉaja
u kojoj su potvrĊeni svi naši navodi o zataškavanju sluĉaja i izbegavanju disciplinske odgovornosti
odgovornih u Aleksinoj školi, gde se poimenice navode osobe koje su zataškavale, kao i naĉin
vršenja istog - objašnjava Dragana. Ona dodaje da su ona i suprug svih prethodnih godina u
84
desetinama prijava i dopisa ministrima prosvete, prosvetnim inspekcijama poimenice detaljno
ukazivali na propuste. - Uprkos svemu, u pisanom odgovoru smo i zvaniĉno dobili obaveštenje da
je “pored svih utvrĊenih ĉinjenica i propusta, zakonski sluĉaj pokretanja disciplinske odgovornosti
prema odgovornima u školi i školskoj upravi, zastareo! - ogorĉena je ona.
Epilog: Alekse nema, siledţijama petice iz vladanja
- Tri nasilnika, od njih sedam koji su maltretirali Aleksu, presudom Višeg suda za
maloletnike u Nišu pravosnaţno su osuĊena maksimalnim kaznama - vaspitnim merama (pojaĉan
nadzor Centra za socijalni rad) - Isti ti maloletnici na kraju školske godine, kada je Aleksa izvršio
samoubistvo, dobili su petice iz vladanja - Škola je osuĊena za propuste u radu - zato što nije
zaštitila Aleksu od nasilja, a u dva odvojena postupka odgovorni za greške u radu osuĊeni su
ukupno preko 4.000.000 dinara
Godišnje oko stotinu ţrtava trgovine ljudima
U Srbiji se godišnje otkrije oko stotinu ţrtava trgovine ljudima, od ĉega su polovina deca, a
zabrinjavajuće je što su ţrtve izloţene višestrukoj ekspoataciji, reĉeno je danas na predstavljanju
godišnjeg izveštaja Centra za zaštitu ţrtava trgovine ljudima za 2016. Do pouzdanih podataka o
trgovini ljudima teško je doći jer je reĉ o skrivenoj pojavi, što oteţava praćenje, a podaci su bazirani
samo na otkrivenim ţrtvama, reĉeno je na konferenciji za novinare, povodom obeleţavanja
petogodišnjice postojanja Centra za zaštitu ţrtava trgovine ljudima. Kako piše u izveštaju, u 2016.
prijavljeno je 119 sluĉajeva trgovine ljudima, od kojih je identifikovano 57. Navodi se da je broj
identifikovanih ţrtava i dalje manji u odnosu na 2014. kada je identifikovano 125 ţrtva kao i u
odnosu na 2013. kada su identifikovane 92 ţrtve, a jedna od preporuka izveštaja je potreba nastavka
saradnje sa specijalizovanim nevladinim organizacijama u vezi sa procedurom i mehanizmima
identifikacije ţrtava sa fokusom na migrantsku populaciju.
U najvećem broju sluĉajeva evidetirana je seksualna eksploatacija (54,4 odsto), zatim sledi
radna eksplotacija (12,3 odsto) i prinuda na brak (sedam odsto)
Lidija Milanović iz Centra kaţe da je uoĉena jaka povezanost polne strukture i vidova
eksploatacije, tako da su ţene ţrtve trgovine ljudima pre svega izloţene seksualnoj eksploataciji, a
muškarci radnoj eksploataciji. Navela je da u Srbiji većina ţrtava trgovine ljudima potiĉe iz urbane
sredine, sa srednjoškolskim obrazovanjem. Period vrbovanja ţrtava radi eksplotacije traje jako
kratko, svega nekoliko dana, ima i sluĉajeva, ali mnogo manje, u kojima je vrbovanje trajalo duţe,
dodaje Milanović. Navodi da eksploatacija ţrtava pre njihovog otkrivanja najĉešće traje do tri
meseci, a u reĊim sluĉjevima ţrtve su eksploatisane duţe, i po nekoliko godina. "U Srbiji su ţrtve
trgovine ljudima drţavljani Srbije i pre svega su eksploatisani u Srbiji. Izloţene su preteţno
seksualnoj ekspoataciji u Srbiji, a van granica Srbije najĉešće radnoj eksploataciji", kaţe Milanović
Najveći broj ţrtava trafikinga u Beogradu
Najveći broj otkrivenih ţrtava je, navodi, u Beogradu, Smederevu, odnosno centralnoj
Srbiji, ali ih ima i u Vojvodini i na jugu, dok je neznatan broj otkrivenih sluĉajeva u istoĉnoj Srbiji i
prema administrativnom prelazu sa KiM. "Imamo malo informacija o otkrivenim ţrtavama trgovine
ljudima naših drţavljana u inostranstvu. Relativno mali broj prijava iz inostranstva se prosleĊuje
nadleţnim organima u Srbiji", rekla je Milanović ali i navela da je i na tom polju saradnja
unapreĊena, te je ove godine znatno veći broj ţrtava identifikovanih u inostranstvu.
Ministarstvo: Novi sektor za antidiskiriminacionu politiku
85
Na konferenciji za novinare je reĉeno da najveći broj prijava za trgovinu ljudima i dalje stiţe
iz policije i institucija u sistemu socijalne zaštite, kao i iz nevladinog sektora. Direktorka Centra za
zaštitu ţrtava trgovine ljudima Sanja Kljajić rekla je da u Srbiji postoji odgovoran odnos drţave u
borbi protiv trgovine ljudima i ureĊen sistem identifikovanja ţrtava, kao i dobra saradnja Centra sa
institucijama u sistemu socijalne zaštite . Kako je navela, od 2001. godine kada je poĉela
organizovana borba Srbije protiv trgovine ljudima, potpisani su brojni meĊunarodni ugovori, a
predstoji i ispunjavanje visokih standarda iz Direktive EU. Kljajić je rekla da su problemi koje treba
u narednom periodu rešiti osnivanje fonda za kompenzaciju ţrtava, usvajanje strategije i
obezbeĊivanje prostorija za smeštaj ţrtava.
Pomoćnica ministra za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Nina Mitić rekla je da
je ministarstvo formiralo novi sektor za antidiskiriminacionu politiku i unapreĊenje rodne
ravnopravosnosti, te da će prvi zadatak biti uputstvo za sve socijalne radnike u centrima za socijalni
rad kako da prepoznaju ţrtve trgovine ljudima i potom postupaju. Program obuke, kako je najavila,
biće donet krajem avgusta. Kaţe i da je ogroman zadatak usvajanje startegije i akcionog plana u
borbi protiv trgivine ljudima, i istiĉe vaţnost osposobljavanja novog prihvatilišta za ţrtve, ĉije
uknjiţba je u toku. Kljajić kaţe da je taj objekta dodeljen centru iz imovine steĉene kriminalom, da
će se nastojati da njegova lokacija ostane tajna, a da će njegova adaptacija poĉeti nakon rešavanja
pravnih procedura u ĉemu, kaţe, pomaţe Ministarstvo pravde.
Petak,28.jul 2016.
UNS: U junskom roku indeks dobilo 6.859 maturanata
Na konkursu Univerziteta u Novom Sadu, u junskom upisnom roku od predviĊenih 9.560
mesta - 5.379 budţetskih i 4.181 samofinansirajućeg, popunjeno je ukupno 6.859 mesta, i to 4.814
budţetskih i 2.045 samofinansirajućih.
Druga šansa za indeks od 4. septembra
Mada je junski upisni rok na Unierzitetu u Novm Sadu završen, marturanti koji u ovom roku
nisu uspeli da steknu indeks ne moraju mnogo da brinu jer je na bezmalo svim fakuletima UNS-a
ostalo slobodnih i budţetskih i samofinansirajućih mesta. MeĊu 624 budţetska i 2.077
samofinanisrajućih mesta koja na UNS-u ĉekaju septembarski rok ni jednih ni drugih nema jedino
za nastavu na srpskom jeziku na Medicinskom fakultetu, niti budţetskih na Fakultetu za sport i
fiziĉko vaspitanje. S obzirom na to da mesta za septembar ipak nije ostalo na svim studijskim
grupama, narednih mesec dana dorašnji srednjoškolci mogu iskoristiti da još jednom razmisle šta bi
od onog što se za septembarski upisni rok nudi ţeleli da studiraju, te da imaju na umu i da se
školarine za samofinansirajuće studente kreću od 50.000 dinara na Pedagoškom fakultetu u
Somboru i Uĉiteljskom s nastavom na maĊarskom jeziku u Subotici, pa do 218.000 za strukovne
studije optometrije na Prirodno matematiĉkom fakultetu i 5.500 evra za studije medicine i
stomatologije na engleskom jeziku.
Drugu šansu za sticanje indeksa svršeni srednjoškolci koji ţele da nastave školovanje, a u
prvom pokušaju nisu uspeli da se upišu, imaće 4. i 5. septembra, kada će se na svim fakultetima
UNS-a na kojima je ostalo slobodnih mesta primati prijave za polaganje prijemnih ispita. Prijemni
ispiti poĉeće 7. septembra, istog dana na nekim fakultetima će biti objavljene i preliminarne rang
liste, a od 8. septembra i konaĉne, dok će upis poĉeti, već od 11. septembra. Drugaĉiji su termini
jedino za Akademiju umetnosti, na kojoj će prijavljivanje u drugom ovogodišnjem upisnom roku
biti 1. septembra, diferencijalni i prijemni ispiti poĉeće već 2, preliminarne liste, zavisno od odseka,
objavljivaće se od 14. septembra , dok će se konaĉne liste pojaviti na dan kada će se primljeni
kandidati i upisivati-20. septembra.
86
Septembarsko školsko zvono i za 200 predškolaca
Od ukupno osam osnovnih škola ukljuĉenih u projekat „Mreţa škola”, od septembra će tri
spremno doĉekati predškolce. Osmoletke na Paliluli, Zvezdari i
Savskom vencu primiće 200 predškolaca. Ove „kuće znanja”
imaju osam praznih uĉionica, po tri u školama „Jovan Cvijić” i
„Vojvoda Mišić” i dve u „1.300 kaplara”. Posle adaptacije,
mališanima će prve vrata otvoriti „Jovan Cvijić” i „1.300 kaplara”
u kojima će biti mesta za 75 i 50 predškolaca. Škola „Vojvoda
Mišić” biće otvorena nešto kasnije jer njena rekonstrukcija
zahteva veće radove pa je neophodan otvoreni postupak javne
nabavke. Na Savskom vencu po završetku adaptacije biće upisano 75 mališana. – Ostalih pet škola
koje će primiti predškolce, jer imaju višak uĉionica, u fazi su priprema projektne dokumentacije. Za
sada je sigurno da će za poĉetak osam škola u Beogradu biti deo projekta „Mreţa škola”, ali taj
spisak će se sigurno širiti – rekao je Slavko Gak, sekretar za obrazovanje i deĉju zaštitu, dodajući da
je grad obezbedio od 250.000.000 do 300.000.000 dinara za adaptaciju škola, ali i da je ovo jedan
od naĉina da se smanji pritisak na predškolske ustanove i racionalno iskoristi već postojeći prazan
prostor u osmoletkama.
Za najmlaĊe BeograĊane biće rezervisane i uĉionice u osmoletkama „Ratko Mitrović” i
„Đuro Strugar” na Novom Beogradu, „Sutjeska” i „Radivoj Popović” u Zemunu i „Vladimir
Rolović” u Rakovici.
Obavezno predškolsko: Prostor u biblioteci i opštini
Pored škola, i jedna biblioteka otvoriće vrata najmlaĊim sugraĊanima. Kako su nedavno
najavili u Sekretarijatu, biblioteka u Ovĉi adaptiraće prizemlje za potrebe vrtićkih grupa. Ova
ustanova nije jedina u gradu koja ustupa prostor predškolcima. I u zgradi opštine Ĉukarica jedan
deo se već koristi za vrtić. Zbog povećanja kapaciteta, biće rekonstruisan i poslovni prostor za istu
namenu.
Global teacher prize: Nastavnici u trci za milion dolara
I naši nastavnici mogu uĉestvovati u trci za milion dolara vredno priznanje koje će pripasti
pobedniku nadmetanja za Globalnu nagradu za nastavnike (Global teacher prize) za impresivan
doprinos profesiji. Priznanje je ustanovljeno pre tri godine. Dodeljuje se jednom godišnje. Već se
smatra „Nobelovom nagradom za nastavnike”, koja podiţe ugled i naglašava znaĉaj zaposlenih u
obrazovanju. Na prvom takmiĉenju, 2015. godine, konkurisalo je više od 5.000 nastavnika iz 127
drţava. Za nadmetanje u ovoj godini stiglo je 20.000 prijava iz 179 zemalja.
Prijavljivanje je do 8. oktobra
Vremeplov: Bah
Na današnji dan 28. jula 1750 godine umro je nemaĉki kompozitor Johan Sebastijan Bah,
jedan od najznaĉajnijih stvaralaca u istoriji muzike. Za ţivota je više cenjen kao orguljaš nego kao
kompozitor i tek je Feliks Mendelson otkrio njegovu vrednost izvoĊenjem "Muke po Mateji".
Bahov veliki opus, delom izgubljen, jer je posle smrti pao u zaborav, osnova je razvitka muziĉkih
pravaca novijeg doba. Komponovao je više od 300 kantata, fuga, oratorijuma, preludijuma,
fantazija, tokata, orkestarskih svita, dela za orgulje, klavir, ĉembalo, violinu, violonĉelo, klavikord,
flautu. Doveo je do vrhunca barokni polifoni stil. Njegovo stvaralaštvo je sinteza dotadašnjih
dostignuća u vokalnoj i instrumentalnoj muzici. Dela: duhovne kompozicije "Imao sam mnogo
87
jada", "Hristos je leţao u samrtnim mukama", "Snaţna tvrĊava je naš Bog", "Misa u h
molu","Boţićnji oratorijum", "Magnificat", "Muka po Jovanu", "Muka po Mateji", svetovne
kompozicije "Kantata o kafi", "Seljaĉka kantata", "Francuske svite", "Engleske svite", "Dobro
temperovani klavir","Italijanski koncert", "Goldberg varijacije", "Hromatska fantazija i fuga", šest
"Brandenburških koncerata", "Umetnost fuge", "Trostruki koncert" za flautu, violinu i klavir.
Vremeplov: Krompir stigao u Englesku
Na današnji dan 28. jula 1586. godine Tomas Heriot je iz Kolumbije doneo prve krompire u
Englesku. Smatra se da je tek pojava krompira, u masovnoj upotrebi, postepeno spasla evropski
kontinent od gladi. Nerodne godine ranije su najĉešće dovodile do masovne gladi i pomora
stanovništva.
Vremeplov: Sirano de Berţerak
Francuski pisac Sirano de Berţerak, ĉija su dela kombinacija politiĉke satire i fantazije umro
je na današnji dan 28. jula 1655. Teško je ranjen 1640, zbog ĉega je napustio vojsku, u kojoj se
istakao kao izuzetan maĉevalac. Veoma smeo i slobodan duh, bujne mašte, pisao je pesme, napisao
je po jednu komediju i tragediju, ali je najpoznatiji po delu "Drugi svet", gde je opisivao putovanje
na Mesec i Sunce. Edmon Rostan ovekoveĉio ga je u herojskoj komediji "Sirano de Berţerak",
stvorivši od njega simbol retke duševnosti i neobiĉnog uma.
Vremeplov: Vivaldi
Na današnji dan 28. jula 1741 godine umro je italijanski kompozitor i violinski virtuoz
Antonio Vivaldi. Tipiĉan je predstavnik zrelog baroka. Nije bio poznat samo kao sjajan i veoma
plodan kompozitor već je oduševljavao savremenike i izvanrednim izvoĊaĉkim umećem. Dela:
"Ĉetiri godišnja doba", "L'estro armonico", "Il cimento dell'armonia e dell'inventione", niz
koncerata za violinu, flautu, fagot.
Vremeplov: Pogubljene voĊe Francuske revolucije
Dan posle obaranja s vlasti, 28. jula 1794. godine na giljotini su pogubljene voĊe Francuske
revolucije Maksimilijan Fransoa Izidor de Robespjer, Antoan Sen Ţist i još dvojica jakobinskih
prvaka. Pošto je tokom jakobinskog terora poslao na giljotinu gotovo sve voĊe revolucije,
Robespjer je postao krajnje nepopularan, pa je sa vlasti lako oboren u termidorskom prevratu.
Vremeplov: Frensis Krik
Na današnji dan 28. jula 2004 godine umro je britanski nauĉnik i nobelovac Frensis Krik,
koji je 1953. godine sa Amerikancem Dţejmsom Votsonom odgonetnuo strukturu
dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), "naslednog zapisa" svega ţivog na našoj planeti.
Otkrivanjem zapisa DNK postavljen je temelj biotehnologije.
Vremeplov: Vojislav Đurić
28. jula 2006 godine preminuo je akademik Vojislav Đurić. U Kragujevcu je maturirao a
knjiţevnost je diplomirao na beogradskom univerzitetu 1935. gde je 1939. i doktorirao. Vodio je
katedru za Opštu knjiţevnost i teoriju knjiţevnosti, izabran je za dopisnog ĉlana SANU 1961. Bio je
sekretar Odeljenja za jezik i knjiţevnost, generalni sekretar SANU i njen potpredsednik. Kao
88
izuzetan poznavalac srpske narodne knjiţevnosti objavio je veliki broj nauĉnih radova i publikacija
i saĉinio je više antologija. Dela: "Postanak i razvoj narodne knjiţevnosti", "Govor poezije", "Lirika
u svetskoj knjiţevnosti".
Vremeplov: Dušan Prelević
Dušan Prelević, pevaĉ i pisac umro je na današnji dan 28. jula 2007. godine Profesionalno se
bavio muzikom od 1965. Bio je ĉlan Korni grupe, a potom solista. Snimio je nekoliko ploĉa.
Posebno je upamćna njegova uloga u tada kultnoj predstavi "Kosa" "Ateljea 212". Poslednjih
dvadesetak godina objavljivao je priĉe i eseje u NIN-u, Knjiţevnim novinama, "Dugi". Autor je tri
knjige pripovedaka i scenarija za film "Poslednji krug u Monci".
Vremeplov: Oto Han
Na današnji dan 1968 godine umro je nemaĉki hemiĉar i fiziĉar Oto Han, profesor
univerziteta u Berlinu i Getingenu, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944, koji je 1957.
potpisao Getingenšku deklaraciju, odbijajući da saraĊuje u razvoju eventualnog zapadnonemaĉkog
nuklearnog oruţja. Dokazao je 1938. raspadanje rubidijuma, a 1939. s Fricom Štrasmanom otkrio je
nuklearnu fisiju (cepanje) jezgra urana. Otkrio je i mezotorijum, radio-torijum i, s Lizom Majtner,
protoaktinijum.
Vremeplov: Velibor Gligorić
Srpski knjiţevni i pozorišni kritiĉar Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i
umetnosti od 1965. do 1971. roĊen je na današnji dan 1899. UreĊivao je više ĉasopisa, iskazavši se
kao zastupnik realizma i oštar polemiĉar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević",
"Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti",
"Senke i snovi", "Knjiga ţivota", "Kuća smrti".
Vremeplov: Karl Rejmond Poper
Na današnji dan 28. jula 1902 godine roĊen je i britanski filozof austrijskog porekla Karl
Rejmond Poper, jedan od uticajnijih mislilaca 20. veka. U filozofiju je uveo "princip
opovrgljivosti", prema kojem se tvrdnja moţe smatrati nauĉnom samo ako se u principu moţe
dokazati njena pogrešnost, dok tvrdnje koje ne ispunjavaju taj uslov spadaju u metafiziku. Dela:
"Logika istraţivanja", "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji", "Beda istoricizma".
Bivša dekanka: Svirepa mafijašica ili uvaţena slikarka
AnĊelka Bojović (66), majka Luke Bojovića uhapšena u Nikšiću zbog sumnje da je
pripremala ubistvo, u javnosti je dugo vaţila za "umetniĉku dušu".
Ţena osumnjiĉena da je planirala brutalnu osvetniĉku likvidaciju bila
je slikarka, profesorka na Fakultetu likovnih umetnosti, a u jednom
mandatu ĉak i dekan FLU. Izdavala se kao ţena vrlo privrţena
porodici - dvojici sinova - Luki, koji trenutno sluţi zatvorsku kaznu u
Španiji, ubijenom Nikoli i najmlaĊoj ćerki Mariji. Svoj imidţ uvaţene
slikarke AnĊelka Bojović uĉvrstila je i dajući intervjue za srpske
medije. U jednom od njih, objavljenom u novembru 2011. godine u
"Blic ţeni" govorila je o proslavi 75. roĊendana FLU, o svojih 35.
godina profesorskog staţa. Porodicu je pomenula na kraju intervjua, izjavivši da slobodno vreme
89
posvećuje najbliţima, ćerki Mariji, sinovima Luki i Nikoli i njihovim porodicama. Već u to vreme
za njenim najstarijim sinom Lukom Bojovićem je već uveliko bila raspisana poternica Interpola po
zahtevu srpskog pravosuĊa. Njegovo ime svakodnevno je bilo na stranicama crne hronike zbog
ĉuvanja odbeglih pripadnika zemunskog klana, ali i zbog optuţbi da je organizovao atentate na
Andriju Draškovića i Zorana Nedovića Šoka. Tri meseca nakon što je objavljen intervju AnĊelke
Bojović, Luka Bojović je uhapšen u Španiji i zatim osuĊen na 18 godina zatvora. Naredne godine
ubijen je njen mlaĊi sin Nikola, a sledeće je umro suprug Vuk Bojović, dugogodišnji direktor
beogradskog zoo-vrta.
Za neposlušne uĉenike u Teksasu slede batine
Tri škole u ameriĉkoj drţavi Teksas saglasile su se da uvedu batine kao vid kaţnjavanja
neposlušne dece, ali ta mera će moći da se primenjuje samo na deci ĉiji su roditelji dali pristanak,
objavio je britanski „Independent”. U pitanju su škole koje pohaĊaju deca od ĉetiri do 18 godina. Za
kaţnjavanje su propisana jasna pravila - uĉitelji i nastavnici moći će da koriste drvenu palicu kako
bi kaznili neposlušne uĉenike. Svaki uĉenik dobiće po jedan udarac za svaku „vragoliju” kao na
primer za kršenje pravila ponašanja u uĉionici ili za neslušanje uĉitelja. Ipak, neće svi nastavnici
moći da koriste drvenu palicu - na to će pravo imati samo vaspitaĉi i direktor, napominje britanski
list. Jedan od uĉitelja veruje da će se na ovaj naĉin efikasnije vaspitavati deca uzrasta od ĉetiri do 12
godina.
Subota,29.jul 2016.
Osnovci na jezicima manjina i dalje bez udţbenika
Skoro godinu dana od potpisivanja memoranduma Ministarstva prosvete sa savetima
nacionalnih manjina o štampanju udţbenika za uĉenike osnovnih škola koji nastavu prate na
jezicima manjina, od planiranih stotinu odštampana su samo 34 udţbenika. Stvari se moţda
pomeraju s mrtve taĉke kada su u pitanju udţbenici za osnovce na bošnjaĉkom jeziku, pošto je na
sastanku predstavnika Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja sa delegacijom
Bošnjaĉkog nacionalnog veća, dogovoreno da se pripremi Aneks 2 Memoranduma o saradnji u
oblasti izdavanja udţbenika na bosanskom jeziku i pismu, koji su potpisali Ministarstvo prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja, JP „ Zavod za udţbenike“ i Nacionalni savet bošnjaĉke nacionalne
manjine. Time će se obezbediti rešavanje spornih pitanja vezanih za štampanje odobrenih dodataka
udţbenicima prirode i društva, istorije, likovne kulture i muziĉke kulture, tako što će biti
omogućeno sa se svaki od tih dodataka štampa kao posebna knjiga pošto dobije pozitivnu struĉnu
ocenu Zavoda. Sporni termini u udţbenicima rešavaće se uz pomoć viših instanci, Narodne
skupštine Republike Srbije i Vlade RS. Od predviĊenih 14 udţbenika na bošnjaĉkom jeziku do sada
je štampan samo jedan.
„Postignut je dogovor o svim pojmovima koji odreĊuju nacionalni i kulturni identitet
Bošnjaka ukljuĉujući i termin Sandţak, kao i o njihovom korišćenju u rukopisima udţbenika na
bosanskom jeziku“, kaţu u Bosanskom nacionalnom veću. „Dogovoreno je da uĉenici u nastavi na
bosanskom jeziku do poĉetka školske 2017/18. godine dobiju većinu udţbenika koji su definisani
Memorandumom i aneksom Memoranduma o izdavanju udţbenika.“
Do sada je najviše udţbenika odštampano na maĊarskom i slovaĉkom jeziku, a drţavna
sekretarka Ministarstva prosvete Anamarija Viĉek kaţe da su to najbrojnije manjine u Srbiji.
Problemi sa štampanjem udţbenika na jezicima nacionalnih manjina traju već nekoliko godina, a do
sada se rešenje nalazilo u uvozu udţbenika iz zemlje-matice ili u “ruĉnom” prevoĊenju udţbenika
na srpskom jeziku na jezik nacionalne manjine. Tako je Hrvatsko nacionalno veće 14 godina
90
finansiralo štampanje udţbenika na hrvatskom jeziku za Ċake u Srbiji, ali je i ono od skoro 200
predviĊenih za osnovnu i srednju školu, uspelo da objavi manje od polovine.
Ovakva situacija uzrokuje brojne probleme jer, osim što udţbenici “iz komšiluka” nisu
prilagoĊeni našem nastavnom planu i programu, neki od njih sadrţe i sasvim drugaĉija tumaĉenja
pojedinih pojmova i dogaĊaja – kakav je sluĉaj s istorijom, na primer.
Priznanje svih kvalifikacija meĊu zemljama Zapadnog Balkana
Srbija pregovara sa ĉlanicama CEFTA sporazuma kako bi se naĉin glasanja u toj
organizaciji u narednom periodu promenio, sa ciljem da se izbegne dosadašnja praksa da jedna
zemlja blokira drugu prilikom glasanja o vaţnim sporazumima. Naime, do sada su sve odluke
ĉlanica morale da se donesu konsenzusom svih zemalja, dok je predlog Srbije da se napravi novi
model glasanja - "konsenzus minus jedan". Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim
Ljajić kaţe za Tanjug da će se na taj naĉin izbeći mogućnost da jedna zemlja blokira drugu u
potpisivanju odreĊenih sporazuma u okviru CEFTA sporazuma, ukoliko, na primer, izmeĊu te dve
zemlje postoji odreĊeni meĊudrţavni spor. "Traţimo drugaĉiji model, a to je 'konsenzus minus
jedan' kako bi se odluke mogle donositi. To bi u velikoj meri ubrzalo njihovo donošenje.
Objašnjava i da se razgovori sa drugim ĉlanicama ove organizacije vode o meĊusobnom
priznavanju diploma, što bi, kaţe, obezbedilo slobodan protok radne snage meĊu zemljama
Zapadnog Balkana. Namera je, istiĉe, da se na kraju celog procesa razgovora doĊe do priznavanja
diploma svih visokoškolskih ustanova meĊu drţavama regiona. "Cilj je da se na kraju obezbedi i
slobodan protok radne snage uz priznanje svih kvalifikacija meĊu zemljama Zapadnog Balkana",
istiĉe Ljajić.
Kostić: Nisam davao intervjue u poslednje tri nedelje
Predsednik SANU Vladimir Kostić saopštio je danas da u protekle tri nedelje nije dao
nijedan intervju, te da se sa iznenaĊenjem suoĉio sa izjavama koje su preneli mediji. „Tokom
prethodnog dana prisutni ĉlanovi Izvršnog odbora SANU, ukljuĉujući i moju malenkost, doneli su
odluku da se o 'dijalogu o Kosovu', a nakon jasne reakcije generalnog sekretara SANU, do dobijanja
zvaniĉnog poziva više na oglašavaju”, istiĉe Kostić u izjavi za javnost dostavljenoj Tanjugu. „U
toku tog sastanka telefonom me je kontaktirala novinarka Blica, ali mi je, nakon objašnjenja kakvu
smo odluku doneli, reĉeno da sam pozvan ne zbog intervjua, nego ponude da u sledećih 15 dana
napišem autorski tekst o stanju i perspektivama Srbije”, naveo je Kostić. Dodaje da je, u kraćem
ĉaskanju, obavestio novinarku i da je intervju obećao Tanjugu, po povratku sa godišnjeg odmora.
„Deo iznesenih stavova se poklapa sa mojim privatnim stavovima koje sam višekratno iznosio, ali
ne i sa iskazom da će Izvršni odbor moći da artikuliše 'neki njihov zajedniĉki stav'“, kaţe Kostić i
objašnjava: „Sasvim suprotno, SANU je institucija nezavisnih i autonomnih pojedinaca, sa ĉitavom
lepezom stavova, i svaki, ukljuĉujući i moj potencijalni pokušaj da 'artikulišem' tuĊe stavove bio bi
obiĉna zloupotreba”.
Kao institucija, Akademija moţe da ponudi zajedniĉke ekspertske potencijale (npr. Odbor za
Kosovo i Metohiju, struĉnjaci za kulturnu i umetniĉku baštinu itd.) i pojedinaĉna mišljenja svojih
ĉlanova. „Ukljuĉivanje mog 'intervjua', zajedno sa stavovima predsednika Vuĉića, nije korektno ni
prema njemu, ni prema meni, jer implicitno ukazuje na neku vrstu planirane sinergije mišljenja”,
navodi predsednik SANU. Konaĉno, kaţe, ne bi sebi dopustio da se zvaniĉno drugim mogućim
sagovornicima obrati sa „moraju”. Zbog toga, ovaj gest doţivljavam kao gest izneveravanja i
zloupotrebe poverenja u dosadašnjoj korektnoj saradnji sa medijima, zakljuĉio je Vladimir Kostić.
Deca iz temerinskog Dnevnog centra u parku prirode Jegriĉka
91
Da letnji raspust moţe biti ispunjen i u mestu stanovanja, potvrĊuju brojne aktivnosti
temerinskog Dnevnog centra za decu i mlade. Programi koje
priprema namenjeni su deci sa razvojnim poteškoćama, ali i
drugoj zainteresovanoj deci i mladima u ovoj opštini. Tim
struĉnjaka svakodnevno obezbeĊuje podsticajne uslove za razvoj
znanja i sticanje brojnih veština deci koja nemaju uvek priliku da
se neometano razvijaju u svojim porodicama. Podršku ovim
stimulativnim programima obezbeĊuje opština Temerin iz
lokalnog budţeta.
Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine” i
Turistiĉka organizacija opštine Temerin uĉinili su lep gest, omogućivši deci iz Dnevnog centra da
posete Park prirode „Jegriĉka” i provedu sadrţajan dan u prirodi. Uţivali su u prelepom ambijentu
vozeći se Jegriĉkom nedavno postavljenim katamaranom. Voţnja na relaciji Temerin – Ţabalj bila
je pravi izazov za decu, ukljuĉujući i šetnju stazama oko vodotoka, posmatranje sa osmatraĉnice za
ptice, edukaciju i posmatranje retkih biljaka i ţivotinja (lokvanj, barska paprat, patka, ĉaplja, vidra)
koje ţive u ovom parku prirode. Edukativni ĉas u prirodi bio je i najbolji naĉin da za osveţenje i
zabavu na plus 40 stepeni.
Jeziĉka geografija: Amerikanci "promaše autobus",
a Srbima "pobeţe autobus"
Dr Danko Šipka, profesor slavistike na Drţavnom univerzitetu Arizone | 29. 07. 2017 -
09:00h Sloveni veruju da postoje neke tajanstvene sile koje upravljaju našom sudbinom a da smo
mi samo „jedna slamka meĊu vihorove“, kako je to, u nešto drukĉijem kontekstu, u Gorskom
vijencu rekao Njegoš. Dobar deo ruske knjiţevnosti devetnaestog veka (posebno kod
Dostojevskog), pa i poĉetka dvadesetog (recimo kod Bunjina) upravo je o tome. Postoje i poslovice
koje govore o takvom ţivotnom stavu kakva je naša Ĉovek snuje, Bog odluĉuje. ili poljska
Człowiek strzela, Pan Bóg kulę nosi. „Ĉovek puca a gospod Bog nosi metak‟, ili rusko Человек
предполагает, а бог располагает „Ĉovek pretpostavlja a Bog rasporeĊuje‟. Amerikanci su, opet,
drukĉiji. Oni veruju da svoju sudbinu ĉvrsto drţe u svojim rukama. Ameriĉka Deklaracija o
nezavisnosti pominje tri neotuĊiva prava koje su ljudi dobili od Stvoritelja a koje vlast treba da štiti:
Life, Liberty and the pursuit of Happiness „Ţivot, slobodu i potragu za srećom‟. GraĊanima se daje
šansa da uspeju, a to da li će uspeti zavisi iskljuĉivo od njih. Ovo uverenje odrţalo se do danas a
nazivi kao winner „pobednik, dobitnik, uspešan ĉovek‟ i loser „gubitnik‟ ĉvrsto su ukorenjeni u
ameriĉkoj kulturi. Kod nas prevodi ovih naziva uvek deluju pomalo nategnuto.
Razlike ovog tipa izmeĊu slovenskih jezika i engleskog vidimo i u jeziku. Drugo je pitanje
da li jezik utiĉe na kulturu (što je dosta kontroverzno), kultura na jezik (što je široko prihvaćeno) ili
se radi o sluĉajnoj podudarnosti. Jedna od takvih razlika je engleski glagol to have ‟imati‟ ili to get
‟uzeti, dobiti‟. Oba glagola stavljaju vršioca radnje u poloţaj kontrolisanja stvari – posedovanja u
prvom sluĉaju a „osvajanja“ u drugom. Ova dva glagola koriste se u mnoštvu frazema neuporedivo
šire nego odgovarajući naši glagoli. Tako će se u engleskom reći to have breakfast (doslovno ‟imati
doruĉak‟) a kod nas doruĉkovati, oni će reći to have a good time (doslovno ‟imati dobro vreme‟) a
mi ĉemo reći dobro se provesti, oni će reći to have a fight (doslovno ‟imati tuĉu/svaĊu‟) a mi
posvaĊati se ili potući se. Ovakvih primera je jako mnogo. Sliĉno tome, Amerikanci će reći to get a
haircut (doslovno dobiti šišanje) a mi ošišati se ili to get something for somebody (doslovno dobiti
nešto za nekoga) kod nas je dodati nekome nešto.
Mladi klasiĉari Srbije, Nemaĉke i Engleske...
U susret koncertu klasiĉne muzike, koji će u Sinagogi u ponedeljak odrţati srednjoškolci iz
Srbije, Nemaĉke i Engleske, ekipa RTV-a ispratila je jednu od radnih proba orkestra mladih
92
umetnika. Uveţbavanje je ujedno bila i priprema za dva promotivna koncerta na otvorenom, koji su
najavljeni za sutra od 18 do 19 ĉasova, na Petrovaradinskoj tvrĊavi kod sata i u centru kod
Miletićevog spomenika. MeĊunarodno okupljanje talentovanih mladih muziĉara, prilika je da deca
iz tri zemlje još jednom spoznaju univerzalni jezik nota, ali i da upoznaju jedni druge sa muziĉkim
nasleĊem koje nose iz svojih drţava. Na predstojećem koncertu, uĉestvovaće oko 70 mladih sviraĉa,
a deo muziĉke postavke je i ĉuveni oboista i dirigent Nikolas Daniel iz Engleske.
https://www.youtube.com/watch?v=QCD_I4drink
Krenuo je "Autobus sreće" 13. put
Dvadesetoro dece beogradskih osnovnih škola otputovalo je danas na besplatno letovanje u
Hrvatsku. Trinaestu godinu zaredom, projekat „Autobus sreće", nastao saradnjom gradova
Beograda i Ljubljane, okuplja osnovce od petog do osmog razreda iz ovih gradova u Zambratiji u
Hrvatskoj, gde Ljubljana ima svoje odmaralište, saopštio je Sekretarijat za informisanje Beograda.
Prevoz, putno osiguranje i lanĉ pakete za put finansira Grad Beograd, dok smeštaj i ishranu dece u
odmaralištu finansira Ljubljana. Podsekretar za obrazovanje i deĉju zaštitu Igor Raiĉević pozdravio
je osnovce reĉima da je saradnja Grada Beograda sa drugim gradovima dobra jer nastaju projekti
koji traju i duţe od decenije i da je upoznavanje sa vršnjacima iz drugih zemalja za njih
neprocenjivo iskustvo. Deca će se ove godine druţiti od 28. jula do 7. avgusta. Projekat je namenjen
odliĉnim uĉenicima slabijeg materijalnog stanja.
Novi Teslin muzej na Dorćolu
Novi Muzej Nikole Tesle biće izgraĊen na mestu stare elektriĉne centrale na Dorćolu,
prenose Novosti, a gradski menadţer Goran Vesić kaţe da je to nacionalni projekat znaĉajan za
Srbiju. Ministarsku radnu grupu za taj projekat formirala je Vlada Srbije, kojoj je predsedavao
tadašnji premijer Aleksandar Vuĉić, koji je i podrţao ĉitav projekat, a na ĉelu te grupe nalazi se
potpredsednica vlade Zorana Mihajlović, a zamenik predsednika je ministar kulture i informisanja
Vladan Vukosavljević. Grad Beograd je, kazao je Vesić za "Veĉernje novosti", zahvalan vladi koja
je odluĉila da oformi i pripremi sve što je neophodno za raspisivnaje meĊunarodnog tendera na
kome ćemo dobiti investitora. "Konaĉno će Muzej, koji godišnje ima oko 100.000 posetilaca, dobiti
novu zgradu. Stara centrala, koja je poĉela sa radom 6. oktobra 1893. godine, pravo je mesto za
dom Nikole Tesle", rekao je Vesić.
Novi objekat biće najveći nauĉnostraţivaĉki centar na ovim prostorima, i zauzimaće prostor
od 30.000 kvadrata, a osim muzejske postavke na tom mestu biće smešteni biblioteka i nauĉni
kampus za studente i profesore iz celog sveta, piše list.
Prekid projekata vezanih za Univerzitet u Prištini
Evropska unija donela je odluku o prekidu projekata vezanih za Univerzitet u Prištini sa
privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, a specijalna
predstavnica EU na Kosovu Natalija Apostolova kaţe da ta odluka
nema nikakvu politiĉku ili bilo koju drugu pozadinu. Na tu odluku,
meĊutim, već su danas reagovali studenti iz Kosovske Mitrovice,
koji ne prihvataju navode Apostolove da "brine za studente i
profesore", i istiĉu da je mnogo šta uĉinjeno, a da meĊunarodni
predstavnici nisu reagovali konkretnim merama.
"I kada su 1999. godine nas, naše profesore i Univerzitet proterivali iz Prištine, meĊunarodni
predstavnici su ćutali. I kada, danas, kosovske vlasti ne priznaju naše diplome, meĊunarodni
predstavnici ćute. Neka ćute i sada, a ne da licemerno govore o nekakvoj brizi za studente i
93
profesore", navedeno je u saopš tenju studenata, koje potpisuje predsednik Studentskog parlamenta
Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Ivan Virijević.
Studentima je, navodi Virijević, potrebna zgrada Univerziteta, te je zahvalan gradonaĉelniku
Kosovske Mitrovice Goranu Rakiću, koji je podrţao projekat i kaţe da, u situaciji "kada neko ţeli
da se igra politiĉkih igara pod maskom brige za studente", "pruţamo punu podršku gradonaĉelniku
Rakiću da ne podlegne pod politiĉkim pritiskom". "Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u
Kosovskoj Mitrovici stvara generacije slobodoumnih, sposobnih i odgovornih graĊana zahvaljujući
predanom radu naših profesora i podršci naše drţave Srbije, a svaka pomoć je dobrodošla, a svaka
ucena mora naići na odbijanje, pa ma od koga dolazila", naveo je Virijević.
Stefanović uruĉio 61 rešenje svršenim akademcima
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović poruĉio je
svršenim studentima Kriminalistiĉko policijske akademije, kojima su danas uruĉena rešenja o
prijemu u radni odnos u tom ministarstvu, da od njih oĉekuje da pokaţu steĉena znanja, veštine i
sposobnosti i da osiguraju bezbednost za sve graĊane naše zemlje. Ministar je izrazio zadovoljstvo
što su diplomci Kriminalistiĉko policijske akademije dobili radna mesta. „Tokom ove godine
primili smo, ukljuĉujući vas, ukupno 150 ljudi sa Kriminalistiĉko policijske akademije, ali ću se
potruditi da do kraja godine bude još prijema“ rekao je Stefanović.
U ime svršenih studenata KPA koji su dobili rešenja za prijem u radni odnos zahvalio se
Lazar Topisirović, koji je istakao da će znanje i umeće koje su stekli tokom školovanja nastaviti da
usvaršavaju u sklopu sistema bezbednosti i da će policijski posao obavljati odgovorno, struĉno i
ĉasno.
"Privremene mere" na Univerzitetu u Prištini?
Rektorski kolegijum Univerziteta u Prištini, sa privremenim sedištem u Kosovskoj
Mitrovici, zajedno sa dekanima fakulteta obratio se predsedniku Srbije Aleksandru Vuĉiću sa
molbom za prijem kako bi se pomoglo u pronalaţenju najboljeg rešenja u interesu Univerziteta i
šire društvene zajednice. Kako navode u pismu, pored sloţenih i teških prilika na Kosovu i Metohiji
u kojima funkcioniše Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. ovih
dana dodatno su uznemireni informacijama da se u Vladi Srbije pripremaju kadrovske i
organizacione promene na Univerzitetu, bez konsultacija i uĉešća akademske zajednice univerziteta
koga se to neposredno tiĉe. Imajući u vidu odgovarajuće odredbe Zakona o univerzitetu, kadrovske
i organizacione (statusne) promene u visokoškolskoj ustanovi, moguće su jedino uz puno
poštovanje principa autonomije, odnosno, nadleţnosti organa univerziteta i fakulteta, Nacionalnog
saveta za visoko obrazovanje i Resornog ministarstva, navodi se u saopštenju.
Vremeplov: Van Gog
Na današnji dan 28. jula 1890. godine umro je holandski slikar Vinsent van Gog, jedan od
najoriginalnijih i najtemperamentnijih u istoriji slikarstva.
Slikao je ţarkim bojama, a njegova ekspresivna dela prodorne
snage neprevaziĊena su u izraţavanju psihiĉkih stanja i
raspoloţenja. Nepriznat za ţivota, praćen mnogim nedaćama
koje su ga bacale u duboku depresiju i nervno rastrojstvo pokušao je samoubistvo i umro dva dana
potom. Njegova dela - oko 850 slika i više od 900 crteţa, mahom pejzaţa, portreta i mrtvih priroda -
presudno su uticala na razvoj moderne umetnosti i donela mu posmrtnu slavu.
Vremeplov: Muharem Pervić
94
Muharem Pervić, srpski esejista, knjiţevni i pozorišni kritiĉar preminuo je na današnji
dan 2011. godine. Diplomirao je na Katedri za opštu knjiţevnost Filološkog fakulteta u Beogradu.
Tokom studija bio je glavni urednik lista "Student", a od 1958. urednik je ĉasopisa "Delo" koji je tih
decenija bio izuzetno kvalitetan i uticajan. Potom postaje glavni urednik Kulturno-umetniĉkog
programa Televizije Beograd, gde je ostavio još dublji trag. Za knjigu "Tradicija i kritika" (1977)
dobio je nagradu, "ĐorĊe Jovanović", a za naslov "Volja za promenom" (1995) Sterijinu nagradu.
Dobitnik je i Tanjugove nagradu "Zlatno pero" (2007), kao i Povelje za ţivotno delo Udruţenja
knjiţevnika Srbije (2005). Bio je prireĊivaĉ sabranih dela Ive Andrića, po Andrićevom izboru.
Vremeplov: Šuman
Na današnji dan 1856. godine umro je nemaĉki kompozitor i muziĉki pisac Robert
Aleksander Šuman, jedan od najznaĉajnijih predstavnika romantizma. Istakao se kao liriĉar i autor
klavirskih minijatura. Osnovao je ĉasopis "Neue Zeitschrift fur Musik". Dela: simfonije, "Koncert u
a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir, koncerti za violonĉelo, ciklusi solo pesama
"Pesnikova ljubav", "Ljubav i ţivot ţene", klavirske kompozicije "Karneval", "Simfonijske etide",
"Deĉje scene".
MeĊu ţrtvama trafikinga trećina deca
Ambasador SAD u Srbiji Kajl Skat i ministar Zoran ĐorĊević posetili su danas, povodom
meĊunarodnog Dana borbe protiv trgovine ljudima, socijalno preduzeće nevladine organizacije
"Atina", Bagel bejgel šop, iz ĉijeg profita se finansiraju programi oporavka za ţrtve trgovine
ljudima koje vodi ova organizacija. Ambasador SAD Skat podvukao je da je trgovina ljudima
svetski fenomen i da nema zemlje koja nije suoĉena sa problemom modernog ropstva. Prema
njegovim reĉima, najtragiĉnija je ĉinjenica da više od 30 odsto ţrtava trgovine ljudima jesu deca, a
da u više od 70 odsto sluĉajeva ţrtve ĉine ţene i devojke. "Taj fenomen je strašan, a organizacija
"Atina" je pravi junak u borbi protiv trgovine ljudima, jer pomaţe ţrtvama da zapoĉnu novi ţivot",
konstatovao je on u izjavi Tanjugu.
Kazao je da zbog toga nije sluĉajno odluĉeno da se u fokus povodom Dana borbe protiv
trgovine ljudima, stavi ova organizacija, jer ona daje veliki doprinos, a Ambasada je odluĉna da
pomogne. "Mi smo partneri sa organizacijom "Atina", ali i Ministarstvom rada, zapošljavanja,
boraĉka i socijalna pitanja, Ministarstvom unutrašnjih poslova i pravosuĊa, jer svaka institucija ima
ulogu koju treba da igra u spreĉavanju trgovine ljudima", poruĉio je on. Skat je, upitan šta Srbija
moţe još da uĉini da bude efikasnija u borbi protiv trgovine ljudima, rekao da svaka zemlja moţe
biti još bolja, ukljuĉujući Srbiju, ali i zemlja iz koje dolazi SAD.
Moderno ropstvo da se iskoreni
Ministar ĐorĊević je istakao da Srbija ĉini sve i da će ĉiniti i ubuduće napore u borbi protiv
trgovine ljudima. Rekao je da se nada da će za to iduće godine
raspolagati većim sredstvima. "Moderno ropstvo treba da se
iskoreni. Ne ţelimo da Srbija bude jedna od zemalja u kojoj je
prisutno moderno ropstvo", rekao je ĐorĊević. Ukazao je da je za
Srbiju oteţavajuća okolnost to što je na migrantskoj ruti, jer ta
ĉinjenica povećava rizik od trgovine ljudima. ĐorĊević je
podvukao da postoje modaliteti i primeri prakse u svetu i Evropi
kako je moguće voditi efikasnu borbu protiv trgovine ljudima. On
je posebno izrazio zadovoljstvo radom nevladine organizacije
95
"Atina" i "Bagel Bejgel šopa", rekavši da je ideja da se kroz socijalno preduzetništvo finansira rad
organizacije i pomogne onima kojima je potrebna pomoć, te da se korisnici centra vrate u normalan
ţivot.
"Bezbednost na internetu - vodiĉ za decu"
Izdavaĉka kuća "Kreativni centar" koja se iskljuĉivo bavi objavljivanjem knjiga za decu svih
generacija, objavila je i priruĉnik za roditelje "Bezbednost na Internetu - Vodiĉ za decu" Lui
Stouvel. Internet je prepun neverovatnih mogućnosti. MeĊutim, baš kao i u stvarnom svetu, i tu
postoji mnoštvo poteškoća i opasnosti zbog ĉega je bitno da roditelji budu u toku sa onlajn ţivotima
svoje dece. Nov priruĉnik je odliĉan izvor informacija i za decu i za roditelje o tome kako koristiti
internet na pametan i bezbedan naĉin. U ovom vodiĉu su na jasan i detetu prilagoĊen naĉin
obraĊene razne teme o bezbednosti na internetu. Ovo su neke od njih: Šta je to internet i zbog ĉega
moţe biti opasan; koja su to osnovna pravila bezbednosti (kako smisliti jaku lozinku i izbeći
viruse);kako se treba ponašati na društvenim mreţama; šta je to onlajn bonton; šta uĉiniti ako te
neko maltretira; kako spreĉiti nepotrebno trošenje novca na internetu; kako se zaštititi od
nedobronamernih odraslih osoba koje dete na internetu moţe sresti.
Autorka je u predgovoru knjiga napisala sledeće: Internet moţe da bude nešto fenomenalno.
Na njemu moţeš da igraš igrice, da pronaĊeš trejlere za filmove, razgovaraš sa osobama iz svih
krajeva sveta i gledaš mnoštvo smešnih klipova s nespretnim malim ţivotinjama. Baš kao i u oflajn
svakodnevici, meĊutim, moţe ti se desiti da na internetu sretneš drske i neprijatne osobe. Ima i onih
koje ĉak koriste internet da bi poĉinile kriviĉna dela. Ova knjiga sadrţi brojne savete o tome kako
da koristiš internet na bezbedan naĉin i kako da se ophodiš prema onima koji se na njemu loše
ponašaju. Nalaze se i primeri svega onoga dobrog što moţeš da uradiš onlajn - nije sve tako crno.
Nema razloga za strah. Ako internetu priĊeš radoznalo i sa oprezom, uz nekoliko mera
predostroţnosti, videćeš da on moţe biti neverovatno igralište za tvoj mozak.
Identifikovano 18 ţrtava trgovine ljudima
Za prvih šest meseci ove godine u Srbiji je identifikovano 18 ţrtava trgovine ljudima,
seksualna eksploatacija je i dalje dominantni oblik trafikinga, a najĉešće ţrtve su osobe ţenskog
pola. ''Prošle godine je identifikovano 55 novih ţrtava trgovine ljudima, dok je za prvih šest meseci
ove godine identifikovano 18'', rekao je Tanjugu sekretar Centra za zaštitu ţrtava trgovine ljudima
Mirko Vreća uoĉi Svetskog dana borbe protiv trgovine ljudima. Kaţe i da se situacija nije
promenila kada je u pitanju trend te da su ţrtve i dalje domaći drţavljani. Prema njegovim reĉima,
to znaĉi da je Srbija zemlja porekla, ali i eksploatacije. ''Strani drţavljani se kao ţrtve trgovine
ljudima javljaju u zanemarljivom procentu'', kaţe Vreća.
Dodaje i da je seksualna eksploatacija i dalje dominantna. On, meĊutim, kaţe da je razlika u odnosu
na ranije godine to što su se pojavili sluĉajevi višestruke eksplotacije koji pokazuju ''brutalizaciju
trgovine ljudima''.
Nedelja,30.jul 2016.
U nedelju Ekološki kamp na Jegriĉkoj
Na Info-centru Parka prirode „Jegriĉka“ u nedelju poĉinje osmi po redu eko-kamp, koji ima
za cilj jaĉanje ekološke svesti, upoznavanje sa prirodnim vrednostima tog parka prirode i njegove
okoline, ali i aktivno uĉešće u aktivnostima na oĉuvanju i unapreĊenju prirode. Kako se navodi,
sedmodnevni kamp, koji i ove godine organizuje Društvo ljubitelja prirode „Falco“ iz Temerina,
okupiće ĉetrdesetak dece školskog uzrasta iz raznih delova Vojvodine i osmoro edukatora, a
96
prigram će obuhvatiti teorijski, praktiĉni I radioniĉarski deo. “Program kampa sadrţi predavanja iz
oblasti ekologije, geografije, biologije i zaštite ţivotne sredine, u okviru praktiĉnog dela nauĉno-
istraţivaĉke aktivnosti kao što su prstenovanje ptica i mikroskopska analiza mulja, a radioniĉarski
deo će obuhvatiti izradu tradicionalnih rukotvorina i hranilica za ptice”, navodi se u saopštenju i
dodaje da će biti organizovane I brojne društvene igre, jahanje, voţnja katamaranom i druge
aktivnosti.
Muzejska igraonica "Dan na reci" 30. jula u Muzeju Vojvodine
Muzejska igraonica "Dan na reci" odrţana je u nedelju, 30. jula u Muzeju Vojvodine.
Igraonica je namenjena deci uzrasta od pet do deset godina. "Kako se u vrelim letnjim danima
najbolje rashlaĊujemo na obali reka, jezera, mora, na igraonici ćemo potraţiti odgovor kako su se
rashlaĊivali NovosaĊani u prošlosti, te da li su provodili vreme na obali reke samo u isĉekivanju
laĊe ili i u kupanju i sunĉanju? Saznaćemo kada se pominju prva kupališta u našem gradu i koji su
bili omiljeni vodeni sportovi NovosaĊana... U kreativnom delu deca će izraĊivati letnje
ĉestitke", navode prganizatori. Igraonicu vodi Vijeroĉka Šipka, muzejski pedagog. Poĉinje u 11 sati.
Letnji razgovori u „Veljkovoj bašti”
Od maja ove godine u prelepom dvorištu Narodne biblioteke „Veljko Petrović“ u centru
Baĉke Palanke zaţivela je „Veljkova bašta“ mesto za koje je, prilikom otvaranja, direktorica
Koviljka Dobrić rekla da će biti mesto lepih ĉasova za sve one
koji ovde doĊu da nešto kaţu, ĉuju, nauĉe ili prikaţu. Pored
ostalih, ovde se tokom julskih sveĉanostu sa Palanĉanima
druţio Matija Bećković, ali i deca sa Kosova i Metohije, odrţana
je i škola slikanja... Ove godine gosti „Veljkove bašte“ bili su i
uĉenici Osnovne škole „Blagoje Radić“, njih 25 sa profesorima iz
sela Zupĉe. Sa njima su se tokom vrelih julskih dana u hladu
decenijskih kestova druţili bibliotekari Narodne biblioteke. Bile je ovde i promocija pesama
ovdašnjeg pesniĉkog udruţenja DIS, pa deĉijih pesnika, druţenja...
Kada je svojevremeno legendarni Đuro Kralj, bivši i upokojeni direktor Narodne biblioteke
u Palanci pokrenuo inicijativu da se izgradi bista knjiţevnika, pripovedeĉa i velikog Srbina Veljka
Petrovića, inaĉe roĊenog Somborca, bilo je malo povuci - potegni. Ali, Kralj je istrajao, pa i danas
naš velikan ĉuva jednu od najstarijih i najlepših zgrada u ovoj varoši. MeĊutim, i tada, ali izgleda i
sada dosta ovdašnjeg sveta ne zna najbolje ko je bio Veljko Petrović.
Deca uĉe od majstora starih zanata u etno-kampu u Ruskom selu
Etno kamp starih zanata u Ruskom Selu kod Kikinde ovog leta organizovalo je po 17. put
Udruţenje graĊana „Torontal”, uz uĉešće 80-oro dece iz ovog dela Banata. Deca u idiliĉnom
ambijentu Etno kuće uĉe i savladavaju od majstora tajne grnĉarskog, korparskog i drugih starih
zanata koji odumiru. Lokalna samouprava podrţava odrţavanje kampa, pa je uĉesnike posetio
gradonaĉelnik Kikinde Pavle Markov, koji je naglasio da ovaj i sliĉni projekti i ubuduće mogu da
raĉunaju na potporu. „Lepo je videti decu kako upijaju znanje od majstora starih zanata koji su
skoro išĉezli. Koncept Udruţenja graĊana „Torontal” pokazao se veoma dobrim i zasluţuje sve
ĉestitke. Ovakve edukacije i okupljanja mladih, suštinski su vaţniji od nekih komercijalnih
projekata“, smatra Markov.
Predsednik Udruţenja „Torontal” Šandor Talpai kaţe da se trude da saĉuvaju obiĉaje
pripadnika maĊarske nacionalne manjine u Vojvodini, pa su u etno kampu okupili decu iz Torde,
Nove Crnje, Kikinde, Ruskog Sela i drugih mesta. „Sa nama se druţe i deca koja ţive u inostranstvu
ili u drugim gradovima u Srbiji, pa su odluĉili da deo letnjeg raspusta provedu sa nama“, kaţe
97
Talpai. Deca u kampu uĉe da izraĊuju grnĉariju, pletenje korpi i drugih predmeta od pruća, ali i
raznih rukotvorina, ujedno se druţe i imaju niz kulturno zabavnih aktivnosti.
U Sremskim Karlovcima poĉinje 25 letnja škola crkvenog pojanja
U organizaciji Društva za negovanje tradicicja i razvoj Sremskih Karlovaca, sutra u
Sremskim Karlovcima poĉinje i traje do 6. avgusta jubilarna 25. Letnja škola crkvenog pojanja
„Korneliju u spomen“, koja je ponela ime po prvom srpskom školovanom muziĉaru, Korneliju
Stankoviću, koji je sredinom 19. veka boravio u ovom mestu i notno zabeleţio srpsko crkvneo
narodno pojanje. Sremski Karlovci su prvo u nizu mesta u kojima su ovakvi letnji omladinski
kursevi crkvene muzike organizovani, ali i jedino u kom su se odrţali. U radu ovogodišnje škole
uĉestvovaće više od 40 polaznika iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Austrije i Izraela, kao
i tridesetak dece iz Sremskih Karlovaca. Horom odraslih pevaĉa dirigovaće vrsni poznavaoci
crkvene muzike Tamara Adamov Petijević i dr Predrag Đoković, uz asistenciju Mile Radonić i
Jovana Stojanovića, dok će sa decom raditi mr Milica Andrejević i Aleksandra Radenović.
Rad škole se odvija prema programu prof. dr Danice Petrović kroz tri radionice – horsku,
pojaĉku i deĉju horsku. Uĉesnici ovog jedinstvenog kursa crkvene muzike svakodnevno će
pripremati repertoar za završni koncert, prisustvovati bogosluţenjima u Sabornoj crkvi, kao i
predavanjima eminentnih predavaĉa, koja su otvorena za javnost. Biće odrţana dva koncerta, jedan
pijanistiĉki na kom će pijanista Dinko Bagojević iz Banjaluke svirati muziku iz doba Kornelija
Stankovića, i završni koji predstavlja prezentaciju onog što su pevaĉi pripremali tokom nedelju
dana. Predavanja će se odrţavati u Ekološkom centru „Radulovaĉki“, a gostujući i završni koncert
polaznika škole u Karlovaĉkoj gimnaziji gde će svakodnevno biti horske probe. Osim prilike da
obiĊu i upoznaju znamenitosti Sremskih Karlovaca, za polaznike će biti organizovana poseta i
manastira Ravanica, Jazak i Velika Remeta. Sveĉano otvaranje biće u ponedeljak, 31. jula u 11 sati
u Patrijaršijskom dvoru.
Prvog dana škole biće odrţano i prvo predavanje. Ĉast da zapoĉene serijal predavanja ima
autorka programa škole prof. dr Danica Petrović, koja će se u svom izlaganju osvrnuti na ovaj kurs
crkvene muzike koji u Karlovcima bez prekida traje ĉetvrt veka. Predavanje će biti odrţano u
Ekološkom centru “Radulovaĉki” od 20 sati.
Šerbedţija dao novac za spomenik Teslinim roditeljima
Slavni glumac Rade Šerbedţija i najdugoveĉniji pozorišni direktor na svetu Duško Ljuština
dali su novac da se u Gospiću obnovi spomenik roditeljima Nikole Tesle. - Spremam se da uskoro
odem u Gospić da vidim kako je ureĊen spomenik za roditelje velikog nauĉnika. Ali pare da se to
uradi dali su i mnogi drugi, ne samo ja, i uskoro će se znati ko je sve pomogao - kaţe, za "Novosti",
Šerbedţija. Otac Milutin Tesla bio je prota pri Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Smiljanu, a
majka Georgina takoĊe je iz svešteniĉke porodice. Nedavno je obnovljen i Parohijski dom u
Gospiću, a veleuĉilište u tom gradu nosi ime Nikole Tesle.
Novi Pazar: Modna industrija pokretaĉ dualnog obrazovanja
Novi Pazar je deveti grad koji je posetio Karavan obrazovanja „Duh mladosti“. Kroz
aktivnosti Karavana graĊani Novog Pazara danas su imali priliku da
se upoznaju sa modelom dualnog obrazovanja kao i školama i
kompanijama koje su u njega ukljuĉene. Dualno obrazovanje jedan
je od dobrih mehanizama smanjenja nezaposlenosti mladih i razvoja
privrede, rekao je zamenik gradonaĉelnika Novog Pazara Emir
Ašćerić otvarajući Karavan.
Gabrijela Grujić, savetnica ministra prosvete za dualno
98
obrazovanje, istakla je da će od naredne školske godine šest najuglednijih kompanija tekstilne
industrije biti ukljuĉeno u dualno obrazovanje kroz saradnju sa Školom za dizajn tekstila i koţe.
Uĉenici koji budu pohaĊali obrazovni profil modni dizajner će kroz umreţavanje teorije i
prakse steći kvalitet znanja koji će ih uĉiniti zapošljivim odmah po završetku škole. S obzirom na
snagu tekstilne industrije u ovom regionu i podršku iz sistema obrazovanja, verujem da se meĊu
ovim mladim ljudima kriju budući poznati modni dizajneri, poruĉila je Grujić. Mirjana Kovaĉević,
direktorka sektora za edukaciju Privredne komore Srbije, istakla je zadovoljstvo što je Novi Pazar
prepoznao vaţnost uvoĊenja dualnog obrazovanja.
Ognjanović: Đaci su ponos i kapital
Direktor Matematiĉke gimnazije SrĊan Ognjanović: Na ameriĉkoj televiziji nedavno je
objavljeno da je Srbija, ako se uzme u obzir njena veliĉina, najbolja u svetu u matematici, što
predstavlja nacionalno bogatstvo
Baĉka Palanka: SMS za pomoć maloj Mioni
Za leĉenje dvoipogodišnje Mione Kojadinović iz Baĉke Palanke, potrebno je oko 12 miliona
dinara. Roditelji nisu u mogućnosti da sami plate operaciju u Italiji i mole za pomoć. Fondacija
"Budi human-Aleksandar Šapić'', otvorila je i SMS boj za pomoć Mioni. Dvoipogodišnjoj Mioni
Kojadinović, pre godinu dana prekinuto je bezbriţno detinjstvo, saznanjem da ima visokoriziĉnu
akutnu limfoblastnu leukemiju. "U ponašanju Miona nije bila isto ono dete od ranije, to je supruga
primetila. Odveli smo je u bolnicu i za tri dana dobili dijagnozu. Morali smo to da prihvatimo i da
se borimo. Miona se bori kao lav, brzo je ušla u remisiju i pobedila bolest u prvom naletu", priĉa za
RTV Dušan Mionin otac. "Posle lavovske borbe, karcinom se nenadano vratio. Ovaj put još
agresivniji i teţi za leĉenje. Rezultati su pokazali da je zahvatio mozak i koštanu srţ. Po protokolu
se leĉi mesec dana indukcionim terapijama, slede tri bloka hemoterapija. Mi ţelimo u Italiji da
obavimo operaciju, kontaktirali smo lekara koji bi Mioni uradio transplataciju koštane srţi, ali
novac nemamo", navodi on. Humanitarna fondacija "Budi human-Aleksandar Šapić", otvorila je
SMS broj, putem kojeg moţemo donirati dve stotine dinara za Mionino leĉenje. Upišimo 346 i
poruku pošaljimo na 3030.
Vremeplov: Milan Ranković
Na današnji dan 30. jula 2012. godine preminuo je srpski knjiţevnik Milan Ranković. RoĊen
je 1932. u Beogradu, i jedan je od trojice prvih magistara estetike koji su posle Drugog sveskog rata
dobili to zvanje na Univerzitetu u Beogradu. Radio je u "Borbi" u kulturnoj rubrici, a predavao je
osnove nauke o društvu, a zatim sociologiju umetnosti na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bio
je ministar kulture Srbije od 1988. do 1991. Objavio je više od 40 knjiga.
Vremeplov: Tomas Grej
Na današnji dan 1771 godine umro je engleski pisac Tomas Grej, pesnik klasicistiĉke škole,
kojeg ljubav prema prirodi, dubina osećanja i simpatije za obiĉnog ĉoveka ĉine preteĉom
romantizma. Napisao je malo pesama, ali zauzima visoko mesto u engleskoj literaturi zahvaljujući
savršenoj formi stihova, a "Elegija napisana na seoskom groblju" smatra se jednom od najlepših
pesama na engleskom jeziku. Njegovu romantiĉnu pesmu "Bard" na srpski jezik prepevao je Jovan
Jovanović Zmaj.
Vremeplov: Didro
99
Francuski filozof i pisac Deni Didro umro je na današnji dan 1784. godine.Naglašeno
nepoverljiv prema svakoj vrsti religioznosti, nosilac je prosvetiteljske ideje u predrevolucionarnoj
Francuskoj, inspirator je i glavni urednik velike francuske "Enciklopedije", objavljene izmeĊu 1751.
i 1772. u 28 tomova. Kao protivnik klasiĉnih autoriteta i tradicionalizma, znatno je uticao na
raspoloţenje graĊanstva u borbi protiv starog reţima. U filozofskim raspravama razvijao je
materijalistiĉko-naturalistiĉke ideje, a u esejima i knjiţevnim delima zalagao se za novu kulturu
zasnovanu na strogom racionalizmu. Dela: "Pismo o slepima na pouku onima koji vide", "Razgovor
Dalambera i Didroa", "Misli o tumaĉenju prirode", "Dalamberov san", "Ţak fatalista", "Ramoov
sinovac", "Saloni".
Vremeplov: Emili Bronte
Engleska knjiţevnica irskog porekla Emili Bronte roĊena je na današnji dan 1818.
Proslavila se romanom "Orkanski visovi".
Vremeplov: Henri Mur
Na današnji dan 30. jula 1898 godine roĊen je i engleski vajar Henri Mur, jedan od najvećih
skulptora 20. veka, inostrani ĉlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Inspirisao se arhaiĉnom i
primitivnom umetnošću, naroĉito stvaralaštvom stanovnika predkolumbovske Amerike. Pod
uticajem španskog slikara Pabla Pikasa i francuskog vajara rumunskog porekla Konstantina
Brankušija, teţio je sintezi apstraktnih oblika i nadrealistiĉkih ideja.
Fondacija "Tijana Jurić": Seminari za socijalne radnike
Fondacija "Tijana Jurić", saopštila je da je za socijalne radnike organzovala seminare o
bezbednoj upotrebi interneta radi bolje zaštite dece. Kako je saopšteno, u Beogradu, Novom Sadu,
Subotici, Zrenjaninu, Novom Pazaru, Zajeĉaru i Kruševcu, biće organizovani jednodnevni seminari
radi doprinosa unapreĊenju sistema socijalne zaštite u oblasti bezbednosti dece i mladih na
internetu.
Papa pozvao na posvećenost borbi protiv trgovine ljudima
Papa Franja apelovao je na svet da pokaţe veću
posvećenost borbi protiv trgovine ljudima, koju je nazvao formom
modernog ropstva. Papa je izneo apel tokom molitve, a povodom
svetskog Dana borbe protiv trgovine ljudima, preneo je AP. On je
rekao da su svake godine na hiljade ljudi, ţena i dece nevine ţrtve
eksploatacije, seksualne trgovine i trgovine organima. Prema
podacima MeĊunarodne organizacije rada, oko 21 milion ljudi na
svetu su ţrtve nasilnog rada, trgovine ljudima i seksualne
eksploatacije
Roditelji, prestanite da radite direktno u korist seksualnih predatora!
Ne kaĉite slike dece sa plaţe, naroĉito ako su golišava! - vaţno je upozorenje roditeljima o
koje se mnogi oglušuju, a posledice bi mogle da budu veoma opasne. Osim toga, struĉnjaci
upozoravaju šta još od informacija nikako ne bi smelo da se naše na mreţama, jer mogu da budu
zloupotreljene. U sezoni letovanja mnogo je roditelja koji ţele da se na nekoj društvenoj mreţi
pohvale slikom deteta sa plaţe. Deca mlaĊeg uzrasta se neretko slikaju obnaţena jer roditelji
smatraju da je to slatko, ali ne razmišljaju od dugoroĉnim negativnim posledicama ovog ĉina. -
100
Jednom postavljen sadrţaj onlajn ostaje na internetu zauvek i vi nikada nećete znati ko ga je
preuzeo, na koji naĉin i u koje svrhe. Posebno zabrinjava mogućnost zloupotrebe od strane
seksualnih predatora – naglašava drţavni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i
telekomunikacija Tatjana Matić. Ona još dodaje da su najĉešće zloupotrebljene fotografije dece
koje dele upravo njihovi roditelji i rodbina. - S obzirom na to da globalno većina fotografija dece
koja se razmenjuje i kojom se trguje na "dip vebu", nisu postavili pedofili već roditelji, odnosno
rodbina dece, neophodno je da odrasli budu vrlo obazrivi prilikom deljenja sadrţaja koji se tiĉu
najmlaĊih, kako ih ne bi na taj naĉin posredno ugrozili ili kompromitovali – savetuje sekretarka.
Braĉ: Utopio se deĉak iz Srbije
Telo 13. godišnjeg deĉaka iz Srbije izvuĉeno je iz mora u Postirima na Braĉu, navode
hrvatski mediji. Telo deĉaka primetili su juĉe kupaĉi u uvali Mala Lozna, a kako se navodi, plutao
je na površini mora i nije davao znakove ţivota, prenosi Index.hr. Kako se navodi, nakon što su telo
izvukli iz vode, kupaĉi su pozvali Hitnu pomoć, pokušana je reanimacija, ali bez uspeha. O
dogaĊaju je obavešteno Drţavno tuţilaštvo i naloţena je obdukcija. Kako Slobodna Dalmacija
nezvaniĉno saznaje, deĉak se nalazio na letovanju sa porodicom, a njegovi roditelji su u šoku.
Slobodna Dalmacija prenosi da prema do sada prikupljenim informacijama, nisu utvrĊeni elementi
kriviĉnog dela.
Ponedeljak,31.jul 2016.
Nova školska godina poĉinje u petak, 1. septembra,
a uĉenici će imati i jesenji raspust
Novа školskа godinа zа uĉenike osnovnih i srednjih školа poĉinje u petаk, 1. septembrа, а
uĉenici će pored letnjeg, zimskog i prolećnog raspusta imati i kratak jesenji raspust. Jesenji rаspust
je 9. i 10. novembrа а kako zatim sledi vikend, uĉenici i nаstаvnici će se odmаrаti ukupno ĉetiri
dаnа. Prema Kalendaru obrazovno vaspitnog rada zimski raspust će i ove godine biti podeljen na
dva dela. Prvi deo zimskog rаspustа biće tokom novogodišnjih i boţićnih prаznikа, od 30. decembrа
2017. do 8. jаnuаrа 2018, а drugi deo od 1. do 9. februаrа 2018. Prvo polugodište se zаvršаvа 31.
jаnuаrа, а drugo poĉinje 12. februаrа. Prolećni rаspust trаje od 2. аprilа do 9. аprilа. Zа uĉenike
osmog rаzredа školskа godinа se zаvršаvа 31. mаjа, а zа Ċаke od prvog do sedmog rаzredа 14.
junа. Za mаturаnte gimnаzijа nаstаva se zаvršаvа 24. mаjа, a za uĉenike zаvršnih rаzredа
trogodišnjih i ĉetvorogodinjih srednjih struĉnih školа 31. mаjа. Ostаli srednjoškolci se rаspuštаju
21. junа.
Grujić: Tekstilna industrija biće deo dualnog obrazovanja
Šest najuglednijih kompanija tekstilne industrije od naredne školske godine biće ukljuĉeno u
dualno obrazovanje kroz saradnju sa Školom za dizajn tekstila i koţe iz Novog Pazara, najavila je
savetnica ministra prosvete za dualno obrazovanje Gabrijela Grujić. Grujić je rekla da će uĉenici
koji budu pohaĊali obrazovni profil modni dizajner kroz spajanje teorije i prakse steći znanje koji će
im omogućiti da se zaposle odmah po završetku škole. "S obzirom na snagu tekstilne industrije u
ovom regionu i podršku iz sistema obrazovanja, verujem da se meĊu ovim mladim ljudima kriju
budući poznati modni dizajneri", poruĉila je Grujić koja je danas posetila Novi Pazar u okviru
Karavana obrazovanja "Duh mladosti". Kako je saopštilo Ministarstvo prosvete, kroz tu
manifestaciju graĊani Novog Pazara danas su imali priliku da se upoznaju sa modelom dualnog
obrazovanja kao i školama i kompanijama koje su u njega ukljuĉene, a odrţana je panel diskusija na
temu dualnog i preduzetniĉkog obrazovanja.
101
MeĊunarodni volonterski kamp u Panĉevu
Panĉevo će i ovog leta biti domaćin ĉetrnaestoro volontera koji dolaze iz zemalja širom
sveta, koji će u Streljani 1813, provesti dve nedelje, u periodu od 1. avgusta do 14. avgusta. Za
vreme trajanja kampa oni će sastavljati, popravljati i ukrašavati stare bicikle i promovisati
biciklizam kao ekološki tolerantan vid transporta. Osim biciklizma kamp ima za cilj promociju
reciklaţe, ekologije, zdravih stilova ţivota i interkulturalnosti. Nakon završetka kampa reciklirani
bicikli postaće deo ReBike servisa za iznajmljivanje bicikala u Panĉevu. Organizacioni tim
Rebicycle kampa uveliko radi na prikupljanju starih bicikala i njihovih delova, i pozivaju sve
sugraĊane da se pridruţe akciji ukoliko imaju neki stari bicikl koji više ne koriste. MeĊunarodni
volonterski kamp Rebicycle II, i ovog leta organizuje Regionalni volonterski centar Panĉevo, kao
deo organizacije Connecting, u saradnji sa Mladim istraţivaĉima Srbije, uz podršku Ministarstva
omladine i sporta.
Zahtevi za besplatan vrtić do 31. avgusta
Zahtеvi za ostvarivanjе prava na bеsplatan boravak dеcе u Prеdškolskoj ustanovi "Radosno
dеtinjstvo" podnosе sе od 1. do 31. avgusta 2017. godinе, radnim danom od 8 do 14 ĉasova, a
srеdom od 8 do 17 ĉasova Sluţbi socijalnе zaštitе ove Prеdškolskе ustanovе, Ulica Pavla Simića br.
9, saopšteno je iz Grada. Pravo na bеsplatan boravak dеtеta u "Radosnom detinjstvu", u skladu sa
Odlukom o pravima na finansijsku podršku porodici sa dеcom, moţе da ostvari roditеlj, staratеlj,
odnosno hranitеlj: dеtеta iz porodicе koja ostvarujе pravo na dеĉiji dodatak ili pravo na novĉanu
socijalnu pomoć, dеtеta trеćеg i svakog narеdnog rеda roĊеnja istog roditеlja, dеtеta bеz
roditеljskog staranja i dеtеta sa smеtnjama u razvoju, navodi se u saopštenju.
Zahtеvе podnosе, kako roditеlji za novoupisanu dеcu, tako i roditеlji od ranijе upisanе dеcе,
s obzirom na to da Rеšеnjе o pravu na bеsplatan boravak vaţi do 31. avgusta 2017. godinе. Pravo
na bеsplatan boravak ostvarujе sе od prvog dana narеdnog mеsеca od dana podnošеnja zahtеva.
Potrеbni obrasci, kao i sva obavеštеnja, mogu sе dobiti u Sluţbi socijalnе zaštitе tеlеfonom na broj
420-439. Obrasci Zahtеva sе takoĊе mogu prеuzеti i na sajtu Grada Novog Sada www.novisad.rs
U skladu sa Odlukom o socijalnoj zaštiti Grada Novog Sada roditеlj moţе da ostvari pravo i
na bеsplatan boravak dеtеta prеdškolskog uzrasta sa smеtnjama u razvoju u Školi za osnovno i
srеdnjе obrazovanjе "Milan Pеtrović" sa domom uĉеnika. Zahtеvi sе podnosе u školi, od 1. do 31.
avgusta 2017. godinе, u kojoj sе mogu dobiti potrеbni obrasci, kao i sva obavеštеnja, stoji u
saopštenju.
JAZAS u Bogojevu: „Znanjem protiv zavisnosti“
Stotinak mladih uzrasta 14 do 16 godina, iz Sombora, Subotice, Novog Sada, Panĉeva i
Mladenovca, boravilo je u Omladinskom kampu
kupališta „Štrand“ u Bogojevu, u okviru Letnje
škole za vršnjaĉke edukatore. Školu je
organizovala Omladina JAZAS iz Novog Sada.
Tokom kampa od 23. do 29. jula, oni su
uĉestvovali u kreativnim radionicama, koje su
obraĊivale teme u oblasti bolesti zavisnosti, polno prenosivih bolesti, kao i oĉuvanja reproduktivnog
zdravlja Projekat „Zdravlje je u znanju“, podrţalo je Ministarstvo omladine i sporta i Sekretarijat za
sport i omladinu AP Vojvodine. U kampu su okupljeni mladi od osmog razreda osnovne škole, do
drugog razreda srednje škole, u pripremi za edukatore, koji će biti ukljuĉeni u dalje prenošenje
znanja, sa starijih na mlaĊe, što je princip trenera ka vršnjaĉkom edukatoru.
Lonĉar: 1.500 dece poslato na leĉenje u inostranstvo
102
Ministar zdravlja Zlatibor Lonĉar rekao je da je drţava u protekle tri godine poslala oko
1.500 dece u inostranstvo na leĉenje, istakavši da je za to izdvojeno 14 miliona evra. Govoreći za
Radio-televiziju Srbije o sluĉaju devojĉice D. P. (16) koja se sada nalazi na ispitivanjima na
Institutu za majku i dete u Beogradu, a koja je pre toge imala više od 50 neuspešnih dijagnoza
bolesti, a otvorenim pismom je ukazala drţavnim institucijama na probleme u leĉenju, Lonĉar je
kazao da na Institu za majku i dete, 14 najboljih lekara ispituje njeno zdravstveno stanje. On je
poruĉio da nema ništa protiv prikupljanja novca za leĉenje putem SMS poruka, ako graĊani koji
uplaćuju novac za to znaju gde ide novac koji uplaćuju i na osnovu kojih kriterijuma. Dodao je da
će “struka odreĊivati ko će da ide” na leĉenje u inostranstvo, poštujući pravila. - Da li moţemo
svima da pomognemo - ne. Ne postoji zemlja gde moţe, ali trudimo se i trudićemo se da što
pomognemo više ljudi, prvenstveno dece - rekao je ministar.
Vremeplov: Šandor Petefi
Na današnji dan 31. jula 1849. godine, u bici kod Šegešvara, poginuo je maĊarski pisac i
revolucionar srpskog porekla, major maĊarske revolucionarne vojske Šandor Petefi. RoĊen je 1823.
kao Aleksandar Petrović, od oca Srbina i majke Slovakinje. Sa 15 godina postao je vojnik, a u
revoluciji koja je izbila 1848. bio je jedan od njenih junaka. Prve pesme napisao je kao gimnazijalac
i ubrzo je postao najomiljeniji i najĉitaniji maĊarski pesnik. Pisao je i novele, romane i drame.
Simbol je maĊarskog romantizma. Dela: roman "Krvnikovo uţe", poezija "Izabrane pesme",
"Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš".
Vremeplov: Kolumbo
Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo na današnji dan 31. jula
1489otkrio je na trećem putovanju u Novi svet ostrvo koje je nazvao Trinidad.
Vremeplov: List
Na današnji dan 31. jula 1886 godine umro je maĊarski kompozitor, pijanista i dirigent
Franc List, muziĉar romantiĉarskog opredeljenja i predvodnik nove muziĉke škole, pijanistiĉki
virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike.
Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta. Dela: klavirske kompozicije
"Godine hodoĉašća", "Ljubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske
pesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", "20 maĊarskih rapsodija", niz klavirskih koncerata,
oratorijuma, misa, solo pesama. Napisao je više studija i eseja kao i biografiju Frederika Šopena.
Vremeplov: Fridman
Na današnji dan 31. jula 1912. godine roĊen je ameriĉki ekonomista Milton Fridman,
dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976, zaĉetnik "ĉikaške škole". Smatrao je da je ĉvrsta
monetarna politika i potpuno povlaĉenje drţave iz ekonomije osnova stabilne ekonomske politike.
Rodonaĉelnik je ekonomske koncepcije neoliberalizma. Dela: "Studija o kvantitativnoj teoriji
novca", "Program za monetarnu stabilnost", "Monetarna istorija SAD 1867-1960", "Inflacija: uzroci
i posledice", "Dolari i deficiti", "Optimalna koliĉina novca", "Kontrarevolucija u monetarnoj
politici".
Vremeplov: Ţan Ţores
103
VoĊu francuskih socijalista Ţana Ţoresa, koji je svim silama nastojao da spreĉi Prvi svetski
rat, ubio je jedan šovinistiĉki fanatik na današnji dan 1914. Bio je meĊu retkim evropskim
politiĉarima koji se dosledno borio za pacifistiĉku viziju sveta. U francuskoj skupštini zalagao se za
socijalno zakonodavstvo i antiklerikalne mere. Osnovao je 1904. list "Imanite" koji i sada izlazi.
Dela: "Dokazi" (o Drajfusovoj aferi), "Socijalistiĉke studije", "Nova armija", "Socijalistiĉka istorija
francuske revolucije".
Vremeplov: Sent Egziperi
Kao pilot savezniĉkog aviona, na borbenom zadatku, nad Mediteranom, u Drugom svetskom
ratu poginuo je, na današnji dan 1944, francuski pisac Antoan Mari Roţe de Sent Egziperi, autor
"Malog princa", jednog od najlepših deĉjih romana u svetskoj knjiţevnosti. Literata koji je odisao
aristokratskim duhom u delima je veliĉao moralnu snagu liĉne ţrtve i herojstva. Dela: "Pošta za
Jug", "Zemlja ljudi", "Ratni pilot", "Mali princ".
Vremeplov: Zlata Bartl
Na današnji dan 31. jula 2008. godine umrla je Zlata Bartl, tvorac jednog od najpoznatijih
proizvoda negdašnje Jugoslavije - "Vegete". U istraţivaĉkoj laboratoriji "Podravke" izumela je
krajem 50-ih taj proizvod koji je našao svoje mesto na trţištima preko 40 zemalja, postavši neka
vrsta sinonima za dodatak jelima.
AnĊelka Bojović proterana, ali je i dalje u Crnoj Gori
AnĊelka Bojović (66), majka Luke Bojovića, osumnjiĉena za kriviĉno delo dogovor za
izvršenje kriviĉnog dela i nedozvoljeno drţanje oruţja, u nedelju je
dobila rešenje o proterivanju iz Crne Gore jer nije prijavila boravak,
ali se i dalje nalazi u toj zemlji gde ĉeka epilog kriviĉne prijave za
navodno kriminalno udruţivanje, saznaje "Blic". Naime, advokat
majke Luka Bojovića Borivoje Borović za "Blic" je potvrdio da je
njegova klijentkinja dobila rešenje o proterivanju iz Crne Gore, ali
je najavio ţalbu. - Ovde je na sceni potpuni izostanak koordinacije
izmeĊu MUP i ministarstva pravde, jer se mojoj klijentkinji, s jedne strane, nastavlja postupak po
kriviĉnoj prijavi, a proterivanjem joj je zabranjen pristup sudu u Nikšiću. Sigurno ćemo se ţaliti na
ovo rešenje, a traţićemo i obustavu postupka pred Osnovnim tuţilaštvom u Nikšiću - rekao je
Borović.
AnĊelka Bojović je uhapšena u sredu zajedno sa Matijom Bojovićem (35), kojem je zbog
istog kriviĉnog dela odreĊen pritvor do 30 dana. Oni se terete da su posmatrali i fotografisali kuću
Ratka Koljenšića u Nikšiću, kojeg srpski pravosudni organi terete za ubistvo njenog sina Nikole
Bojovića 2013. u Beogradu. Oboje su negirali kriviĉna dela za koja se terete. Tvrde da su u Crnu
Goru došli �iskljuĉivo zbog renoviranja porodiĉne kuće na Ţabljaku“ . U njihovom fotoaparatu
istraţitelji su pronašli snimke na kojima se vide vrata, prozori, balkoni Koljenšićeve kuće i njegov
automobil, navodi RT CG.
Fondacija Jurić edukuje 200 socijalnih radnika
Fondacija "Tijana Jurić", koja je posvećena bezbednosti i edukaciji dece, mladih, roditelja i
prosvetnih radnika, zbog preventivne sigurnosti od brojnih opasnosti po ţivot najmlaĊih pokrenula
je novi edukativni program posvećen socijalnim radnicima. Program "Struĉni seminari za socijalne
radnike: Onlajn sigurnost dece - naša odgovornost!" posvećen je bezbednoj upotrebi interneta, a
namenjen socijalnim radnicima. Iz Fondacije najavljuju da će u sedam gradova, Beogradu, Novom
104
Sadu, Subotici, Zrenjaninu, Novom Pazaru, Zajeĉaru i Kruševcu, organizovati jednodnevne
seminare s ciljem unapreĊenja sistema socijalne zaštite povećanjem kompetencija zaposlenih u
sluţbama socijalne zaštite, u oblasti bezbednosti dece i mladih na internetu. Edukacije će obuhvatiti
200 socijalnih radnika, sprovodiće se do decembra 2017. godine, a podrţane su od Ministarstva za
rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja.
Stradao sin slavnog odbojkaša: Izdalo srce
Deĉak Luka Milinković (13) koji se utopio minulog vikenda na Braĉu u Hrvatskoj je sin
slavnog odbojkaša Markosa Milinkovića, potvrĊeno je "Blicu". Deĉak je bio na letovanju sa
majkom i sestrom. Kobnog dana je sa vršnjacima otišao napolje, a majci je oko 18 sati rekao da ide
s njima na obliţnji teren da igraju košarku. Kako nezvaniĉno saznajemo, tu informaciju je policiji
potvrdila i majka deĉaka. - Iznajmili su kajak, on i njegovi prijatelji, od 17 do 18.25. Rekli su da im
je dosta, dvojica su otišla na igralište da igraju košarku, a on je rekao da će ostati da se kupa još
malo - otkrio je oĉevidac za "24 sata.hr". MeĊutim u 19 sati jedan Slovenac došao je na plaţu da
vrati pedalinu i od ĉoveka od kog se plovilo iznajmljuje, traţio masku "jer mu se ĉini da je video ili
neĉije telo ili da neko roni". On je dodao da ne ţeli da diţe uzbunu i da će da proveri. - Dao sam mu
masku i kada je došao na to mesto poĉeo je da mi signalizira. Sa sinom sam otišao tamo brodom i
zaista na dnu, na nekih sedam metara dubine, je bilo telo, kao da leţi na prsima. Odmah se pojavio i
meštanin koji roni na dah do 50 metara dubine, izvukao ga na površinu, ubacili smo ga na brod i
poĉeo sam oţivljavanje. Kada smo došli do plaţe oko 19 sati nastavili smo sa reanimacijom, ali nije
bilo pomoći - ispriĉao je meštanin, inaĉe dugogodišnji policajac.
Lekari su pokušali da reanimiraju deĉaka i borba za njegov ţivot trajala je dugo, meĊutim
njemu nije bilo spasa. Ĉeka se nalaz obdukcije, a potom će telo deĉaka biti transportovano u Srbiju.
“Na deĉaku nije bilo tragova nasilja koji bi ukazali na kriviĉno delo. Naloţena je obdukcija koja će
utvrditi šta je uzrok smrti” - kaţe izvor "Blica" iz Hrvatske. Prema njegovim reĉima postoje dve
opcije koje bi mogle biti uzrok smrti - utapanje ili zastoj srca.
Prva prijava za polno uznemiravanje
Prva prijava u Srbiji za polno uznemiravanje podneta je protiv pedesetogodišnjeg H. D. koji
je na autobuskoj stanici u Beogradu, u alkoholisanom stanju, prišao K. K. (15) i S. Š. (16) i poĉeo
da im namiguje, a zatim i da im se obraća palacajući jezikom. Potom je devojĉicama ponudio novac
i pozvao ih da poĊu s njim. To njegovo ponašanje kod devojaka je izazvalo osećaj straha i sramote i
one su pozvale policiju. Meru zabrane za to delo je izrekao Prvi osnovni sud u Beogradu, dok je u
Prvom tuţilaštvu za samo 15 dana pokrenuto više od 10 predmeta po Zakonu o spreĉavanju nasilja
u porodici u kojima je doneta mera zabrane prilaska ţrtvi i udaljenja iz stana za nasilnika.
Niko više ne sme, u porodici ili na poslu, nekoga ni da proganja ili tajno prati. Nepristojne
ponude, pa ĉak i priĉa o tome a da se neko zbog toga oseća nelagodno, smatra se seksualnim
uznemiravanjem. Supruge ne moraju da trpe bahate muţeve, a maloletna deca, nemoćne ili stare
osobe, ukoliko budu na bilo koji naĉin zlostavljani ili terani na nešto što ne ţele da urade ili gledaju,
to sad mogu odmah da prijave
Stroţe prema nasilnicima
Osim polnog uznemiravanja, u novi zakonik, kako su "Novosti" nedavno pisale, uvedena su
i dela poput proganjanja, navoĊenja deteta na prisustvovanje polnim radnjama, prinudnog
zakljuĉenja brakova i sakaćenje ţenskog polnog organa. Povećana je i kazna za obljubu nad
nemoćnim licem, pa umesto od dve do 10, uĉinioce tog dela sada "ĉeka" od pet do 12 godina robije.
Za obljubu nad detetom je, umesto tri, sada predviĊeno pet godina zatvora. NavoĊenje deteta na
105
prisustvovanje polnim radnjama se kaţnjava zatvorom od jedne do osam godina, a ako je pritom
primenjena sila ili pretnje, uĉinilac će se kazniti zatvorom od dve do 10 godina.
Utotrak, 01.avgust 2016.
Predavanje "Identitet i samopreispitivanje" u Matici srpskoj
Predavanje "Identität und Selbstinfragestellung" (Identitet i samopreispitivanje) odrţaće se u
utorak, 1. avgusta, u Matici srpskoj. Predavaĉ će biti nemaĉki publicista, urednik ĉasopisa Secesija i
direktor izdavaĉke kuće Anteios Gec Kubiĉek. Razgovor će voditi direktor Instituta za evropske
studije Miša Đurković. Predavanje će biti na nemaĉkom jeziku, a prevod je obezbeĊen. Program će
poĉeti u 19 ĉasova.
Digitalizacijom kulturna baština dostupna svima
Danas je potpisan Sporazum o digitalizaciji kulturnog nasleĊa i savremenog stvaralaštva
izmeĊu Ministarstva kulture i informisanja, Telekoma
Srbije i matematiĉkkog instituta SANU. Sporazum će
obezbediti razvoj infrastruktre neophodne za digitalizaciju,
jaĉanje kapaciteta ustanova kulture i ekspertsku pomoć.
"Digitalizacija je jedan od prioriteta Vlade Srbije u svim
aspektima, pa tako i kulturnom, a ovim sporazumom
ostvaruje se mogućnost da se ustanove kulture razviju i
uĊu u korak sa vremenom, rekao je ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, te dodao
da će digitalizaciji biti posvećena znaĉajna paţnja i u Nacrtu strategije kulturnog razvoja 2017. do
2027.
Direktor Telekoma Srbija Predrag Ćulibrk rekao je da je posebno zadovoljan zbog uĉešća u
ovom projektu, naglasivši da je reĉ o društveno odgovornoj kompaniji, koja ovog puta uĉestvuje u
projektu od nacionalnog znaĉaja, ali da je spremna da sliĉno participira i u drugim oblastima.
Telekom će, kako je objasnio, pruţiti podršku u planiranju i implementaciji digitalne infrastrukture
kako bi se kulturno nasleĊe i savremeno stvaralaštvo saĉuvali od zaborava "i za nas ali i za
generacije koje dolaze".
SANU digitalizaciju vidi kao digitalni model ĉuvanja podataka, rekao je direktor
Matematiĉkog instituta SANU Zoran Ognjanović, te podsetio da je SANU u većem broju projekata
saraĊivala sa Narodnom bibliotekom i Narodnim muzejem, ali drugim kulturnim ustanovama
organizujući veliki broj projekata koji ĉuvaju kulturnu baštinu.
Novi Sad: Ameriĉki kutak u avgustu na Štrandu
Ameriĉki kutak Novi Sad premešta popodnevne aktivnosti na plaţu Štrand, gde će se od 3.
avgusta odvijati brojne kreativne radionice za decu i mlade. "U okviru Kreativne biblioteke, kako
smo nazvali našu biblioteku na Štrandu, od 3. do 31. avgusta biće ponuĊeni najĉitaniji materijali, a
na raspolaganju biće i brojne društvene igre, stripovi i ĉasopisi koje inaĉe moţete pronaći u Kutku",
navedeno je u saopštenju. Tako će u prostoru u Petra Drapšina 3 raditi pre podne od 9 do 14.30
ĉasova, dok će Kreativna biblioteka na Štrandu raditi od 16 do 20 ĉasova svaki radni dan i
vikendom od 10 do 20 sati. "Svi zainteresovani na našoj fejsbuk stranici mogu pronaći informacije
o temama radionica, a organizovaćemo radionice reciklaţe, pletenja prstima, pravljenje cvetnih
aranţmana, radionice šaha, dekupaţa, konverzacije na engleskom jezku i brojne druge, navode u
saopštenju.
106
ReBicycle II MeĊunarodni volonterski kamp
Panĉevo će i ovog leta biti domaćin ĉetrnaestoro volontera koji dolaze iz zemalja širom
sveta, koji će u Streljani 1813, provesti dve nedelje poĉev od 1. avgusta. Za vreme trajanja kampa
oni će sastavljati, popravljati i ukrašavati stare bicikle i promovisati biciklizam kao ekološki
tolerantan vid transporta. Osim biciklizma kamp ima za cilj promociju reciklaţe, ekologije, zdravih
stilova ţivota i interkulutralnosti. Nakon završetka kampa reciklirani bicikli postaće deo ReBike
servisa za iznajmljivanje bicikala u Panĉevu, navodi se u saopštenju organizatora.
Organizacioni tim Rebicycle kampa uveliko radi na prikupljanju starih bicikala i njihovih
delova, i pozivaju sve sugraĊane da se pridruţe akciji ukoliko imaju neki stari bicikl koji više ne
koriste. MeĊunarodni volonterski kamp Rebicycle II, i ovog leta organizuje Regionalni volonterski
centar Panĉevo, kao deo organizacije Connecting, u saradnji sa Mladim istraţivaĉima Srbije, uz
podršku Ministarstva omladine i sporta.
Koncert srpskih, nemaĉkih i engleskih srednjoškolaca
U novosadskoj Sinagogi sinoć su koncert odrţali srednjoškolci iz Srbije, Nemaĉke i
Engleske. Nastup je organizovan u okviru projekta "Triorca".
https://www.youtube.com/watch?v=FnE-injhvY0
Sajam stipendija u septembru na Unverzitetu u Beogradu
Univerzitet u Beogrаdu orgаnizovаće Sаjаm stipendijа 27 i 28. septembra. Cilj manifestacije
je da se podigne nivo informisаnosti studenаtа o mogućnostimа nаstаvkа studijа u Srbiji i
inostrаnstvu, uslovimа koje bi trebаlo dа ispunjаvаju dа bi uspešno upisаli ţeljene studije,
veštinаmа koje su im potrebne prilikom prijаve, znаĉаju proаktivnog stаvа, prаvovremene
informisаnosti, celoţivotnog uĉenjа i mobilnosti. Osim drţаvnih institucijа, fondovа i nevlаdinih
orgаnizаcijа, nа sаjmu će uĉestvovati i kompаnije, аmbаsаde i ustаnove koje dodeljuju stipendije
studentimа zа studirаnje i usаvršаvаnje u zemlji i inostrаnstvu.
Kako se navodi na sajtu Univerziteta, prvog dаnа Sаjmа predstаvnici Univerzitetа u
Beogrаdu predstаviće mogućnosti zа mobilnost studenаtа, nаstаvnikа i istrаţivаĉа Univerzitetа u
Beogrаdu, аktuelne mere podrške, nаgrаĊivаnjа i stipendirаnjа studenаtа, mogućnosti zа kаrijerno
informisаnje i sаvetovаnje po pitаnju nаstаvkа studijа. Nа krаju će biti orgаnizovаno predаvаnje o
tehnikаmа polаgаnjа meĊunаrodno priznаtih ispitа strаnih jezikа. Drugog dаnа Sаjmа, biće
orgаnizovаne informаtivno-konsultаtivne sesije od 10 do 16 ĉаsovа u holu i dvorištu Rektorаtа, i
prаteći progrаm prezentаcijа u Sveĉаnoj sаli, tokom kog će uĉesnici Sаjmа moći dа predstаve svoje
progrаme i dаju sаvete i smernice zаinteresovаnim posetiocimа.
Sajam će biti odrţan u zgrаdi Rektorаtа nа Studentskom trgu. Detаljnije informаcije i
progrаm biće dostupni nа sаjtu www.razvojkarijere.bg.ac.rs
Vremeplov: Stanislav Vinaver
Na današnji dan 1. avgusta 1955 godine umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan od
najznaĉajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i
muziku u Parizu, a izmeĊu dva svetska rata je radio kao prevodilac i novinar. U Prvom svetskom
ratu je uĉestvovao kao dobrovoljac u Srpskoj vojsci, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu je
proveo u nemaĉkom zarobljeništvu, kao rezervni oficir Kraljevine Jugoslavije. Od 1945. radio je u
Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac, jedno vreme i u agenciji Tanjug. Nemiran, radoznao,
dinamiĉan duh, muziĉki obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske knjiţevnosti posle
Prvog svetskog rata, istraţivaĉ i kreator slobodnijeg pesniĉkog izraza i knjiţevnog jezika. Dela:
zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Ĉuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija
107
novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priĉe
koje su izgubile ravnoteţu", "Godine poniţenja i borbe, ţivot u nemaĉkim 'oflazima'", "Ratni
drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goĉ gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Ţivi okviri",
"Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momĉilo Nastasijević",
"Gromobran svemira", "Nemaĉka u vrenju".
Vremeplov: Zoran ĐinĊić
Na današnji dan 1952 roĊen je Zoran ĐinĊić. Gimnaziju je završio u Beogradu. Diplomirao
je filozofiju 1974. u Beogradu a 1979. doktorirao je na Univerzitetu u Konstancu u Nemaĉkoj, s
tezom "Problemi utemeljenja kritiĉke teorije društva". PrivoĊen je još kao student zbog
organizovanja "ilegalnih aktivnosti u studentskoj organizaciji" potom se našao u Nemaĉkoj. Radio
je u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, u Beogradu, bio poslanik u tri saziva Narodne
skupštine Srbije kao i tadašnje Savezne skupštine SRJ, i kao profesor na Filozofskom fakultetu u
Novom Sadu. Jedan je inicijatora 1989. (sa još 12 intelektualaca) obnove Demokratske stranke a na
Skupštini Stranke 1990. jedan je od osnivaĉa. Januara 1994. postaje predsednik Demokratske
stranke. Izvesno vreme 1997. gradonaĉelnik je Beograda. Bio je arhitekta petooktobarskih promena
u Srbiji 2000. Od 25. januara 2001. do smrti u atentatu 12. marta 2003. predsednik je vlade Srbije.
Dobitnik je nagrade "Bambi", kao i nagrade fondacije "Polak". Prevodio je Diltaja, Kropotkina,
Huserla. Dela: "Subjektivnost i nasilje", "Jesen dijalektike", "Jugoslavija kao nedovršena drţava",
"Srbija ni na istoku ni na zapadu".
Vremeplov: Pjer Burdije
Pjer Burdije, francuski sociolog, antropolog, filozof roĊen je na današnji dan 1930. Tvorac
je sociološkog koncepta koji je nazvao - teorija prakse. Najviše se bavio problemima sociologije
kulture. Poznat je po uobliĉavanju pojmova poput kulturnog, socijalnog i simboliĉkog kapitala.
Dela: "Nacrt za jednu teoriju prakse", "Signalna svetla", "Narcisovo ogledalo".
Vremeplov: Srpsko uĉeno društvo
Sveĉanim aktom kneza Mihaila Obrenovića na današnji dan 1. avgusta 1864. godine
osnovano je Srpsko uĉeno društvo, preteĉa Srpske kraljevske akademije, a njegov prvi predsednik
bio je Jovan Gavrilović.
Kako da zaštitite svoje dete na internetu
Digitalno doba nameće posebna pravila komunikacije izmeĊu ljudi. Koliko se dobro
snalazimo u njima? Na ovo i druga sliĉna pitanja odgovarala je Ana Mirković, psiholog iz
Beograda. Mirković je u svom radu posebno fokusirana na komunikaciju nove ere. Ona je je jedna
od uĉesnica kampanje #MislišDaZnaš koju u Srbiji i BiH sprovodi organizacija "Save the Children"
i evo šta kaţe o odrastanju i odgajanju dece u digitalnom okruţenju. Ona kaţe da danas ljudi
komuniciraju brzo, transparentno i sa velikim oĉekivanjima da na svaku poruku koju pošalju odmah
dobiju odgovor. - Danas je komunikacija postala izloţenija sudu javnosti, lakše je ispratiti kakve
efekte ima to što neko govori, piše... Društveni mediji su primer za to. Tu su svi aspekti
komunikacije izloţeni sudu drugih ljudi i komunikacija je intenzivna, jako intenzivna i stalno
dobijate "feedback" okruţenja i moţete lako da vidite da li su ljudi razumeli šta ste hteli da kaţete,
kako su razumeli, ko jeste i ko nije - kaţe Mirković.
Ona dodaje da digitalni mediji utiĉu na unapreĊenje komunikacije jer nas stalno motivišu da
u njoj uĉestvujemo i veţbamo, jer je to veština koja se uĉi. Mirković kaţe da se današnje generacije
dece i roditelja razdvajaju u kategorije digitalnih uroĊenika i digitalnih imigranata. “ Oni ni ne znaju
108
kako je bilo pre. Nama odraslima je to prošlost i "nije tako bilo u naše vreme" opterećujuć faktor
koji nas usporava u prihvatanju novina i promena. Zbog toga smo sporiji u adaptaciji na
novonastale uslove, slabije prihvatamo promene i naši klinci misle da smo pomalo dinosaurusi u
vremenu digitalne komunikacije - dodaje ona. Kaţe da roditelji u velikoj meri smatraju da je
internet neki virtuelni prostor za zabavu i traćenje vremena.
Alarmantno: U Beogradu vakcinisano tek svako ĉetvrto dete
Beograd je postao centralno mesto za širenje antivakcinalnog ambijenta, s obzirom da je u
prvih šest meseci ove godine MMR vakcinu (male boginje,
rubeole, zauške) primilo jedva 26,5 odsto dece do druge
godine. U ostalim gradovima u Srbiji nije ovako
alarmantna situacija, iako svuda u zemlji opada broj
vakcinisanih. Ovo za "Blic" tvrdi naš poznati epidemiolog
dr Predrag Kon, koji se godinama unazad bori sa
neistinama vezanim oko MMR vakcine. - Na osnovu
podataka Zavoda javno zdravlje Beograd obuhvat
imunizacijom MMR vakcinom u Beogradu i dalje opada.
Za šest meseci obuhvat u Beogradu je bio 26,5 odsto od planiranih za vakcinaciju u 2017. godini,
što bi po ovakvom trendu, bez nekih znaĉajnijih promena, znaĉilo da će pri kraju godine verovatno
biti oko 50-60 odsto vakcinisanih. Postoje tri beogradske opštine u kojima je obuhvat ispod 20
odsto pa će sa takvim trendom obuhvat u ovim opštinama do kraja godine biti znatno ispod 50 odsto
- upozorava dr Kon.
Platforma o bezbednosti na internetu
O opasnostima koje vrebaju na internetu i kako se od njih zaštititi, roditelji i deca od danas
se mogu upoznati preko internet platforme www.bezbedni.rs , a koja je nastala u okviru projekta
"Pravo devojĉica na bezbedan internet". Projekat je realizovan od maja do jula ove godine, pod
pokroviteljstvom Evropske omladinske fondacije saveta Evrope, a sproveo ga je Centar za
istraţivanje i promociju iz Beograda.
Autor platforme i saradnik na projektu Vladimir Mitrović kaţe da je platforma prvenstveno
namenjena roditeljima i deci koja su na internetu izloţena štetnim uticajima- internet predatorima
koji vrebaju na svakom koraku. "Platforma je podeljena u nekoliko sekcija, bavi se najĉešćim
pitanjima koje su to vrste zloupotreba kojima su naša deca izloţena i na koji naĉin mogu da reaguju
roditelji kada uoĉe neku zloupotrebu na internetu", rekao je Mitrović za Tanjug. On kaţe da na
platformi postoji i interaktivna sekcija, gde svi zainteresovani mogu da postavljaju pitanja
pravnicima, psiholozima i da u najkraćem roku na njih dobiju odgovore.
U projektu su uĉestvovale tri opštine, odnosno mladi iz Iriga, InĊije i Velikog Gradišta. U
istraţivanju koje je sprovedeno meĊu njima mladi su rekli da 42 odsto njih bilo ţrtve ili znaju nekog
ko je bio ţrtva na internetu. Ĉak ĉetvrtina je imalo loše iskustvo na društvenoj mreţi Fejsbuk.
TakoĊe, 60 odsto mladih ne zna kome da se obrati za pomoć kada ima problem na internetu.
Koordinator Centra za istraţivanje i promociju Slobodan Đurić kaţe da je za roditelje i decu iz tri
opštine organizovan seminar u Banji Koviljaĉi, da su imali predavanja koje opasnosti vrebaju sa
interneta, a roditelji upoznati kako mogu da vide koje veb stranice su njihova deca posećivala na
internetu.
Sreda, 02.avgust 2016
Školski kalendar: U Vojvodini u maju pet dana bez nastave
109
Dok se odmaraju na velikom letnjem raspustu osnovci i srednjoškolci u Vojvodini već mogu
raĉunati i koliko će se od škole odmarati u narednoj školskoj 2017/18. godini. Naime, prema
Kalendaru Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne
zajednice/manjine, pored uobiĉejenih zimskog i prolećnog raspusta, ovaj put imaće i pet dana za
Praznik rada.
Naredna školska godina, kao što je uobiĉajeno poĉeće i u osnovnim i u srednjim školama 1.
septembra i osim vikenda, u prvom polugodištu, Ċaci se neće odmarati sve do zimskog raspusta,
koji u vojvoĊanskim školama poĉinje 23. decembra i traje do 10 januara.
Za razliku od prvog, drugo polugodište prekidaće raspusti.Redovan prolećni raspust ove
godine trajaće od 30. marta do 9. aprila,a već za 1. maj, Ċaci će praktiĉno imati još jedan mali
raspust. Naime, kako se ove godine Praznik rada slavi utorak i sredu, 1. i 2. maja, ponedeljak pre
toga, 30. aprila, u školama se neće raditi,nego će se taj dan odraditi u narednu subotu 5. maja, kada
će se odrţati ĉasovi od ponedeljka.Tako će, uz dva dana vikenda pred 1. maj i sa ponedeljkom, koji
će odraditi, pored dva dana praznika, osnovci i srednjoškolci imati ĉitavih pet dana bez nastave.
Uĉenici osmog razreda u narednoj školskoj godini provešće još jednu subotu u školi, jer će
13. i 14. aprila, u petak i subotu, imati probni završni ispit, dok ih pravi završni ispit ĉeka 18.19. i
20. juna.
S nastavom će i u narednoj školskoj godini prvi završiti maturanti gimanzija, 22. maja,
zatim će 29. maja s nastavom završiti osmaci i maturanti trogodišnjih i ĉetvorogodišnjih smerova
srednjih struĉnih škola, dok će se ostali osnovci raspustiti 12 juna, a srednjoškolci 19. juna.
Mladi nezainteresovani za zanat
Najteţe je naći dobrog majstora, reĉenica je koju ĉujemo kad god smo u potrazi za njim. Iz
godine u godinu, ĉini se da je situacija sve sloţenija, i da je ova potraga sve teţa. Razlog leţi u tome
što majstora ima sve manje, a podaci o zainteresovanosti mladih ne ohrabruju. I dok mladi kukaju
za poslom, stariji tragaju za naslednicima zanata.
ĐorĊe Mandarić jedan je od dvojice kazandţija, koliko ih ima u Novom Sadu. Posao je
nasledio od oca, a njega, po svoj prilici, neće naslediti niko. Poslednjeg šegrta njegov otac imao je
'69. godine. ĐorĊe nema nijednog. "Roditelji nikada nisu dolazili da se raspituju. Bilo je nešto
preko zavoda za zapošljavanje, nešto je bilo preko zanatskog doma. Bio je jedan uĉenik, meĊutim
nije bio nešto zainteresovan, tako da sada već unazad 30 godina nema interesovanja za ovaj posao“,
pojašnjava zanatlija ĐorĊe Mandarić.
U Novom Sadu sve je manje majstora, a i oni koji su preostali davno su zakoraĉili u poznije
godine. "Nemamo ih zato što ne školujemo te kadrove. Nemamo zakon o dualnom sistemu
obrazovanja, nemamo zakon o zanatstvu, voleo bih da mi neko objasni zašto. Izgleda da ne treba“,
kaţe Slavko Novaković, predsednik Udruţenja zanatlija Novog Sada. Zakon o zanatstvu bi
podrazumevao da uĉenik iz dualnog sistema obrazovanja izaĊe kao predmajstor, koji bi kroz dve
godine rada stekao uslov da polaţe majstorski ispit i dobije sertifikat koji je priznat u ĉitavoj
Evropi, kaţe Novaković.
U Novom Sadu ostala su tek dva ĉasovniĉara. Jedan od njih, Borisav Dragićević, taj posao
radi punih šest decenija. "Ranije je sat bio nešto vrlo vaţno u kući. Ko je imao budilnik, on se ĉuvao
u jednoj drvenoj kutiji. To je imalo staklo, pa svako jutro samo jedan koji je ovlašćen moţe da ga
obriše i navije“, priseća se ĉasovniĉar Borisav Dragićević Dobar zanat zlata vredi, podsećaju naši
sagovornici. Kaţu da za dobrog majstora uvek ima posla, a u prilog tome govori i podatak da na
trţištu rada trenutno nemamo nijednog varioca, tesara ili sertifikovanog mesara.
Košarkaško-edukativni kamp na Letenci „Došao sam da igram“
110
Košarkaško-edukativni kamp „Došao sam da igram” (I came to play) na fruškogorskom
izletištu Letenka odrţava se deseti put. Taj jedinstveni koncept
rada, uĉenja i druţenja u Evropi, svojim prvim velikim jubilejom
dobio je potvrdu vrednosti i dugotrajnosti, a deca iz svih
republika bivše Jugoslavije su na jednom mestu deseti put, ove
godine njih ĉak 150. Nekada uspešni dţudista, a sada podsekretar
Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu Patrik Drid otkrio
je planove za preporod izletišta Letenka i ocenio kamp kao
veoma korisnu manifestaciju. “Kamp je odliĉan primer kako
sport moţe posluţiti u povezivanju ljudi, posebno na našim
prostorima“, rekao je Patrik Drid.
Vlada Srbije smenila rektora Prištinskog univerziteta
Vlada Srbije na današnjoj sednici razrešila je duţnosti Srećka Milaĉića, rektora Prištinskog
univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. Za vršioca duţnosti rektora imenovan
je profesor Blagoja Nedeljković sa Fakulteta tehniĉkih nauka. Srećko Milaĉić razrešen je funkcije
rektora na predlog Ministarstva prosvete, a nakon brojnih prituţbi koje su stigle na njegov rad.
Ministar: Nije narušena autonomija univerziteta, drţava mora da reaguje
Ministar prosvete Mladen Šarĉević kaţe da smenom rektora Prištinskog univerziteta nije
narušena autonomija univerziteta, jer po Rezoluciji 1244 Vlada Srbije ima prava i obaveze da kao
osnivaĉ postavi sistem visokog obrazovanja kao i svih drugih vidova obrazovanja. "Drţava je ispred
autonomije univerziteta i kada je veliki stepen loših situacija drţava mora da reaguje. Ovo je treći
sluĉaj da se ovakva rešenja donose, prethodni rektor je na to mesto došao na isti naĉin", rekao je
Šarĉević Tanjugu. On je dodao da je loše ako rektor dozvoli da mu se ugase isturena odeljenja u
Kosovskom Pomoravlju, Graĉanici, Zubinom potoku, a da se privatni fakulteti otvaraju na tim
mestima. "Loše rešenje je i ako predajete na privatnim fakultetima, što je sukob interesa. Ako imate
roĊenog brata koji je direktor Visoke škole u Blacu, gde je i rektor predavao, a gde, kad završe
visoku školu kandidati prelaze na Prištinski univerzitet, tamo završe jednu godinu i dobiju diplomu
fakulteta", pojasnio je ministar.
Na pitanje da li će biti uvedene privremene mere, ministar je rekao da za to nema razloga,
jer Savet univerziteta radi u punom kapacitetu. I studenti podrţavaju smenu rektora jer ih je, kako
kaţu, ignorisao kršeći Statut univerziteta, a najteţe posledice po studente imala je neravnopravna i
nesvrsishodna raspodela budţetskih mesta, koju je primenjivao.
"Stoţer srpske drţavnosti" zatvara isturena odeljenja?
Milan Savić, predsednik svih studenata u Srbiji (SKONUS-a) i bivši predsednik studenata
Univerzitetu u Prištini, kaţe da su se u više navrata obraćali Ministarstvu prosvete za pomoć, te
ocenjuje da je nedopustivo da Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici kao "stoţer srpske drţavnosti",
zatvara isturena odeljenja po Kosovskom Pomoravlju, Graĉanici... "To je dovelo do osipanja broja
studenata. Loše je voĊena politika upisa na univerzitetu, meĊunarodna saradnja. Fakulteti za koje
nema interesovanja dobijali su više budţetskih mesta od fakulteta za koje vlada veće interesovanja",
rekao je Savić Tanjugu. Ono što studente posebno boli, kako kaţe, jeste direktno mešanje rektora i
pojedinih dekana u izbore predstavnika u studentskim organima.
Gradonaĉelnik Severne Mitrovice Goran Rakić smatra da se ova tema ne sme politizovati,
jer je rektor smenjen zbog loših rezultata rada i loših odnosa sa dekanima, profesorima, zbog toga
sto je prekinuta saradnja sa lokalnim institucijama.
111
Univerzitet upozorava na nesagledive posledice
Univerzitet u Prištini pozvao je prekjuĉe premijerku Anu Brnabić na nalaţenje obostrano
prihvatljivog rešenja koje će, kako se navodi, doprineti oĉuvanju i opstanku tog Univerziteta, kao
jednog od oslonaca srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. U pismu, predsednik Saveta Boţidar
Ţarković navodi da se predsednici vlade obraća u ime celokupne akademske zajednice tog
Univerziteta koja je, kaţe, uznemirena informacijama da se u Vladi Srbije, bez konsultacija i uĉešća
akademske zajednice Univerziteta, pripremaju kadrovske i organizacione promene na Univerzitetu
što je, kaţe, u suprotnosti sa Ustavom Srbije i zakonom proklamovanom institucionalnom
autonomijom Univerziteta.
InĊija: Provode raspust u Letnjoj školi podmlatka
"Letnja škola podmlatka" naziv je akcije koju organizuje inĊijski Crveni krst, a koja je
brojnim programima i aktivnostima animirala pre svega decu školskog uzrasta. U sklopu
ĉetvorosatnog druţenja, deci je pruţena mogućnost da se upoznaju sa radom te humanitarne
organizacije, ali i da nauĉe osnove pruţanja prve pomoći, te kako da budu bezbedni u saobraćaju. https://www.youtube.com/watch?v=E-rdwsQpAiM
Vremeplov: Bel
Na današnji dan 2. avgusta 1922 godine umro je ameriĉki pronalazaĉ škotskog porekla
Aleksander Grejem Bel, pronalazaĉ telefona. Posle studija medicine u Edinburgu i Londonu
preselio se u SAD i posvetio leĉenju gluvih. Telefon je patentirao 1876. u Bostonu, što je mu je
donelo slavu, ali i brige. Patent nije bio zaštićen pa su ga mnogi pokrali i tek je 1886. Vrhovni sud
SAD presudio da je on jedini vlasnik patenta. Bogat i slavan, potom se potpuno posvetio starom
poslu - leĉenju gluvih.
Vremeplov: Piter O'Tul
Irski pozorišni i filmski glumac Piter O'Tul, kojem su specifiĉan izgled i majstorska gluma
omogućile da nenadmašno tumaĉi uloge senzitivnih i ambivalentnih liĉnosti roĊen je sa današnji
dan 1932. Filmovi: "Lorens od Arabije", "Beket", "Lord Dţim", "Zima jednog lava", "Noć
generala", Ja Petko", "DoviĊenja gospodine Ĉips", "Vladajuća klasa".
Vremeplov: Potsdamska konferencija
Na današnji dan 2. avgusta 1945 godine završena je Potsdamska konferencija na kojoj su
sovjetski voĊa Staljin, predsednik SAD Hari Truman i premijer Velike Britanije Klement Atli
odluĉili da Nemaĉku, poraţenu u Drugom svetskom ratu, podele na ĉetiri okupacione zone.
Tinejdţer (16) pravio selfi na vagonu, pa ga udarila struja
Mladić (16) iz Leskovca zadobio je teške telesne povrede od strujnog udara, saznaje "Blic".
Tinejdţer se, kako saznajemo, popeo na ţelezniĉki vagon da bi napravio selfi, kada ga je udarila
struja. On je hitno zbrinut u niš�koj bolnici i nije ţivotno ugroţen.
Četvrtak,03.avgust 2016.
Koliki budţet za pripremu Ċaka
112
Budţet roditelja srednjoškolaca pred poĉetak nove školske godine, biće neznatno više
finansijski opterećen u poreĊenju sa prošlom školskom
godinom, smatraju roditelji srednjoškolaca u Somboru.
Školski pribor, udţbenici, uĉeniĉki dom, prevoz,
garderoba... samo su deo dugog spiska u kalkulaciji
troškovnika roditelja srednjoškolaca. Jedna od viših stavki
jeste kupovina novih udţbenika.
Stevan Blagojević iz Sombora je otac dve
srednjoškolke. Naglašava da "Cena kompleta knjiga, zavisno od toga o kom je razredu srednje škole
reĉ, kreće se od 17.000 din do 22.000 dinara, u zavisnosti od smera odnosno broja predmeta. Ako u
opremu za srednjoškolca dodate ranac, malo kvalitetniji, ako je anatomski, cena je do 6.000 dinara,
potom peronica, oprema za fiziĉko i likovno... Sve u svemu, sam start za poĉetak nove školske
godine iznosi po uĉeniku srednjoškolcu od 50.000 - 60.000 dinara." https://www.youtube.com/watch?v=qCwgqV8ztPw
Svetlana Aćimović je majka srednjoškolca koji pohaĊa srednju muziĉku školu u Subotici pa
je porodiĉni budţet dodatno opterećen. "Prevoz, školarina, privatni ĉasovi jer su potrebni i
zahtevaju povećanje budţeta tako da u proseku meseĉno preko 100 evra odnosno od 12-15.000
dinara nas košta školovanje deteta, srednjoškolca", dodaje ona. "Garderobu ako raĉunamo novu, to
sve zavisi od afiniteta deteta, ţeli li markiranu gardederobu ili ne. ali to sve moţe da se uklopi u 10-
15.000 dinara, zavisi od budţeta, moţete da stignete i do 25.000 dinara", dodala je Suzana Virc
Bogdanov.
Poĉetak nove školske godine i u najskromnijoj kalkulaciji, sudeći po prošlogodišnjim
iskustvima roditelja, znaĉiće trošak u porodiĉnom budţetu od najmanje 50.000 dinara.
Udţbenik iz Srbije u trci za najbolji evropski udţbenik
Udţbeniĉki komplet "Istraţujemo svet oko nas 1" izdavaĉke kuće BIGZ ušao je u najuţi
izbor za najbolji evropski udţbenik koji se svake godine tradicionalno dodeljuje na MeĊunarodnom
sajmu knjiga u Frankfurtu. Autori udţbenika su prof. dr Sanja Blagdanić, prof. dr Zorica Kovaĉević
i Slavica Jović. Udţbeniĉki komplet sadrţi udţbenik, radnu svesku, kontrolne veţbe i digitalni
dodatak, a sadrţaj u udţbeniku realizovan je kroz niz logiĉki i vremenski povezanih situacija
koncipiranih kroz strip ĉiji su nosioci troje uĉenika prvog razreda. Posebna paţnja posvećena je
uvoĊenju uĉenika u istraţivaĉke aktivnosti.
Nagradu Najbolji evropski udţbenik (BELMA - Best European Learning Material Award)
dodeljuju MeĊunarodna asocijacija za istraţivanje udţbenika i obrazovnih medija i Evropsko
udruţenje izdavaĉa udţbenika. Mogu konkurisati izdavaĉi iz cele Evrope, a nagrade se dodeljuju u
ĉetiri kategorije - materijali za predškolski uzrast, uzrast od 7 do 12 godina, uzrast od 13 do 17
godina i uzrast od 17-18 godina.
Isplata stipendija za izuzetno nadarene uĉenike i studente
Ministarstvo prosvete saopštilo je da isplata stipendija za izuzetno nadarene uĉenike i
studente za mesec avgust 2017. godine, poĉinje danas 3 avgusta. Meseĉni iznos stipendije za
izuzetno nadarene uĉenike je 7.500, 00 dinara, za studente 12.000,00 dinara, a za studente
doktorante 15.000,00 dinara. Za isplatu stipendija za izuzetno nadarene uĉenike i studente iz
budţeta Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja izdvojeno je 6.138.000,00 dinara.
Doktorantkinja FTN svetska šampionka: Na takmiĉenje direktno iz bolnice
113
Senka Bajić, doktorantkinja Fakulteta tehniĉkih nauka, ovog meseca postala je svetska
šampionka u planinskom skejtbordu i tako je objedinila titule
jer je već najbrţa ţena Evrope u ovom ekstremnom sportu. Put
do vrha nije bio lak, posle dva srebra i dve bronze sa svetskih
šampionata u mauntinbordu zacrtala je da će se ovaj put vratiti
sa zlatom. Evropom već suvereno vlada sa trećom uzastopnom
titulom. Nije je omelo ni to što je u francuski Kompjen stigla
direktno sa infuzije iz novosadske bolnice. - Uvek mi se na
takmiĉenjima dešavao peh, neko obiĉno padne tokom trke.
Znala sam da će doći dan kada će sve ići po planu i evo desio
se, ubedljivo sam trijumfovala, bila sam brţa i od većine muškaraca kad bi gledali zajedniĉke
rezultate kvalifikacija sa merenjem vremena spusta. Inaĉe, razbolela sam se pred takmiĉenje,
primala sam infuziju u bolnici dva dana, ali nije bilo dileme, rekla sam lekaru da moram da idem na
put - odluĉna je Senka Bajić. Disciplina u kojoj se nadmeće zove se borderkros.
Deca koja ĉitaju sa razumevanjem
U doba kada je uz samo nekoliko poteza na raĉunaru ili mobilnom telefonu moguće doći do
širokog spektra informacija iz svih oblasti, sve je veći izazov zadrţati i zainteresovati mlade
generacije na uĉenje i postizanje uspeha van granica interneta. Za razvijanje talenata i zdravih
navika kod dece kljuĉna je dobra volja, kao i podrška roditelja i nastavnika u školama. Iako je letnji
raspust uveliko u toku, za decu koju narednog meseca ĉekaju školske obaveze, ali i njihove
roditelje, donosimo priĉu iz prve ruke o razvijanju talenta i takmiĉarskog duha.
Ana Hajdu uĉenica je Osnovne škole "Jovan Jovanović Zmaj" u Sremskoj Kamenici. Od
prvog dana u klupi do danas, njenu paţnju posebno okupiraju slova i knjige, a na ĉasovima srpskog
jezika tokom školovanja stekla je dovoljno znanja da svoj talenat uporedi sa vršnjacima na jednom
od takmiĉenja iz te oblasti. https://www.youtube.com/watch?v=vltI2N1olZY
Šarĉević: Škole od jeseni u novom ruhu
Dok su Ċaci na raspustu, školska dvorišta su velika gradilišta. Obnavlja se oko 300 školskih
objekata, a novac su obezbedili ministarstva prosvete i pravde, Jedinica za upravljanje projektima i
Kancelarija za javna ulaganja. Ruţni Ċaĉki toaleti postaju prošlost, kaţu nadleţni, zahvaljujući
ulaganjima iz ĉetiri izvora koja su veća od prethodnih. "Kad se svi ti milionski iznosi u dinarima
saberu, to je blizu ĉetiri milijarde dinara, što ja ne znam da li je decenijama unazad bilo u prilici da
se uloţi u školstvo. Pride, u ovo ne ulazi razna oprema, skoro 1.600 raĉunara koje ćemo mi u toku
jeseni usredsrediti", kaţe ministar prosvete Mladen Šarĉević. U narednom periodu, prioritet će biti
izgradnja fiskulturnih sala, jer još ima škola u kojima taj problem nije rešen.
Peti meĊunarodni volonterski kamp na Kraljevcu
Već peti put za redom na podruĉju Specijalnog rezervata prirode "Kraljevac" u Deliblatu
Mladi istraţivaĉi Srbije u saradnji sa Udruţenjem sportskih ribolovaca "Deliblatsko jezero"
organizuju MeĊunarodni volonterski kamp koji okuplja mlade ljude širom sveta u ţelji za radom u
oblasti zaštiti ţivotne sredine i odrţivog razvoja turizma. Danas sa poĉetkom u 18.00 ĉasova u
Istraţivaĉko – edukativnom centru na Kraljevcu biće organizovan "Dan otvorenih vrata" – dan za
medije, lokalno stanovništvo i volontere da pokaţu šta je su radili u proteklom periodu, šta je njihov
cilj, motiv i ţelja, razlozi za posetu Srbiji, a biće ovo prilika i za promociju rada Mladih istraţivaĉa
Srbije koji su organizatori ovih kampova u Srbiji.
U periodu od 22. jula do 4. avgusta, 14 volontera iz Španije, Italije, Francuske, Švajcarske,
Rusije, Argentine i Srbije radiće na ureĊenju podruĉja u Rezervatu, oĉuvanju ĉistoće i lepote ovog
114
prirodnog bogatstva, ureĊenju inventara, postavljanju putokaza i markiranju "Staze zdravlja". Cilj je
i promocija ovog Specijalnog rezervata, a volonteri će biti u prilici da se upoznaju i sa naĉinom
ţivota, kulturom, obiĉajima i tradicijom lokalnog stanovništa. Jedan od razloga za izbor Srbije kao
destinacije je upravo taj, kaţu volonteri - upoznavanje novih ljudi, njihovog naĉina ţivota, uz
društveno koristan rad i pomoć lokalnoj zajednici.
Mladi IT struĉnjaci više ne moraju da odlaze u svet
Do 2020. godine u Srbiji bi moglo da se otvori od 50.000 do 100.000 novih radnih mesta u
oblasti informacionih tehnologija, tvrde upućeni, a drţava je postavila cilj da se do 2020. izvoz
usluga u IT sektoru poveća na milijardu evra. U proteklih deset godina po podacima Narodne banke
Srbije izvoz stalno raste, a prema podacima za proteklih pet meseci, izvoz telekomunikacionih,
kompjuterskih i informacijskih usluga iznosio je 333 miliona evra, što je 21 odsto više u odnosu na
isti period prethodne godine. Podsećaju da je 2016. izvoz ovih usluga dostigao 740 miliona evra, što
je bilo povećanje za 21,1 odsto u odnosu na 2015. godinu.
U Srbiji u ovom momentu nedostaje oko 20 hiljada IT struĉnjaka, dok u svetu nedostaje ĉak
milion, pa je na to ove godine reagovala i drţava i obezbedila dodatnih 700 mesta za brucoše na IT
smerovima na našim drţavnim fakultetima. Na privatnim univerzitetima takoĊe raste broj mesta
predviĊen za buduće IT struĉnjake, recimo Univerzitet Singidunum ove godine upisuje 500 budućih
"ajtijevca", a uvereni su da posla ima za sve i to baš u Srbiji. "Tehnologija danas omogućava da
mladi ne moraju da odlaze iz zemlje kako bi radili, kao što je bilo nekada kada se odlazilo u
Zapadnu Evropu. Danas, tehnologija omogućava da se radi kvalitetno i kod nas", kaţe za Tanjug
rektor Univerziteta "Singidunum", Mladen Veinović.
Mladi dokumentaristi iz 21 zemlje u Poţegi
U drugoj polovini avgusta u Poţegi će boraviti 35 mladih dokumentarista iz 21 zemlje, koji
će u okviru 12. MeĊunarodnog studentskog filmskog kampa "Interakcija 2017" i 7. MeĊunarodnog
masterklasa dokumentarnog filma "Interdoc 2017" snimati dokumentarce i prisustvovati predavanju
iz oblasti kreativnog dokumentarnog filma. U okviru kampa "Interakcija" od 10. do 27. avgusta, 15
studenata reţije, kamere, dizajna zvuka, montaţe i produkcije, podeljeni u tri ekipe, snimiće tri
dokumentarna filma na temu "Mali grad-veliki ljudi", najavio je Nezavisni filmski centar "Filmart".
Tokom sedmodnevnog boravka u Uţicu, Ivanjici i Ĉaĉku, uĉesnici će pronaći priĉe i snimiti
dokumentarce.
S obnovom fasade Karlovaĉke gimnazije sanira se šaht ispred škole
Dok unutar dvorišta Karlovaĉke gimnazije radnici novosadskog preduzeća GAT uveliko
obijaju delova maltera i obavljaju druge neophodne radnje da bi
sanirali, a potom i okreĉili fasadu tog velelepnog zdanja, ispred
ulaza u najstariju srpsku gimnaziju, majstori iz jedne druge firme
rekonstruišu šaht, koji se urušio u novembru prošle godine. Kako je
nedavno rekao vršilac duţnosti direktora Karlovaĉke gimnazije
Radovan Kovaĉević, rekonstrukcija propusta atmosferske
kanalizacije poverena je novosadskom preduzeću „Bob“, a vrednost
radova, s PDV-om, iznosi 535.264 dinara. Novac za sanaciju je obezbedio Pokrajinski sekretarijat
za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine – Nacionalne zajednice krajem prošle
godine.
Kako saznajemo na licu mesta, rekonstrukcija šahta poĉela je pre dva dana i biće završena
do kraja sedmice. Zbog tog urušavanja šahta, koje je otkrilo sistem podzemnih zidanih kanala za
115
koje se kaţe da su iz daleke karlovaĉke prošlosti, u školu se od tog trenutka ulazilo iskljuĉivo s
boĉne strane.
Broj oglasa za IT radna mesta povećan 6 puta
Broj oglašenih poslova u IT sektoru povećao se za gotovo šest puta u poslednjih sedam
godina preko portala Poslovi.infostud.com, od ĉega je najveći rast registrovan prošle i pretprošle
godine. Na sajtu Poslovi.infostud.com je 2016. godine objavljeno ĉak 4.605 oglasa iz ove oblasti,
što je skoro šest puta više nego 2009. godine kada je objavljeno 796 oglasa, prema rezultatima
istraţivanja Infostuda.
Vremeplov: Jovan Avakumović
Na današnji dan 3. Aagusta 1928. godine umro je Jovan Avakumović, pravnik, advokat i
politiĉar, upravnik grada Beograda, predsednik vlade i ministar inostranih dela,
akademik (Beograd, 13. 01. 1841 - Rogaška Slatina, 03. 08. 1928)
Vremeplov: "Hannibal ante portas!
Na današnji dan 216. p. n. e. kartaginski vojskovoĊa Hanibal u Drugom punskom ratu kod
Kane u jugoistoĉnoj Italiji nanio najteţi poraz Rimljanima u istoriji Rimskog carstva. NJegova
brojĉano slabija armija do nogu je potukla rimske legije, ubivši skoro 50.000 rimskih vojnika. U
Rimu je nastala panika, jer: "Hanibal je pred vratima".
Vremeplov: Solţenjicin
Ruski pisac, nobelovac i jedan od najpoznatijih sovjetskih disidenata Aleksandar Solţenjicin
umro je na današnji dan 2008. godine. Zbog kritika Staljina i njegovog reţima u svojim djelima u
kojima je pisao o zatvorima za sovjetske graĊane, gulazima, u bivšem Sovjetskom Savezu, 1974.
mu je oduzeto drţavljanstvo, nakon ĉega je protjeran iz zemlje. U Rusiju se vratio dvadeset godina
kasnije, poslije raspada SSSR. Najpoznatija djela: "Arhipelag GULAG", "Prvi krug", "Jedan danu u
ţivotu Ivana Denisoviĉa", "Odjeljenje za rak", "Crveni toĉak" i "200 godina zajedno.
Vremeplov: Kolumbo
Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo na brodu "Santa Marija"
isplovio je na današnji dan 1492. godine iz španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje, na
kojem je otkrio Ameriku, odnosno morski put sa zapadne strane do Indije, kako je sam vjerovao.
Petak,04.avgust 2016.
Uskoro brţi internet u srpskim školama
Za 30 meseci sve škole u Srbiji biće povezane na Akademsku mreţu (AMRES), predviĊeno
je protokolom koji su danas potpisali ministar prosvete
Mladen Šarĉević i ministar trgovine, turizma i
telekomunikacija Rasim Ljajić. Sve škole u Srbiji opremljene
su raĉunarima i skoro sve imaju internet, preko komercijalnih
provajdera, ali povezivanje na AMRES pomoći će brţi, bolji
protok. Projektom je predviĊeno da Ministarstvo prosvete
116
opremi škole neophodnom opremom, Ministarstvo telekomunikacija da obezbedi mreţu, a
Ministarstvo finansija da obezbedi novac za to, a krajnji efekat tog projekta biće da će internet biti
dostupan u svim školskim uĉionicama u Srbiji, ali i da će biti kvalitetniji i brţi.
Resorno ministarstvo u obavezi je da nabavi raĉunare, tablete, štampaĉe, projektore, smart
table, E dnevnik u svim školama. Skoro 80 odsto škola u Srbiji već su povezane na AMRES mreţu i
sve su opremljene neophodnim raĉunarima. "Mi smo tokom leta obezbedili dosta donacija, dosta je
raĉunara nabavljeno sredstvima iz budţeta. Imamo još jedan kredit, gde ćemo tokom jeseni nabaviti
400 do 500 raĉunara", rekao je za Tanjug ministar prosvete Šarĉević.
Prosvetari Kine i Evrope u Novom Sadu
Na Univerzitetu u Novom Sadu, u okviru meĊunarodne platforme za saradnju Kine i
zemalja centralne i istoĉne Evrope – Mehanizma 16+1, pod okriljem Inicijative „Jedan pojas, jedan
put”, 21. septembra odrţaće se Peta konferencija ministara obrazovanja zemalja Centralne i Istoĉne
Evrope i Kine, a narednog dana Ĉetvrti sastanak Konzorcijuma institucija visokog obrazovanja, koji
će okupiti rektore vodećih univerziteta iz tih zemalja. MeĊunarodna platforma za saradnju NR Kine
i zemalja centralne i istoĉne Evrope, pod nazivom „Mehanizam 16+1”, osim Kine, obuhvata
Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Estoniju, Hrvatsku, Letoniju, Litvaniju,
MaĊarsku, Makedoniju, Poljsku, Rumuniju, Srbiju, Slovaĉku, Sloveniju i Ĉešku i usmerena je na
koordinaciju razvojnih strategija tih drţava i saradnju u oblastima investicija, infrastrukture,
transporta, nauke, obrazovanja, kulture, turizma i poljoprivrede, s ciljem da omogući platformu za
ubrzani rast i razvoj. Kina je definisala tri potencijalne prioritne oblasti ekonomske saradnje –
infrastrukturu, napredne i ekološke tehnologije, a Kineska akademija društvenih nauka osnovala je
„Think Tank”, s ciljem da u okviru tog mehanizma koordinira saradnjom izmeĊu NR Kine i zemalja
centralne i istoĉne Evrope.
Na samitu koji se odrţava jednom godišnje utvrĊuje se osnovni dokument sa smernicama
buduće saradnje. Trenutno su na snazi smernice usvojene na sastanku u Rigi, po kojima je fokus
saradnje na trgovini i investicijama, snaţnijoj transportnoj povezanosti Evrope i Azije, saradnji u
oblasti industrije, energetike, nauke i tehnologije, kao i finansijskoj, poljoprivrednoj i kulturnoj
saradnji.
Institut za ratarstvo i povrtarstvo donirao 30 raĉunara
Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada donirao je 30 laptop raĉunara Ministarstvu
prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, koji će biti prosleĊeni školama. Ugovor o donatorstvu
potpisali su danas ministar prosvete Mladen Šarĉević i direktor Instituta, prof. dr Jan Turan.
Ministar Šarĉević je rekao da je Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada spada u red
najuspešnijih nauĉnih institucija u Srbiji. "Dok ĉekamo novac iz evropskih fondova i kredita ne
sedimo skrštenih ruku, već smo angaţovali sopstvene snage i poĉeli veoma zahtevan posao
digitalizacije celokupnog obrazovanog sistema", rekao je Šarĉević. Donacija je realizovana na
osnovu pozivnog pisma koje je Ministarstvo uputilo društveno odgovornim kompanijama da se
prikljuĉe projektu opremanja škola savremenom informatiĉkom opremom.
Direktor Instituta Turan rekao je da se Institut, kao drţavna nauĉna institucija, rado odazvao
pozivu Ministarstva, i izrazio zadovoljstvo na prilici da pomognu reformu obrazovanja. On je
podsetio da Institut ima jako dobru saradnju sa poljoprivrednim školama, kojima veoma ĉesto
donira semena za školska dobra.
Potpisivanju Ugovora prisustvovali su prof. dr Bogdan Kuzmanović, predsednik UO
Instituta, dr Sanja Vasiljević, pomoćnik direktora za nauĉnoistraţivaĉke poslove i Goran Petrović,
pomoćnik direktora za IT. Do sada su se pozivu Ministarstva za donaciju opreme školama odazvali
NIS, Transnafta i brojne kompanije posredstvom Rotari kluba Srbija i Crna Gora.
117
Odloţen koncert „Korneliju u spomen“
Završni koncert polaznika jubilarene 25. letnje škole crkvenog pojanja „Korneliju u
spomen“ biće odrţan u Ekološkom centru „Radulovaĉki“ u
Sremskim Karlovcima, Ulica mitropolita Stratimirovića 5, sutra
od 20.30 sati, umesto u Karlovaĉkoj gimnaziji, kako je
prvobitno planirano i najavljeno. Do promene mesta i vremena
došlo je zbog veoma visokih temperatura. Koncert je kruna
sedmodnevnog kursa crkvene muzike koji se u organizaciji
Drštva za negovanje tradicija i razvoj Sremskih Karlovaca
odrţava ĉetvrt veka. Ono što je ĉetrdesetak polaznika iz više
gradova Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Izraela za to
vreme od kompozicija uveţbalo pod upravom dirigenata Tamare
Adamov Petijević i dr Predaraga Đokovića, kojima su pomagali u radu Mila Radonić i Jovan
Stojanović, prikazaće na veĉerašnjem koncertu. Osim njih, nastupiće i deĉji hor od tridesetoro
karlovaĉkih mališana koje su pripremale mr Milica Andrejević i Aleksandra
Radenović.
Pevanjem na liturgiji u Sabornoj crkvi u nedelju od 9.30 praktiĉno će se završiti i ova letnja
škola, tokom koje su polaznici imali prilike da prisustvuju predavanjima prof. dr Danice Petrović,
autorke programa škole, dr Nenada Ristovića, dr Predraga Đokovića i akademika Dimitrija
Stefanovića. TakoĊe su bili u prilici da obiĊu tri fruškogorska manastira i prisustvuju koncertu
pijaniste Dinka Blagojevića.
Popović i Ĉepurin: "Mogućnosti saradnje Srbije i Rusije u nauci ogromne"
Studenti i Ċaci iz nauĉno-istraţivaĉkog centra Petnica, mogli bi sledeće godine da posete pet
sliĉnih centara u Rusiji, izjavio je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović, istiĉući
da su mogućnosti saradnje Srbije i Rusije u nauci ogromne. Nenad Popović je sa ruskim
ambasadorom Aleksandrom Ĉepurinom obišao nauĉno-istraţivaĉki centar Petnica, a novinarima je,
nakon obilaska rekao da je sa Ĉepurinom dogovorena i konkretna saradnja. Popovića i Ĉepurina je
doĉekao direktor Petnice Vigor Majić sa kojim su obišli studente i uĉenike, a oni su im objasnili na
kakvim projektima trenutno rade. Tu, u laboratorijama Petnice, zatekli su srednjoškolce, studente ali
i mlade doktore nauka koji svojim mlaĊim kolegama prenose znanje.
Nakon obilaska, ministar Popović i ambasador Ĉepurin odrţali su sastanak sa direktorom
Majićem. Majić im je ispriĉao i kratku istoriju nauĉno-istraţivaĉkog centra, rekavši da je ideja za
njegov nastanak nastala kada je grupa srpskih studenata posetila tadašnji Sovjetski Savez gde su
postojali takozvani "dvorci nauke". "Tamo su deca mimo škole proširivala znanje, ta ideja je uticala
na formiranje ove institucije na poĉetku zamišljene samo za studente", rekao je Majić.
Stari sjaj za dve subotiĉke škole
Đaci će imati priliku da od 1. septembra pohaĊaju nastavu u dve školama u Subotici koje
treba da zasijaju starim sjajem. Ukoliko sve bude teklo po planu, 15. avgusta trebalo bi da budu
završeni radovi na zapadnoj fasadi zgrade Tehniĉke škole "Ivan Sarić", dok su radovi na ureĊenju
gornjeg dela prednje fasade završeni. U toku su i radovi na kompletnom ureĊenju Hemijsko-
tehnološke škole u Subotici. Zgrada Tehniĉke škole "Ivan Sarić" uskoro bi trebalo da zasija starim
sjajem. Objekat predstavlja spomenik kulture i izgraĊen je 1912. godine, u stilu secesije, kao
upravna zgrada MaĊarske ţeleznice. Od predviĊenih radova ostalo je još da se urede prozori i
balkon.
U narednom periodu u planu je da se urede boĉne fasade, kao i dvorišni deo. U školi
objašnjavaju da su konkurisali sa projektima za rekonstrukciju objekta za drugu i treću fazu.
118
Procenjuje se da za završetak kompletne fasade neophodno je još obezbediti 95 miliona dinara. A u
toku su radovi na adaptaciji, sanaciji i rekonstrukciji zgrade Hemijsko-tehnološke škole, kao i
unutrašnjeg prostora i fiskulturne sale. Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Republike
Srbije sklopila je ugovor sa Gradom Subotica, na osnovu kojeg se obezbeĊuju sredstva u pribliţnom
iznosu od 180 miliona dinara za kompletnu rekonstrukciju objekta, a grad je dodao još 2 miliona
dinara. U toku su radovi i na rekonstrukciji zgrade OŠ "Sonja Marinković".
https://www.youtube.com/watch?v=YnU0B5EoNbk
Kreativna radionica na Štrandu
Pored mogućnosti da na Štrandu iznajme knjige i štampu u objektu gradske biblioteke –
kupaĉi i posetioci te gradske plaţe, posebno oni sa decom, od juĉe mogu da iskoriste i usluge
kreativne biblioteke Ameriĉkog kutka. I ove godine nudi svoj ĉitalaĉki program, kao i mogućnost
uĉestvovanja u nizu kreativnih radionica. Ako od dnevnog odmora na gradskoj plaţi oĉekujete više
od sunca, leţaljki i hladnih napitaka – pravo mesto za vas moţe biti baš Kreativna biblioteka, koju
Ameriĉki kutak organizuje 4. godinu zaredom. Kreativna biblioteka i njene radionice – kako u
Ameriĉkom kutku istiĉu – prilagoĊeni su prvenstveno deci i mladima izmeĊu 5 i 15 godina, ali je
poziv otvoren i za sve srednjoškolce i studente, kao i roditelje sa decom. Jedna od posećenijih jeste
radionica kreativne reciklaţe, koja nudi povezivanje lepog i korisnog. Kreativna biblioteka biće
otvorena do 31. avgusta, tokom radnih dana od 16 do 20 ĉasova, a vikendom od 10 do 20 – dok će
radionice, zbog vrućine, poĉinjati od 18 ĉasova. Za korišćenje Biblioteke nije potrebno ĉlanstvo,
knjige i štampa se mogu besplatno koristiti – dok ĉlanovi Ameriĉkog kutka mogu da ih nose sa
plaţe i ĉitaju i kod kuće. https://www.youtube.com/watch?v=KqnglmclQsk
Vremeplov: Ana Frank
Na današnji dan 4. avgusta 1944. godine, posle dve godine skrivanja u Amsterdamu
jevrejske porodice Frank, nacistiĉki Gestapo otkrio je njihovo skrovište i uhapsio 14-godišnju Anu
Frank, njenu sestru, roditelje i još ĉetvoro ljudi, takoĊe Jevreja. Svi su stradali u koncentracionom
logoru, izuzev Aninog oca. Nakon Drugog svetskog rata otkriven je dnevnik Ane Frank, jedan od
najpotresnijih dokumenata o stradanjima ljudi kao posledica nacizma. Dnevnik je preveden na više
od 30 jezika.
Vremeplov: Knut Hamsun
Norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za knjiţevnost 1920 godine roĊen
je na današnji dan 4. avgusta 1859. Hamsun je bio meĊu najmarkantnijim knjiţevnim pojavama u
istoriji uopšte. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsreĊeni su na psihologiju liĉnosti i
proţeti doţivljajima prirode i ljubavi. U okupiranoj Norveškoj tokom Drugog svetskog rata podrţao
je vladu koju su ustoliĉili nacisti. Posle rata osuĊen je za veleizdaju, ali u poslednjem delu,
autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije iskazao nikakvo kajanje. Ostala dela: romani "Glad",
"Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvezdom", "Benoni", "Lutalica
svira sa sordinom", "Poslednja radost", "Deca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje",
"Skitnice", "Ţene kraj studenca", "Poslednje poglavlje", "August", "Ali ţivot ţivi".
Vremeplov: Hans Kristijan Andersen
Danski pisac Hans Kristijan Andersen, nenadmašni autor bajki umro je 4. avgusta 1875.
godine. Napisao je 156 priĉa s motivima iz danskog folklora, antiĉke mitologije i indoevropskih
predanja, a za neke je inspiraciju pronašao u sopstvenom tegobnom detinjstvu obeleţenom
siromaštvom. Uobliĉene u prava mala remek dela, neretko autobiografskog karaktera, njegove priĉe
119
liĉe na najlepše bajke, ali katkad nose i neku vrstu društvene kritike i iskazuju duboko humanu
poruku. Pisane su izvanrednim stilom. Andersen se smatra i tvorcem realistiĉke proze u Danskoj.
Pisao je i pesme, od kojih je saĉuvano samo nekoliko, romane - "Improvizator", "O. T.", "Samo
muziĉar", "Srećni Per", putopise - "Bazar jednog pesnika", "U Španiji". Njegova dramska dela su
potpuno zaboravljena.
Vremeplov: "Saĉmo"
Na današnji dan 4. avgusta 1901. godine roĊen je ameriĉki muziĉar afroameriĉkog porekla
Luis "Saĉmo" Armstrong, najveći trubaĉ u istoriji dţeza. Tokom karijere duge više od pola veka
proslavio se i kao pevaĉ neponovljivog glasa, a mnogobrojne turneje širom sveta, ukljuĉujući
Beograd, donele su mu nezvaniĉnu titulu "ambasadora dobre volje". Snimio je i više filmova u
kojima je takoĊe iskazao raskošni talenat izuzetnog zabavljaĉa.
Vremeplov: Ernst Bloh
Na današnji dan 4. avgusta 1977. godine umro je nemaĉki filozof Ernst Bloh, jedan od
najznaĉajnijih teoretiĉara marksizma u 20 veku. Završio je studije filozofije, fizike i muzike i
doktorirao u Vircburgu, a univerzitetsku karijeru poĉeo je 1918. u Lajpcigu. Posle dolaska nacista
na vlast 1933. izbegao je iz Nemaĉke i u emigraciji u Švajcarskoj, potom u SAD, bio jedan od
najistaknutijih protivnika nacizma. Predavao je filozofiju na Univerzitetu u Lajpcigu od 1948. do
1957, kad su mu vlasti Istoĉne Nemaĉke zabranile rad zbog kritiĉnosti u pogledu tumaĉenja
marksistiĉke misli u toj zemlji, ĉime je navukao gnev najviših komunistiĉkih zvaniĉnika. Posle
prelaska u Zapadnu Nemaĉku 1961, iste godine je postao profesor na Univerzitetu u Tibingenu.
Dela: "Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "NasleĊe ovog vremena",
"Sloboda i poredak", "Subjekt-Objekt" (monografija o Hegelu), "Princip nade", "Prirodno pravo i
ljudsko dostojanstvo", "Tibingenski uvod u filozofiju".
Okanović: Roditelji i škola da se više bave bezbednošću dece
Uskoro će poĉetak školske godine, koji znaĉi i povećan rizik za decu u saobraćaju, a škole i
roditelji mogli bi da imaju znaĉajniju ulogu u povećanju bezbednosti time što će ukazivati
nadleţnima na to gde postoje problemi, izjavio je direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja
Damir Okanović. "Da, svakako zadatak i upravljaĉa puta i policije jeste da vode raĉuna o
bezbednosti dece, ali i sami roditelji mogu znatno doprineti, time što će ukazivati nadleţnima na to
gde postoje problemi", rekao je Okanović za Tanjug. Smatra da ne bi bilo dobro da roditelji
samostalno ukazuju na te probleme već da se na nivou škole sve sugestije objedine i da se zvaniĉno
u ime škole pošalju opštinama i putarskim sluţbama. Škole bi mogle da odigraju znaĉajnu ulogu,
napominje Okanović, tako što će ĉuti sugestije roditelja u vezi sa signalizacijom, nepropisno
parkiranim vozilima, stanju trotoara i ostalim bezbednosnim problemima i da onda tako objedinjene
sugestije pošalju onima koji vode raĉuna o putevima, a to su opštine i gradovi, ako su u pitanju ulice
u naselju, a Putevi Srbije u sluĉaju magistralnih puteva. "U svakom sluĉaju, molim roditelje da ne
ĉekaju samo da neko drugi rešava probleme njihove dece u saobraćaju, već da sami aktivno uzmu
ulogu u tome", rekao je Okanović. Podseća da Zakon o bezbednosti saobraćaja predviĊa mogućnost
formiranja školskih patrola, ali da one u praksi nisu zaţivele, što zbog nezainteresovanosti samih
škola, što zbog nezainteresovanosti ljudi koji bi mogli da budu u sastavu tih patrola. "Njihov je cilj
da deţuraju na samim pešaĉkim prelazima koje deca koriste kada idu u školu. Svakako bi imali
veliki doprinos i uticaj na bezbednost dece", smatra Okanović.
Usvojena Strategija prevencije trgovine ljudima
120
Vlada Srbije usvojila je danas Strategiju prevencije i suzbijanja trgovine ljudima, posebno
ţenama i decom i zaštite ţrtava za period od 2017. do 2022. godine, koja daje adekvatniji i
efikasniji odgovor drţave i društva na problem trgovine ljudima. Usvojena Strategija drugi je
strateški dokument Vlade koji je donet u cilju rešavanja tog problema, a koji će obezbediti
sveobuhvatan odgovor društva na trgovinu ljudima, u skladu sa novim izazovima, rizicima i
pretnjama, saopšteno je danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Strategijom će se, kako navodi
MUP, unaprediti sistem prevencije, pomoći i zaštite ţrtava i suzbijanja trgovine ljudima, posebno
ţena i dece, do ĉega će se doći funkcionalnim povezivanjem i institucionalnom izgradnjom
kapaciteta svih partnera. Ovim dokumentom uspostavljeno je partnerstvo drţavnih organa i civilnog
društva, kako na strateškom, tako i na operativnom nivou, uvedeni su programi obuke zaposlenih u
ovim institucijama, predviĊeni projekti vezani za obrazovanje i podizanje nivoa svesti mladih u
cilju prepoznavanja sloţenosti problema i identifikacije i zaštite ţrtava trgovine ljudima, napominje
se u saopštenju. Strategija je izraĊena i u skladu sa aktuelnim politikama koje Evropska unija vodi
na planu iskorenjivanja trgovine ljudima i migracija. Akcioni plan za implementaciju ove Strategije
u periodu od 2017. do 2018. godine njen je sastavni deo.
Subota,05.avgust 2016.
Polovni udţbenici duplo jeftiniji
Do poĉetka školske godine ostalo je manje od mesec dana, a osim u knjiţarama poĉela je
prodaja polovnih udţbenika i na ulicama, preko interneta, ali je
interesovanje roditelja još uvek malo. Na tezgama na Trgu
Nikole Pašića prodavci polovnih udţbenika već su izloţili
robu, ali tek po koji roditelj u toku dana svrati da se raspita, a
malo njih se sada odluĉuju za kupovinu. Ljudi su još na
odmorima, tako da intenzivnija prodaja poĉinje tek u drugoj
polovini avgusta, kaţe jedan od prodavaca. Cene novih
udţbenika, zavisno od izdavaĉa, za niţe razrede osnovne škole
su od 6.000 do 9.000 dinara i mogu se kupiti u knjiţarama, ali su se mnogi roditelji već odluĉili da
kupe preko škole. Za više razrede kompleti koštaju i do 15.000 dinara.
Roditelji koji se opredele za polovne udţbenike mogu da uštede 30 do 50 odsto, te tako
kompleti za niţe razrede osnovne škole koštaju 4.000 do 5.000 dinara, dok za više razrede 6.000 do
7.000 dinara. Roditelji mogu da proĊu jeftinije, ukoliko imaju knjige za zamenu. Tako za dva
udţbenika dobijaju jedan, pojašnjava jedan od prodavaca i dodaje da se kod njih mogu kupiti i
radne sveske. Otkupljujemo udţbenike, ali i radne sveske, naravno koje nisu popunjene, objašnjava
on. Osim na ulici, polovni udţbenici mogu da se kupe, ali i prodaju i preko interneta, a ima i
knjiţara koje otkupljuju i prodaju udţbenike tokom cele godine.
Zlatibor: Odmaralište Golija dobilo novu sportsku halu
U deĉjem odmaralištu "Golija" na Zlatiboru danas je otvorena nova sportska hala u koju je
uloţeno 34 miliona dinara, a ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaţe da je
cilj da se to odmaralište pozicionira kao vaţna destinaciju za razvoj školskog turizma. Ljajić je
naglasio da je ideja da se privuĉe što više dece i sportista mlaĊih kategorija, a da je to već
postignuto svedoĉe odrţani odbojkaški i košarkaški kampovi gde je bilo uĉesnika iz 19, odnosno 25
zemalja. "U planu je izgradnja saune, slane sobe, teretane i deĉje igraonice ĉime će se zaokruţiti
turistiĉka ponuda", rekao je ministar. On je dodao da će odmaralište biti u deficitu sa smeštajnim
kapacitetima, da 200 postojećih leţajeva nije dovoljno, te da je neophodno proširenje za još 100
leţajeva. Za Zlatibor kaţe da je jedna od tri top destinacije srpskog turizma, sa "neverovatnim
potencijalom za dalji rast i razvoj". "Vlada Srbije je u protekle dve i po godine ovde investirala
121
130,5 miliona dinara i planiramo nove investicije u cilju poboljšavanja turistiĉke infrastrukture i
ukupne ponude Zlatibora", rekao je Ljajić. Fokus je, dodaje on, na sportskom turizmu i u narednom
periodu će se raditi da se Zlatibor pozicioniramo kao vaţno mesto za pripreme razliĉitih sportista.
"Nedostaje fudbalskih terena. Ministarstvo je finansiralo izgradnju jednog, naredne godine će se
raditi atletska stazu za pripremu atletiĉara. Imaćemo veći broj atletskih ekipa iz ĉitavog regiona",
naglasio je ministar.
Visoki Deĉani: Srbi iz Francuske pomogli decu sa Kosmeta
Grupa Srba iz Pariza, uruĉilo je novĉanu pomoć za 102 deteta i šest studenata iz Metohije.
Grupa od 16 Srba, uglavnom ĉlanova kulturno-umetniĉkog društva "Izvor", studentima su uruĉili
pomoć od po 200, a deci iz Osojana i okolnih sela - Tuĉepa, Šaljinovice, Ţaĉa, Suvog Lukavca,
Srbobrana, Opraška i Rudica - po 50 evra pomoći, prenosi Košev. Ta grupa Srba iz Francuske, već
osmu godinu zaredom dolazi na Kosovo i donosi pomoć za decu i mlade. Oni su bili gosti manastira
Visoki Deĉani, a priĉu i fotografije o njima na svojoj Fejsbuk stranici objavilo je bratstvo manastira.
"Zahvaljujemo se na ljubavi koju pokazuju našem narodu", poruĉilo je bratstvo manastira Visoki
Deĉani.
Vremeplov: Arhiv Vojvodine
Na današnji dan 5. avgusta 1926. godine osnovan je Arhiv Vojvodine, ukazom pomoćnika
ministra prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Prvobitni naziv te ustanove bio je bio je -
Drţavni arhiv u Novom Sadu. Inicijator je bio tadašnji upravnik Drţavnog arhiva u Beogradu dr
Rista Odavić, a prvi upravnik (drţavni arhivar) današnjeg Arhiva Vojvodine bio je dr Dimitrije
Kirilović, ugledni istoriĉar, publicista i nacionalni radnik. Zadatak Drţavne arhive u Novom Sadu
bio je da prikuplja, ĉuva, i obraĊuje, arhivsku graĊu sa podruĉja - Banata, Baĉke, Srema i Baranje.
Danas je subota, 5. avgust,
Vremeplov: Josif Veselić
Na današnji dan 1823 godine roĊen je srpski pisac Josif Veselić. RoĊen je u Đakovu,
Slavonija. Završio je katoliĉku bogosloviju, potom dolazi u Srbiju, gde je prešao u pravoslavlje.
Radio je kao sudski ĉinovnik, telegrafist i najzad profesor gimnazije u Kragujevcu (botanika). Dela:
"Reĉ u svoje vreme", "Opis monastira u Srbiji", "Voćarstvo", "Domaći lekar", "Ponjatija o
telegrafu", u rukopisu mu je ostalo delo: "Glas Srbina".
Vremeplov: Rjepin
1844 godine roĊen je ruski slikar Ilja Jefimoviĉ Rjepin, zaĉetnik ruskog kolorizma i sjajan
portretista. Bio je profesor Sanktpeterburške akademije, a 1910. odlazi je na imanje u Finskoj, gde
je ostaje do smrti. Njegov realizam proţet je osećajem za rusku tradiciju, a kolorit je sveţ i soĉan i
podseća na bogatstvo boja u narodnoj umetnosti. Radio je i ţanr slike iz ţivota ruskog sela, a
posebno je znaĉajan po kompozicijama. Dela: "Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov
sin Ivan", "Zaporošci", "Povratak iz progonstva", "Carevna Sofija".
Vremeplov: Gi de Mopasan
Na današnji dan 5. avgusta 1850 godine roĊen je francuski pisac Anri Rene Alber Gi de
Mopasan, jedan od najizrazitijih predstavnika evropskog naturalizma. Napisao je oko 300
pripovetki i šest romana, pisao je i pozorišne komade, putne beleške, pesme. Tumaĉio je ljudske
122
karaktere, psihološke tipove, neretko uz dozu cinizma. Dela: romani "Jedan ţivot", "Nova banja",
"Pjer i Ţan", pripovetke "Strasti", "Naliĉja", "Zamke", "U ratu", "Vodom".
Vremeplov: Engels
Na današnji dan 5. avgusta 1895 godine umro je nemaĉki filozof Fridrih Engels, jedan od
osnivaĉa takozvanog nauĉnog socijalizma i najbliţi saradnik Karla Marksa. Potiĉe iz porodice
industrijalaca koji su posedovali fabrike u Nemaĉkoj i Engleskoj. Osnovne postavke
materijalistiĉkog poimanja sveta izloţio je u "Anti-Diringu". U saradnji s Marksom napisao je
"Nemaĉku ideologiju" i "Manifest komunistiĉke partije" i organizovao Prvu internacionalu -
meĊunarodno udruţenje radnika osnovano 1864. Posle Marksove smrti 1883. nastavio je rad u
Drugoj internacionali osnovanoj 1889. i napisao "Poreklo porodice, privatne svojine i drţave" i
"Ludvig Fojerbah i kraj nemaĉke klasiĉne filozofije". Poslednje godine ţivota posvetio je
redigovanju drugog i trećeg toma Marksovog "Kapitala". Ostala dela: "Skica za kritiku nacionalne
ekonomije", "Poloţaj radniĉke klase u Engleskoj", "Sveta porodica".
Vremeplov: Riĉard Barton
Na današnji dan 5. avgusta 1984 godine umro je i velški pozorišni i filmski glumac Riĉard
Barton, koji se sjajnim talentom najpre nametnuo u pozorištu igrajući karakterne uloge u
Šekspirovim komadima, posle ĉega je ostvario sjajnu filmsku karijeru. Filmovi: "Kleopatra",
"Beket", "Ana od hiljadu dana", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Komedijaši", "Trocki",
"Sutjeska".
Nedelja,06.avgust 2016.
Đala: Škola spala na jednog prvaka
Iz Đale se išlo samo u jednom pravcu dok je bila slepo crevo na severu Banata, omeĊeno
drţavnom granicom, a kada je drumski prelaz pre ĉetvrt veka otvoren, svi su otškrinutu kapiju
prema Evropi doţivljavali kao veliku šansu za razvoj. MeĊutim, iako Đala stameno opstaje uz
granicu MaĊarske na juţnom obodu EU, broj ţitelja se neumitno smanjuje, sve je više praznih kuća,
staraĉkih i samaĉkih domaćinstava, a mladih i dece sve manje.
Ne verujem da Đala danas ima više od 600 stanovnika, a samo je petnaestak domaćina u
nekom mlaĊem dobu od 40 do 50 godina. Kada se proĊe kroz selo vidljivo je da je svaka druga
kuća prazna, a po zadnjem popisu evidentno je da je u poslednje vreme 141 porušena, nema ih više.
Moţemo da priĉamo šta hoćemo, ali slabe su perspektive na selu. Od onih koji su otišli vrati se
poneki penzioner, da naĊe svoj mir i lagodniji ţivot sa skromnom penzijom. Kuće su jeftine, od tri
do pet hiljada evra. Demografska slika je sve sumornija. U školu će u septembru krenuti samo jedan
prvak, ne znam da li će biti ukupno 15 uĉenika u ĉetiri razreda niţih odeljenja“, kaţe Šajgo.
Prošle školske godine sve zajedno u školi i zabavištu 21 dete, saznajemo od Šajgoa, koji
veli da zna brojno stanje kada su uzimani prazniĉne paketiće preko Mesne zajendice, gde je ĉlan
Saveta. On dodaje da je Đala 1923. godine imala preko 3.000 stanovnika i u toj godini roĊeno 101
dete, što ima zapisano u knjigama, a sada godišnje imaju jednu ili nijednu prinovu. Veliki je
dogaĊaj kada bude venĉanja, a stariji neumitno umiru. „Mi smo ovde i dalje slepo crevo. Kazali su
kada se otvori granica da će nam to nešto znaĉiti, a nismo dobili gotovo ništa. Jedino što imamo
malo guţve na putu kada je turistiĉka sezona. Ko će stati u Đali, kada nemamo kafanu, nemamo
gotovo ništa, zbog ĉega bi oni koji su u prolazu zastajali.“
Super uĉiteljica
123
Đaci I/2 iz OŠ "Ratko Mitrović" sa Novog Beograda od jeseni će prvi put sesti u školske
klupe, a već sad mogu da kaţu da imaju najbolju uĉiteljicu. Tatjana
Krsmanović je tokom raspusta uredila prostor u kojem će uĉiti ĉetiri
godine. Kada u septembru budu krenuli ka svojoj uĉionici, uĉenici škole
"Ratko Mitrović" iz odeljenja I/2 neće imati mnogo muke da je
prepoznaju: veliki cvetovi suncokreta iznad vrata sigurno će privući
paţnju i drugih mališana, dok ih pravo iznenaĊenje oĉekuje unutra, gde je
njihova uĉiteljica mislila na svaki detalj. - Oni su moja prva generacija
prvaka u ovoj školi, gde sam do sada uglavnom radila u boravku. Potpuno
nevezano za uzrast sa kojim sam radila prethodnih 10 godina u prosveti,
uvek sam ĉinila sve što sam mogla da nam prostor uĉinim lepšim. Zidovi
uĉionice nisu bili granica, već smo ureĊivali i hol, hodnike, dvorište –
nabraja Tatjana Krsmanović i sa osmehom istiĉe da "ureĊeni prostor donosi i red u glavi".
Iako je škola obezbedila novac za kreĉenje uĉionica za Ċake niţih razreda, uĉiteljica je
odluĉila da ode i korak dalje, a u misiji oplemenjivanja prostora bojama i dekoracijom imala je i
veliku pomoć. - Pozvala sam molera Lazu, do ĉijeg sam broja sluĉajno došla, i pitala ga da li je
slobodan da okreĉimo uĉionicu. Došao je, zajedno smo provodili po 15 sati dnevno, a pomagao mi
je i u mnogim usputnim radovima. Rukave je zasukla i mama uĉenika iz ranije generacije, a pošto
mnoge stvari nisam mogla sama zbog visine i fiziĉke snage, sa mnom je išao i pomagao mi i moj
suprug - priĉa uĉiteljica budućih prvaka. Sa zadovoljstvom je kredu zamenila ĉetkom, a katedru
merdevinama, kaţe, a osim ljubavi i truda, uloţila je i novac.
Vremeplov: Dositej prešao u Beograd
Na današnji dan 6. avgusta 1807. godine Dositej Obradović je tokom Prvog srpskog ustanka
iz Zemuna prešao u Beograd. Mnoštvo stanovnika grada došlo je na pristanište kako bi ga doĉekalo,
a topovi sa gradskih zidina objavili su dolazak Dositeja, koji je ubrzo otpoĉeo veliki prosvetiteljski
posao u osloboĊenoj KaraĊorĊevoj Srbiji.
Vremeplov: Veselin Ĉajkanović
Na današnji dan 1946. godine umro je Veselin Ĉajkanović, srpski klasiĉni filolog i istoriĉar
religije, ĉlan Srpske kraljevske akademije. Po okonĉanju studija klasiĉnih jezika na Velikoj školi u
Beogradu 1903. usavršava se u Nemaĉkoj, u Lajpcigu i Minhenu, gde je doktorirao 1907. Na
Filozofskom fakultetu u Beogradu rukovodio je katedrom za klasiĉnu filologiju. Na Bogoslovskom
fakultetu predavao je Uporednu istoriju religija. U više navrata bio je dekan Filozofskog fakulteta.
Rukovodio je Zaduţbinom Nikole Ĉupića, Društvom Sv. Save, bio je upravnik Srpske knjiţevne
zadruge. Kao rezervni oficir uĉestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. U
Bizerti je osnovao Štampariju srpskih invalida i ĉasopis "Napredak". Prevodio je Plutarha, Tacita,
Vergilija, Svetonija, Livija, Plauta. Posebno su znaĉajna njegova istraţivanja stare srpske religije i
mitologije. Odlikovan je nizom odlikovanja, izmeĊu ostalih i Legijom ĉasti. Dela: "Vergilije i
njegovi savremenici", "O srpskom vrhovnom bogu", "Mit i religija u Srba", "Reĉnik srpskih
narodnih verovanja o biljkama", "Stara srpska religija i mitologija".
Vremeplov: Baĉena atomska bomba na Hiršomu
Na današnji dan 1945. godine ameriĉki bombarder tipa "B-29" izbacio je na samom kraju
Drugog svetskog rata, na osnovu naredbe predsednika SAD Harija Trumana - uranijumsku atomsku
bombu na japanski grad Hirošimu. Mada je Japan prethodno već nudio kapitulaciju. Bomba je
pretvorila u pepeo 13 kvadratnih kilometara, Hirošima je potpuno uništena, a poginulo je najmanje
124
117.000 ljudi. Posledice dejstva atomske bombe oĉigledne su decenijama posle eksplozije, masovna
leukemija, kao posledica atomskog zraĉenja, i brojne genetske i patološke promene, na
novoroĊenima. Tri dana kasnije druga ameriĉka (plutonijumska) atomska bomba baĉena je na
Nagasaki.
Vremeplov: Izolovan penicilin
Na današnji dan 1881 godine roĊen je engleski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je
1928. iz gljive Penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Otkriće nije korišćeno do
Drugog svetskog rata, kada su ga britanski fiziolog i biohemiĉar Ernst Ĉejn i australijski lekar
Hauard Flori primenili u leĉenju infekcija. Fleming je 1945. sa njima podelio Nobelovu nagradu za
medicinu.
Vremeplov: Endi Vorhol
Na današnji dan 1928 godine roĊen je ameriĉki slikar, novinar, filmski reţiser i producent
Endi Vorhol, jedan od najznaĉajnijih predstavnika pop-art slikarstva. Drsko i duhovito ismevao je i
razarao banalnost masovne komercijalne kulture i ameriĉke mitove, sve do takozvanog pokreta za
oslobaĊanje ţena. Filmovi: "Empajer", "San", "Devojke iz Ĉelzija", "Usamljeni kauboji", "Meso",
"Đubre", "Seks", "Pobunjene ţene", "Meso za Frankeštajna", "Krv za Drakulu".
Upozorenje mladima "Lajk nije toliko vaţan"
Na našim putevima u proteklih pet godina poginulo je 758 pešaka, a od tog broja ĉak oko 15
odsto gine na pešaĉkom prelazu, a pri tome veliki uticaj na
stradanje pešaka ima upotreba mobilnih telefona, izjavio je danas
direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Damir Okanović. -
�Deo pešaka stradao je krivicom vozaĉa, ali, na ţalost, deo njih je
stradao, jer umesto da su gledali oko sebe dok su prelazili
kolovoz, gledali su u mobilni telefon” - rekao je Okanović za
Tanjug.
On je dodao da je, u proteklom petogodišnjem periodu, pored poginulih, teško povreĊeno i
oko 4.000 pešaka. - Veliki broj pešaka, naroĉito kada su u pitanju mlaĊe generacije, ne moţe da se
odvoji od mobilnog telefona, smartfona, ĉak i dok prelazi kolovoz - konstatuje Okanović. On istiĉe
da se taj problem pešaka �okupiranih smartfonom� dok su u saobraćaju ne moţe rešiti samo
represijom, iako je pešacima zabranjena upotreba mobilnog telefona dok prelaze kolovoz. - Molim
pešake, pre svega mlaĊe, nemojte gledati telefon dok prelazite kolovoz, nije to toliko vaţno, moţe
da saĉeka i poruka i lajk, slika na Instagramu. Kolovoz je površina namenjena za kretanje vozila, a
pešaĉki prelaz takoĊe je deo kolovoza gde su pešaci zapravo vrlo cenjeni i uvaţeni gosti. Ali su ipak
gosti. Zbog toga, kada prelazite kolovoz, nemojte gledati mobilni telefon, gledajte oko sebe, u
nailazeća vozila, gledajte semafor - upozorava Okanović.
Struĉnjaci: Autizam nema nikakve veze sa MMR vakcinom
Jedina povezanost MMR vakcine i autizma je uzrast. U drugoj godini se daje vakcina, a tada
najĉešće roditelji primete poremećaj, tvrdi dr sc. med. imunolog SrĊa Janković. Mali obuhvat
vakcinisane dece MMR-om koji štiti od zaušaka, rubeole i malih boginja uglavnom je posledica
loše informisanosti roditelja i straha od poremećaja iz spektra autizma. Uprkos zakonskoj obavezi
da vakcinišu decu, u beogradskoj opštini Stari grad na vreme je vakcinisano tek nešto više od jedne
trećine mališana, dok u celom glavnom gradu procenat vakcinisanih iznosi 65,2 odsto. Zbog
ovakvog postupka roditeljima preti kazna od 30.000 do 150.000 dinara, ali oni i pored toga mogu da
125
upišu decu u vrtić ili na predškolsku nastavu. Nemogućnost da se nesavesni roditelji nateraju da
vakcinišu decu na vreme je posledica i ĉinjenice da su u Srbiji na snazi dva zakona koja su u
koliziji. Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, naime, nevakcinisana deca ne mogu da
se upišu u osnovnu školu. Nasuprot tome, imamo Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, po
kojem je osnovna škola obavezna za svu decu.
Iako praktiĉno ne postoje instrumenti koji će na vakcinaciju dece naterati roditelje koji to
odbijaju, doktori upozoravaju da to treba da uĉine pre svega iz medicinskih i racionalnih razloga.
Strah koji je izazvala jedna britanska studija, dovodeći u vezu MMR i autizam, i koja je odbaĉena
pre 19 godina, a njen tvorac sankcionisan, preti da virus malih boginja aktivira alarm. Endi Ših,
potpredsednik organizacije “Autism Speaks”, u razgovoru za “Blic” je objasnio da je autizam
uzrokovan kombinacijom faktora genetske prirode i spoljnih faktora rizika, ali da ga ne izaziva
MMR vakcina. - Milioni dolara vlasti i nevladinog sektora su uloţeni u istraţivanja u razliĉitim
zemljama širom sveta u toku poslednjih desetak godina. Ta istraţivanja su pokazala da ne postoji
povezanost izmeĊu vakcina i autizma - tvrdi on. Od malih boginja je, pre nego što je zapoĉet
globalni program imunizacije 1980, svake godine u svetu umiralo u proseku 2,6 miliona ljudi.
Ponedeljak,07.avgust 2016.
Kamere na maturi, uniforme obavezne za sve škole
Prvu narednu malu maturu rigorozno ćemo kontrolisati i snimati kamerama koje će biti
postavljene u svim školama, najavio je danas za Informer ministar prosvete Mladen Šarĉević. Niko
te snimke neće zloupotrebiti, pošto nam je krajnja namera dobra, da deca nauĉe da se na ispitima
prolazi sa znanjem, a ne prepisivanjem, rekao je Šarĉević.
Šarĉević je najavio i da će uniforme biti obavezne za sve osnovne škole u Srbiji,
napominjući da je za sada 50 odsto škola pristalo na tu preporuku ministarstva, a da će ostale morati
da se priklone toj ideji. Ovde nije pitanje uniformi, već ukidanja socijalnih razlika meĊu uĉenicima.
Uniforme će šiti sve tekstilne škole u Srbiji i to za dţabe, a škole će same kreirati svoj logo,
objasnio je on.
Matematiĉarima ĉetiri bronze na Olimpijadi
Ĉetiri bronzane medalje osvojili su mladi matematiĉari iz Srbije na 29. MeĊunarodnoj
olimpijadi iz informatike koja je prošle nedelje odrţana u
Teheranu. Medalje su u Teheranu osvojili Dušan
Ţivanović iz Gimnazije "Svetozar Marković" u Nišu, te
troje uĉenika Matematiĉke gimnazije iz Beograda - Filip
Vesović, Momĉilo Topalović i Vladimir Milenković.
Informatiĉka ekipa Srbije je time postigla solidan uspeh u
konkurenciji takmiĉara iz 84 zemlje, navodi se u
saopštenju Društva matematiĉara, koje je potpisao predsednik Vojislav Andrić, dok su voĊe ekipe
na Olimpijadi u Teheranu bili Marko Savić i Demjan Grubić, obojica iz Novog Sada.
Novi Sad: Oko 2.000 dece ostalo bez vrtića
Svake godine roditelji ĉija su deca stasala za obdanište pitaju se da li će uspeti da upišu dete
u Predškolsku ustanovu "Radosno Detinjstvo". Upisni rok je prošao, a o tome koliko je dece
upisano i ko sve ima pravo na regresiranje, u jutarnjem programu Radio-televizije Vojvodine
govorili su direktorka predškolske ustanove Mirjana ĐurĊev i referentkinja za upis i ispis dece,
Ruţica Svorcan. Direktorka je rekla da se ove godine prijavilo 4.436 dece, a da je primljeno 1.050
126
dece, s obzirom na to da nije bilo zainteresovanih roditelja za ĉetvoroĉasovni boravak dece, što je
kasnije popunjeno. "Ispod crte nam je ostalo 3.386 dece. Onda smo u junu dobili odobrenje za upis
dodatnih 20 odsto, pa smo upisali još 1.500 dece", istiĉe ona i dodaje da je još oko 2.000 dece ostalo
bez mogućnosti da pohaĊa ovu predškolsku ustanovu. Istovremeno, drugi upisni krug u vrtiće je u
toku u Subotici. https://www.youtube.com/watch?v=yJD_v9wvM8s
Novosadsko deĉije leto do 25. avgusta
Novosadsko BIG deĉije leto i dalje je u toku na brojim lokacijama grada, a svi oni koji su na
raspustu, imaju priliku da se svakodnevno zabavljaju i uĉe nove stvari. Vaţno je znati i da je
mališanima besplatan sav program, te da je ovo idealna prilika da se oprobaju u umetnosti ili
neuobiĉajenim sportovima i uĉine raspust u gradu lepšim. https://www.youtube.com/watch?v=DY-
J338xxtA
Biblioteka Matice Srpske: Studenti glavni gosti
Kad ţivite u studentskom domu ili delite stan s buĉnim ukućanima, rešenje za mir i
koncentraciju uvek su ĉitaonice. Uslovi za uĉenje su solidni,
prostorije klimatizovane, a i uvek je podsticajno kad vidite nekog
pored sebe udubljenog u knjigu. I nema bojazni da će se pauza za
kafu, ćaskanje ili uţinu, kao kod kuće, pretvoriti u izgubljen dan.
Korisnike sedam ĉitaonica Matice srpske, ĉiji je kapacitet oko 200
mesta, u ĉak 80 odsto sluĉajeva ĉine studenti. Osim njih, dolaze
magistranti i doktorandi, uglavnom s Novosadskog univerziteta i
istraţivaĉi sa strane. Da broj ĉlanova s godinama konstantno
opada, potvrĊuje ĉinjenica da ih je lane bilo upisano 4.000, a ove godine upola manje.
Isti problem imaju sve biblioteke, kaţe rukovodilac Biblioteke Matice srpske Gordana Đilas.
Po njenim reĉima, potreba za ĉitanjem se kod ljudi, izgleda, smanjuje jer su ih zamenile napredne
tehnologije. Ovamo dolaze kad se mora, kad se uĉi. A najdraţi su nam oni koji su s nama od
poĉetka i završe fakultet koristeći naše ĉitaonice, nastavlja Đilas. Kako je dalje rekla, trenutno nisu
guţve, one poĉinju tik pred ispitne rokove, dok je, s obzirom na velike vrućine, sad neko zatišje.
A moţda je razlog i što su neke ĉitaonice po fakultetima modernizovane i otvorene do deset sati
uveĉe, dok mi, po tradiciji, šest nedelja tokom leta radimo skraćeno, od 7.30 do 14.30, i to samo
radnim danima- navodi kao mogući razlog rukovodilac Biblioteke i dodaje da su „retki ranoranioci i
najĉešće se dolazi oko 11 sati“.
Prednost ove biblioteke je njeno neizmerno bogatstvo, koje se svake godine uveća za 60.000
publikacija: od 1965. svi izdavaĉi iz Vojvodine zakonski su obavezni da joj dostave po šest
primeraka. Po pravilu, na knjige se ĉeka pola sata, a mogu se rezervisati i preko interneta.
Biblioteka ima i korisnike s kojima saraĊuje preko imejlova, te na zahtev šalje ĉlanke i publikacije u
elektronskom obliku.
Slobodan Bošković: Što proteraše gimnastiku iz škola
Kada vam jedan roĊeni Gaĉanin, a skoro će biti 76 godina kako ga je Bog breĉio na
hercegovaĉki krš, kaţe da ni posle decenije penzionerskog staţa ne moţe da preţali što se ni pre, pa
ni sada ne moţe izboriti da deca u osnovnim i srednjim školama više veţbaju na gimnastiĉkim
spravama, onda shvatate da je reĉ o pravom sportisti. Ali, Slobodan Bošković nije bio samo
sportista, već i ĉetiri decenije prosvetni radnik, nastavnik - profesor fiziĉkog vaspitanja kako se
nekada, a valjda i sada, zove ĉovek koji školarce uĉi veţbama koje direktno utiĉu na njihovo
zdravlje. Nekada je fiziĉko vaspitanje bio ozbiljan školski predmet, priseća se naš sagovornik.
Doduše, uvek je bilo dece koje u pojedinim periodima svoga rasta nisu mogla da rade odreĊene
127
veţbe, ali za to je trebala posebna potvrda kompetetnih lekara, pa terapija... Posebna komisija je
oslobaĊala neko dete od viziĉkog vaspitanja.
Mališani uţivali u Spomen zbirci Beljanski
Deĉja radionica “Koji je to najĉešći motiv na slikama umetnika” odrţana je u subotu u
Spomen-zbirci Pavla Beljanskog na Trgu galerija 2. Kroz interaktivni
edukativni program mališanima su predstavljena dela ĉuvenih umetnika iz
kolekcije Pavla Beljanskog, a njihov zadatak je bio da uz malu pomoć više
muzejske kustoskinje Milice Orlović Ĉobanov uoĉe dominantne motive i da
potom crtajući te motive pokaţu sopstvenu kreativnost. „Teme radionica
prilagoĊene su deci od šest do dvanaet godina, jer nije lako saraĊivati sa
mališanima koja se ne poznaju, tako da se trudimo da radimo u manjim
grupama“, objasnila je Milica Orlović Ĉobanov.
Muzejska igraonica "Dunavski park"
Juĉe, u nedelju 6. avgusta u 11 sati, u Muzeju Vojvodine, Dunavska 35, odrţana je
muzejska igraonica "Dunavski park". Igraonica je bila namenjena deci uzrasta od 5-10 godina.
Staro novosadsko odmorište, deĉje igralište, stanište labudova.Nekada je bilo nešto drugo, a deca će
saznati šta je nekada bilo na mestu današnjeg Dunavskog parka i kako se razvijao. U kreativnom
delu igraonice deca će se umetniĉki izraţavati. Igraonicu je vodila Ivana Stepanov, muzejski
pedagog.
Vremeplov: Tagore
Na današnji dan 7. avgusta 1941 - Umro je indijski pisac i filozof Rabindranat Tagore,
dobitnik Nobelove nagrade za knjiţevnost 1913. Po opštoj oceni literata neprevaziĊene vrednosti.
Napisao je više od hiljadu poema, 24 drame, osam romana, najmanje osam tomova pripovedaka,
više od 2.000 pesama i mnoštvo eseja. Pisao je na govornom bengalskom, odbacivši knjiţevni, a
poeziju je sam prevodio na engleski. Njegovo delo odlikuje se snagom i jasnoćom misli,
dostojanstvenom emotivnošću, ali ga krasi i duboka društvena odgovornost s naglaskom na
povezivanje istoĉne i zapadne kulture. Dela: zbirke pesama "Gradinar", "Gitandţali", zbirke
pripovedaka "Grupa priĉa", "Zlatan ĉamac", "Kasna ţetva", "Snovi", "NuĊenja", roman "Gora",
lirske drame "Ĉitra", Malini", publicistiĉki rad "Nacionalizam".
Vremeplov: Novica Petković
Na današnji dan 2008. godine preminuo je Novica Petković, teoretiĉar knjiţevnosti, kritiĉar,
profesor srpske knjiţevnosti 20. v. na beogradskom Filološkom fakultetu, jedan od najvećih znalaca
srpske poezije uopšte. Bio je lektor na univerzitetu u Moskvi i na Humboltovom univerzitetu u
Nemaĉoj a bavio se i prevoĊenjem ruskih semiotiĉara. Dobitnik je nagrada "Milan Bogdanović", za
najbolji rad iz istorije knjiţevnosti, Matice srpske "Mladen Leskovac", za najbolji prevod "Jovan
Maksimović", nagrade Vukove zaduţbine za njegovo ţivotno delo kritiĉko izdanje "Sabranih dela
Momĉila Nastasijevića". Druga dela: "Slovenske pĉele u Graĉanici", "Poezija u ogledalu kritike".
Vremeplov: Danko Popović
Na današnji dan 2009 godine preminuo je Danko Popović, srpski knjiţevnik. Pravni
fakultet završio je u Beogradu, gde je proveo najveći deo ţivota. Autor je više pripovedaka, eseja i
romana, filmskih scenarija, radio i TV drama, a postao je poznat romanom "Knjiga o Milutinu",
128
verovatno najtiraţnijim romanom srpske knjiţevnosti druge polovine 20. Dela: romani "Gospodari",
"Oficiri", "Svinjski ujed", "Udovice", "Ĉarapići", "Kuća Lukića","Konak u Kragujevcu", pripovetke
"Sveĉanost" i "Kukurek i kost", knjige eseja "Vreme laţi", "DogaĊaji i priviĊenja", "Na krstu i
raskršću", "Nespokoji", "Boţur i trnje", "Seobe stare i nove" i "Ĉetiri vetra".
Dvoje dece umrlo od toplotnog udara
nakon što ih je majka ostavila zakljuĉane u kolima
U mestu Vederford u ameriĉkoj saveznoj drţavi Teksas dvoje dece umrlo je od toplotnog
udara nakon što ih je majka po kazni ostavila zakljuĉane u kolima po velikoj vrućini, javila je juĉe
Srna. Patolog je utvrdio da su deca preminula od toplotnog udara jer je spoljna temperatura vazduha
bila oko 32 stepena Celzijusova. Preminula deca imala su dve i godinu dana. Identifikovani su kao
dvogodišnja devojĉica Dţulija Ramirez i jednogodišnji deĉak Kavano Ramirez. Njihova majka
Sintija Rendolf prvobitno je rekla da su se deca sama zakljuĉala u automobilu. Ona je potom
izjavila da devojĉica nije ţelela da izaĊe iz vozila, pa ih je ona oboje zakljuĉala kako bi ih nauĉila
pameti jer je mislila da će sami izaći. Prema podacima policije, Rendolfova je bila hapšena u junu
zbog nanošenja povreda detetu.
Utotrak, 08.avgust 2016.
S. Mitrovica: Za obnovu vrtića dva miliona
Oko dva miliona dinara ovog leta biće uloţeno u ureĊenje i sanaciju predškolskih objekata
na teritoriji Sremske Mitrovice koji funkcionišu u okviru predškolske ustanove "Pĉelica". Ovaj put,
najviše će se raditi u objektima u samom gradu i u Maĉvanskoj Mitrovici. Radovi su poĉeli i trebalo
bi da budu završeni do prvog septembra. Juĉe su poĉeli radovi u objektu "Bubamara", u
mitrovaĉkom naselju "Matije HuĊi". Oni obuhvataju kompletno ureĊenje sanitarnih ĉvorova za
mališane. Letnji raspust je već godinama unazad najbolja prilika da se saniraju problemi u vrtićima.
Sredstva za ove radove je obezbedila ustanova, u saradnji sa gradom.
Grad Sremska Mitrovica, kao osnivaĉ, uĉestvuje u obezbeĊivanju materijala i sredstava za
gotovo sve radove u predškolskoj ustanovi. Dodatnih milion i dve stotine hiljada dinara usmereni su
na postavljanje video nadzora koji je bio potreban. U ovim poslovima, takoĊe, uĉestvuju i osuĊena
lica Kazneno popravnog zavoda, koja su izvršila lakiranje parketa u objektu "Lane" u Maĉvanskoj
Mitrovici, a oni će okreĉiti i kompletan vrtić u naselju KPD.
https://www.youtube.com/watch?v=gA4FDaDYYoc
Obuĉeno 100 zdravstvenih radnika za zaštitu dece na internetu
U tehniĉkim obukama koje sprovodi Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija za
korišćenje aplikacije Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu, do sada je
uĉestvovalo oko stotinu zdravstvenih radnika u Srbiji, saopšteno je juĉe iz tog ministarstva. Drţavni
sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić je navela da su operateri
kontakt centra posetili 17 domova zdravlja na teritoriji Beograda gde su direktorima, pedijatrima
školskih dispanzera i psiholozima pruţili tehniĉke instrukcije za rad na aplikaciji koje će im
ubuduće pomoći u prihvatanju i rešavanju predmeta prosleĊenih od strane Kontakt centra. Obuke su
odrţane i u domovima zdravlja u AranĊelovcu, Zrenjaninu, Smederevu i Sremskoj Mitrovici, a do
15. avgusta, biće sprovedene i u Rumi, Valjevu, Panĉevu, Novom Sadu, Smederevu, Staroj Pazovi,
Poţarevcu i Šapcu.
Matić je ocenila da je saradnja Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu
sa predstavnicima zdravstvenog sektora u Srbiji od izuzetnog znaĉaja, budući da su prekomerna
129
upotreba novih tehnologija i stvaranje zavisnosti kao posledica toga, prepoznati kao problemi koji je
potrebno suzbijati radi zaštite dece prilikom korišćenja IKT-a. Sa tim ciljem, u tehniĉkim obukama
koje sprovodi Ministarstvo za korišćenje aplikacije Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece
na internetu, povezane sa preko 500 pojedinaĉnih kontakata u svim institucijama sa kojima Centar
saraĊuje, do sada je uĉestvovalo oko stotinu zdravstvenih radnika u Srbiji. "Tokom tih obuka imali
smo prilike i da neposredno od zdravstvenih radnika dobijemo preporuke koje se tiĉu edukacije
dece za bezbednost dece na internetu. Oni smatraju da takve edukacije treba sprovoditi već u 3. i 4.
razredu osnovne škole, kada se moţe preventivno delovati na svest o rizicima prilikom korišćenja
digitalnih tehnologija", rekla je Matić, navodi se u saopštenju.
Vremeplov: Đura Jakšić
Na današnji dan 8. avgusta 1832. godine roĊen je srpski pisac i slikar Đura Jakšić,
najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj knjiţevnosti i jedan od najdarovitijih srpskih slikara
19. veka. Pisao je lirsku, rodoljubivu, satiriĉnu, socijalnu i epsku poeziju. Slikarstvo je uĉio u
Segedinu, Temišvaru, Pešti, Beĉkereku (sada Zrenjanin), Beĉu i Minhenu. Potom je bio uĉitelj i
predavao je crtanje u Kragujevcu, Poţarevcu i Jagodini. Po prirodi je bio nemirna i buntovna liĉnost
pa je ĉesto napuštao sluţbe ali je i otpuštan. Pisao je s romantiĉarskim patosom pesme o slobodi i
stihovane lirske ispovesti. Njegove pesme "Na Liparu", "Ponoć", "Mila", "Padajte braćo",
"Otadţbina", "Ja sam stena", "Noć u Gornjaku" spadaju u vrh srpske romantiĉarske poezije.
Napisao je drame u stihovima "Seoba Srbalja", "Jelisaveta, kneginja crnogorska" i "Stanoje Glavaš"
kao i oko 40 pripovedaka.
Vremeplov: Ilarion Ruvarac
Srpski istoriĉar Ilarion Ruvarac, rodonaĉelnik srpske kritiĉke istorijske škole, ĉlan Srpske
kraljevske akademije umro je na današnji dan 1905. godine. Obavio je pionirski istraţivaĉki posao u
prouĉavanju srpske prošlosti, naglašavajući neophodan oprez prema narodnom predanju kao
istorijskom izvoru. Bio je kaluĊer, profesor i rektor bogoslovije u Sremskim Karlovcima, a od 1882.
arhimandrit (starešina) fruškogorskog manastira Grgeteg. Ruvarac je prvi koji je uspeo da pobedi
epski pristup tumaĉenju prošlosti zbog ĉega je ostao neomiljen. Bio je jedan od najuĉenijih Srba
svoga vremena i ostavio je ogromnu veoma kvalitetnu biblioteku. Dela: "Odlomci o grofu ĐorĊu
Brankoviću i Arseniju Crnojeviću patrijarhu", "O knezu Lazaru", "Montenegrina", "O pećkim
patrijarsima", "Kraljice i carice srpske".
Vremeplov: Arĉibald Rajs
Na današnji dan 1929 godine umro je Arĉibald Rajs, kriminolog, veliki prijatelj srpskog
naroda. RoĊen je u juţnonemaĉkoj pokrajni Baden, studirao je u Švajcarskoj gde se posvetio
kriminologiji. Bio je profesor univerziteta u Lozani. Na poziv srpske vlade došao je u Srbiju 1914.
kako bi zabeleţio zloĉine Austro-Ugarske vojske. Sa srpskom vojskom prošao je ĉitavu golgotu
povlaĉenja 1915. preko planinskih vrleti do Jadrana i Krfa. Bio je ĉlan srpske delegacije na
mirovnoj konferenciji u Parizu. Tehniĉki je modernizovao kriminalistiĉku policiju u tadašnjoj
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U skladu s liĉnom ţeljom, njegovo srce je nakon smrti uzidano
u spomenik srpskim ratnicima na Kajmakĉalanu. Spomenik su razorili Bugari tokom Drugog
svetskog rata. Dela: "Šta sam video i proţiveo u velikim danima", "Ĉujte Srbi".
Sreda, 09.avgust 2016
Na listi viškova 354 prosvetara: Kompletan spisak posle 15. avgusta
130
Izjava ministra prosvete Mladena Šarĉevića da je za zaposlene u školama obezbeĊeno oko
1.200 otpremnina, posluţila je kao povod da ministar prosvete sa saradnicima nedavno sastane s
predstavnicima reprezentativnih sindikata. Sastanku su prisustvovali i predstavnice Ministarstva
drţavne uprave i lokalne samouprave, koje su objasnile naĉin ostvarivanja prava na otpremnine.
„Saznali samo da je u budţetu Srbije planirano 1.200 otpremnina i da će one biti ponuĊene samo
onima koji su proglašeni potpunim tehnološkim viškom, dakle ostali su bez ijednog ĉasa, odnosno
cele norme. Trenutno su to 354 osobe, ali će broj sigurno rasti nakon podataka koji će se prikupiti
oko 15. avgusta“, kaţu iz Sindikata prosvetnih radnika Srbije, ĉiji su predstavnici takoĊe bili na
sastanku.
Tri naĉina za ispunjavanje uslova za otpremninu
Prema podacima Ministarstva prosvete, objavljenim u informacionom sistemu „Dositej“,
zaposleni sa statusom tehnološkog viška mogli bi da se na bazi dobrovoljnosti prijave za
otpremninu na naĉin definisan u Zakonu o naĉinu odreĊivanja maksimalnog broja zaposlenih u
javnom sektoru. Prema ovom zakonu, postoje tri naĉina za ispunjavanje uslova za otpremninu. Za
zaposlene kojima na dan prestanka radnog odnosa nedostaje više od dve godine do ispunjenja
uslova za penziju, otpremnina moţe biti u visini trećine proseĉne plate, odnosno zarade zaposlenog
isplaćene u poslednja tri meseca koja prethode mesecu prestanka radnog odnosa, odnosno trećine
proseĉne zarade u Republici Srbiji za mesec koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa prema
podatku organa nadleţnog za poslove statistike, u zavisnosti od toga šta je za zaposlenog povoljnije,
uvećane za 30 posto, za svaku godinu rada u radnom odnosu u javnom sektoru, s tim da ukupna
visina novĉane naknade ne moţe biti veća od 8.000 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Za zaposlene kojima na dan prestanka radnog odnosa imaju manje od dve godine do
ispunjenja uslova za penziju, otpremnina se isplaćuje u visini šest proseĉnih zarada u Republici
Srbiji za mesec koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa.
Zaposlenima koji na dan prestanka radnog odnosa ispunjavaju uslove za prevremenu
starosnu penziju, otpremnina se isplaćuje u visini ĉetiri proseĉne zarade u Republici Srbiji za mesec
koji prethodi mesecu prestanka radnog odnosa. Oni koji dobiju otpremnine, a nisu ispunili uslov za
penziju, ne ostvaruju pravo na novĉanu naknadu za sluĉaj nezaposlenosti u skladu s propisima o
zapošljavanju i osiguranju za sluĉaj nezaposlenosti. TakoĊe, prosvetari koji ispunjavaju uslov za
penziju i dobiju otpremninu, nemaju pravo na ostvarivanje otpremnine za odlazak u penziju u
skladu sa propisima kojima se ureĊuje njegov radno-pravni status.
Jubilarne nagrade i dalje neizvesne
Sindikat “Nezavisnost” zatraţio je od ministra prosvete da se nakon razgovora s novim
ministrom za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja jasno odredi prema Sporazumu o
rešenju kolektivnog radnog spora koji je pripremljen još u martu 2016, posredstvom Republiĉke
agencije o mirnom rešavanju radnih sporova. Sporazum odnosi na ostvarivanje prava na otpremninu
prilikom odlaska u penziju, solidarnu pomoć, jubilarnu nagradu i zaštitu prava predstavnika
zaposlenih. Podsećamo, prosvetarima se jubilarne nagrade isplaćuju iz opštinskih i gradskih
budţeta, te su mnogi, zbog besparice, ostali bez zakonom zagarantovanog novca.
Kompleti udţbenika od 7.000 do 17.000 dinara
Polako se zahuktava sezona prodaje školskih knjiga pa je pravo vreme za roditelje da
saznaju koliko će to opteretiti njihov buyet i gde mogu bez mnogo lutanja nabaviti sve što treba
njihovim Ċacima. Proseĉna cena udţbenika je 700 dinara, a kompleti za niţe razrede osnovne škole
s radnim listovima koštaju 6.000 do 7.000 dinara, dok za više razrede treba izdvojiti od 15.000 do
131
17.000. Ponudu za sve predmete u srednjoj školi zasad ima jedino Zavod za udţbenike u kojem
gimnazijalci komplete plaćaju 9.000 do 10.000 dinara, a Ċaci struĉnih škola nešto manje zbog
skromnijeg broja knjiga. "U našim dvema knjiţarama, u Sremskoj 7 i u Ulici Matice srpske 21,
prodaju se i naši udţbenici i oni ostalih izdavaĉa", kaţe pomoćnica direktora prodaje Zavoda za
udţbenike u Novom Sadu Dobrila Joviĉić. Prema njenim reĉima, da bi izašli kupcima u susret,
nudimo plaćanje ĉekovima graĊana do šest meseci ili putem administrativne zabrane na tri meseca.
GraĊani se mogu uĉlaniti u Klub ĉitalaca i dobiti 10 odsto popusta. Sve što poruĉe putem imejla,
stići će im na kućnu adresu, a troškove isporuke pokriće, kao i dosad, Zavod. "U Klubu prosvetnih
radnika imamo više od 12.000 ĉlanova, koji dobijaju 20 odsto rabata za Zavodove udţbenike i 30
odsto za vanudţbeniĉku literaturu, što je ravno sajamskom popustu. Udţbenici su samo mali deo
onoga što nudimo, iako smo po njima najpoznatiji- kaţe Dobrila Joviĉić. Naša sagovornica tvrdi da
njima, kao drţavnom izdavaĉu koji ove godine slavi 60 godina postojanja, prioritetni cilj nije da
zarade već da deca savladaju bar osnovni korpus znanja da bi kasnije, u srednjoj školi, mogla to
nadograditi. "Ono što nemaju svi izdavaĉi, a mi nudimo godinama, jesu uybenici za decu lako
ometenu u razvoju i decu s posebnim potrebama, kao i školske knjige na jezicima svih nacionalnih
manjina. Cene su jednake kao izdanja na srpskom. U pripremi je i nešto novo – udţbenici na
hrvatskom i bunjevaĉkom, potrebni najviše Subotici, u kojoj postoji pet škola s nastavom na
hrvatskom. Gde god moţemo, izlazimo u susret. Za decu koja imaju poteškoća sa ĉitanjem
nastavnici mogu zatraţiti pojedinaĉno uvećan uybenik. Trenutno teku pripreme knjiga za decu u
inkluziji", kazala je Dobrila Joviĉić.
Sportski tereni u Gimnaziji u Apatinu menjaju izgled
U toku su radovi na rekonstrukciji i izgradnji sportskih terena i zameni parketa u kabinetima
Gimnazije „Nikola Tesla“. Oĉekuje se da majstori završe posao do poĉetka nove školske godine.
Kada budu gotovi, osim gimnazijalaca, terene će moći da koriste i graĊani. Novac su obezbedili
Uprava za kapitalna ulaganja Autonomne pokrajine Vojvodine u iznosu od preko 8,1 milion dinara i
Opština Apatin iz buyeta sa oko ĉetiri miliona dinara. Namera investitora je da gimnazijalci dobiju
bolje uslove za rad i boravak u školi i ujedno pruţe mogućnosti za usavršavanje i aktivno bavljenje
sportom. Sportski tereni će biti sasvim rekonstruisani, pa će tako na prostoru sadašnjeg košarkaškog
terena biti postavljena teretana na otvorenom, dok će teren za odbojku ubuduće biti košarkaški.
Rekonstrukcijom je obuhvaćen i sadašnji teren za mali fudbal i rukomet, postavljaće se tartan
podloge, a biće zamenjen i dotrajali mobilijar i sportski rekviziti.
“Košnica”: Vrata lepšeg sveta
Ovih dana oko 60 mališana gostuje u Parku prirode „Begeĉka jama”, u okviru Sportsko-
ekološkog kampa „Košnica prijateljstva”, koji se odrţava 13. godinu
zaredom. Kamp je organizovan da bi se smanjila društvena iskljuĉenost
posebno osetljive grupe dece i omladine bez roditeljskog i
odgovarajućeg roditeljskog staranja, kroz socijalizaciju s vršnjacima iz
sliĉnih institucija, kao i s decom iz lokalne sredine kroz razliĉite
programe. Uĉesnici od šest do 13 godina pristigli su iz Sigurne kuće u
Novom Sadu, Dnevnog boravka za decu s poremećajem u društvenom
ponašanju pri novosadskom Centru za socijalni rad, iz programa za jaĉanje i podršku porodici u
krizi Deĉjeg sela u Sremskoj Kamenici, iz opštine Štrpce i iz Deĉjeg sela u Makedoniji. Svi oni
uĉestvuju u celodnevnim aktivnostima koje im prireĊuju inostrani volonteri i volonteri Udruţenja
graĊana „Košnica” od sedam ujutru do deset uveĉe. Koordinator kampa Nikola Vuĉić objasnio nam
je da na taj naĉin mališani imaju isplaniran ceo dan i nisu prepušteni sami sebi.
Uĉesnici kampa dan zapoĉinju razgibavanjem, a ove godine se prvi put razbuĊuju uz ĉasove
joge. Potom ih oĉekuju sportske radionice, a u okviru njih škola plivanja, odbojke, košarke ili
132
fudbala. Posle ruĉka uĉestvuju u kreativno-edukativnim radionicama, pa se uĉe sportskom pecanju,
slikanju i crtanju i pletenju narukvica. Imaju i priliku da pripremaju uţinu za ceo kamp. Popodnevni
ĉasovi obiĉno su rezervisani za dramske radionice – lutkarsku, plesnu, ritmiĉku i video i foto
radionicu, a sve radove i ono što su nauĉili prikazaće u subotu na Deĉjem pozorišnom festivalu
„Radosno detinjstvo”, koji se u okviru kampa organizuje deseti put.
Nauka i mašta u Istraţivaĉkoj stanici Petnica
I ove godine u Istraţivaĉkoj stanici Petnica, na letnjim kampovima, srednjoškolci, polaznici
petniĉkih obrazovnih programa, ĉine prve korake u radu na samostalnim projektima i
nauĉnoistraţivaĉkom radu. NovosaĊanin Milenko Gavrić, uĉenik trećeg razreda gimnazije “Jovan
Jovanović Zmaj” i polaznik programa raĉunarstva, odabrao je temu PredviĊanje vodostaja reke. On
poredi rezultate razliĉitih pristupa veštaĉkoj inteligenciji. Za svoje istraţivanje Milenko koristi
podatke o vodostaju Republiĉkog hidrometeorološkog zavoda od 2004-2012. i podatke o prognozi
vremena u istom periodu. Koristeći ove “istorijske” podatake, Milenko “uĉi” kompjuter koji
obavljaodgovarajuća izraĉunavanja na osnovu kojih se posle koriguje i tako dalje “uĉi”. Kao izlazni
podatak dobija se promena vodostaja u odreĊenom vremenskom periodu.
Vremeplov: Snimljen film "Jasenovac"
Na današnji dan 9. avgusta 1945. godine razvijen je prvi dokumentarni film snimljen u
Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata - "Jasenovac". Svedoĉanstvo o zloĉinima hrvatskih ustaša u
najvećem koncentracionom logoru na Jugoistoku Evrope reţirali su Gustav Gavrin i Kosta Hlavati,
koji su napisali i scenario. Strahote kojima su bili izloţeni zatoĉenici, ogromnom većinom Srbi i
Jevreji, rekonstruisane su pomoću snimaka pronaĊenih u zaplenjenim nemaĉkim i hrvatskim
arhivima kao i kod pojedinaca.
Vremeplov: Ţan Pijaţe
Švajcarski psiholog Ţan Pijaţe roĊen je na današnji dan 9. avgusta 1896. Bio je prvi
predsednik Švajcarskog psihološkog društva, osnivaĉ MeĊunarodnog centra za genetiĉku
epistemologiju, jedan od najuticajnijih psihologa 20. veka. Zasnovao je kognitivno-razvojnu (ili
genetiĉko-strukturalistiĉku) školu, ĉiji upliv se moţe meriti s nekadašnjim uticajem psihoanalize.
Najviše je istraţivao razvoj jezika, mišljenja i prosuĊivanja kod dece, smatrajući da taj razvoj nije
stalan, već da ga karakterišu razliĉite faze, genetski programirane na razliĉitim uzrastima. Dela:
"Jezik i mišljenje deteta", "Moralno suĊenje kod dece", "Poreklo inteligencije".
Vremeplov: Hese
Nemaĉki pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za knjiţevnost 1946, jedan od
najznaĉajnijih knjiţevnika 20. veka umro je 9. avgusta 1962. Specifiĉna neprilagoĊenost normama
savremenog graĊanskog poretka uĉinila ga je šezdesetih godina 20. veka idolom omladine na
Zapadu. Dela: romani "Peter Kamencind", "Pod toĉkom", "Gertruda", "Roshalda", "Demijan",
"Sidarta", "Stepski vuk", "Igra staklenih perli", "Narcis", "Zlatousti".
Vremeplov: Mahmud Darviš
Mahmud Darviš, najpriznatiji palestinski pesnik, ĉija je poezija prevoĊena na više od 20
jezika. Opisivao je borbu svog naroda, kritikujući pritom, i Izrael i palestinsko rukovodstvo kao i
neslogu Palestinaca umro je na današnji dan 2008. godine. Studirao je u Sovjetskom Savezu.
Njegov Manifest, napisan 1988. posluţio je kao deklaracija nezavisnosti Palestine, a PLO je
133
napustio 1993. posle potpisivanja privremenog mirovnog sporazuma. 2013 - Palata Srbija, nekada
zgrada SIV-a, odnosno formalno Palata Federacije, u Novom Beogradu, odlukom Vlade Srbije
dobila je status spomenika kulture. Monumentalno zdanje projektovano u obliku slova H, površine
5.500 kvadrata sa 744 prostorije, ima posebno vredan enterijer u ĉijem su nastanku, odnosno
dekorisanju, uĉestvovali brojni znameniti umetnici negdašnje Jugoslavije, poput Petra Lubarde,
Mladena Srbinovića, Mila Milunovića, ĐorĊa Andrejevića Kuna, Marija Pregelja, Save Sandića,
Ratomira Gligorijevića.
Vremeplov: Šostakoviĉ
Na današnji dan 9. avgusta 1975 godine umro je ruski kompozitor Dmitrij Dmitrijeviĉ
Šostakoviĉ, ĉlan Srpske akademije nauka i umetnosti, ĉije kompozicije su ĉvrsto povezane sa
ruskom muziĉkom tradicijom. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najteţim danima
nemaĉke blokade Lenjingrada (danas Sankt Peterburg) u Drugom svetskom ratu "Sedmu
(Lenjingradsku) simfoniju". Ostala dela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga (Katarina
Izmajlovna)", oratorijum "Šume pevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.
Izreĉene prve kazne za nevakcinisanje dece
Prve novĉane kazne za roditelje koji nisu vakcinisali decu MMR vakcinom protiv zauški,
rubeola i malih boginja izreĉene su u Beogradu, a prema podacima Prekršajnog suda u protekla tri
meseca izreĉene su tri novĉane kazne, kao i 10 opomena, piše današnji Blic. Od marta prošle
godine, kada je stupio na snagu Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, uz kaznu od 30.000
do 150.000 dinara za one koji ne odluĉe da zaštite dete od bolesti, podneta je 241 prijava. Donete su
32 odluke, od kojih 21 osuĊujuća presuda.
Predsednik Prekršajnog suda u Beogradu Milan Marinović izjavio je da je broj prijava u
ovoj godini ĉetiri puta veći nego lane. Sudije izriĉu opomene, a ne novĉanu kaznu, u situacijama
kada postoji olakšavajuća okolnost, a pogotovo je takva odluka moguća kada roditelji vakcinišu
dete u toku trajanja postupka, rekao je Marinović.
Kosovski Romi traţe pravdu za decu otrovanu olovom
Romsku manjinu na Kosovu ne tretiraju kao ljude, poţalio
se Florim Masurika, koji traţi pravdu za svog sina sa smetnjama u
razvoju, piše AFP pokrećući ponovo priĉu o Romima koji su bili
izloţeni otrovnim materijama tokom boravka u kampovima UN.
Naime, njegov sin je samo jedno od velikog broja dece ĉije je
zdravlje ugroţeno zbog dugogodišnjeg boravka u kampovima na
Kosovu, koji su izgraĊeni na tlu zagaĊenom olovom, prenosi Frans
pres.
Posle sukoba na KiM i NATO bombardovanja mnogi Romi su bili prisiljeni da napuste
svoje domove, podseća AFP. Agencija navodi da je takva sudbina zadesila porodice romske
nacionalnosti sa severa Kosova, taĉnije iz Kosovske Mitrovice. Njih oko 600 je smešteno u pet
kampova Misije UN-a na Kosovu, što je bila privremena mera, ali su na kraju tamo ostali
godinama. Ţiveći u blizini teških metala rudarskog kompleksa, ovi ljudi su bili nesvesni toga da
udišu vazduh i da gaze zemlju kontaminiranu olovom i drugim toksinima, kako su pokazali nauĉni
testovi. Grupe za zaštitu ljudskih prava su 2004. godine iznele u javnost simptome romske dece iz
tih kampova, kao što su tamna prebojenost desni, glavobolje, poteškoće prilikom uĉenja, konvulzije
i visok krvni pritisak. UNMIK je 2006. godine poĉeo sa raseljavanjem ljudi iz tih kampova,
prebacivši ih u druge koji su bili otvoreni od 2010. do 2013. godine, ali je za pojedine, kako navodi
AFP, jednostavno bilo prekasno.
134
Četvrtak,10.avgust 2016.
Hrnjaz: Tuţbe zbog zakinute naknade za odmore u 2014.
Predsednik NSPRV i generalni sekretar SRPS-a Ranko Hrnjaz izjavio je da nije postignut
nikakav dogovor oko pogrešne isplate naknade za godišnje odmore u 2014. godini i da ta
potraţivanja uskoro zastarevaju, zbog ĉega ĉlanovi svih sindikata spremaju tuţbe. “Razlika za 2015.
godinu je isplaćena prošle godine u septembru, ali oko 2014. godine nismo uspeli da se
dogovorimo. Nakon sastanka, polovinom jula, ministar prosvete Mladen Šarĉević obećao je da će
problem predstaviti Vladi i da će biti naĊeno rešenje. Nismo dobili povratnu informaciju da li je
Šarĉević uopšte stigao da iznese ovaj problem, kaţe Hrnjaz i zbog toge je samo u Zrenjininu
podneto nekoliko stotina tuţbi On navodi da razlika u obraĉunu iznosi oko 3.000 dinara po
zaposlenom.
Polovni udţbenici sve traţeniji
Do poĉetka nove školske godine ostalo je još dvadesetak dana, a mnogi roditelji već uveliko
traţe udţbenike po povoljnijoj ceni, jer razlika izmeĊu polovnih i novih kompleta za pojedine
razrede osnovne škole je gotovo dvostruka. Pripreme za novu školsku godinu su poĉele. Velika
stavka u budţetu svake porodice sa Ċakom predstavlja kupovina udţbenika. S obzirom na to da je
za pojedine komplete potrebno izdvojiti i 17 hiljada dinara, u Zavodu za izdavanje udţbenika kaţu
da je obezbeĊena mogućnost kupovine na rate.
"Cene kompleta za niţe razrede, zavise od toga što su profesori izabrali. Da li su se i za
radne listove odluĉili. Za niţe razrede je oko 6,7 hiljada sa stranim jezikom, a za više razrede 15, za
VII ĉak i 17 hiljada, dok su gimnazija i srednje škole znatno niţe", kaţe Dobrila Joviĉić, Zavod za
Udţbenike. Prodaja polovnih udţbenika, kao i zamena starih za polovne za naredni razred, sve je
ĉešći izbor roditelja. Upravo iz ekonomskih razloga roditelji kupuju već korišćene udţbenike, koji
se mogu pronaći kod uliĉnih prodavaca, na internetu, i u nekoliko specijalizovanih knjiţara.
Raĉunica je jasna – razlika u ceni polovnog kompleta i novog kreće se od 30 do ĉak 50 odsto. https://www.youtube.com/watch?v=8nOjED4pDts
Diskriminacija deteta na osnovu zdravstvenog stanja
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković podsetila je danas da je
diskriminacija na osnovu zdravstvenog stanja, kao i na osnovu
invaliditeta, Ustavom i zakonom zabranjena i naglasila da se
osobe sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom susreću sa
velikim brojem barijera u svim oblastima ţivota, kao i ĉestim
neprihvatanjem i nerazumevanjem okoline. Na osnovu
informacija iz medija o sluĉaju deteta s autizmom kojem nije
dozvoljen ulazak u avion, poverenica Janković podseća na probleme sa kojima se deca sa autizmom
svakodnevno susreću i poruĉuje da mora postojati dodatno razumevanje za njihove probleme i
potrebe kako bi ţiveli dostojanstveno, ravnopravno i bez diskriminacije. Pozivamo roditelje deteta
kojem je onemogućen ulazak u avion, ali i sve ostale koji smatraju da su diskriminisani, da podnose
prituţbe Povereniku za zaštitu ravnopravnosti, kako bi se kroz postupke po prituţbama utvrdilo da
li je prekršen Zakon o zabrani diskriminacije, poruĉila je poverenica Janković, u saopštenju
objavljenom na svom sajtu. "Veĉernje novosti" su objavile da sinu istoriĉara Ĉedomora Antića na
Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu u nedelju, 6. avgusta, nije bilo dozvoljeno da se ukrca u
avion na letu do Tivta da ne bi uznemirio ostale putnike. Taj list navodi da je deĉak već tri puta, bez
135
ikakvih problema, avionom putovao do znatno udaljenijih odredišta - Tunisa, Turske i Egipta, te da
mu od sada nijedna avio-kompanija nije zabranila ulaz u avion, niti je postavljala posebne uslove
zbog njegovog stanja.
Big deĉje leto: Mališani na raspevankama "treniraju" muziku
U intimnom prostoru Centra za muziĉko obrazovanje „Muzika” u Kralja Aleksandra 1, a u
sklopu „Novosadskog BIG deĉjeg leta“, već drugu nedelju odrţavaju se besplatne jednoipoĉasovne
radionice sviranja, pevanja, muziĉke teorije i pokreta. Po reĉima profesorke muzike Tine
Damjanović Spajić, koja daje ĉasove klavira i pevanja, drţi muziĉke radionice i treću godinu
uĉestvuje u toj manifestaciji, proseĉno doĊe šest-sedam mališana. Radimo mnogo toga, u zavisnosti
od starosti dece, kaţe Tina Damjanović Spajić. - Krenemo s nekim programom pa vidimo šta im je
zanimljivo. Za njih je veoma vaţno da se aktivnosti menjaju, da bude malo sviranja, malo pevanja,
priĉe, pa da zajedno nešto naprave, da urade pokoji muziĉki zadatak. Kako je dalje kazala, koriste
muziĉku igru „Ĉoveĉe, ne ljuti se” s posebnom osmougaonom kockom, pišu note, raspevavaju se.
Letnja zabava za mališane
Ovu nedelju „Novosadskog BIG deĉjeg leta” obeleţiće likovne, muziĉke i lutkarske
radionice. U prostorijama „Prijatelja dece Novog Sada” (Dimitrija Avramovića 6), svakog dana
izmeĊu 10 i 12 sati, deca od pet do 13 godina imaće priliku da saznaju kako su ţiveli likovni
umetnici Kle, Matis, Polok, Mondrijan i Dali i koja su njihova dela.
U PU i OŠ „Svitac” u Sremskoj Kamenici (Slobodana Bajića 47) od 10 do 13 biće
predstavljene lutke koje govore i igre pomoću kojih se savladava brzo pamćenje, uĉenje i rešavaju
zanimljivi zadaci iz matematike, ali će deca moći da uĉestvuju i u kreativnim delovima programa
pod imenom „Svitac kreativac”.
Srpski studenti i srednjoškolci u Kini
Polaznici Konfucijevog instituta Univerziteta u Novom Sadu uĉestvovali su od 17. do 29.
jula na letnjem kampu za studente kineskog jezika zemalja
Centralne i Istoĉne Evrope. Njih 38, meĊu kojima su studenti
Filozofskog i drugih fakulteta, kao i uĉenici Karlovaĉke
gimnazije, Gimnazije „Isidora Sekulić” i drugih partnerskih
institucija u kojima se uĉi kineski jezik, boravilo je u Kini,
zajedno s uĉesnicima iz još 16 zemalja. Program kampa je bio
podeljen u dva dela. Prvi je, osim otvaranja, koje je odrţano na
Pekinškom univerzitetu za strane jezike, obuhvatao i posetu
kulturno-istorijskim znamenitostima Pekinga. Tokom otvaranja
je izvedena ceremonija sluţenja ĉaja, u koju su organizatori uveli i pevanje srpskih tradicionalnih
pesama.
Drugi deo programa odrţan je na Univerzitetu za poljoprivredu i šumarstvo u provinciji
DţeĊijang. Program kampa na partnerskom univerzitetu ukljuĉivao je prepodnevne ĉasove kineskog
jezika i poslepodnevne ĉasove kulturnih aktivnosti, poput kulture kineskog ĉaja, borilaĉkih veština,
tuina masaţe, kineske kaligrafije, tradicionalne medicine i sliĉno. Osim toga, polaznici su imali i
vannastavne aktivosti pa su, izmeĊu ostalog, posetili gradove Hangyou i Šangaj.
Letnji kamp je organizovala Drţavna kancelarija za promociju kineskog jezika „Hanban”
Narodne Republike Kine, u saradnji s 21 kineskim univerzitetom. Cilj okupljanja polaznika bio je
da se unaprede odnosi i uĉvrsti saradnja izmeĊu partnerskih univerziteta iz Kine i Centralne i
Istoĉne Evrope.
136
(Da li) kaţnjavati roditelje koji ne vakcinišu decu!
Prve novĉane kazne u visini od 30.000 do 150.000 dinara za roditelje, koji nisu vakcinisali
decu MMR vakcinom protiv zauški, rubeola i
malih boginja izreĉene su u Beogradu. Protiv
ovih bolesti zaštićeno je 65,2 odsto malih
BeograĊana, da li treba kaţnjavati roditelje
koji ne vakcinišu decu?
Vremeplov: Isidor Bajić
Na današnji dan 10. avgusta 1878. godine roĊen je srpski kompozitor i muziĉki pisac Isidor
Bajić. Muziku je studirao kod Keslera u Budimpešti. Bio je nastavnik u Srpskoj gimnaziji,
horovoĊa i organizator muziĉkog ţivota u Novom Sadu, autor vokalnih i klavirskih dela i scenske
muzike. Posebnu paţnju je posvetio obradi dela utemeljenih na srpskim narodnim motivima, a
bavio se i teorijom muzike. U Novom Sadu je 1903. pokrenuo "Srpski muziĉki list" i "Srpsku
muziĉku biblioteku" u kojoj je preteţno objavljivao kompozicije savremenih autora. Osnovao je
Muziĉku školu 1909. i jedan je od pokretaĉa Saveza srpskih pevaĉkih društava. Dela: opera "Knez
Ivo od Semberije", "Srpska rapsodija", zbirka solo pesama "Pesme ljubavi", horske pesme "Sokoli",
"Ej, ko ti kupi", "Zraĉak viri", "Iz srpske gradine", autor je i pesme "Jesen stiţe dunjo moja".
Vremeplov: Desetogodišnjacima zabranjen rad u rudnicima
Na današnji dan 10. avgusta 1842 u Velikoj Britaniji deci mlaĊoj od 10 godina zakonom je
zabranjen rad u podzemnim kopovima rudnika.
Vremeplov: Vladimir Velmar Janković
Na današnji dan 1895 godine roĊen je Vladimir Velmar Janković, srpski knjiţevnik, dramski
pisac, kritiĉar, psiholog. Školovao se u Budimpešti kao stipendista Tekelijanuma i u Zagrebu. U
meĊuratnom periodu je viši ĉinovnik Ministarstva prosvete, sekretar Umetniĉkog odeljenja, potom i
naĉelnik. Tokom Drugog svetskog rata bio je pomoćnik Velibora Jonića, ministra prosvete u vladi
Milana Nedića, otuda je docnije ţiveo kao emigrant u Španiji pod imenom Wukmir, gde je vodio
centar za mentalno zdravlje "Orexis". Dela: studije "Pogled s Kalemegdana", "Duhovna kriza
današnjice", drame "Svetla u noći", "Robovi", "Sreća A.D.", "Drţavni neprijatelj broj 3",
"GraĊanska komedija", nauĉna dela iz oblasti psihologije "Psihologija ţivotnog opredeljenja",
"Ĉovek pred samim sobom", "Emocije i patnje".
Vremeplov: Ajsak Hejs
Ajsak Hejs, ameriĉki soul muziĉar umro je 10. avgusta 2008. Bio je pevaĉ, kompozitor i
autor pesama. Njegova najpoznatija numera je tema iz filma "Šaft" za koju je 1972. godine dobio
"Gremi" i "Oskara" za najbolju originalnu muziku za film. Hejs je decenijama bitno uticao na
"crnu" muziku u SAD, poput soul hitova 60-ih, disko muziku 70-ih ili filmsku i rep muziku 80-ih i
90-ih. Svirao je za Otisa Redinga i druge slavne muziĉare. Albumom "Hot Buttered Soul" 1969.
postao je zvezda. Godine 2002. uvršten je "Hol slavnih". Bavio se i glumom i pozajmljivao je,
izmeĊu ostalog, glas u animiranoj tv seriji "South Park".
Vremeplov: Aleks Dragnić
Da li kažnjavati roditelje koji ne vakcinišu decu?
Da 50%
Ne 43%
Ne znam 6%
137
Aleks Dragnić ameriĉki slavista i politikolog srpskog porekla, univerzitetski profesor,
akademik, struĉnjak za negdašnju Jugoslaviju umro je na današnji dan 2009 godine. Višedecenijski
profesor univerziteta Vanderbilt, široj javnosti postao je poznat 1954. po objavljivanju knjige
"Titova obećana zemlja" posle sluţbovanja u ambasadi SAD u Beogradu, izmeĊu 1947. i 1950.
Tokom Drugog svetskog rata bio je analitiĉar za spoljne poslove u Odeljenju za strateške usluge,
preteĉi Centralne obaveštajne agencije (CIA). Predavao je i na Univerzitetima Vašington i Li, bio
saradnik istraţivaĉ pri Huverovom institutu, kao i dugogodišnji potpredsednik Ameriĉkog
udruţenja za politiĉke nauke.
Opasnosti vrebaju decu na Internetu
Rezultat saradnje Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu sa
predstavnicima zdravstvenog sektora u Srbiji jeste oko 100
obuĉenih zdravstvenih radnika za korišnje njihove internet
aplikacije. Prekomerna upotreba novih tehnologija i stvaranje
zavisnosti, prepoznati su kao problem, koje je potrebno
suzbijati radi zaštite dece prilikom korišćenja novih
tehnologija. U Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece
na internetu, koji radi od februara ove godine do sada je
primljeno 3.000 prijava, od ĉega je napravljeno 575 predmeta, a 71 je upućen MUP-u, tuţilaštvu,
centrima za socijalni rad i Ministarstvu zdravlja, kaţu u Ministarstvu trgovine, turizma i
telekomunikacija. "Najĉešća pitanja sa kojima nam se obraćaju i saveti koji se od nas traţe npr na
koji naĉin instalirati roditeljsku kontrolu, kako zaštititi što bolje svoj FB nalog, kako laţne profile
skloniti, kako formirati ozbiljnu i jaku lozinku", kaţe Tatjana Matić, drţavna sekretarka u
Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija. Najalarmantniji su pozivi koji imaju elemente
kriviĉnog dela, a odnose se na zloupotrebu i seksualno zlostavljanje dece putem internet i vrbovanje
za odreĊene organizacije, dodaje Matić.
Uloga Kontakt centra u tom smislu je da se promptno reaguje i da se odmah alarmira
Ministarstvo unutrašnjih poslova. Svi koji primate da je ugroţena bezbednost dece na internet mogu
podneti i elektronsku prijavu koju će u kontakt centru obraditi i proslediti nadleţnoj instituciji.
Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu je do sada obuĉio više od 100
radnika u domovima zdravlja u Beogradu, AranĊelovcu, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici, za
korišćenje aplikacije, a do 15. avgusta obuke će biti sprovedene i u Novom Sadu, Rumi, Panĉevu,
Staroj Pazovi, Smederevu, Valjevu, Poţarevcu i Šapcu.
Petak,11.avgust 2016.
Od septembra novi predmeti za petake
Od 1. septembra uĉenike petog razreda oĉekuju tri nova predmeta - Fiziĉko i zdravstveno
vaspitanje, Tehnika i tehnologija i Informatika i raĉunarstvo, a Ministarstvo prosvete će nastaviti da
oprema škole raĉunarima i zbog nastave Informatike i zbog povećanja digitalnih kompetencija
zaposlenih, izjavila je danas pomoćnica ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje
Vesna Nedeljković. - U poslednja dva meseca opremili smo preko 40 škola raĉunarskom opremom i
ovih dana u škole u Srbiji stiţe još 700 raĉunara. Iz sredstava oportuniteta opremljeno je 10 škola,
velika je i pomoć društveno odgovornih kompanija. Telekom oprema 20 kabineta, a mnoge
kompanije su već donirale raĉunare školama. ;Nastavićemo da opremamo škole raĉunarima, ne
samo zbog nastave Informatike, već i zbog ukupnog povećanja digitalnih kompetencija svih
zaposlenih u školama. U tom smislu vazno je napomenuti da je sa Evropskom investicionom
bankom dogovoren kredit za nabavku 4.600 raĉunara - rekla je Vesna Nedeljković agenciji Beta.
138
Ona je rekla da je Informatika i raĉunarstvo iz izbornog statusa prešla u obavezni predmet, a
da će jedna od novina biti programiranje kao deo nastavnog sadrţaja. - Prema do sada prikupljenim
podacima, gotovo 70 odsto uĉenika se izjašnjavalo za Informatiku kao izborni predmet i u tom
smislu škole su imale bolje ili lošije opremljene kabinete. U svim sprovedenim anketama i
upitnicima koje su škole popunjavale nijedna ustanova se nije izjasnila da u potpunosti nema
potrebne kapacitete za realizaciju nastave Informatike - rekla je ona.
Ima li dovoljno kadrova za nastavu informatike
Na pitanje da li ima dovoljno kadrova za nastavu informatike Vesna Nedeljković je rekla da
je preporuka direktorima škola da u okviru postojećih resursa, a u skladu sa Pravilnikom o vrsti
struĉne spreme izvrše podelu ĉasova, kao i da biraju nastavnike sa postojeće liste tehnoloških
viškova, pa tek kada iscrpe te mogućnosti angaţuju nova lica. - Pretpostavka je da će se uvećati
potreba za profesorima informatike, ali ne u velikoj meri, jer u ostalim razredima Informatika i dalje
ima izborni status, pa sam fond nastavnika varira u zavisnosti od iskazanih ţelja uĉenika - navela je
ona. Prema reĉima pomoćnice ministra, kada je reĉ o predmetu Tehnika i tehnologija novina je u
sadrţajima vezanim za preduzetništvo kao vaţnu kompetenciju. - U samom predmetu podstiĉe
uĉenike na projektno planiranje, razvijanje ideje do proizvoda i njegovog plasmana, uĉenje
praktiĉnim veštinama, takoĊe, u okviru ovog predmeta uĉenici će sticati znanja i modernih
tehnologija - kazala je Vesna Nedeljković.
Fiziĉko vaspitanje dobija nove sadrţaje iz oblasti zdravstvenog
Dodala da dosadašnji predmet Fiziĉko vaspitanje dobija nove nastavne sadrţaje iz oblasti
zdravstvenog vaspitanja, vaţne za pravilan rast i razvoj uĉenika, kao i sticanje opšte zdravstvene
kulture. - U pripremi su obuke za sve nastavnike fiziĉkog vaspitanja u saradnji sa Ministarstvom
zdravlja. Uvodi se dodatna aktivnost koja je obavezujuća za uĉenike i nastavnike pod nazivom
Obavezna fiziĉka aktivnosti (ĉas i po nedeljno), koju škola planira u okviru godišnjeg plana i
realizuje u skladu sa prostornim i ljudskim resursima, poštujući najbolji interes dece - navela je
Vesna Nedeljković.
Škole nemaju fiskulturne sale
Na pitanje da li sve škole u Srbiji imaju fiskulturne sale Vesna Nedeljković je rekla da na
nemaju, ali da imaju prilagoĊene i adaptirane prostore u kojima se odvija nastava fiziĉkog. - Na
sreću više je onih škola koje imaju pristojne, a neke i nove, savremene fiskulturne sale. Samo u ovoj
godini izgraĊeno je i obnovljeno više desetina fiskulturnih sala širom Srbije zahvaljujući Vladi
Srbije, Kancelariji za javna ulaganja, Ministarstvu pravde i samom Ministarstvu - dodala je ona.
Ona je ukazala da je jedan od ciljeva Ministarstva stvaranje optimalnih uslova za odvijanje nastave
u svim sredinama. - Zato apelujemo na lokalne samouprave da, izmeĊu ostalog, ulaţu u odrţavanje
i opremanje škola i zahvaljujući dobroj saradnji primetno je poboljšanje. UvoĊenje dodatnih
fiziĉkih aktivnosti i nije ekplicitno vezano za fiskulturne sale... jer to moţe biti svakodnevno
veţbanje, snalaţenje u prirodi, turniri na otvorenom, klizanje, plivanje, a sve u zavisnosti od
okruţenja i podneblja u kome se škola nalazi - kazala je Nedeljković.
Ona je objasnila da svi izborni predmeti sa liste B, meĊu kojima i predmet Ĉuvari prirode
prelaze u slobodne nastavne aktivnosti. - Škola je u obavezi da ponudi najmanje tri nastavne
aktivnosti, od kojih uĉenik bira najmanje jednu. Uĉenici će birati aktivnost kojom zaista ţele da se
bave, a vreme, naĉin, kao i mesto realizacije (da li će više biti ambijentalne nastave) planira
nastavnik godišnjim planom rada u skladu sa struĉnim uputstvom, kao i pProgramom rada škole i
godišnjim planom rada škole - navela je Vesna Nedeljković.
139
Novi Sad: Basket za klince i klinceze besplatno na Štrandu
Ĉlan Gradskog veća za sport i omladinu Ognjen Cvjetićanin prisustvovao je veĉeras
košarkaškom treningu koji se igrao kao deo prvog zajedniĉkog projekta
Košarkaškog kluba „Star“ i Košarkaškog kluba „Sport's world“ -
besplatne škole košarke za najmlaĊe NovosaĊane. Besplatni ĉasovi
košarke za decu uzrasta od sedam do 12 godina poĉinju sutra (petak,
11. avgust) i odrţavaće se svakog radnog dana od 20 do 21 ĉas do kraja
avgusta na Štrandu. Klinci i klinceze zainteresovani da besplatno
treniraju košarku mogu se javiti trenerima u terminu ĉasa kako bi se
informisali o detaljima.
"Dobro delo za SOS Deĉije selo"
Za sve Ċake godina se raĉuna od 1. septembra ulaskom u klupe i poĉetkom nove školske
godine. Avgust je mesec koji roditeljima tradicionalno obeleţi kupovina sveski, pribora i ranca. Ove
godine će osim svojim školarcima, roditelji, ali i svi oni koji vole nekoga da obraduju poklonom za
polazak u školu, moći da novu školsku godinu uĉine lepšom i za svu decu iz SOS Deĉijeg sela.
Kako bi i preko 70 štićenika SOS Deĉijeg sela novu školsku godinu zapoĉelo bezbriţno, u svih 12
Tempo hipermarketa u toku je velika humanitarna akcija "Dobro delo za SOS Deĉije selo". Ovom
akcijom će se od kupovine svake oznaĉene sveske izdvojiti dinar, od pernice 10, a od ranca 50
dinara za korisnike SOS Deĉijeg sela.
Prikupljenim sredstvima, deĉacima i devojĉicama bez roditeljskog staranja koji ţive u SOS
Deĉijem selu biće pokriveni troškovi edukacije i svega ostalog što jedna nezaboravna školska
godina puna uspomena podrazumeva, kao što su druţenja na izletima i ekskurzijama sa svojim
školskim drugovima, radionice i kursevi i još mnogo toga. Akcija "Dobro delo za SOS Deĉije selo"
trajaće do 15. septembra u svim Tempo hipermarketima širom Srbije.
Pravo na besplatne udţbenike ima 86.000 uĉenika
U školskoj 2017/2018 godini u okviru projektа Nаbаvkа nаstаvnih sredstаvа zа uĉenike,
polаznike i ustаnove, sredstvimа iz budţetа Srbije prаvo nа besplаtne udţbenike ostvаrilo je oko
86.000 uĉenikа osnovnih školа, rekla je danas pomoćnica ministra prosvete za predškolsko i
osnovno obrazovanje Vesna Nedeljković. - Prvi put u sklаdu sа Strаtegijom zа podsticаnje rаĊаnjа
svаko treće i nаredno dete u porodici, koje je u sistemu školovаnjа, što je 35.657 dece, dobiće
besplаtne udţbeniĉke komplete - rekla je Nedeljković za agenciju Beta. Ona je dodala da je za te
namene iz budţeta Srbije izdvojeno je 571.747.000 milionа dinаrа.
Ministаrstvo prosvete je u okviru Projektа Nаbаvkа udţbenikа i drugih nаstаvnih sredstаvа
zа uĉenike osnovnih školа, obezbedilo udţbenike zа: uĉenike iz socijаlno/mаterijаlno ugroţenih
porodicа (primаoci novĉаne socijаlne pomoći), uĉenike sа smetnjаmа u rаzvoju i invаliditetom (koji
osnovnoškolsko obrаzovаnje i vаspitаnje stiĉu po individuаlnom obrаzovnom plаnu) i uĉenike
osnovnih školа koji su u porodici treće ili svаko nаredno roĊeno dete, s tim dа su svа decа u sistemu
školovаnjа. Nedeljković je rekla da je u poreĊenju sа školskom 2016/2017. godinom skoro duplo
više uĉenikа ostvаrilo prаvo nа besplаtne udţbenike. - U školskoj 2016/2017. godini, 45.000
uĉenikа iz porodicа koje su primаoci socijаlne novĉаne pomoći ostvаrilo je prаvo nа besplаtne
udţbenike - navela je ona.
Udţbenici će zа ovu školsku godinu, kаo i prošlu, biti nаbаvljаni od sledećih izdаvаĉа:
Zаvod zа udţbenike, Sаznаnje, Novi Logos, Mаtemаtiskop, Kreаtivni centаr, Edukа, Dаtа stаtus,
Gerundijum, Bigz školstvo, Akronolo, Krug, Freskа, Albаs, English Book i Klett.
Zapošljavanje - najveći izazov mladih
140
Najveći problem mladih u Srbiji i dalje je zapošljavanje, mada su na tom polju napravljeni
odreĊeni pomaci, a jedan od problema je i nemogućnost
putovanja u inostranstvo, kaţu sagovornici Tanjuga uoĉi
MeĊunarodnog dana mladih, koji se obeleţava 12. avgusta.
Pomoćnica ministra omladine i sporta Sneţana Klašnja
rekla je da je problem zaposlenosti najveći izazov sa kojim
se mladi u Srbiji već godinama suoĉavaju i da su na tom
planu postignuti odreĊeni rezultati, jer je stopa
nezaposlenosti mladih u 2016. bila 28,5 odsto, dok je 2013. bila za 11 odsto veća "MeĊutim, stopa
nezaposlenosti mladih u odnosu na stopu ukupnog stanovništva je dva puta veća, tako da i dalje
moramo da radimo mnogo više i ulaţemo napore na tom planu", rekla je Klašnja.
Navela je da Ministarstvo omladine i sporta od 2014. nastoji da finansira programa i
projekte koji se odnosi na poboljšanje zapošljivosti mladih, kroz meĊusektorsku saradnju i saradnju
sa meĊunarodnim partnerima. "MeĊutim, i dalje aktivizam mladih je nedovoljan i mi zajedno sa
udruţenjima i lokalnim samoupravama pokušavamo da aktiviramo mlade ljude. Oni moraju biti
aktivni ukoliko ţele da imaju odgovarajući posao jer posao se ne moţe dobiti ĉekajući, moraju da se
dodatno obuĉavaju", kaţe Klašnja. Dodaje da su za mlade organizovane i obuke za
samozapošljavanje, te da se nastoji i da se poboljša kvalitet slobodnog vreme mladih.
Podaci iz godišnjeg izveštaja Ministarstva o poloţaju mladih pokazuju da 19 odsto njih
nikada nije bilo u inostranstvu, a Klašnja kaţe da bi na tome trebalo raditi više jer je vaţno da mladi
upoznaju vršnjake i drugih zemalja i njihovu kulturu.
Da je zapošljavanje najveća poteškoća sa kojom se suoĉavaju mladi u Srbiji smatra i Jelena
Mićić iz Mladih istraţivaĉa Srbije, koja kaţe da poloţaj mladih u Srbiji nije na zavidnom
nivou.Povodom obeleţavanja MeĊunarodnog dana mladih koji je ustanovila Skupština UN 1999.
godine, a koji se u Srbiji obeleţava deset godina, Mićić je rekla da se mladi najĉešće ţale da nemaju
dovoljno prilike da naĊu posao i da nemaju dovoljno mogućnosti za struĉno usavršavanje. "Zbog
toga se mi trudimo da im ponudimo volontiranje kao jedno od opcija da pre svega unaprede svoje
znanje i veštine, ali isto tako i da steknu potrebno iskustvo koje im moţe pomoći da se dalje
usavršavaju i eventualno zaposle", rekla je Mićić. Navela je i da se mladi isto tako suoĉavaju i sa
manjkom mogućnosti da putuju, moţda i zbog nedostatka novca, te da se Mladi istraţivaĉi trude da
im kroz volontiranje omoguće da otputuju i steknu nova iskustva i upoznaju druge zemlje i kulture.
Nacionalna strategija za mlade
Kada je reĉ o Nacionalnoj strategiji za mlade, Klašnja kaţe da je vizija te strategije da mladi
budu ostvareni i na liĉnom i na društvenom planu, a sa druge strane da drţava pruţi koliko je
moguće više uslova za to. Podsetila je da resorno ministarstvo finansiralo izgradnju 33 lokalna
terena za mlade i da je otvoreno 66 omladinskih klubova u kojima mladi od 15 do 30 godina mogu
da dobiju besplatne obuke i na taj naĉin da se više ukljuĉe u samo društvo i da imaju bolji kvalitet
ţivota. Klašnja istiĉe i da je preko Fonda za mlade talente ĉiji je predsednik ministar omladine i
sporta Vanja Udoviĉić od 2008. stipendirano 22.600 uĉenika i studenata, a da je drţava za to
odvojila 5,6 milijardi dinara, te da je od 2014. povećan iznos stipendija. Navela je i da je bilo dosta
aktivnosti na formiranju lokalnih kancelarija za mlade u saradnji sa lokalnim samouprava, te da su i
tu postignuti odreĊeni rezultati kroz više od 100 lokalnih akcionih planova i saveta za mlade. Istakla
je vaţnost volontiranja mladih kojim iskazuju solidarnost, i rešavaju konkretne probleme u svojim
lokalnim sredinama. Najavila je da će MeĊunarodni dan mladih biti obeleţen nizom aktivnosti, te
da će predstavnici Ministarstva sutra biti u Panĉevu u okviru programa "Mladi su zakon" ĉiji je cilj
podsticanje aktivizma i volonterizma mladih. Kako je rekla, u okviru tog programa od 2010. do
danas, Ministarstvo je finansiralo 1.400 omladinskih volonterskih projekata i da je sa Mladim
istraţivaĉima i udruţenjima organizovano više od 127 meĊunarodnih volonterskih kampova gde su
mladi donirali oko 88.600 ĉasova svog rada.
141
Vrata “Svratišta za decu” ulice otvorena svakog dana
Deca koja dolaze u Svratište na Bulevaru osloboĊenja 39 uglavnom ţive u izuzetno teškim
uslovima i svaki dan im se, bez obzira na godišnje doba, nešto traumatiĉno
dešava. Da li je to glad, hladnoća, kad ne mogu da se zagreju, ili vrelina,
kad ne mogu da se rashlade – situacije su razliĉite, a problema mnogo.
Koordinatorka Svratišta za decu ulice Daliborka Batrnek Antonić kaţe da
nema pravila i da je svaki dan drugaĉiji, ali da se deca leti uglavnom manje
zadrţavaju. Za razliku od drugih godišnjih doba, zimi ĉešće dolaze i više
vremena provode u Svratištu jer su u tom periodu znatno suroviji uslovi
ţivota i rada na ulici, a situacija nije mnogo bolja ni kada odu kući. Vrata
su im otvorena svakog dana, ukljuĉujući i vikend i praznike, od 8 do 20.30
sati. U Svratištu se trude da i njihovi mališani osete raspust pa im
organizuju razne zanimljive aktivnosti i kreativne radionice, a pre dve
nedelje imali su iscrtavanje lica. Svaka pomoć Svratištu je dragocena, a kako kaţu, šta god da
dobiju, naĊu naĉin da to iskoriste, da svakoj stvari naĊu upotrebnu vrednost. GraĊani im donose
polovne udţbenike, školske torbe, tako da svako njihovo dete koje ide u školu, dobija i školski
pribor. Kuvane obroke dobijaju od „Radosnog detinjstva“, a interesantno je da im jedan stariji
braĉni par već dve godine svake nedelje donosi nekoliko gajbi voća.
Svratište kuća i spas
Većina dece Svratište doţivljava kao drugu ili kuću koju nemaju, a osoblje se trudi da im
pomogne da se osete ravnopravnim, nahrane ih, okupaju, da im objasne vaţnost obrazovanja i
pomognu u procesu školovanja. "Mi smo tu da prepoznamo problem i da pokušamo da spreĉimo
negativne posledice, zdravstvene i psihološke, da decu ubacimo u sistem, da krenu u školu", rekla je
Daliborka Batrnek Antonić, i dodala da saraĊuju s mnogim udruţenjima graĊana, kao i da za
korisnike stalno oraganizuju razliĉite aktivnosti i radionice i dodaje da lakše funkcionu otkako
su postali deo Centra za socijalni rad i misli da deci sada mogu da pruţimo kvalitetniju uslugu.
Vremeplov: Bata Stojković
Na dananšnji dan 11. avgusta 1934. godine roĊen je srpski pozorišni i filmski glumac
Danilo-Bata Stojković, koji je ostvario niz maestralnih uloga u pozorištu i na filmu, ukljuĉujući
uloge u komadima "Profesionalac", "Balkanski špijun" i "Urnebesna tragedija". U antologiju
srpskog filma spadaju njegove kreacije u filmovima "Ko to tamo peva", "Maratonci trĉe poĉasni
krug", "Balkanski špijun", "Ĉuvar plaţe u zimskom periodu", "Varljivo leto '68.". Snimio je i više
televizijskih drama i serija. Široku popularnost stekao je likom Bubuleje u televizijskoj seriji
"Diplomci", a jednog od najvećih srpskih slikara 20. veka Miću Popovića inspirisao je da naslika
seriju slika s likom Gvozdena.
Vremeplov: Janoš Hunjadi/Sibinjanin Janko
Na dananšnji dan 1456 umro je maĊarski nacionalni heroj Janoš Hunjadi, u srpskim
narodnim pesmama poznat kao Sibinjanin Janko, erdeljski vojvoda i kraljevski namesnik, otac
maĊarskog kralja Matije I Korvina. Bio je jedna od vodećih liĉnosti u velikoj borbi protiv Turske u
15. veku, postao je i simbol borbe protiv Turaka. Predvodio je više uspešnih krstaških ekspedicija,
potukavši Osmanlije 1441. kod Beograda, 1442. kod Sibinja i iste godine kod Gvozdenih vrata u
Transilvaniji (Erdelj), ali je 1448. pretrpeo poraz na Kosovu, kad su mu Turci gotovo uništili
vojsku. Srpska narodna umotvorina "Kasno Janko na Kosovo stiţe" daleko poreklo ima u ovom
dogaĊaju. Godine 1454. maĊarske i srpske trupe pod njegovom komandom do nogu su potukle
142
Turke kod Kruševca. Razbio je i tursku opsadu Beograda 1456. ali se potom razboleo od kuge i
umro u Zemunu.
Vremeplov: Druga beogradska gimnazija
Druga beogradska gimnazija osnovana je 11. avgusta 1870. Ukaz o osnivanju donelo je
namesništvo tada maloletnog kralja Milana (do 1882. knez) - prvobitno pod nazivom Palilulska
polugimnazija. Zgrada gimnazije tokom većeg dela njenog postojanja nalazila se na mestu današnje
nove zgrade "Politike". Srušena je zbog gradnje ove višespratnice 1960. Sve vreme je bila jedna od
elitnih škola u Srbiji, a to je i danas ustanova koja nastavlja njenu tradiciju - Filološka gimnazija na
Zelenom vencu. Danas je ona - škola od posebnog nacionalnog znaĉaja - zajedno s Matematiĉkom
gimnazijom i Karlovaĉkom gimnazijom.
Vremeplov: Srpska knjiţara u Temišvaru
U Temišvaru je, u Episkopskom dvoru, na dananšnji dan 1926 godine sveĉano je otvorena
srpska knjiţara. Zamisao osnivaĉa, tamošnjih viĊenijih Srba, uĉitelja i sveštenika, bila je da
otvaranjem knjiţare "dadu narodu srpskom u Rumuniji sve što je potrebno da se prosveti i pravilno
verski, nacionalno i ekonomski vaspita i razvija". Knjiţara je delovala samo dve decenije.
Subota,12.avgust 2016.
U Galeriji Matice srpske: Mladi grade mir
Povodom MeĊunarodnog dana mladih, 12. avgusta, u Galeriji Matice srpske će sutra u 11
sati biti organizovana radionica pod nazivom „Hear Me,
Bringing youthy and museums together”. Radionica će se baviti
problemom odlaska mladih iz zemlje, uz pomoć metoda rada s
lego kockicama, i njegovom vezom sa ţivotom i stvaralaštvom
slikara Bogdana Šuputa. Cilj je da se kod mladih razviju kritiĉko
mišljenje, tolerancija, samoinicijativa, ali i svest o uticaju kulture
na kvalitet ţivota i razumevanje umetnosti u savremenom
kontekstu. Projekat se realizuje u Galeriji od 2016. godine u
programu Kreativne Evrope s ciljem da poveţe umetniĉko nasleĊe s vaţnim društvenim pitanjima.
Radionica je besplatna i otvorena za sve zainteresovane.
Mladi: Ţive s roditeljima, ne zaraĊuju, razoĉarani su, …
Ţive najĉešće s roditeljima, ne zaraĊuju, razoĉarani su, ali ne veruju da bi im bolje bilo kad
bi Srbija ušla u EU, to bi ukratko bila slika mladih u Srbiji danas, a na osnovu Aleternativnog
izveštaja o poloţaju i potrebama mladih, koji je saĉinila Krovna organizacija mladih Srbije
(KOMS). Predstavljajući izveštaj koji je napravljen na osnovu onlajn upitnika sa 282 pitanja, a koji
je popunjavalo 396 mladih ljudi od maja do jula, Boban Stojanović iz KOMS-a kaţe da 42 odsto
anketiranih podrţava ulazak Srbije u EU, dok 28 odsto negativno reaguje na tu ideju. Istovremeno,
39 odsto mladih do 30 godina smatra da je Srbiji potreban jak voĊa, a 32 odsto uvereno je da
demokratija nije baš najbolji oblik vladavine. Uprkos tome što više od polovine mladih ţivi u
porodiĉnom stanu i što ne zaraĊuju, samo 25 odsto smatra da bi ţiveli bolje ukoliko bi Srbija ušla u
EU.
Stojanović je precizirao da u porodiĉnom stanu ţivi 61,4 odsto mladih, dok u svom stanu ţivi 9,9
143
odsto njih, u iznajmljenom 20,6 odsto, a u uĉeniĉkom ili studentskom domu 5,5 odsto. Preko 60
odsto mladih ne zaraĊuje, dok 16,8 odsto zaraĊuje do 30.000 dinara. Od 30.000 do 50.000 dinara
zaraĊuje 12,4 odsto mladih, a od 50.000 do 80.000 njih 6,5 odsto. Preko 80.000 dinara - 3,6 odsto
mladih. Najveći broj nije u politiĉkim partijama, ĉak 81 odsto, 11 odsto jeste, a tri odsto planira da
se uĉlani u stranku.
"Izveštaj smo radili od maja do jula sa ciljem da se predstavi objektivna slika o poloţaju
mladih i njihovim potrebama i problemima", rekao je Stojanović, navodeći da je istraţivanje
obuhvatilo institucionalni okvir, aktivizam mladih, politiĉku participaciju, kulturu, te mlade i trţište
rada.
Krovna organizacija mladih Srbije predstavlja najviše predstavnicko telo mladih u Srbiji.
KOMS je savez udruţenja koji trenutno okuplja 97 organizacija ĉlanica (organizacije mladih i za
mlade) sa citave teritorije Srbije.
I nastavnici na obuci za nove programe
Nova školska godina doneće najviše promena za uĉenike petog razreda, a škole se već
pripremaju za novine koje treba da uvedu. Ministarstvo prosvete obavestilo ih je pre nekoliko dana
da su i zvaniĉno objavljeni novi nastavni planovi i programi i da je dalo struĉno uputstvo za
realizaciju novih predmeta - fiziĉkog vaspitanja sa zdravstvenim, tehnike i tehnologije i informatike
kao obaveznog predmeta. Obuke već za nedelju ili dve poĉinju za nastavnike fiziĉkog, potom za
nastavnike tehnike i tehnologije, a zatim i za nastavnike informatike. Prvi će usavršavati kako da
predaju zdravstveno vaspitanje, drugi lekcije o preduzetništvu, a treći deo koji se odnosi na
programiranje. - Svih oko 2.200 profesora fiziĉkog vaspitanja iz osnovnih škola proći će obuke do
kraja avgusta - najavljuje za "Novosti" Vesna Nedeljković, pomoćnica ministra prosvete zaduţena
za osnovno obrazovanje. - Deca će na ĉasovima zdrastvenog vaspitanja uĉiti o zdravim navikama u
veţbanju, vaţnosti zagrevanja, odrţavanja higijene prostora i opreme za veţbanje, pa sve do zdrave
ishrane. Narednih godina isti sadrţaji biće uvedeni i u starije razrede, gde će biti ozbiljnije teme.
Trebalo bi da ovi ĉasovi budu zanimljivi deci, ali i veoma korisni. Deo ĉasova drţaće lekari, koji
najbolje mogu da im prenesu vaţne zdravstvene teme.
Naša sagovornica objašnjava da će novine doneti i ĉasovi preduzetništva u okviru predmeta
tehnika i tehnologija, na kojima će deca uĉiti kako da od ideje stvore proizvod, kako da ga plasiraju
na trţištu, sami će osmišljavati projekte i uĉestvovati u njihovoj realizaciji. - Preduzetništvo je
veoma vaţno, a radi njegove bolje realizacije podstiĉemo i ideju razvoja i većeg ukljuĉivanja Ċaĉkih
zadruga - dodaje Vesna Nedeljković. - Deca će uĉiti kako da od ideje doĊu do gotovog proizvoda,
pa ĉak i kako da pribave dozvole za odreĊene projekte, da nauĉe kako stvari funkcionišu izvan
uĉionice.
Brigu sindikata da će pojedini nastavnici ostati bez dela norme naša sagovornica naziva
neosnovanom i kaţe da će se nastavniĉke norme povećati, a ne smanjiti.
Izrada Ċaĉkih, studentskih i karata za troje i više dece od ponedeljka
JGSP „Novi Sad“ obaveštava korisnike usluga da ponedeljka, 14. avgusta, poĉinje prijem
zahteva za izradu redovnih Ċaĉkih pokaznih karata za Ċake i studente za sezonu 2017/2018,
godišnjih karata za Ċake i studente iz porodica sa troje i više dece za školsku 2017/2018, te
godišnjih školskih karata. Zahtevi za izradu redovnih Ċaĉkih pokaznih karata za Ċake i studente
mogu da se predaju u kioscima na Ţelezniĉkoj stanici, Futoškoj pijaci, u Šafarikovoj ulici, na
Novom naselju i u Beoĉinu. Zahtevi za Ċake i studente iz porodica sa troje i više dece se predaju na
šalterima 12 i 13 na MeĊumesnoj autobuskoj stanici radnim danima od 7.00 do 14.30 ĉasova.
Informacije o uslovima za izradu karata mogu da se dobiju na prodajnim mestima i na sajtu
preduzeća www.gspns.rs/vaţna-obaveštenja.
144
Srbi uĉe Kineze engleski jezik
Doskora su Kinezi masovno dolazili u Srbiju i otvarali prodavnice i restorane. Sada,
posebno otkada je ukinut vizni reţim sa tom zemljom, sve više naših ljudi traţi uhlebljenje u Kini, a
najĉešće kao profesori engleskog jezika. - Nekoliko mojih prijatelja već duţe vreme predaje
engleski u vrtićima i privatnim školicama, najviše u Pekingu, Sijanu i Šendţenu - kaţe Miloš
Ţivković, iz Novog Sada. - I ja se spremam da poĊem u septembru, ali prvo turistiĉki, na mesec
dana. U meĊuvremenu sam uspostavio kontakt sa školama u Pekingu i Sijanu, gde ću otići na
razgovor. Ukoliko mi se dopadne, ostaću. Jedan od Miloševih prijatelja je, kako kaţe, "zvezda
tiĉinga", jer ima izgovor kao da potiĉe sa engleskog govornog podruĉja, i deca ga vole. Škole se
otimaju za njega, pa u Kini radi već tri godine. Ali ima i onih koji nisu prošli "glatko". Jedan od njih
je otišao bez legalizovanih dokumenata, ne znajući da Kina nije potpisnica Haške konvencije i da se
u njoj ne priznaje apostil peĉat, već da se diplome i dokumenta, npr. potvrda da niste osuĊivani,
moraju meĊunarodno legalizovati. Sve papire morao je naknadno da šalje nazad u Srbiju na
legalizaciju.
MeĊunarodna legalizacija radi se u sudu mesne nadleţnosti tamo gde je dokumenat izdat, a
zatim se nadovera vrši u Ministarstvu pravde i Ministarstvu spoljnih poslova. Dokumenti se potom
nose kod ovlašćenog sudskog prevodioca na kineski, a poslednji peĉat "udara" kineska ambasada.
Treći Milošev prijatelj "naseo je" na ponudu agenta koji mu je rekao da ga ĉeka obezbeĊen posao
profesora u vrtiću. Kada je tamo otišao, shvatio je da je u pitanju intervju za posao, i to ne
nastavnika jezika, već zabavljaĉa dece. Potreba za profesorima engleskog jezika u Kini je velika, jer
je najmnogoljudnija zemlja sveta odluĉila da masovno nauĉi svoje stanovništvo tom jeziku.
Donedavno su tamo odlazili ĉak i oni koji imaju završenu samo srednju školu i proseĉno govore
engleski, meĊutim, posle donošenja novih propisa, kriterijumi su pooštreni.
Studenti iz celog sveta na,umetniĉkom kampu u Poţegi
Latinoamerikanci, Hindusi, Arapi, Evropljani sa indeksom fakulteta sedme umetnosti traţiće
u Uţicu, Ĉaĉku i Ivanjici ljude i sredine o kojima će snimati filmove
na MeĊunarodnom studentskom filmskom kampu „Interakcija“.
Nezavisni filmski centar „Filmart“ iz Poţege okupio je 15 studenata
reţije, kamere, dizajna zvuka, montaţe i produkcije koji će,
podeljeni u tri grupe, do narednog ĉetvrtka snimati dokumentarce.
Krajem avgusta pridruţiće im se još 20 kolega, polaznika
masterklasa „Interdok“. - Raĉunajući oba programa, „Interakciju“ i
„Interdok“, uĉestvovaće 25 studenata iz 21 drţave, izmeĊu ostalog
Indije, Maroka, Libana, Nepala, Emirata, SAD, Izraela, Filipina, Argentine, Kostarike, Francuske,
Španije, Rusije, Estonije, Srbije i Crne Gore. Naša misija je afirmisanje filmskog stvaralaštva
mladih, podsticanje razvoja i produkcije dokumentarnog filma kod studenata filmskih škola i
podstiĉemo multikulturalnost i razmenu iskustava izmeĊu studenata iz celog sveta - kaţe za „Blic“
reditelj Dejan Petrović, osnivaĉ „Filmarta“.
Vremeplov: Stivenson
Na današnji dan 12. avgusta 1848 godine umro je engleski inţenjer i pronalazaĉ Dţordţ
Stivenson, "otac ţeleznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu.
Projektovao je 1825. prvu javnu ţelezniĉku prugu Stokton-Darlington i uveo ĉeliĉne šine umesto
drvenih. Godine 1829. izgradio je prugu Liverpul- Manĉester, na kojoj je njegova lokomotiva
"Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na ĉas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu
fabriku lokomotiva.
145
Vremeplov: Tomas Man
Na današnji dan 1955 godine umro je nemaĉki pisac Tomas Man, predstavnik psihološkog
romana, jedan od najznaĉajnijih nemaĉkih proznih stvaralaca u 20. veku, dobitnik Nobelove
nagrade za knjiţevnost 1929. Posle dolaska nacista na vlast u Nemaĉkoj 1933. emigrirao je u
Švajcarsku, a 1939. u SAD. Oblikovao se pod uticajem Getea, Šopenhauera, Niĉea i velikih ruskih
pisaca 19. veka. Dela: romani "Budenbrokovi", "Ĉarobni breg", "Kraljevsko visoĉanstvo", "Lota u
Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i
njegova braća", pripovetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i maĊioniĉar",
"Zamenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-
filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitiĉara".
Vremeplov: Jan Fleming
Britanski pisac i novinar Jan Lankaster Fleming, tvorac Dţejmsa Bonda umro je na današnji
dan 1964 godine . Bio je obaveštajni oficir britanske ratne mornarice. Posle Drugog svetskog rata
povukao se na Jamajku, tada britansku koloniju, i tamo je pedesetih poĉeo da piše seriju priĉa o
Dţejmsu Bondu, na osnovu kojih je nastao niz filmova. Lik Dţejmsa Bonda Fleming je ustrojio po
uzoru na srpskog obaveštajca Duška Popova, roĊenog u Titelu u Baĉkoj, koji je bio agent
Kraljevine Jugoslavije i Britanije (laţno i Nemaĉke). Dela: "Kazino rojal", "Dijamanti su veĉni", "Iz
Rusije s ljubavlju", "Samo za tvoje oĉi".
Vremeplov: Henri Fonda
Ameriĉki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda, jedna od najupeĉatljivijih fizionomija
svetskog filma, ĉiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija umro je na današnji dan 1982 .
Oskara je dobio za ulogu u filmu "Na zlatnom jezeru", poslednjem u više od 80 koliko ih je snimio.
S velikim uspehom je nastupao u nizu predstava u brodvejskim pozorištima, takoĊe u TV serijama.
Ostali filmovi: "Mladi Linkoln", "Plodovi gneva", "Moja draga Klementina", "Begunac", "Dţesi
Dţejms", "Roj", "Dţezabel", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Samo jednom se ţivi", "12 gnevnih
ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduţi dan", "Ubica na konju".
Deca lakše podnose vrućinu ali ipak oprez
Vrelinu od 40 stepeni teško podnose astmatiĉari, srĉani bolesnici, ĉak i zdravi ljudi, a da li
su deca jedina kojima visoke temperature ne smetaju - pedijatri nisu baš saglasni. "Deca su vrlo
pokretna i otporna, njima vrućine ne smetaju da budu baš to - deca", smatra pedijatar iz Doma
zdravlja Palilula "Milutin Ivković" Branka Maksić. Ona je za Tanjug navela i da, od kad je poĉelo
leto, nisu imali intervencije uzrokovane vrućinom kod dece predškolskog uzrasta. To ipak ne znaĉi,
istakla je, da deca smeju da budu na suncu "usred dana", kada je sunce najjaĉe. Da deca "stoiĉki"
podnose vrućinu, Tanjugu je potvrĊeno i u vraĉarskom vrtiću Srećkolino, gde, kako kaţu, meĊu
decom nema vidljivih simptoma da im smeta vrućina. "Nismo primetili nikakvu nervozu,
razdraţljivost, osipe, niti bilo šta što je kod odraslih karakteristiĉno za vrućinu", kaţu u Srećkolinu.
Ishranu su ipak, "za svaki sluĉaj", prilagodili vrućinama i deci daju dosta voća i povrća. "Mnogo
ĉešće im nudimo i rashlaĊena pića, kao što su hladan ĉaj i voda", kaţu. Deci nije uskraćena ni
redovna fiziĉka aktivnost, ali ona se sprovodi, kaţu, samo pre devet ujutru, a nakon toga, pa sve dok
po njih ne doĊu roditelji - borave u klimatizovanim prostorijama.
Utopio se tinejdţer kod Vrbasa
146
Branimir N. (16) utopio se 10. avgusta popodne u reci Jegriĉka u Zmajevu u opštini Vrbas.
Kako saznaje ''Blic'' iz izvora u policiji, nestanak tinejdţera koji je sa nekolicinom prijatelja došao
da se kupa u reci prijavljen je oko 15:45 sati. - Nesreća se dogodila kod brane na Jegriĉkoj na izlazu
iz Zmajeva prema Sirigu. Branimir je bio sa prijateljima i skoĉio je u reku a nije se ni pokvasio.
Nakon toga mu se gubi svaki trag jer nije izronio. Budući da je velika vrućina, sumnjamo da se
nesrećni mladić utopio usled temperaturnog šoka – priĉa nam naš izvor iz policije. Branimirovo
beţivotno telo pronašli su pripadnici specijalne ronilaĉke jedinice ţandarmerije nakon dva sata
potrage nedaleko od mesta gde je nesrećni mladić skoĉio u vodu. Inaĉe, Branimir je bio najstariji od
sedmoro dece u porodici Nikolića za koje Zmajevĉani tvrde da su dobre i vredne komšije.
Maloletnik u domu obljubio cimera?!
Policija proverava da li je štićenik Š. I. (17) obljubio A. M. (15) u vaspitno-popravnoj
ustanovi u Kruševcu. Napastvovanje se navodno dogodilo u sobi koja
nije pokrivena kamerama. Osumnjiĉeni stavljen pod nadzor Za ceo
sluĉaj se, prema nezvaniĉnim saznanjima "Novosti", otkrilo tek pre
nekoliko dana, budući da oštećeni nije sam prijavio šta se dogodilo,
već se do saznanja došlo u razgovoru s njim. - O ponašanju štićenika
vodilo se raĉuna, straţa ih je redovno obilazila, o ĉemu postoje
snimci sa sigurnosnih kamera - iznosi nezvaniĉno izvor "Novosti". -
Ali ono na šta ne moţe da se utiĉe jeste da štićenik po zakonu ne sme da bude sam u sobi, a
zabranjeno je i njihovo snimanje u tim prostorijama. Iako se kod oštećenog, prema nezvaniĉnim
saznanjima, još od prijema u ustanovu primećivalo odreĊeno problematiĉno ponašanje, nadleţni su
reagovali odmah nakon saznanja o mogućem delu. Silovanje se navodno odigralo u sobi u kojoj
zajedno borave štićenici, u okviru takozvanog poluotvorenog odeljenja Vaspitno-popravnog doma. -
A. M. je sproveden na pregled u Opštu bolnicu, gde su primećene povrede koje ukazuju na
mogućnost silovanja, a obavešteni su policija, tuţilaštvo, Centar za socijalni rad, Uprava za
izvršenje kriviĉnih sankcija i porodica - iznosi izvor "Novosti".
Nedelja,13.avgust 2016.
U Srbiji roditelj ne moţe da odredi staraoca svom detetu
U Srbiji roditelji ne mogu da odaberu osobu koja će brinuti o njihovoj deci u sluĉaju ako im
se nešto desi, već je ta odluka iskljuĉivo na nadleţnom centru za socijalni rad. Ko zna bolje šta je
dobro za dete i ko treba da preuzme brigu o njemu, roditelj ili centar za socijalni rad? Mislim da je
roditelj, pa i bez diplome psihologa sigurno kompetentniji da zna šta je za njegovo dete bolje!
Paradoks je da roditelj ne moţe sam da odabere ko će se o njegovom detetu starati, naravno uz
saglasnost te osobe, već to odreĊuje centar za socijalni rad. OdreĊuju ljudi ĉije odluke su, svedoci
smo naţalost toga, u poslednje vreme bile katastrofalne, a procene pogrešne - kaţe za “Blic”
BeograĊanka Boţidarka M. Ona je samohrana majka i posle roĊenja deteta pokušala je da u sudu i
centru za socijalni rad sazna šta će biti sa njenim sinom ukoliko se njoj, ne daj Boţe, nešto dogodi,
recimo strada u saobraćajnoj nesreći ili doţivi moţdani udar. Pri tome nema nikoga od bliţih
srodnika, roditelje, braću ili sestre. - Pre toga razgovarala sam sa drugaricom, koja je u braku, i ima
dete malo starije od mog sina. Ona mi je rekla da bi preuzela brigu o mom detetu. MeĊutim, otišla
sam u sud u i razgovoru sa jednim sudijom saznala da to nije moguće jer o svemu odluĉuje nadleţni
centar za socijalni rad - nastavlja Boţidarka M.
Nakon toga ona se obratila i zaposlenima u centru za socijalni rad. - Bili su zapanjeni tim
predlogom jer je, kako su naveli, centar nadleţan za to da odredi staratelja detetu. Njihov struĉni
tim bi odredio hranitelja, nekoga koga moje dete niti poznaje, umesto osobe koju deĉaĉić voli i koja
147
njega voli, sa kojom je takoreći u svakodnevnom kontaktu i koja je, ono što je najvaţnije, izrazila
ţelju i spremnost da brine o njemu - kaţe naša sagovornica.
ĐorĊević: Dodatnih 170 miliona za prekvalifikaciju u IT sektor
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Zoran ĐorĊević izjavio je da
Ministarstvo do kraja 2017. planira dodatnih 170 miliona dinara za prekvalifikaciju u IT sektor.
Zahvaljujući prekvalifikaciji, putem Nacionalne sluţbe za zapošljavanje 100 ljudi je već ušlo u ovaj
sektor, a Ministarstvo nastavlja taj trend i izdvaja sredstva za osposobljavanje još 900 ljudi,
navedeno je u saopštenju. Ministar ĐorĊević je naveo da će samo u ovoj godini 1.000 osoba biti
prekvalifikovano u IT struĉnjake i, s obzirom na potrebe trţišta, izvesno je da će svih 1.000 potom
dobiti posao. "U budţetu za 2018. godinu, plan nam je da pored opredeljivanja sredstava za
osposobljavanje IT struĉnjaka, omogućimo prekvalifikaciju i za neka druga zanimanja koja su
aktuelna i za koje postoji traţnja na trţištu rada. Time ćemo sigurno doprineti i da stopa
nezaposlenosti bude smanjena", rekao je ĐorĊević. Do sada je za sprovoĊenje mera aktivne politike
zapošljavanja u 2017. godini obezbeĊeno 2,8 milijardi dinara, koje je Nacionalna sluţba za
zapošljavanje već raspodelila za realizaciju planiranih mera.
Pozitivan trend povećanja zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti od prvog kvartala 2016.
do prvog kvartala 2017. godine, odrazio se i na mlade od 15 do 24 godine starosti i to za 7,1 odsto.
Najtraţenija zanimanja su: IT struĉnjaci, diplomirani mašinski i inţenjeri elektrotehnike, a kada su
u pitanju profili niţeg nivoa obrazovanja, najlakše dolaze do posla prodavci, vozaĉi, krojaĉi i
kuvari. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja istiĉe da je spremno da uĉini
sve, u cilju smanjenja nezaposlenosti, podsticanja zapošljavanja i poboljšanja poloţaja nezaposlenih
lica na trţištu rada i da Vlada Srbije i Ministarstvo nastavljaju sa merama u cilju smanjenja
nezaposlenosti.
Sedam devojĉica oslikalo mural
Dok se za nova i atraktivna stajališta u gradovima raspisuju tenderi i troši mnogo novca, u
selu Verušić kod Subotice meštani su dokazali da je za zaklon i
ugodno ĉekanje autobusa dovoljna dobra volja i nekoliko kanti
farbe. Autobusko stajalište kod Verušića izgradili su sami
meštani, a ovih dana po ĉetvrti put, na ideju buduće
studentkinje Akademije umetnosti u Novom Sadu Jelene Bajić,
oslikala ih je grupa devojĉica. - Nama na Verušiću nikada nisu
postavili stajalište i mi smo još osamdesetih godina prošlog
veka odluĉili da ga sazidamo. Kada je moj šogor Jakov gradio
kuću, njegovi zidari su nam izgradili i kućicu pored puta, i to za siću. Odrţala se kao da je nova,
sada graĊena. Jako me raduje što su nam deca u selu sloţna i što su je uĉinili tako lepom - kaţe Ivan
Šarĉević iz Verušića, ĉiju kuću od autobuskog stajališta deli samo ograda. Da je sve moguće kad se
male ruke sloţe, dokazale su Marijana Vidaković HadnaĊ (14), Valentina Ribić (9), Jelena Bajić
(19), Anastazija Bošnjak Kovaĉ (12), Vesna Milanković (17), Kristina Bajić (17) i Ivana Dević
(17).
Šid: Fondacija "Divac" pomaţe Kancelariji za mlade
Fondacija "Ana i Vlade Divac" donirala je novac za opremanje Kancelarije za mlade u Šidu.
Ukupna vrednost donacije, uz pomoć koje je kancelarija opremljena nameštajem i tehniĉkim
ureĊajima, je pet hiljada dolara. Donacija je obezbeĊena u okviru projekta pomoći lokalnim
zajednicama u vanrednim situacijama, a potvrda je dosadašnje dobre saradnje koju je Fondacija
"Divac" imala sa Kancelarijom za mlade Opštine Šid. Šidska Kancelarija za mlade i dalje će
148
aktivno nastaviti da saraĊuje se Fondacijom "Ana i Vlade Divac" i da uĉestvuje u akcijama u
kojima je potrebno angaţovanje volontera. https://www.youtube.com/watch?v=A8qLqgX61Po
Vremeplov: Aleksandar Belić
Na današnji dan 13. avgusta 1876 - RoĊen je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor
Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata
Srpske akademije nauka) od 1937. do smrti 1960. i ĉlan svih slovenskih akademija. Posle završene
Velike škole u Beogradu, studirao je slovensku filologiju i lingvistiku u Odesi i Moskvi. Osnovao je
i ureĊivao ĉasopise "Juţnoslovenski filolog" i "Naš jezik". Osnivaĉ je srpske moderne
dijalektologije i jedan od tvoraca nauĉne sintakse. Rešio je sloţen problem opšteslovenskog
akcentnog sistema. Pod njegovim rukovodstvom SAN (danas SANU) je izdala prvu knjigu velikog
"Reĉnika knjiţevnog i narodnog jezika". Napisao je oko 500 rasprava, jeziĉkih ogleda, nauĉnih
kritika, polemika i prikaza. Dela: "O jeziĉkoj prirodi i jeziĉkom razvitku", "Pravopis srpskog
jezika", "Dijalekti istoĉne i juţne Srbije", "O dvojini u slovenskim jezicima", "Galiĉki dijalekat".
Vremeplov: Herbert Dţordţ Vels
Na današnji dan 1946 godine umro je engleski pisac Herbert Dţordţ Vels, jedan od prvih
autora nauĉno-fantastiĉne literature, autor niza popularno-nauĉnih, istorijskih, socijalnih i
fantastiĉnih romana i pripovedaka. Dela: "Rat svetova", "Vremenska mašina", "Istorija sveta",
"Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi ĉovek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi",
"Ĉoveĉanstvo", "Novi svet", Nauka o ţivotu", "Kips".
Više od 200 predmeta zbog nevakcinisanja dece
Predsednik Prekršajnog suda Milan Marinović izjavio je danas da je za sada u postupku više
od 200 predmeta protiv roditelja koji nisu vakcinisali decu, a da je doneta 21 osuĊujuća odluka.
Marinović kaţe da su u sluĉajevima nevakcinisanja dece do sada donete 32 odluke, ali da nisu sve
presude. "Tu ima 11 rešenja o odbaĉaju zahteva, a ostalih 21 su osuĊujuće odluke od kojih je u tri
sluĉaja doneta novĉana kazna, a u 18 izreĉena opomena uĉiniocu", rekao je Marinović za RTS i
dodao da je u postupku za sada 209 predmeta. Prijave protiv roditelja podnosi zdravstveni inspektor
pri ministarstvu zdravlja, kaţe on i dodaje da kada stigne zahtev za pokretanje prekršajnog
postupka, obavi se inspekcijska kontrola i saĉini zapisnik o tome.
Opasnosti vrebaju decu na Internetu
Rezultat saradnje Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu sa
predstavnicima zdravstvenog sektora u Srbiji jeste oko 100 obuĉenih zdravstvenih radnika za
korišnje njihove internet aplikacije. https://www.youtube.com/watch?v=dULfpfMFVhI
Ponedeljak,14.avgust 2016.
Šangajska lista: Univerzitet u Beogradu meĊu 300 najboljih
Na prestiţnoj Šangajskoj listi, koja je noćas objavljena, Univerzitet u Beogradu našao se
izmeĊu 201. i 300. mesta i tako zadrţao prošlogodišnju poziciju. Iz regiona još samo Univerzitet u
Ljubljani je u grupi od 401. do 500. mesta, dok univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Hrvatske i Makedonije nema na listi. MeĊu prvih deset univerziteta na Šangajskoj listi su osam
ameriĉkih i dva britanska univerziteta.
149
Najbolji svetski univerzitet je Harvard, zatim Stanford, Kembridţ, MIT, Berkli, Prinston,
Oksford, Kolumbija, Kalifornija i Univerzitet u Ĉikagu. Šangajska lista, koju svake godine
objavljuje univerzitet Ciao Tong iz Šangaja, jedna je od najuticajnijih lista koja rangira najbolje
univerzitete u svetu, njih 500. Kljuĉni kriterijumi za rangiranje univerziteta su broj objavljenih
nauĉnih radova u meĊunarodnim ĉasopisima, citiranost, broj dobitnika Nobelovih nagrada i
Fildsovih medalja koji su pohaĊali univerzitet ili na njemu rade. Lista je neformalna, ali stvar je
prestiţa biti na njoj, jer obuhvata samo dva odsto svetskih univerziteta. Univerzitet u Beogradu se
prvi put našao na listi 2012. godine, kada je svrstan u grupu univerziteta koji zauzimaju izmed 401.
i 500. mesta. Univerziteti u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu našli su se na Šangajskoj listi po
oblastima koja je objavljena pre nešto više od mesec dana. MeĊutim, nema ih na listi najboljih
svetskih univerziteta.
Mladi volonteri iz celog sveta obnavljaju mini Jugoslaviju
Poput udarnika omladinskih radnih akcija u nekadašnjoj Jugoslaviji, u IV Mini Jugoslaviji
Blaška Gabrića u Subotici mladi volonteri iz sedam zemalja
ureĊuju 3,5 hektara replike nekadašnje drţave. - Kada sam na
internetu videla poziv za kamp nisam se dvoumila i sada vidim da
nisam pogrešila. Ovde smo predivno doĉekani, a sama ideja Mini
Jugoslavije ima puno aspekata. Nisam znala puno o Srbiji, o
nekadašnjoj Jugoslaviji i svemu što se dogodilo. Poţelela sam da
nauĉim što više o vašoj kulturi i prošlosti – kaţe Aleksandrin
Martin (24) iz Marseja u Fracuskoj, mlada volonterka koja radi u
oblasti nuklearne fizike i zaštite na radu. Rame uz rame sa Argentinkom Marisol Agostineli (28) i
drugim volonterima ona krĉi zarasli veliki park, a susret mladih na severu Baĉke prati veliko
meĊusobno razumevanje, poštovanje i tolerancija. Kao u nekadašnjoj Jugoslaviji. - Divno je ĉuti
vašu bogatu istoriju i zanimljivo je slušati kako je postojala jedna drţava od koje su nastale druge.
Ipak, puno je tuge u tome. Tuţno je i što su se Nesvrstani raspali posle Titove smrti – kaţe Marisol.
Ĉime se sve bave mladi u Petnici?
PredviĊanje vodostaja reka, pronalaţenje grešaka u sigurnosti beţiĉnih mreţa, otkrivanje
veze izmeĊu jezika i etniĉkog identiteta odreĊenog naroda, neke su od tema kojima se bave
polaznici letnjih seminara u Istraţivaĉkoj stanici Petnica. Gimnazijalac iz Novog Sada Milenko
Gavrić uz pomoć veštaĉke inteligencije predviĊa vodostaje reka. - Najpre hranim kompjuter
podacima o vodostaju Republiĉkog hidrometeorološkog zavoda od 2004. do 2012. godine, kao i
podacima o prognozi vremena u istom periodu, za koje je izvor internet. Na osnovu tih podataka,
kompjuter obavlja odgovarajuća izraĉunavanja na osnovu kojih se posle koriguje i tako dalje “uĉi“.
Kao izlazni podatak dobija se promena vodostaja u odreĊenom periodu - objašnjava Marko. Sanja
Veliĉković iz Panĉeva istraţuje diverzitet parazitoida biljnih vaši u okolini sela Jabuke. Reĉ je, kako
objašnjava, o parazitskim osama koje polaţu jaja u biljnu vaš, gde se razvija larva koja se hrani
domaćinom i na taj naĉin je usmrćije. - Materijal za rad je prikupljan u okolini sela Jabuke, a cilj
istraţivanja je da se utvrdi faunistiĉki sastav parazitskih osa, biljnih vaši, diverzitet parazitskih osa i
njihova povezanost - kaţe gimnazijalka iz Panĉeva.
Karavan "Duh mladosti" na Štrandu
Omladinska organizacija "Spirit of Youth", pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva omladine i sporta, realizuje projekat Karavan "Duh
mladosti" koji promoviše dualno obrazovanje i omladinsko preduzetništvo, sport i zdrave stilove
ţivota, aktivizam i volontiranje i to u 33 opštine i grada u Srbiji. Gradonaĉelnik Novog Sada Miloš
150
Vuĉević zajedno sa ministrom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladenom Šarĉevićem
prisustvovao je otvaranju manifestacije Karavan "Duh mladosti" u Novom Sadu.
Ministar Šarĉević istakao je da ovakvim manifestacijama treba pokazati da postoje nove
paradigme u obrazovanju ali i perspektiva za mlade ljude. "Trenutno radimo na uĉeniĉkim
zadrugama, preduzetništvu na fakultetima i svemu onome što donosi struĉna znanja kako bi
poslodavci videli da imamo dobru i spremnu radnu snagu. Razvijamo IT sektor i inţenjerske
profile, menjaju se i izborni programi za gimnazijalce, a cilj nam je da svi budu ukljuĉeni u proces
dualnog obrazovanja. Prvi put su škole proveravale stanje na trţištu rada pa tek onda pravile
planove upisa", kazao je ministar Mladen Šarĉević.
Promoter na dva sportska terena bio je proslavljeni sportista Davor Štefanek, a prisutnima su
predstavljene i aktivnosti koje se realizuju u okviru projekta Novi Sad Omladinska prestonica
Evrope 2019. godine. https://www.youtube.com/watch?v=PImui7etJkI
Vremeplov: Ersted
Na današnji dan 14. avgusta 1777. godine roĊen je danski fiziĉar Hans Kristijan Ersted,
osnivaĉ nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski uĉinak elektriĉne struje. Njegovo glavno
delo "Experimenta circa effectum conflictus electrici in acum magneticam" znatno je uticalo na
francuskog fiziĉara i matematiĉara Andrea Ampera. Njemu u ĉast jedinica za jaĉinu magnetskog
polja u CGS sistemu nazvana je "ersted".
Vremeplov: Breht
Nemaĉki pisac Bertold Fridrih Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretiĉara
pozorišta 20. veka umro je na današnji dan 14. avgusta 1956. Svetsku slavu stekao je "Prosjaĉkom
operom", za koju je muziku napisao nemaĉki kompozitor Kurt Vajl koji je, kao i Breht, 1933.
napustio Nemaĉku po dolasku nacista na vlast. Vratio se 1948. i nastanio u Istoĉnom Berlinu, gde je
1949. osnovao "Berlinski ansambl", jedno od najĉuvenijih pozorišta u svetu. Dela: drame "Uspon i
pad grada Mahagonija", "Izuzetak i pravilo", "Sveta Jovanka iz klanica", "Puške Tereze Karar",
"Majka Hrabrost i njena deca", "Ţivot Galilejev", "Dobra duša iz Seĉuana", "Gazda Puntila i njegov
sluga Mati", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša", "Doboši u noći", "Baal", "Ranjeni
Sokrat", "U dţungli gradova", "Ĉovek je ĉovek", roman "Prosjaĉki roman", zbirke pesama
"Domaća postila", "Svendborške pesme", "Bukovske elegije".
Vremeplov: Ţan Ţolio
Na današnji dan 1958 godine umro je francuski nuklearni fiziĉar i hemiĉar Ţan Frederik
Ţolio, poznat kao Ţan Frederik Ţolio Kiri, koji je sa suprugom Irenom, kćerkom nobelovaca Pjera i
Marije Kiri, 1935. podelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili veštaĉke radioaktivne
supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svetlost moţe
preobratiti u ĉestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona). Od 1946. je rukovodio
Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi
francuski atomski reaktor.
Vremeplov: Dţon Golsvorti
Engleski pisac Dţon Golsvorti, snaţan kritiĉar društvenih prilika u tadašnjoj Britaniji roĊen
je na današnji dan 1867 godine. Dobio je Nobelovu nagradu za knjiţevnost 1932. U glavnom delu,
trilogiji o Forsajtima ("Saga o Forsajtima", "Moderna komedija", "Konac dela"), bavio se kritikom
socijalnih odnosa u Engleskoj. Pisao je drame, ukljuĉujući "Srebrnu kutiju", "Borbu" i "Pravdu", u
kojima su ljudi ţrtve "slepih sila" - zakona, javnog mnjenja, novca.
151
MMR vakcinu primilo tek svako ĉetvrto dete
U Beogradu je u prvih šest meseci ove godine MMR vakcinu primilo svega 26,46 odsto
mališana od 12 do 15 meseci, a epidemiolog Zoran
Radovanović kaţe da je "situacija zabrinjavajuća i da se mora
reagovati". Prema podacima Gradskog zavoda za javno
zdravlje od 20.768 mališana, koji su planirani za vakcinaciju
ove godine, zaštitu od malih boginja, rubeola i zauški (MMR)
je primilo 5.496 mališana. Ukoliko bude nastavljeno takvom
dinamikom to znaĉi da će do kraja godine biti vakcinisamo oko
50 odsto mališana, što je pad u odnosu na prošlu godinu za oko 15 odsto.Da bi se saĉuvao
kolektivni imunitet, podsećaju epidemiolozi, potrebno je da vakcinu primi 95 odsto mališana.
Pojedinaĉno male boginje mogu da se jave, ali ako je dobar obuhvat vakcinacijom bolest ne
moţe da se širi. Radovanović upozorava da je situacija u kojoj se Beograd, ali i Srbija nalazi, što se
tiĉe vakcinacije MMR vakcinom kao "graĊenje lomaĉe", što je više nevakcinisane dece rizik od
epidemije je veći. "To je kao graĊenje lomaĉe, treba samo da padne varnica i da se poţar razbukti,
odnosno da se epidemija raširi. To ne mora da se desi ni ove jeseni, ni na proleće, moţe za dve, tri
godine ali sa malim obuhvatom vakcinisane dece raste verovatnoća da doĊe do epidemije", rekao je
Radovanović za Tanjug.On je podsetio da nije u pitanju samo jedna bolest, već tri - male boginje,
rubeole, zauške, te da je neosnovano sejan strah meĊu roditeljima o navodnoj povezanosti MMR
vakcine i autizma. Većina roditelja, dodaje, danas ĉeka da dete "malo ojaĉa, da progovori" pa tek
onda daju MMR vakcinu, a i pedijatri ih u tome uglavnom podrţavaju.
Naš sagovornik kaţe da nije sluĉajno što je predviĊeno da se vakcina daje izmeĊu 12. i 15.
meseca, jer je tada imuni odgovor najbolji, a većina pedijatara male boginje ne doţivljavaju kao
realnu opasnost, jer ih u praksi nisu videlui - nisu imali obolelu decu. "Skloniji su da relaksirano
pristupe propisima i da odloţe vakcinaciju ili ĉak dešava se da podrţe roditelje koji su u
nedoumici", kaţe Radovanović.
Sluĉaj Rumunije govori sasvim suprotno. U epidemiji malih boginja obolelo je 4.880 ljudi, a
umrlo 23 dece. Radovanović pojašnjava da u nerazvijenim zemljama od malih boginja umre svaki
16 zaraţeni, a u razvijenim zemljama jedan na nekoliko hiljada. "MeĊutim, nije u pitanju samo
umiranje. Svako hiljadito dete dobije zapaljenje mozga i to vrlo ĉesto ostavi trajne posledice. Svako
dvadeseto dobije zapaljenje pluća završi u bolnici, što je trauma i za dete i za roditelja", naglasio je
on.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Batut obuhvat vakcinacijom posebno je opao za
MMR vakcinu, te je prošle godine tu vakcinu u Srbiji primilo 81 odsto mališana, dok je u Beogradu
svega 65,2 odsto.
Bauk nevakcinacije dece zahvatio i našu zemlju
Novi zakon donet je prošle godine, a osim što propisuje kojesu to boelsti kojepodleţu
obaveznoj vakcinaciji, on donosi i kaznene odredbe za roditelje ili staatelje koji odbijaju da
vakcinišu dete. Ćorićeva navodi da kaznene mere u vezi s odbijanjem vakcinacije postoje i u
drugim drţavama i veoma su stroge po roditelje. „Najbitniji kazneni ĉlan kojim se propisuju kazne
za odbijanje obavezne imunizacije, posebno u odreĊenom starosnom uzrastu, što se odnosi na decu
predškolskog i školskog uzrasta, predviĊene su Ĉlanom 85, i iznose od 30 do 150.000 dinara za
fiziĉko lice, koje se ne odazove tom pozivu, u ovom sluĉaju roditelju ili staratelju. TakoĊe, ova
kazna moţe da se izrekne i licu koje skriva podatke od zdravstvene ustanove, u smislu
neprikazivanja pravog zdravstvenog stanja neke osobe, u ovom sluĉaju deteta“, kazala je za
“Dnevnik” Dragana Ćorić.
152
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti objavljen je u Sluţbenom glasniku RS”, br.
15/2016 i u ĉlanu 5. navedene su zarazne bolesti ĉija pojavljivanje je moguće spreĉiti imunizacijom,
odnosno vakcinacijom. „To su difterija, infekcije uzrokovane hemofilusom influence grupe B,
influenca/grip ukljuĉujući influencu A(H1N1), morbili/male boginje, parotitis/zauške,
pertusis/veliki kašalj, poliomijelitis/deĉja paraliza, rubela/crvenka, variola vera/velike boginje i
tetanus“, navodi Dragana Ćorić i dodaje da postoji još pet vrsta bolesti koje su epidemiološkog
porekla i ĉije stanje se prati i preduzimaju se mere koje su predviĊene upravo ovim Zakonom, kao
što su polno prenosive bolesti, bolesti koje se prenose hranom i vazduhom itd.
U Australiji ukidanje socijalne pomoći za odbijanje vakcine
U Australiji, primaoci socijalne pomoći ili bilo kog dodatka od drţave, koji odbijaju da
vakcinišu dete, odmah se skidaju s liste korisnika pomoći. Dete se svakako vakciniše, ali pomoć
više ne dobijaju, primer je kaznenih mera koje navodi Dragana Ćorić.
Nauĉnici iz Edinburga: Ispod leda 91 vulkan
Nauĉnici Univerziteta Edinburg otkrili su najveće vulkansko podruĉje na Zemlji, 91 vulkan,
koje se nalazi dva kilometra ispod površine ledene kore koja pokriva zapadni Antarktik. Oni su
koristili radar koji "vidi" kroz led i zaprepastili se brojem vulkana koje su pronašli - 91 do sada
nepoznat vulkan, uz 47 otkrivenih u ranijim istraţivanjima prošlog stoleća. Ovaj pronalazak
zasenjuje vulkansko podruĉje istoĉne Afrike, gde se nalaze poznati vulkani Najiragongo,
KilimanĊaro, Longonot i ostali aktivni vulkani. Novootkriveni vulkani visoki su od stotinu metara
do 3.850 metara. Svi su prekriveni ledom, koji u ovom podruĉju leţi u slojevima debelim više od
ĉetiri kilometra.
Struĉnjak za gleĉere Robert Bingam, jedan od autora studije, ukazao je u Guardijanu na
zabrinjavajući trend: "Većina vulkanizma koji se dogaĊa u svetu trenutno je u regijama koje su tek
nedavno izgubile svoj ledeni pokrov, nakon kraja poslednjeg ledenog doba. U ta se mesta ubrajaju
Island i Aljaska." "Prema teoriji, to se dogaĊa jer bez ledenih pokrova na njima javlja se opuštanje
pritiska vulkana na tom podruĉju i oni postaju aktivniji", objasnio je Bingam. Ukoliko doĊe do
erupcije, vulkani bi mogli otopiti led koji bi iscurio u okean i povisio nivo mora.
Utotrak, 15.avgust 2016.
Šarĉević: Neophodno menjati Zakon o udţbenicima
Zakon o udţbenicima koji je nastao pre godinu i po dana je loš i mi ćemo traţiti da se on
menja, pre nego što istekne rok od tri godine trajanja, da
bi vaţnost udţbenika umesto tri, trajala ĉetiri godine
rekao je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
Mladen Šarĉević. On je, prisustvujući otvaranju
manifestacije „ Duh mladosti" u Novom Sadu, rekao da
je cilj da udţbenici budu jeftiniji "Ove godine smo
obezbedili 86.000 besplatnih udţbenika, prošle godine
smo sklonili one udţbenike koji bi laţno išli onima koji
imaju niska primanja i dali smo kroz školske biblioteke, a za nekoliko godina ćemo imati dovoljan
fundus knjiga da se udţbenici ne moraju kupovati", rekao je Šarĉević. Po njegovim reĉima, nakon
uraĊene analize distribucije, saopšteno je da se oko 30 odsto rabata daje posrednicima. "Mi ćemo ići
na formiranje uĉeniĉkih kompanija, preduzetništva, zadruga, da oni tu distribuciju rade, što znaĉi da
bi roditelji 15 odsto manje plaćali udţbenike", naveo je Šarĉević.
153
Odgovarajući na pitanje novinara, ministar je rekao da će od 1. septembra uniforme biti
uvedene u 55 odsto škola, da će ostale škole na tome raditi sukcesivno, te da oĉekuje da za dve
godine u svim osnovnim školama budu uvedene uniforme.
Uniforme ipak za sve osnovce
Novi predmeti, uvoĊenje elektronskog dnevnika i uniformi, samo su neke od novina koje
oĉekuju Ċake i nastavnike u novoj školskoj godini. Iako većinu "noviteta" mahom podrţavaju sve
škole, školske uniforme dobiće i one koje su se u prethodnom periodu izjasnile protiv njihovog
uvoĊenja. Uĉionice i hodnici osnovnih škola sada su prazni, ali za nekoliko nedelja u njima će se
naći nasmejana lica osnovaca. U nekima, oni bi već od prvih dana nove školske godine, trebalo da
dobiju i nove uniforme. Za tu opciju odluĉila se većina od ukupno 200 Ċaka OŠ "Dura Jakšić" u
Pavlišu. "Ĉetiri petine Ċaka odluĉilo se za uniforme, sa njima smo osmislili i kako će izgledati, a
sledeći korak je da usvajanjem od strane školskog odbora, tu odluku uvrstimo u pravilnik o
disciplinskoj odgovornosti uĉenika, što znaĉi da će uĉenici koji ih ne budu nosili biti na neki naĉin
sankcionisani, i da će uniforme od septembra biti obavezne", objašnjava direktor škole SrĊan
Jovanović.
Da je ovo dobra ideja misli većina zaposlenih u školi, i to iz više razloga. "Naša generacija
koja je u to vreme stasavala, nosila je uniforme, i to se nije ni na koji naĉin negativno odrazilo na
nas, šta više razvili smo izraţen osećaj pripadnosti, a što se tiĉe socijalnih razlika, za njih je
odgovorno društvo a ne škole. Normalno je da smo u nekom smislu raslojeni, a uniforme će to
delimiĉno ublaţiti, a što je mnogo vaţnije, svako će se, bilo da je imućniji ili manje imućan, osetiti
pripadnikom ove ili one škole", dodaje Jovanović. Ankete u ostalim školama na teritoriji Vršca dale
su razliĉite rezultate, pa će i meĊu njima biti onih u koje su se izjasnile protiv, a ipak će morati da
uvedu uniforme. Prema našoj anketi meĊu vršaĉkim osnovcima i njihovim roditeljima uniforme su
dobile veliko "da". Podsećamo, po preporuci ministarstva, po jednu trećinu troškova trebalo bi da
pokriju roditelji, lokalne samouprave i škole iz sopstvenih prihoda. Postavlja se pitanje šta će biti sa
onim ustanovama koje nemaju dodatne izvore zarade, koje bi mogle iskoristiti u ove svrhe.
https://www.youtube.com/watch?v=0wDoIH4t6uM
Matić: Škole spremne za posao šivenja uniformi
O tome kako će školske uniforme izgledati i ko će ih šiti, u emisiji Vojvodinom Radio-
televizije Vojvodine razgovarali smo sa predsednikom Aktiva direktora srednjih škola Juţnobaĉkog
okruga, Stankom Matićem. Matić je napomenuo da Tehniĉka škola "Mileva Marić Ajnštajn" u
Novom Sadu ima struĉno obuĉene profesore-instruktore, kao i Ċake koji se uĉe zanatu, te da misli
da bi oni mogli da odgovore izazovu šivenja uniformi za novosadske uĉenike. On kaţe i da
uniforme neće izgledati poput kecelja koje su se nekada nosile, a da su u dizajniranje novih modela
bili ukljuĉeni uĉenici umetniĉkih škola.
Deca iz Opova na besplatnom letovanju
Deca iz opštine Opovo, njih 25, otputovala su na besplatno letovanje u Baošiće. Crveni krst
Srbije u saradnji sa Ministarstvom za rad zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja i preduzećem
"Infostan" iz Beograda obezbedili su sredstva za boravak socijalno ugroţene dece u odmaralištu
Crvenog krsta na crnogorskom primorju a opština Opovo obezbedila im je dţeparac. Mnogima je
ovo nezaboravan trenutak jer će prvi put videti more. Zadovoljni su i roditelji koji nisu bili u
mogućnosti da deci priušte more. "IznenaĊenje, ali lepo je što deca idu, ima dosta dece koja sada
idu prvi put na more jer ranije nisu imali prilike", kaţe Stevan Vukojević iz Opova. Crveni krst već
godinama na ovaj naĉin uz pomoć Opštine pomaţe socijalno ugroţenim porodicama a prednost
imaju dobri Ċaci. "Radi se o programu oporavka dece u našem odmaralištu Crvenog krsta Srbije u
154
Baošićima. Odabir dece je bio takav da se gledala socijalno ugroţena kategorija, graniĉni sluĉajevi,
korisnici socijalne pomoći, deca samohranih roditelja", objašnjava Ivanka Petrov, sekretarka
Crvenog krsta opštine Opovo. U opštini kaţu da se trude da na razliĉite naĉine pomaţu socijalno
ugroţenim porodicama ali da su im ovakve akcije najdraţe. „Ako smo danas kao politiĉari, kao
ljudi, uspeli ovoj deci da ulepšamo detinjstvo, mislim da smo uradili pravu stvar i da ova deca to
zasluţuju", kaţe Zoran Tasić, predsednik opštine. Još ĉetvoro dece iz Opova dobilo je besplatan
sedmodnevni boravak na Vršaĉkom bregu i o njima će brinuti volonteri Crvenog krsta Vojvodine.
Vremeplov: Rastko Petrović
Na današnji dan 15. avgusta 1949. umro je srpski pisac Rastko Petrović, jedan od
najoriginalnijih i najznaĉajnijih srpskih pesnika. U ratu je sa srpskom vojskom prošao povlaĉenje
preko planinskih vrleti do Jadrana 1915. posle ĉega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao
prava. Od 1923. je u diplomatskoj sluţbi - radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gde je i umro 1949.
Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadţbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih
modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama
"Otkrovenje" smatrana je najznaĉajnijom zbirkom srpske poezije izmeĊu dva svetska rata. Pisao je i
putopise s putovanja po Africi i Americi, zatim o Prvom svetskom ratu - roman "Dan šesti". Ostala
dela: roman "Burleska gospodina Peruna boga groma", lirska proza "Ljudi govore", putopis
"Afrika", drama "Sibinjanke".
Vremeplov: Valter Skot
Na današnji dan 1771 godine roĊen je škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog
romana. Skupljao je i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski srpsku
narodnu pesmu "Hasanaginica". Dela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj",
"Ajvanho", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".
Subotica: Milion dinara za rad SOS telefona
Subotiĉka lokalna samouprava finansiraće sa nešto više od milion dinara rad SOS telefona
koji je namenjen oĉuvanju mentalnog i socijalnog zdravlja stanovništva u lokalnoj zajednici, i
prevenciji mentalnih poremećaja, suicida i nasilja u porodici. Sredstva u visini od milion i 23
hiljade dinara opredeljena su na konkursu za finansiranje projekata iz oblasti društvenog i
humanitarnog rada. Godišnje oko 650 Subotiĉana pozove SOS telefon. Istoimeno društvo postoji
još od 1985. godine, a problemi zbog kojih graĊani subotiĉke opštine zovu su usamljenost, gubitak
vaţne osobe, zavisnost od alkohola i narkotika, ali i kladionica, kockanja i interneta, kao i
zdravstvene muke, braĉni, partnerski i socijalni problemi, kriza identiteta, nesporazumi na relaciji
roditelj-dete. SOS telefon u Subotici pozivaju i zbog posledica porodiĉnog, vršnjaĉkog i
institucionalnog nasilja, sklonosti suicidu, nedostatka samopouzdanja, depresivnosti, strahova, i
teškoća u snalaţenju u socijalnoj sredini. Psihosocijalna pomoć putem telefona graĊanima je
dostupna na srpskom i maĊarskom jeziku, svakog dana od 17 do 22 sata, na broju 024/553-000.
Sreda, 16.avgust 2016
Brnabić: Da se mladi usavršavaju u inostranstvu, ali i vrate
Mladi i obrazovani ljudi su jedan od najvaţnijih resursa koje Srbija poseduje i prioritet vlade
je da ulaţe u njih i obezbedi što bolje uslove i resurse za njihovo usavršavanje, poruĉila je juĉe
premijerka Srbije Ana Brnabić u pismu koje je napisala povodom proslave 20.godina postojanja
155
Organizacije srpskih studenata u inostranstvu (OSSI). Ona je navela da je i sama bila student u
inostranstvu i da je svesna svih napora koje studije u inostranstvu predstavljaju za studente i njihove
roditelje. "Odlazak u inostranstvo omogućava sticanje vrednih znanja i veština, na tom putu se
otvaraju novi horizonti i oduvek sam podrţavala mlade koji su bili spremni da se upute u nepoznate
vode u cilju liĉnog usavršavanja i napretka", navela je Brnabić. "Drago mi je da OSSI u svom
fokusu ima i pitanje povratka, i moja vrata su vam širom otvorena za sve predloge po pitanju
dodatnog unapreĊenja poloţaja mladih u dijaspori i pronalaţenje naĉina za povratak mladih u
Srbiju. Vaše steĉeno znanje je neprocenjivo i ţelimo da pruţimo mogućnosti da se vratite u Srbiju i
tako prenosite znanje koje ste stekli", istakla je Brnabić. Ona je dodala da je misija vlade da
srpskim studentima pruţe iste mogućnosti koje imaju njihove kolege u Evropi i svetu. "Ţelim da
vas uverim da ćemo svakodnevno raditi na unapreĊenju vašeg poloţaja, ali i na razvoju mogućnosti
za usavršavanje u Srbiji. Ţelimo da svake godine sve manji broj studenata ţeli da ode na studije u
inostranstvo", zakljuĉila je Brnabić.
Potpredsednik SANU, Zoran Popović rekao je da je Srbija prema izveštaju Eko foruma na
prvom mestu po odlivu mozgova i da imajući to u vidu ne ĉudi broj srpskih studenata u
inostranstvu. "Pre 100 godina su Sicilija i Severna Irska bile oblasti u Evropi koje su imale najveću
migraciju stanovništva, sada se ljudi tamo vraćaju. Ja se nadam da ćete se vi, a ne vaši potomci
vratiti i da će broj studenata koji su se vratili biti veći od broja onih koji ostanu u inostranstvu",
rekao je Popović.
Osnivaĉ OSSI Jovan Ratković rekao je da je 1997. godine kada je organizacija osnovana
ideja bila povezivanje studenata, ali i doprinos demokratskim promenama u Srbiji. "Mnogo nas se
nakon 5.oktobra vratilo proces tranzicije nije gotov i nadam se da će ga nove generacije završiti.
Nije loša stvar da studenti borave u inostranstvu, ali je vaţno da ostanu vezani za Srbiju i naravno,
ako je to moguće da se vrate", rekao je Popović.
Stara Pazova: Kako deci reći da im se roditelji razvode?
Razvod braka se pored smrti supruţnika smatra najstresnijim dogaĊijama u ţivotu. Ipak, jak
stres koje osobe preţivljavaju u periodu razvoda ne sme biti
izgovor za zanemarivanje dece koja zajedno sa roditeljima
prolaze kroz ovu muĉnu fazu. Kada i kako reći deci da im se
roditelji razvode i koji je najkritiĉniji period u ţivotu deteta
kada se susretne sa ovom pojavom? I dok devojĉice u toku
razvoda roditelja postaju anksiozne i povuĉene, deĉaci su
agresivniji i neposlušniji. Ţenska deca iz razvedenih brakova
ranije postaju seksualno aktivne, dok je muškoj lakše da podnesu ovu situaciju ukoliko im se majka
ponovo uda. Postavlja se pitanje da li deci nakon razvoda roditelja treba da ostanu sa majkom ili
ocem? Staropazovĉani su mišljenja da je deci nakon razvoda mesto pored majki.
U staropazovaĉkoj opštini sve je više razvedenih braĉnih parova koji se osmele da potraţe
struĉnu psihoterapijsku pomoć u Savetovalištu za decu i mlade Centra za socijalni rad u Staroj
Pazovi, potvrdila nam je Vesna Trbović, porodiĉni psihoterapeut i rukovodilac u Sluţbi za decu i
odrasle Centra za socijalni rad u Staroj Pazovi. PrilagoĊavanje deteta na razvod roditelja moţe
trajati i do dve godine, a nekad ĉak i duţe. Ukoliko im se pruţi adekvatna podrška i razumevanje,
mnoga deca se nakon ovog perioda prilagode na novonastalu porodiĉnu situaciju. Ipak, postoje i
ona koja ne uspeju da se izbore sa razvodom roditelja, te kroz ceo ţivot pate od posledica istog.
Nezaboravno iskustvo karlovaĉkih Ċaka u Kini
U grupi od 38 uĉesnika letnjeg kampa za studente kineskog jezika iz zemalja centralne i
istoĉne Evrope, koji je u Kini odrţan od 17. do 29. jula, bilo je i dvadeset troje uĉenika Karlovaĉke
gimnazije. Tako brojni, predstavljali su većinu meĊu polaznicima s Konfucijevog instituta pri
156
Univerzitetu u Novom Sadu u tom kampu koji je organizovala Drţavna kancelarija za promociju
kineskog jezika Narodne Republike Kine, HABAN, u saradnji s 21 kinsekim univerzitetom. Na
ovogodišnjem kampu uĉestvovao je ĉak 821 polaznik iz 16 zemalja.
Podeljeni u dve grupe prema niovu znanja, karlovaĉki gimnazijalci su, kao i ostali uĉesnici,
imali pre podne ĉasove kineskog, a posle podne razliĉite aktivnosti kroz koje su upoznavali kulturu
i obiĉaje te daleke azijske zemlje. U program kampa bili su ukljuĉeni i obilasci ĉetiri grada i brojnih
znamenitosti, što nikog nije ostavilo ravnodušnim.
" U Pekingu smo obišli Zabranjeni grad i Kineski zid, i prisustvovali ceremoniji otvaranja
kampa na BFS univerzitetu, gde smo bili publika, ali i podrška našoj delegaciji, koja je za tu priliku
izvela ceremoniju serviranja ĉaja. Na Univerzitetu u Linanu pre podne smo imali ĉasove kineskog,
a posle podne radionice. U Hanyou smo obišli njihovo jezero, budistiĉki hram, ulicu svile i veĉerali
na 28. spratu s neverovatnim pogledom na grad. Najbolje su, oĉekivano, ostavili za kraj jer je
Šangaj grad koji je ispunio sva naša oĉekivanja", kaţe Lenka Govedarica. U Karlovaĉkoj gimnaziji
kineski jezik se izuĉava od 2010. godine, a priliku da uĉestvuju na ovom kampu imali su i oni Ċaci
koji ga ne uĉe, ali su zaintereovani za kinesku kulturu.
Obnova Platoneuma sve više odmiĉe
Korak po korak, hram nauke i umetnosti u Novom Sadu, zgrada Platoneum u kojoj se nalazi
sedište Ogranka Srpske akademije nauka i umetnosti, menja svoje lice. Nakon što je nedavno
obnovljena prizemna zona fasade u Pašićevoj ulici, pitanje je dana, koji, doduše, zavisi od završetka
rekonstrukcije komunalne infrastrukture, kada će poĉeti i kreĉenje dela spoljašnjosti zdanja u Ulici
Zlatne grede. U planu je i obnova dvorišne fasade, kao i sanacija parketa u pojedinim prostorijama,
što će se odvijati u zavisnosti od priliva novca. Po reĉima predsednika Ogranka SANU u Novom
Sadu akademika Stevana Pilipovića, u sklopu realizacije projekta otvaranja triju spomen-soba
preminulim akadmicima, unutar Platoneuma se obavljaju pripreme u vidu kreĉenja tih prostorija.
Radi se i na ureĊenju biblioteke, za koju u Ogranku smatraju da je potrebno i ţele da je uĉine
pristupaĉnom i graĊanstvu. Predstoji i oplemenjivanje enterijera postavkom skulptura i slika srpskih
velikana koje su uglavnom u posedu SANU. Ipak, najvaţniji projekat u ovoj godini je zamena
prozora na celom objektu. Taj poduhvat naišao je na široku podršku pokrajinske i gradske vlasti, s
kojima je Ogranak SANU krajem marta ove godine potpisao i protkol o saradnji u vezi s
realizacijom projekta unapreĊenja energetske efikasnosti, te zaštite i unapreĊenja zgrade
Platoneum.
Spremaĉica na FPN uspela da iznenadi i studente i profesore
Zoricu Đurić, ekonomistu za turizam po struci, nasmejanu i doteranu, svakog radnog dana
moţete videti kako ide na posao na Fakultet politiĉkih nauka, gde
radi kao - spremaĉica. Iako je to njena zvaniĉna pozicija po
ugovoru, za studente ona zauzima posebno mesto. Vrata njene
prostorije na trećem spratu uvek su otvorena za njih, gde ih
doĉekuje sa strpljenjem, spremnim odgovorima i rešenjima, a
neretko i kolaĉima.
Zahvaljujući svojoj pristupaĉnosti akademcima, njena
priĉa stigla je do SlaĊane Nedeljković, studentkinje novinarstva
koja je objavila intervju sa miljenicom svojih kolega "Na kraju pustinje uvek mogu na pronaĊem
cvet" u zvaniĉnom ĉasopisu studenata FPN-a "Politikolog", prikazaviši tek jedan primer da u našem
društvu ima mnogo onih koji rade poslove za koje su prekvalifikovani. - Moj muţ je radio na
prijavnici, fakultetu je bila potrebna spremaĉica. Pre toga sam radila u raznim pekarama,
prodavnicama, bez slobodnog dana. Gajila nadu da ću se malo pomeriti na društvenoj lestvici, ali se
157
to nije desilo. To, ipak, nije uticalo na moj donos prema dosadašnjem poslu - rekla je Zorica u
intervju, otkrivši da je teţak fiziĉki rad, ali je i to prebrodila.
Prodaja polovnih udţbenika u Kosovskoj ulici biće legalizovana
Popularni „bulevar knjiga“ u Kosovskoj ulici, najveća berza polovnih udţbenika u
Beogradu, pa i šire, ove godine bi konaĉno trebalo da bude
legalizovan! U okviru manifestacije Sajam polovnih knjiga, koja se
odrţava na nekoliko mesta u prestonici, od sada je uvršten i
popularan Bazar knjiga u Kosovskoj ulici. Ova pijaca polovnih
udţbenika je do sada bila ispunjena tezgama iz gepeka kombija i
privatnih automobila, ali je tome, barem prema najavama
nadleţnih, ove godine došao kraj. Sajam je legalizovan, a prodavci
više neće morati da strepe da će im komunalna policija ili
inspekcija oduzeti knjige.
Za to moraju da ispune jedan neophodan uslov. - Mesta će se dodeliti transparentno,
prodavci više neće prodavati knjige iz gepeka automobila i sa ostalih improvizovanih tezgi, već će
opštine obezbediti privremene štandove. Od prodavaca se jedino zahteva da imaju fiskalnu kasu ili
paragon-blok, u zavisnosti od toga da li su registrovani kao firma ili udruţenje - objašnjava Darko
Glavaš iz Sekretarijata za poslove odbrane, vanredne situacije, komunikacije i koordinaciju odnosa
s graĊanima.
Besplatni ĉasovi engleskog za srednjoškolce sa Palilule
Srednjoškolci sa podruĉja Palilule imaće priliku da na jesen besplatno pohaĊaju kurs
engleskog jezika. Kurs naprednog nivoa, organizovan sa školom stranih jezika, trajaće tri meseca,
najavljeno je iz ove opštine. Zainteresovani mogu da se prijave od danas do 15. septembra u
prostorijama opštine Palilula u Takovskoj 12, a potrebno je dostaviti prijavu prebivališta
srednjoškolca i kopiju Ċaĉke knjiţice ili svedoĉanstva. Prijave za maloletne polaznike moraju da
podnesu roditelji ili staratelji.
Vremeplov: Dušan Radović
Na današnji dan 16. avgusta 1984 godine umro je srpski knjiţevnik Dušan Radović, deĉji
pisac i novinar. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec" i "Poletarac" i bio urednik deĉjih
redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno upamćen po radio emisiji Studija
B "Beograde, dobro jutro", kojom je od 1976. osam godina budio BeograĊane obiljem satiriĉnih
dosetki i duhovitih komentara, obeleţenih svojevrsnom mudrošću.
Dela: zbirke pesama "Poštovana deco", "Smešne reĉi", "Vukova azbuka", "Priĉam ti priĉu",
dramska dela "Kapetan Dţon Piplfoks", "Tuţibaba", "Ĉe" (s Matijom Bećkovićem), aforizmi
"Beograde, dobro jutro", TV serija "Na slovo, na slovo".
Vremeplov: Vilhelm Bunt
Nemaĉki psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Bunt, osnivaĉ eksperimentalne psihologije,
profesor na univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu roĊen je na današnji dan 1832.
Definisao je psihologiju kao "nauku o unutrašnjem i neposrednom iskustvu" i zasnovao je
psihološka istraţivanja i eksperimente kao "ĉistu opservaciju". Osnovao je prvi moderni institut za
psihologiju i eksperimentalnu laboratoriju. Njegov uĉenik bio je i srpski psiholog Ljubomir Nedić,
pisac prvog našeg univerzitetskog udţbenika psihologije. Dela: "Principi fiziološke psihologije",
"Uvod u psihologiju", "Psihologija naroda".
158
Vremeplov: Gabrijel Liman
Francuski fiziĉar Gabrijel Liman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908. koji je
pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama roĊen je na današnji dan 16. avgusta 1845.
Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o odrţanju elektriciteta.
Zbog drugara ceo razred nauĉio znakovni jezik
Emotivna priĉa o pojedincu, deĉaku koji pokušava postati deo grupe, jer se nije “uklapao“ u
sredinu, a uz pomoć koje postaje deo nje, nikoga nije ostavila
ravnodušnim. Dokumentarni film “Belonging“ autora Jasmina
Brutusa iz BiH i Judith Beuth iz Nemaĉke koji govori o
malom Zejdu Ćoraliću, gluvonemom deĉaku iz Sarajeva zbog
kojeg su njegovi drugari iz razreda Osnovne škole “Osman
Nakaš“ nauĉili znakovni jezik, premijerno je prikazan na 23.
Sarajevo Film Festivalu. Brojna publika, projekciju je ispratila
u suzama, jer ih je ganula priĉa malog Zejda, njegova borba, ali i borba i velikodušnost njegovog
razreda da ga razumeju i prihvate, na ĉelu sa uĉiteljicom Sanelom Ljumanović koja nije dozvolila
da on bude zanemaren. Film je svetsku premijeru imao 1. maja u okviru programa “Oppose
Othering Festivala goEast” u Visbadenu.
Četvrtak,17.avgust 2016.
Šarĉević: S premijerkom uskoro o dugu prosvetarima iz 2014.
Ministar prosvete Mladen Šarĉević najavio je da će ovih dana zakazati sastanak sa
premijerkom Anom Brnabić na temu pogrešno obraĉunatih naknada za
godišnji odmor prosvetara za 2014. i o standardu i statusu prosvetnih
radnika. Na pitanje novinara da li će vratiti novac zaposlenima u prosveti
zbog pogrešno obraĉunate naknade za godišnji odmor za 2014. godinu,
Šarĉević je podsetio da je taj problem bio i prošle godine, te da je tada
intervenisao, jer je bilo oĉigledno da je došlo do greške.
"Vlada je tada vratila novac u roku od 15 dana", podsetio je ministar. Kako kaţe, prosvetari
su kasno primetili i objavili da sliĉan problem postoji i za 2014. godinu. ''Mi već tri meseca sa svim
sindikatima istraţujemo koliko je sama informacija taĉna. U celu priĉu smo ukljuĉili i ministarstva
finansija, drţavne uprave, rada, lice za mirno rešavanje problema i niko ne moţe da odgovori da li
to treba da se da'', rekao je Šarĉević. „Mi nemamo taj novac, da imamo dali bismo ga”, ponovio je
ministar i dodao da će imati sastanak sa premijerkom verovatno ovih dana na tu temu. Na navode da
su sindikati najavili tuţbe kako bi spreĉili zastarevanje sluĉaja, Šarĉević je rekao da na to svako ima
pravo. ''Sada imate jednu potpuno ĉudnu sliku od koje beţe svi'', rekao je Šarĉević dodajući da se
njegovo ministarstvo trudilo maksimalno da taj problem reši te da i dalje ne beţi od toga.
Na FTN-u ima mesta za još 342 brucoša
Fakultet tehniĉkih nauka Univerziteta u Novom Sadu je raspisao konkurs za septembarski
upisni rok za preostala mesta na prvu godinu osnovnih akademskih i strukovnih studija za narednu
školsku 2017/18. godinu. Kandidati mogu da konkurišu za 342 slobodna mesta, od kojih su 53
budţetska, a 289 samofinansirajuća u okviru osnovnih akademskih studija, i na 60 mesta na
osnovnim strukovnim studijama, od kojih je 17 budţetskih, a 43 su samofinansirajuća.
159
Gledano po pojedinim oblastima osnovnih akademskih studija moţe se upisati sledći broj
brucoša: na Mašinstvu ima 103 mesta, 49 na budţetu i 54 samofinansirajuća; na Elektrotehnici i
raĉunarstvu je preostalo 19 mesta za one koji će sami snosti troškove studiranja; na GraĊevini ima
jedno budţetsko mesto i 63 samofinansirajuća; na Geodeziji i geomatici ima 12 mesta za
samofinansirajuće studente prve godine. Na Saobraćajnom smeru je poreostalo dva budţetska i 29
samofinansirajućih mesta; Ĉiste eneregetske tehnologije raspolaţu sa još 36 smofinansirajućih
mesta, Scenska arhitektura, tehnika i dizajna sa jednim samofinansirajućim, Industrijsko
inţinjerstvo i menadţment ima 15 mesta za samofinasirajuće studnete; Inţinjerstvo zaštite ţivotne
sredine i zaštite na radu raspolaţe sa 41 samofinansirajućim mestom, dok Upravljanje rizokim od
katastrofalnih dogaĊaja i poţara ima jedno slobodno mesto na budţetu i 19 samofinasirajućih.
Kada je reĉ o osnovnim strukovnim studijamana studijskom programu Elektroenergetika–
obnovljivi izvori eleketriĉne energije ima 12 budţetskih i 37 samofinasirajućih mesta, dok je na
Elektronici i telekomunikacijama preostalo pet mesta na budţetu i šest za brucoše koji će sami
platiti svoju školarinu.
Prijave kandidata za polaganje prijemnih ispita odrţaće se 4. i 5. septembra od 8 do 13
ĉasova. Polaganje prijemnih ispita će se odrţati 7. i 8. septembra sa rasporedom u zavisnosti od
studijskog programa za koji su kandidati zainteresovani.
Futog: MeĊunarodna omladinska razmena od 18. do 27. avgusta
MeĊunarodna omladinska razmena „Interkultura kroz sport, pozorište i društvene igre“, u
organizaciji Centra za multikulturalnu saradnju „Ţil Vern“ biće odrţana od 18. do 27. avgusta u
Uĉeniĉkom domu u Futogu. Cilj tog internacionalnog projekta je da podstakne bolje razumevanje
meĊu mladima, koristeći razne aktivnosti, od pozorišnih, kreativnih radionica, cirkuskih i muziĉkih
do sportskih. Centar „Ţil Vern“ biće domaćin mladima iz Belgije i Francuske iz organizacija
„Miroir Vagabond“ i „D‟Ecouves verte“, a u Uĉeniĉkom domu Poljoprivredne škole u Futogu
okupiće se ukupno 45 uĉesnika. Osim planiranih aktivnosti, koje ukljuĉuju kreativne radionice,
mladi iz drugih zemalja upoznaće naš grad i okolinu, srpsku kulturu i obiĉaje. Organizovan je
obilazak centra grada, koji obuhvata društvene igre za upoznavanje kulturnih znamenitosti i piknik
u Dunavskom parku, zatim poseta Štrandu i Petrovaradinskoj tvrĊavi (Gradski muzej i katakombe),
kao i obilazak Sremskih Kalovaca i Straţilova.
U realizaciji tih aktivnosti Centar „Ţil Vern“ dobio je punu podršku Grada Novog Sada, koji
im je, u saradnji s Poljoprivrenom školom iz Futoga i Muzejom grada Novog Sada, obezbedio
obilazak muzeja i katakombi, suvenire i autobus za uĉesnike. Ta omladinska razmena odobrena je
od Tempus fondacije, kao predstavnika Nacionalne agencije Srbije za projekte Evropske unije i za
program „Erazmus+“ dela za mlade.
Odmiĉu radovi u Kampusu UNS-a
Poslednjih dana stiĉe se utisak da je Novi Sad pretvoren u jedno veliko gradilište. Razliĉite
vrste radova izvode se po celom gradu, a sve to utiĉe na svakodnevni
ţivot NovosaĊana. Bez obzira na to da li se ide peške ili kolima,
kretanje po gradu priliĉno je oteţano. Kako se pribliţava poĉetak
ispitnog roka, tako se i radovi na saobraćajnim površinama u okviru
Univerzitetskog kampusa privode kraju. "Radovi teku oko 60 dana
brţe nego što je planirano", rekao je šef gradilišta Marko Kaĉavenda
i dodao da je meĊutim, najviše prituţbi sugraĊana, kao i zaposlenih u
Kampusu i studenata, zbog parkiranja, a pogotovo je to bio problem kada je posao krenuo. Odmiĉu
radovi u Kampusu, poĉinju u Partizanskoj ulici SugraĊanka koju smo sreli kod Kampusa kaţe da se
zbog radova šeta „tamo-amo”, ali joj to još uvek ne smeta preterano. Smatra da je bolje sve završiti
160
dok je još lepo vreme, dok nema kiše, a kako kaţe, svaka ĉast radnicima što uspevaju da rade po
ovim vrućinama.
Letnji kamp nemaĉkog jezika u Temerinu
Drugu godinu za redom OŠ "Petar Koĉić" iz Temerina biće organizator i domaćin letnjeg
jeziĉkog kampa. Kamp poĉinje u sredu 16. avgusta i traje 10 dana u prostorijama škole, objekat u
Starom ĐurĊevu. Ove godine kamp se odrţava pod pokroviteljstvom fondacije nemaĉke pokrajine
Baden-Vitemberg, a u realizaciji Pedagoškog fakulteta Vajngarten iz Nemaĉke i Filoloških fakulteta
iz Novog Sada i Kragujevca uz veliku pomoć i podršku Udruţenja Nemaca "Gerhard" iz Sombora.
Studenti ova dva fakulteta uz pomoć svojih profesora i nastavnice škole, domaćina Sofije
Milošević, realizovaće sve radionice u kampu. Studenti su u tandemima za ovu godinu osmislili
nove grupe: "Häppi Börsdä Tuju", "Kreative Köpfe", "Zauberwald", "So ein Theater" i "Typisch
serbisch, typisch deutsch" kroz koje će se uĉesnici kampa baviti kreativnim stvarima, pozorištem,
ĉarobnjaštvom. Poseban tim, tim "Freizeit" je zaduţen za slobodno vreme.
Tokom trajanja kampa, uĉesnike oĉekuju dva izleta – jedan u Sremske Karlovce, gde će
uĉiti da prave kuglof i uţivati na Straţilovu, a drugi izlet planiran je u Akva parku Petrolend. Kamp
je planiran za ukupno trideset uĉenika 5. i 6. razreda: 17 uĉenika iz škole domaćina, 8 uĉenika iz OŠ
"Kokai Imre" iz Temerina i 5 uĉenika iz Sombora. Kamp će sveĉano biti završen 25. avgusta u 17
ĉasova u Kulturnom centru Temerin.
Vremeplov: Sava Tekelija
Na današnji dan 17. avgusta 1761. godine roĊen je grof Sava Tekelija, jedan od prvaka Srba
tadašnje Austrije, po obrazovanju pravnik, predsednik Matice
srpske, velik dobrotvor srpskog naroda. Velikim zaveštanjem
od 150.000 forinti, nekoliko kuća i zemljišnih poseda, osnovao
je 1838. u Pešti zaduţbinu "Tekelianum" pod upravom Matice
srpske (za ĉije je osnivanje on takoĊe obezbedio velika
sredstva), kako bi srpskim Ċacima iz Vojvodine i drugih
krajeva omogućio školovanje u glavnom gradu Ugarske. Kao
veleposednik iz Arada (danas Rumunija) aktivno je uĉestvovao u politiĉkom ţivotu ugarskih Srba i
materijalno je pomogao brojne srpske nacionalne akcije. Matica srpska ga je 1838. izabrala za
doţivotnog predsednika.
Vremeplov: "Beogradsko ĉetvorojevanĊelje"
Na današnji dan 1552 godine završeno je štampanje prve knjige u Beogradu, poznate kao
"Beogradsko ĉetvorojevanĊelje". Knjigu je krupnim ćirilskim slovima, koja je rezao jeromonah
Mardarije, štampao Trojan Gundulić, ĉlan Dubrovaĉke kolonije u Beogradu, koji je nastavio posao
kneza Radiše Dimitrijevića, posle ĉije smrti je preuzeo njegovu štampariju. "ĈetvorojevanĊelje" je
dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu polovinom 16. veka.
Vremeplov: Jozef Dobrovski
Ĉeški slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac ĉeške gramatike i gramatike
staroslovenskog jezika, središnja liĉnost ĉeškog narodnog preporoda roĊen je na današnji dan
1753. godine. Prouĉavao je sve slovenske jezike i knjiţevnosti, rad slovenskih prosvetitelja Ćirila i
Metodija, azbuku i staroslovenski jezik. Dela: "Istorija ĉeškog jezika i knjiţevnosti", "Gramatika
ĉeškog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika", slavistiĉke zbirke "Slavin", "Slovanka".
161
Vremeplov: Domanović
Srpski pisac Radoje Domanović, satiriĉar umro je na današnji dan 1908. Oštro je prikazivao
vlastodršce, ali i laţno rodoljublje i servilno graĊanstvo. Nakon završetka Velike škole u Beogradu
radi kao nastavnik u Vranju, Pirotu, Leskovcu. Otpuštan je iz sluţbe kao protivnik Obrenovića. Od
1905. do smrti, predvodi odeljenje korektora Drţavne štamparije u Beogradu. UreĊivao je satiriĉni
list "Stradija". Osim opore satire pisao je i gotovo idiliĉne pripovetke iz seoskog ţivota. Dela:
satiriĉne pripovetke "Stradija", "VoĊa", "Danga", "Mrtvo more", "Kraljević Marko po drugi put
meĊu Srbima".
Panĉevo: Zbog nevakcinisanja 26 prijava
U Panĉevu je podneto 26 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji
nisu vakcinisali svoju decu. Prvi zahtevi dobijeni su u aprilu i još uvek su u proceduri, tako da do
sada nije doneta nijedna presuda. "Od tih 26 zahteva, 5 zahteva je odbaĉeno zbog procesnih
nedostataka odnosno u tim sluĉajevima je nastala zastarelost prekršajnog gonjenja to znaĉi da ti
postupci nisu pokrenuti u zakonskom roku. Ostali predmeti su u radu kod postupajućih sudija", kaţe
Ivana Petković Topalović, sekretar Prekršajnog suda u Panĉevu. U ovakvim sluĉajevima ako sud
donese odluku da su roditelji krivi propisane su novĉane kazne a prema proceni sudije moguće je i
izricanje sudske opomene. Posebno ako u meĊuvremenu roditelji ispune zakonsku obavezu i
vakcinišu dete. Podsećamo da je i Zakonom o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti imunizacija
obavezna. "Što se tiĉe postupaka sudije mogu novĉane kazne su od 10.000 do 20.000 dinara ukoliko
se radi o Zakonu o sanitarnom nadzoru. Ukoliko se radi o Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih
bolesti kazne su od 30.000 do 150.000 dinara", objašnjava Ivana Petković Topalović. Oko MMR
vakcine bilo je najviše polemike. Ipak i pored ĉestih priĉa o štetnosti u Panĉevu je većina roditelja
vakcinisala decu.
Zbog nevakcinisanja 59 prijava u J.Banatu
Neprihvatljivo je i nerazumno da u današnje vreme neko dovodi u pitanje najveće otkriće u
humanoj medicini, a to su vakcine, kaţe dr SlaĊana Tomoć,
epidemiolog Zavoda za javno zdravlje Panĉevo i istiĉe da se
efekti vakcinacije vide tek kada doĊe do sluĉajeva epidemije
poput aktuelne u susednoj Rumuniji. Na teritoriji Juţnog Banata
podneto je 59 prijava da rodtelji nisu doveli decu na
vakcinaciju. Od kada je vakcina u medicinskim krugovima, broj
zaraznih bolesti i smrtnih ishoda je mnogo manji, a neke bolesti su ĉak i neprepoznatljive. Obuhvat
vakcinacijom smatra se dobrom kada je 95 posto vakcinisanih iz grupe koja podleţe vakcinaciji, a
kada je procenat manji, onda su epidemije izvesne poput ove aktuelne u Rumuniji gde je obolelo
preko 3500 ljudi od malih boginja.
"Kod nas u juţnobanatskom okrugu, što se tiĉe MMR vakcine protiv morbile, rubele i
parotita, odnosno malih boginja, zauški i rubele, moţemo biti zadovoljni jer je obuhvat na kraju
godine bio 95 posto", kaţe dr SlaĊana Tomić, epidemiolog. Ovde se radi o vakcini koju deca
dobijaju u drugoj godini, a u revakcinaciji u 7. i tu je obuhvat preko 98 posto u Juţnom Banatu, a
isti je procenat u Vršcu. Iako je obuhvat vakcinacijom veliki , još uvek ima roditelja ĉija deca nisu
primila vakcinu pravdajući to navodnim obolenjima koje dete moţe da dobije, poput autizma.
Apsolutno nenauĉne ĉinjenice iza ovoga stoje i nije povezano oboljenje autizma sa davanjem
vakcine MMR, podvlaĉi dr Tomić i istiĉe da to ni jednog trenutka ne treba da bude dilema roditelja
i o vakcinama mogu i treba da raspravljaju pedijatri, imunolozi, infektolozi i neko ko razume taj
problem. Preskakanje vakcinacije neodgovorno je i prema detetu i prema celom društvu.
162
Batut: Moguća pojava malih boginja
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", najveći
procenat ostvarene vakcinacije je sa petovalentnom vakcinom, dok je vakcinacija dece protiv malih
boginja MMR vakcinom u padu. U Srbiji trenutno nema registrovanih sluĉajeva malih boginja, ali
je moguća njihova pojava, kaţu u Institutu za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" i dodaju da je
od poĉetka godine bilo dve registrovane epidemije malog obima sa ukupno 14 obolelih, a poslednja
obolela osoba registrovana je u junu.
Petak,18.avgust 2016.
NATO finansira rad srpskih nauĉnika
Tim srpskih nauĉnika predvodi istraţivaĉki projekat razvoja biogoriva iz algi, ĉija bi
proizvodnja u budućnosti mogla da postane komercijalna, piše
na sajtu NATO-a. Kako navode, projekat osmorice srpskih
nauĉnika podrţan je od strane NATO programa "Nauka za mir i
bezbednost" (Science for Peace and Security - SPS), a sprovodi
se na beogradskom Institutu za multidisciplinarna istraţivnja, u
kooperaciji sa britanskim Manĉesterskim univerzitetom i
Univerzitetom Bejlor iz SAD.
"Oĉekujem da ce naši rezultati podstaći razvoj zelenih tehnologija u energetskom sektoru",
rekao je za portal NATO-a, voĊa projekta Ivan Spasojević. On kaţe da oĉekuje da će uspešan
završetak ovog projekta omogućiti sniţavanje cene goriva za jednu petinu u narednih pet godina.
Kako se navodi na sajtu, istraţivanje bi trebalo da traje tri godine. "Projekat nam obezbeĊuje taĉno
šta nam je potrebno, opremu, materijale i školarine za većinu nadarenih mladih istraţivaĉa, a koji
zahvaljujući tome, ostaju u svojoj zemlji", kaţe Spasojević.
Portal NATO-a podseća da je od 2007. godine, Srbija uĉestvovala u nekoliko NATO SPS,
meĊu kojima su oni, kako kaţu, posvećeni borbi protiv hemijskih, bioloških, radioloških i
nuklearnih agenasa, borbi protiv terorizma i jaĉanju uloge ţena u miru i bezbednosti. "Imamo veliki
iskustvo u saradnji sa našim srpskim partnerima. NATO SPS projekti pomogli su da se izrade
seizmiĉke karte zemalja Zapadnog Balkana, unapredi zaštita vodnih resursa reke Save, a srpski i
nemaĉki nauĉnici zajedno rade na razvoju robota T-Whex za dekontaminaciju i deminiranje", kazao
je za NATO portal, brigadni general Cezare Marineli, šef Kancelarije NATO u Beogradu. On je
pozvao srpske akademce da apliciraju za projekte istraţivanja u oblastima sajber bezbednosti i
energetske sigurnosti.
Uljma: Zamena krova na školi pri kraju
Osnovna škola "Branko Radiĉević" u Uljmi polako se priprema za poĉetak nove školske
godine, a ovih dana trebalo bi da budu završeni radovi na zameni krovnog pokrivaĉa na starom
objektu. Uporedo se sanira i šteta od junske poplave, zbog koje školska godina neće za sve poĉeti 1.
septembra. U Osnovnoj školi "Branko Radiĉević" u Uljmi u toku je zamena krovnog pokrivaĉa, a
radovi se izvode na staroj zgradi škole u kojoj se nalaze stara sala za fiziĉko, svlaĉionice, kabinet za
informatiku, tehniĉko, radionica i sala za priredbe. "To je veliki objekat, 800 kvadratnih metara
krova je u pitanju, vrednost posla je dva miliona i tri stotine hiljada dinara, na tenderu ga je dobila
firma "Bakić kolor" iz Vršca i njihovi radnici već to privode kraju. U okviru tenderske ponude je,
nakon završetka krova, spuštanje plafona u sali za priredbe i još jednoj prostoriji, i jedan deo
majstora već radi na tim poslovima", objašnjava direktor škole Dejan Panić.
163
Tokom velike junske poplave koja je zadesila Uljmu, pod vodom se našlo 28 prostorija u
školi, a najveću štetu pretrpeli su sala za fiziĉko, kuhinja, trpezarija i prostorije za pripremni
predškolski program. Zbog toga školska godina neće za sve poĉeti prvog septembra. "Od prvog do
osmog razreda nastava će poĉeti kada je i predviĊena kalendarom, ali što se tiĉe pripremnog
predškolskog programa, odnosno dece u zabavištu, naţalost nemamo uslova da ih primimo prvog
septembra. Oni će morati da saĉekaju da se njihove prostorije srede, a ja se nadam da će to do
oktobra biti gotovo", kaţe Panić. "Oĉekujemo da nam Grad Vršac obezbedi neka sredstva preko
Republike ili Pokrajine, ko već bude nešto donirao, a da li će i kada to biti – ne znam. Voleo bih da
to bude što pre, jer je jako teško raditi bez ovih prostorija" dodaje direktor. Ukupna šteta na ovoj
školi procenjena je na 6,8 miliona dinara.
Mali Stojan ozdravio od leukemije
U avgustu 2016. u porodicu Radeka iz Stare Pazove došao je nezvani, nenadani i nadasve
opasan gost. Tada su saznali da njihov stariji sin, Stojan boluje
od mijeloblastiĉne leukemije. Stojan je tada imao ĉetiri i po
godine i njegovo stanje bilo je veoma kritiĉno. Od tog dana je
za porodicu poĉeo najgori period ţivota. Na sreću, zahvaljujući
lekarima i ljudima, koji su finansijsku pomoć slali sa svih
strana, Stojanovo stanje se normalizovalo i rezultati analiza,
koje su mu raĊene krajem proleća u Italiji, konaĉno su stigli i
doneli lepe vesti. "Rezultati su pokazali da više nema tragova bolesti i doktori su nam objasnili da
nema potrebe za transplatacijom koštane srţi", rekla je Stojanova majka, Bojana Radeka. Lepe vesti
obradovale su sve, ali svi su i dalje svesni da se opaka bolest moţe vratiti u bilo kom trenutku.
"Svako vraćanje bolesti je mnogo teţe, mogo kritiĉnije, pogotovo što Stojan ima bolest za odrasle",
dodala je Bojana. Stojan je trenutno na terapiji odrţavanja. a u martu naredne godine ga oĉekuje
ponovni odlazak u Italiju.
Vremeplov: Petar Preradović
Na današnji dan 18. avgusta 1872. godine umro je Petar Preradović, knjiţevnik, jedan od
najznaĉajnijih pesnika epohe ilirizma, ĉija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do krajnjeg
pesimizma. Posle završene Vojne akademije u Vinernojštatu, iako roĊen kao Srbin, zbog
napredovanja u karijeri prešao je u rimokatolicizam i napredovao do ĉina generala, uĉestvujući u
svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na nemaĉkom, ali je ubrzo poĉeo da piše na
srpskohrvatskom, pa se njegovim pravim knjiţevnim poĉetkom smatra pesma "Zora puca, biće
dana". Napisao je i niz toplih ljubavnih pesama, od kojih se mnoge pevaju i sada, poput pesme
"Miruj, miruj, srce moje". Dela: zbirke pesama "Prvijenci", "Nove pjesme", drama "Kraljević
Marko", epovi "Lopudska" (nedovršen), "Prvi ljudi", "Pustinjak" (nedovršen), libreta "Vladimir i
Kosara", "Sirotica". Tekst današnje austrijske himne delo je njegove praunuke Paule fon
Preradović.
Vremeplov: Balzak
Francuski pisac Onore de Balzak, zaĉetnik evropskog realizma, autor oko 100 knjiga s više
od 2.000 likova umro je na današnji dan 18. avgusta 1850. Romani pod zajedniĉkim nazivom
"Ljudska komedija" duboka su socijalna kritika francuskog društva. Dela: romani "Evgenija
Grande", "Ĉiĉa Gorio", "Gopsek", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "RoĊaka Beta", "Golicave priĉe",
"Šuani".
Vremeplov: Ljubomir Stojanović
164
Srpski politiĉar i filolog i istoriĉar Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske
akademije, koji je 1921. s Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi
predsednik, roĊen je na današnji dan 1860. Prethodno je kao pripadnik Samostalne demokratske
stranke više puta bio ministar prosvete i jednom predsednik vlade. Dela: monografija "Ţivot i rad
Vuka Stefanovića Karadţića", stari srpski pisani spomenici "Miroslavljevo jevanĊelje", "Stari
srpski natpisi i zapisi", stari letopisi, dela Vuka Karadţića, ukljuĉujući "Vukovu prepisku",
udţbenici gramatike, studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim crkvama u 15. i 16. veku, o
arhiepiskopu Danilu.
Vremeplov: Milo Milunović
Milo Milunović, srpski slikar, ĉlan Srpske akademije nauka i umetnosti roĊen je na današnji
dan 1897. Slikarstvo je uĉio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata otišao je na studije u Pariz u kojem
je s prekidima ostao do 1932, kada je došao u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetniĉke
akademije. Snaţno je uticao na mlaĊe generacije slikara u Beogradu.
Vremeplov: Lili Marlen
Lili Marlen u izvoĊenju Lale Andersen, popularna vojniĉka pesma tokom Drugog svetskog
rata, prvi put je na današnji dan 18. avgusta 1941. javno emitovana u svetu, na talasima Radio
Beograda. Bio je to program namenjen nemaĉkim trupama na Mediteranu i u Severnoj Africi.
Subota,19.avgust 2016.
Vremeplov: Dţon Flemstid
Na današnji dan 19. avgusta 1646. godine roĊen je engleski astronom Dţon Flemstid,
osnivaĉ opservatorije u Griniĉu.
Vremeplov: Paskal
Francuski matematiĉar, fiziĉar, pisac, filozof i mistik Blez Paskal, genijalni mislilac, koji je
postavio osnove raĉuna verovatnoće umro je na današnji dan 1662. Veoma mlad istakao se
otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presecima, a u 18.
dovršio je konstruisanje matematiĉke mašine (aritmometar), koja je obavljala ĉetiri osnovne
raĉunske operacije. Prvi je matematiĉki tretirao problem verovatnoće u hazardnim igrama i s
francuskim matematiĉarom Pjerom Fermaom postavio je osnove raĉuna verovatnoće. Izumeo je i
hidrauliĉnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću barometra moţe
utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se matematikom i fizikom, a potom samo literaturom,
filozofijom i teologijom. Povukavši se u manastir jansenitskog reda Por-Roajal (taj red je proganjala
rimokatoliĉka crkva, što je rezultiralo stvaranjem starokatoliĉke crkve sa središtem u holandskom
gradu Utrehtu), napisao je protiv jezuita ĉuvena "Pisma jednom provincijalcu". Bio je pravi mistik i
njegova religioznost je bila neobiĉno duboka. Delo "Misli" su fragmenti njegove nedovršene
apologije hrišćanstva.
Vremeplov: Dţejms Vat
Na današnji dan 1819 umro je i škotski inţenjer i fiziĉar Dţejms Vat, pronalazaĉ parne
mašine 1765, ĉime je zapoĉela industrijska revolucija. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku
165
za izradu parnih mašina. Unapredio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u ĉast merna jedinica
za snagu nazvana je vat (oznaka W), a instrument za merenje elektriĉne snage vatmetar.
Vremeplov: Danko Popović
Danko Popović, srpski knjiţevnik roĊen je na današnji dan 1928. Pravni fakultet završio je
u Beogradu, gde je proveo najveći deo ţivota. Autor je više pripovedaka, eseja i romana, filmskih
scenarija, radio i TV drama, a postao je poznat romanom "Knjiga o Milutinu", verovatno
najtiraţnijim romanom srpske knjiţevnosti druge polovine 20. Dela: romani "Gospodari", "Oficiri",
"Svinjski ujed", "Udovice", "Ĉarapići", "Kuća Lukića","Konak u Kragujevcu", pripovetke
"Sveĉanost" i "Kukurek i kost", knjige eseja "Vreme laţi", "DogaĊaji i priviĊenja", "Na krstu i
raskršću", "Nespokoji", "Boţur i trnje", "Seobe stare i nove", "Ĉetiri vetra".
Vremeplov: Pauling
Ameriĉki hemiĉar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i
Nobelove nagrade za mir 1962 umro je na današnji dan 1994. Prvu je dobio za primenu kvantne
mehanike u istraţivanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da bude uspostavljena
meĊunarodna kontrola nuklearnog oruţja i zabrana atomskih proba.
Vremeplov: Lorka
Španskog pisca, muziĉara i slikara Federika Garsija Lorku, jednog od najvećih liriĉara 20.
veka streljali su na današnj dan 1936 frankisti u Visnaru kraj Granade. Pisao je duboko
samosvojnim jezikom po formi bliskom nadrealistiĉkom maniru. Nazivali su ga "andaluzijski
slavuj" pošto je njegovo delo proţeto duhom i bojama španskog juga. Višestruko obdaren, bio je
omiljen za ţivota, a posle tragiĉne smrti postao je najĉitaniji svetski pesnik. Dela: zbirke pesama
"Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku", "Knjiga pesama", "Pesme", "Tamaritski divan", poema
"Kante Hondo", tuţbalica "Plaĉ za Ignasijom Sanćesom Mehijasom", drame "Leptirove ĉarolije",
"Marijana Pineda", "Ĉudesna obućarka", "Don Kristobalovo malo pozorište", "Ljubav don
Perlimplina", "Belise u njihovom vrtu", "Donja Rosita neudata", "Krvava svadba", "Jerma", "Dom
Bernarda Albe".
Pedofili iz regiona razmenjuju uţase na Fejsbuku
Fotografije maloletnika ispod kojih se poziva na seksualne odnose sa njima, komentari
poput "najviše volim mlaĊe od 13 godina", "majke,
imate li ćerkice za taticu"... To je samo deo gnusnih
poruka koje su nekoliko dana objavljivane u okviru
Fejsbuk grupe "Zabranjene tajne - incest". U grupi je
oko hiljadu ljudi iz celog regiona: Srbije, Crne Gore,
Bosne, Hrvatske... Dok deo ljudi konstantno postavlja uznemirujuće fotografije i komentare koji
izgledaju kao direktan poziv na seksualno zlostavljanje dece, drugi se javno hvale kako su za
seksualne odnose iskorišćavali ĉak i sopstvenu decu! Još gore je što ova grupa nije jedina koja
propagira ovakav sadrţaj. MeĊutim, postoje i opravdane sumnje da su fotografije na njima
zloupotrebljene, odnosno da su ukradene sa drugih profila a potom postavljane u ovu grupu kako bi
ih iskoristili u uţasne i nepojmljive svrhe! U nekoliko grupa koje aludiraju na incest i pedofiliju više
od 2.000 ljudi iz regiona, kako sa laţnih profila, tako i sa pravih objavljuje poruke eksplicitnog
sadrţaja, pozivajući na pedofiliju, seksualne odnose sa sopstvenom decom.
Kako za "Blic" priĉa Evelin Trako, novinar bosanskog "Dnevnog avaza" koji je sa laţnog
profila pristupio jednoj od grupa, ostao je zateĉen uţasima koje ljudi meĊusobno razmenjuju. - Na
166
jednoj od fotografija vidi se ţena kako stoji ispred ogledala, gotovo polugola, ona je objavila i
nekoliko slika sa svojim sinom insinuirajući potencijalne seksualne odnose - priĉa šokiran Trako.
Grupa "Borba protiv pedofilije"
Filip Siĉ, jedan iz grupe "Borba protiv pedofilije", objasnio je šta su korisnici koji su sadrţaj
prijavili zatekli u pedofilskim grupama. - Predmet deljenja su i prave slike
dece oznaĉene komentarima u poziciji gde se jasno mogu okarakterisati kao
zloupotreba dece. Da bi se ovakav sadrţaj postavio u pomenutu grupu, mora
biti odobren od strane administratora, što znaĉi da smo se fokusirali direktno
na osobe koje vode grupu i koje omogućavaju grupi da postoji i nastave svoje
delovanje - kaţe Siĉ za "Blic". On sumnja da postoji više pedofilskih grupa
koje su rezervne u sluĉaju da im Fesjbuk posle mnogobrojnih prijava za
neprikladan sadrţaj ugasi jednu od njih.
TakoĊe, odmah nakon otkrivanja ovih grupa juĉe su mnoge od njih postale tajne, što znaĉi
da ljudi ne mogu sami da im pristupe, već da neko mora da ih pozove. Kako priĉaju za "Blic" u
MUP, Odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala nisu prijavljene aktivnosti zatvorenih
Fejsbuk grupa pod nazivima "Zabranjene tajne - incest" i "Incest Balkan". - Policijski sluţbenici
Odeljenja će u koordinaciji sa Posebnim tuţilaštvom za borbu protiv visokotehnološkog kriminala
sprovesti neophodne predistraţne aktivnosti u cilju identifikacije i dokumentovanja kriviĉnih dela i
izvršilaca na navednim Fejsbuk grupama - navode za "Blic" u MUP. U Tuţilaštvu za
visokotehnološki kriminal kaţu za "Blic" da proveravaju sve navode u vezi sa spornim internet
grupama, navodeći da će se obratiti javnosti kada budu imali nešto konkretnije.
Nedelja,20.avgust 2016.
Pred slepim pijanistom blistava karijera
Dvadesettrogodišnji Uglješa Brkljaĉ iz Apatina, nekadašnji uĉenik generacije Osnovne i
Muziĉke škole, sada je jedan od najboljih studenata master studija Akademije umetnosti u Novom
Sadu i asistent na glavnom predmetu klavir, a svojoj okolini poznat po tome što je jedini mladi slepi
srpski pijanista pred kojim je blistava karijera. Do sada su ga zapazili ĉuveni svetski muziĉki
umetnici, kao što su prof. Kemal Gekić, Arba Valdme, Jevgenij Starodubĉev, Ţak Ruvije i drugi,
koji su ga pozvali na studije u inostranstvo. Uglejša nikada nije video klavir, jer je slep od roĊenja.
Neukrotiva ţelja da sluhom i dodirom oseti muziku, pomogla mu je da prevaziĊe predrasude
okoline koje su obeleţile njegovo detinjstvo. https://www.youtube.com/watch?v=W5lBnKosCiY
Vremeplov: "Danica"
Na današnji dan 20. avgusta 1872. godine prestao je da izlazi list "Danica", najznaĉajniji
knjiţevni ĉasopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta meseĉno štampan u Novom
Sadu. List, koji je okupljao mlade srpske pesnike romantiĉare, Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića,
Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, pokrenuo je i ureĊivao pisac i pravnik ĐorĊe Popović.
Vremeplov: Jovan Skerlić
Na današnji dan 1877. godine roĊen je srpski knjiţevni kritiĉar i istoriĉar knjiţevnosti Jovan
Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta i ĉlan Srpske kraljevske akademije.
Vremeplov: Aleksandar Saša Petrović
167
U Parizu je, na današnji dan 1994. godine, umro poznati jugoslovenski reditelj Aleksandar
Saša Petrović dobitnik specijalne nagrade Kanskog festivala 1967. za film "Skupljaĉi perja".
Sedamdesetih godina 20. veka pripadao je grupi umetnika "crnog talasa" koji su bili pod snaţnim
pritiskom tadašnjeg komunistiĉkog reţima.
Vremeplov: Poenkare
Na današnji dan, 20. avgusta 1860. godine roĊen je francuski drţavnik Rejmon Poenkare,
predsednik Francuske od 1913. do 1920, ĉlan Francuske akademije nauka. Bio je premijer i ministar
inostranih poslova 1912-13. i ponovo premijer 1922-24 i 1926-29.
Upozorenje i Austriji: "Borba protiv pedofilije"
Jedna od grupa na Fejsbuku, "Borba protiv pedofilije" upozorila je na postojanje pedofilskih
grupa i poruka. "Blic" je kontaktirao i sa administratorima ove grupe, koji kaţu da su od 13. avgusta
poslali pisma ministarstvima unutrašnjih poslova u regionu, s obzirom na to da su ĉlanovi sa
prostora drţava bivše Jugoslavije. - MUP Austrije je takoĊe primio pismo od nas u kome navodimo
razloge obraćanja kao i ĉinjenicu da se dva administratora istoimene grupe, poreklom iz Srbije,
koriste IP adresama iz Austrije, što ukazuje da se nalaze na tom podruĉju - navodi Filip Siĉ iz ove
grupe.
Tuţioc: I klik je kriviĉno delo
Od 1. juna ove godine, u srpskom Kriviĉnom zakonu uvedeno je da će svako ko pomoću
sredstava informacionih tehnologija svesno pristupi slikama, audio-vizuelnim ili drugim
predmetima pornografske sadrţine nastalih iskorišćavanjem
maloletnog lica biti kaţnjen. Kako za "Blic" priĉa Nenad Stefanović
iz Udruţenja tuţilaca, za takve prestupnike predviĊena je novĉana
kazna ili kazna zatvora do šest meseci. - Kriviĉna odgovornost je
proširena sa osoba koje poseduju takav pornografski sadrţaj
(predviĊena kazna zatvora od tri meseca do tri godine) na osobe koje
samo kliknu na sajt sa takvim sadrţajem - istiĉe Stefanović. Kako
pojašnjava Stefanović, u konkretnim sluĉajevima svako ko bi ušao
na takvu vrstu profila na Fejsbuku i kliknuo na postavljene fotografije sa sadrţajem incesta, izvršio
bi kriviĉno delo i zbog takvog ponašanja bi kriviĉno odgovarao. - Radi se o nedozvoljenim
profilima i svako ko bi naišao na takav profil trebalo bi da ga prijavi tuţilaštvu za VTK, policiji, kao
i Ministarstvu za telekomunikacije koje će traţiti od društvene mreţe Fejsbuk da takav profil
blokira - navodi Stefanović.
Ponedeljak,21.avgust 2016.
Deo prosvetnih radnika u štrajku 1. septembra: Tri zahteva
Unija sindikаtа prosvetnih rаdnikа Srbije (USPRS) najavila je da će ĉlanovi tog sindikata
prvog dana nove školske godine stupiti u jednodnevni štrajk i da će u petak, 1. septembra ĉasovi
trаjаti 30 minutа. USPRS je saopštila da traţi povlаĉenje iz procedure Nаcrtа Zаkonа o zаposlenimа
u jаvnim sluţbаmа, hitno potpisivаnje Protokolа o zаrаdаmа kojim će plаte zаposlenih u prosveti
porаsti nа nivo iznаd republiĉkog prosekа, kao i povlаĉenje i izmene svih propisа koji zаposlene u
prosveti "mаsovno ostаvljаju bez poslа". Odluka o štrajku je doneta nа sednici Glаvnog odborа
168
Unije sindikаtа prosvetnih rаdnikа Srbije koja je odrţana 16. avgusta. Odluĉeno je da će zаposleni,
ĉlаnovi tog sindikata stupiti u jednodnevni štrаjk i da će tog dаnа ĉаsovi trаjаti 30 minutа, a da će
istog dаnа u 12 ĉаsovа, sve grаdske, opštinske, regionаlne orgаnizаcije odrţаti protestne skupove u
svojim mestimа.
Drugi krug završnog ispita od 21. avgusta
Mali maturanti koji u junu nisu mogli da polaţu završni ispit, novu šansu imaće u drugom
krugu od 21. do 23. avgusta. Test iz srpskog (maternjeg) jezika zakazan je za danas - ponedeljak 21.
avgusta, test iz matematike za 22. avgust, dok će kombinovani test (istorija, geografija, fizika,
hemija, biologija) biti odrţan 23. avgusta. Na test izlaze oni koji su pali na popravni ispit, koji iz
zdravstvenih ili nekih drugih razloga nisu polagali završni ispit u junskom, prvom krugu. Svi
uĉenici moraju da polaţu malu maturu koja predstavlja zvaniĉan završetak osnovne škole, a broj
osvojenih poena vaţan je za rangiranje i upis u srednju školu. Na svakom od tri testa uĉenici
maksimalno mogu osvojiti po 10 poena, dok uspeh iz škole nosi 70 bodova.
Ministarstvu prosvete do 9. avgusta prijavljeno je 618 uĉenika koji će polagati završni ispit
u drugom krugu i to 380 uĉenika za polaganje završnog ispita u redovnoj osnovnoj školi i 238
polaznika za polaganje završnog ispita u školama koje ostvaruju programe obrazovanja odraslih. Iz
ministarstva podsećaju da taj broj nije konaĉan jer se i dalje školama prijavljuju uĉenici nakon
poloţenih razrednih i popravnih ispita, kao i uĉenici iz Republike Srpske, ali i oni uĉenici koji iz
zdravstvenih ili porodiĉnih razloga nisu mogli da izaĊu na završni ispit. "Oĉekuje se i naknadno
prijavljivanje odraslih polaznika, koji najĉešće zbog sezonskih poslova nisu stigli da se prijave u
roku", naglašavaju u Ministarstvu prosvete i dodaju da će se štampati dovoljno testova i za uĉenike i
polaznike koji kasne sa prijavljivanjem.
Preliminarni rezultati testa biće objavljeni 24. avgusta, a konaĉni 26. avgusta, nakon ĉega će
uslediti treći upisni krug u srednje škole.
Poĉela distribucija besplatnih udţbenika
Poĉela je distribucija besplatnih udţbenika po školama, tako da će svi uĉenici slabijeg
materijalnog stanja svoje komplete dobiti na poĉetku školske
godine - 1. septembra. Pravo na besplatne udţbenike imaju
uĉenici sa invaliditetom, zatim Ċaci iz socijalno ugroţenih
porodica, kao i uĉenici koji su treće ili ĉetvrto dete u svojoj
porodici. Ove godine udţbeniĉke komplete o trošku drţave
dobiće 86.000 osnovaca, što je za 36.000 više u odnosu na
prošlu godinu.
Direktor OŠ "Braća Baruh" Dragomir Ivanović kaţe da je veći deo posla oko distribucije
besplatnih udţbenika već završen i da će u toj školi komplete dobiti oko 50 Ċaka. "Sve uĉenike, bez
obzira da li su dobili besplatni udţbenici ili su naruĉili preko škole, kompleti će saĉekati na
klupama 1. septembra", rekao je Ivanović Tanjugu i dodao da su besplatni udţbenici znaĉajna
pomoć za porodice slabijeg materijalnog stanja. On je podsetio da se po završetku školske godine
udţbenici vraćaju u školske biblioteke.
Pomoćnica ministra prosvete Vesna Nedeljković kaţe da je Vlada Srbije izdvojila oko 572
miliona dinara za 86.000 udţbeniĉkih kompleta. Škole su ministarstvu, kako navodi, dostavljale
podatke koliko uĉenika imaju koji uĉe po IOP-u, zatim su roditelji morali da dostave potvrdu da su
korisnici socijalne pomoći, kao i da je neko treće ili ĉetvrto dete u porodici, a da su starija deca u
sistemu školovanja. "To su bili podaci koje su škole prikupljale i dostavljale ministarstvu. Nakon
toga smo pokrenuli postupak javne nabavke i ovih dana se obavlja distribucija besplatnih udţbenika
po školama", pojasnila je ona. Podseća da su škole bile u obavezi prošle godine da se opredele za
169
odreĊene udţbeniĉke komplete sa liste odobrenih udţbenika, koji će se koristiti naredne tri godine.
To znaĉi da škole udţbenike istih izdavaĉa moraju da koriste još ove i naredne godine.
Beograd: Potraga za što jeftinijim školskim udţbenicima
Je l‟ vam treba udţbenik? - zaĉuo se ţenski glas u Vlajkovićevoj ulici ispod drveta. „Imamo
i za osnovnu i za srednju”, nastavila je ljubazna prodavaĉica da nudi
robu koju mnogi sigurno neće odbiti. Jer, kupovina knjiga uoĉi
poĉetka školske godine okupirala je roditelje. Dvadesetak tabli sa
natpisom „kupovina, prodaja i otkup udţbenika” moţe se
svakodnevno videti u Kosovskoj ulici, a iza skupštinskog zdanja
odzvanja „udţbenici, udţbenici”.Kombiji i karavani pretrpani su
gajbicama sa polovnim knjigama. Mame, tate i deca obilazili su ove improvizovane tezge kako bi se
spremili za školsku godinu koja poĉinje za dve nedelje. – Imam troje dece. PrinuĊen sam da na ovaj
naĉin uštedim nešto para. Knjige su ovde jeftinije od 30 do 50 odsto u odnosu na nove, a za više
primeraka to nije mala suma. Napravio sam spisak udţbenika sa cenama u knjiţarama pa ih tako
uporeĊujem – priĉa Marko Sretenović, otac trećaka i petaka.
Nisu svi kupci zadovoljni ovom trgovinom. Miljana, uĉenica Druge ekonomske škole, kaţe
da su dobro oĉuvane knjige povoljnije od novih do 100 dinara, a to se i ne isplati ako se pazari
jedan ili dva udţbenika, dok su cene onih „u raspadu” znatno niţe. Kako nisu bili raspoloţeni za
priĉu sa novinarima, nelegalni preprodavci iza Doma Narodne skupštine bacili su se na ĉišćenje
robe. Da bi pronašle put do kupaca, knjige moraju biti neispisane, bez rešenih zadataka iz
matematike, popunjenih linija iz srpskog jezika, crteţa u knjizi „Svet oko nas”. Zato su se trgovci
latili gumice za brisanje. Dok jedan prodaje, drugi je zaduţen za vraćanje udţbenika u „staro, ĉisto
odelo”. Briše se na haubi, klupi, kolenima, svemu što moţe da posluţi kao podloga. Prodavci kaţu
da se najveće guţve oĉekuju od 25. avgusta do 10. septembra. Cene na ulici nisu fiksne, pa se na
pojedinim mestima moţe i cenkati, u zavisnosti od raspoloţenja trgovaca.
“Mali Pikaso” iz Avganistana ostaje u Srbiji
Velika medijska jagma obrušila se na "Malog Pikasa", jedanaestogodišnjeg deĉaka,
izbeglicu iz Avganistana, koji je u ţiţu javnosti dospeo kada je odluĉio da novac prikupljen od
prodaje svojih slika pokloni za leĉenje teško obolelog deĉaka iz Srbije, Nemanje Damĉevića. Osim
što je vanserijski talentovan, Farhad Nuri je i deĉak humanog srca. Malo je njegovih vršnjaka koji
su dovoljno zreli da donesu tako krupnu odluku, zahvaljujući kojoj će neĉiji ţivot biti spasen.
Farhada i njegova dva brata, majku Dţamalu i oca Hakima, obišli smo u prihvatnom centru
u Krnjaĉi, gde borave već neko vreme. Deĉakovi crteţi i slike podsećaju na dela svetski priznatih
umetnika. Kaţe da je samouk i da je poĉeo da crta sa šest godina. Prvo što smo Farhada pitali jeste
kako je došao na ideju da novac prikupljen od prodaje slika nameni za leĉenje deĉaka iz Srbije
kojeg i ne poznaje. "Mi smo izbeglice i potrebna nam je tuĊa dobrota. Baš kao i nama, i bolesnima
je potrebna toplina, ljubav i pomoć. Ovo je bio moj naĉin da njima pokaţem svoju dobrotu i pruţim
pomoć", poĉinje priĉu Farhad.
Vremeplov: Jernej Kopitar
Na današnji dan 21. avgusta 1780. roĊen je slovenaĉki slavista Jernej Bartol Kopitar. Za
srpsku kulturu znaĉajan kao pomagaĉ i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadţića kog je podstakao da
skuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i reĉnik srpskog jezika.
Vremeplov: Tagore
170
Na današnji dan 1941. umro Rabindranat Tagore, indijski pisac i filozof, dobitnik Nobelove
nagrade za knjiţevnost 1913.
Vremeplov: Stevan Hristić
Srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivaĉa Muziĉke akademije u
Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent u Narodnom pozoristu, direktor Opere, ĉlan Srpske
akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Savez kompozitora Jugoslavije umro je na današnji
dan 1958..
Porodiĉno nasilje nije samo šamar,već i uskraćivanje novca..
Pored fiziĉkog i seksualnog zlostavljanja, kriviĉnim delom nasilja u porodici smatra se i
uskaćivanje novca ili mogućnosti zapošljavanja ili obrazovanja. Od poĉetka primene novog Zakona
o spreĉavanju nasilja u porodici, 1. juna, policija je već izrekla više od 3.000 hitnih mera udaljenja
nasilnika iz stana, dok su sudovi odredili produţenje te mere u više od 2. 000 sluĉajeva. Iako je u
samo dva i po meseca od primene ovog zakona veliki broj sluĉajeva nasilja prijavljen, niz je pitanja
graĊana vezanih za ovaj zakonski propis, pa i šta se sve smatra nasiljem u porodici.
Prema objašnjenju Prvog osnovnog tuţilaštva u Beogradu, tim povodom, ekonomsko nasilje
predstavlja uskraćivanje ili kontrolu pristupa novcu. TakoĊe, ovaj vid nasilja moţe da se ogleda u
tome da nasilnik uskraćuje ţrtvi prava na vlasništvo, spreĉava joj pristup zaposlenju ili obrazovanju,
ili iskazuje direktnu kontrolu njenog "radnog ponašanja i profesionalnih izbora", navodi se u
detaljnim odgovorima Tuţilaštva za Tanjug.
Nasilje u porodici moţe biti izvršeno prema licu sa kojim se uĉinilac nalazi u sadašnjem ili
ranijem bilo braĉnom, vanbraĉnom ili partnerskom odnosu, odnosno ţrtve mogu da budu - suprug/a,
vanbraĉna/i suprug/a, emotivni partner/ka. Ţrtva moţe da bude i krvni srodnik u pravoj liniji - dete,
otac, majka, baba i deda, u poboĉnoj liniji do drugog stepena - brat, sestra, ujak, tetka, stric, zatim
srodnik po tazbini drugog stepena - tast, tašta, svekar, svekrva, kao i usvojitelj, usvojenik, hranjenik
ili hranitelj, ili drugo lice da kojim nasilnik ţivi ili je ţiveo u zajedniĉkom domaćinstvu.
Slave lik i delo Petra Koĉića, a ne znaju taĉnu godinu roĊenja
Gradskoj upravi trebale su decenije da ispravi samo jedan broj na spomeniku knjiţevniku i
narodnom tribunu Petru Koĉiću, koji je do 18. avgusta stajao u
centu grada sa pogrešnim datumom roĊenja. Spomenik je sveĉano
predstavljen još davne 1932. godine, kada je greškom ili
neznanjem, za godinu Koĉićevog roĊenja uklesana 1876. iako je on
zapravo roĊen 1877. godine. Kako kaţu knjiţevnici i istoriĉari,
greška je brzo uoĉena, ali je spora administracija izgleda
decenijama „koĉila“ ispravljanje ove istorijske greške, koja je do
juĉe stajala u centru grada. Dok većina Banjaluĉana nije ni znala za
ovu grešku, struĉnjaci iz udruţenja koja slave Koĉićev lik, godinama, kaţu, pokušavaju nadleţnima
skrenuti paţnju da jedan od zaštitnih znakova Banjaluke stoji u parku sa greškom.
Još vesti iz obrazovanja čitajte na našem sajtu www.srpss.org.rs,
a vesti iz javnog sektora na našem sajtu www.nsjs.org.rs .