LOVAC U ITU

IVOTOPIS:

Jerome David Salinger (New York, 1. sijenja 1919. - 27. sijenja 2010.), bio je ameriki

romanopisac i pripovjeda.

Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka izmeu 1948. i 1959. godine.

Najpoznatija su mu djela: "Lovac u itu", "Visoko podignite krovnu gredu, tesari", "Seymour

- uvod", "Franny i Zooey".

KNJIEVNI ROD: proza

VRSTA DJELA: roman

VRIJEME RADNJE: prosinac, subota-ponedjeljak

MJESTO RADNJE: New York

O DJELU:

Roman "Lovac u itu" napisan je u obliku ispovijesti mladog Holdena Caulfielda, tj. napisan

je ja-oblikom. Opisuje dane od odlaska iz kole Pencey Prep (subota) do povratka kui u New

York (ponedjeljak).

Roman je proet reminiscencijama (sjeanjima), a radnja se usporava digresijama i

epizodama.

ivot jest sportska utakmica, mladiu. ivot jest utakmica koju treba igrati po usvojenim

pravilima.

ovjek ne treba uope biti kukavica. Ako je potrebno da nekog tresne po zubima, pa jo ako

osjea elju da to i uradi, onda se ne treba predomiljati.

Izvjesne stvari trebale bi ostati kakve jesu. Trebalo bi da ovjek ima mogunosti da ih

zatvori u jednu od onih staklenih vitrina i da ih ostavi tako.

Ljudi nikad nikome ne prenose niije poruke.

Nije tako loe kad sja sunce, ali sunce sja samo onda kad mu se prohtije.

Ali ovjek ne treba biti lo da bi deprimirao nekoga, ovjek moe biti i ne znam kako dobar

pa da opet tako djeluje na ljude.

To to je netko mrtav jo ne znai da ovjek treba prestati da ga voli, zaboga...

Karakteristika nezrela ovjeka je da eli slavno poginuti za neku stvar, dok je karakteristika

zrelog ovjeka da za istu tu stvar smjerno ivi.

Eto, u tome je sva nevolja. Ne moete nigdje nai lijepo i tiho mjesto, jer takvih nema.

Moete misliti da postoje, ali kad jednom tamo stignete, netko e se, dok ne budete gledali,

uvui za vama i napisati JEBEM TE tono ispred vaeg nosa. Provjerite to jednom i vidjet

ete.

SADRAJ:Holden Caulfield zapoinje priu danom kad je napustio srednju kolu Pencey Prep. Bila je subota, dan

nogometne utakmice sa Saxon Hallom, posljednja utakmica godine i kao takva vrlo vana. Holden je stajao na vrhu

breuljka i gledao utakmicu budui da se tek vratio iz New Yorka, gdje je bio s maevalakim klubom na turniru, no klub

ipak nije nastupio na turniru jer je Holden opremu i maeve ostavio u podzemnoj eljeznici. Drugi razlog to Holden

gleda utakmicu s breuljka, a ne s tribina, jest taj to se ide oprostiti sa svojim profesorom povijesti Spencerom, koji se

razbolio te je pozvao Holdena da ga posjeti prije nego ode kui. Naime, Holden je izbaen iz kole budui da je imao

jedinice iz etiri predmeta. Nakon to se s breuljka oprostio od kole, potrao je prema kui profesora Spencera.

Budui da se jako smrznuo, legao je na zvonce im je doao do kue kako bi mu to prije otvorili. Ga Spencer mu je

otvorila i uz srdane pozdrave pozvala ga u sobu profesora Spencera.Spencer je sjedio u fotelji pokriven nekakvim

starim pokrivaem. Najprije je ispitivao Holdena zato nije na utakmici, kako je bilo kod ravnatelja, znaju li njegovi

roditelji da je izbaen iz kole, a zatim je uslijedila jezikova juha. to je to s tobom, mladiu? rekao je stari

Spencer. Rekao je to prilino strogo, bar za njega. Holden je pao etiri predmeta, ak i Spencerovu povijest, a poloio

je samo engleski, u kojem je i inae bio vrlo uspjean. Spencer ga je sad natjerao da mu doda esej koji je Holden

napisao o Egipanima kad su imali zadau, te mu ga je proitao naglas. Spustio je taj moj prokleti sastavak i pogledao

me pobjedonosno, kao da je upravo ubio boga u meni u ping-pongu ili neem slinom. Mislim da mu nikad neu

oprostiti to mi je naglas proitao sve ono moje sranje. Ja ga nikad ne bih njemu itao da ga je on napisao ne bih,

zaista. Spencer pita Holdena to bi on uinio na njegovu mjestu, bi li ga isto sruio. Holden je tad poeo klasinim

izgovorima: da je glup to je pao, da bi uinio isto to i Spencer, i slino, a dok je to izgovarao, razmiljao je o malom

jezeru u Central Parku u New Yorku i o patkama koje na njemu budu. Holden se ispria da sad mora poi. Jedva je

ekao da izae iz te alosne sobe.Iako je Holden Spenceru rekao da mora u dvoranu, vratio se u svoju sobu u

Penceyju. ivio je u Ossenburgerovu krilu nove zgrade, gdje su ivjeli drugi i trei razredi. Holden je iao u drugi razred.

U sobi je bilo ugodno toplo te je skinuo kaput, a na glavu stavio crvenu lovaku kapu, koju je za jedan dolar kupio u

New Yorku, i to tako da je ilt okrenuo iza. Zatim se zavalio u fotelju i poeo itati knjigu koju je posudio u knjinici

(Izvan Afrike). Nije proitao ni tri stranice kad mu je u sobu upao Ackley, mladi iz susjedne sobe koji bi uvijek

upadao k njima i dosaivao. Holden je nastavio itati pokuavajui ignorirati Ackleyja, no taj je bio toliko naporan,

morao je pregledati svaki predmet u njihovoj sobi, a zatim je traio od Holdena da mu posudi karice za nokte. Dok je

Ackley rezao nokte i pljuvao po Holdenovu cimeru Stradlateru, Stradlater uurbano ulazi u sobu. Ackley tad napokon

odlazi u svoju sobu, ostavljajui tako Holdena na miru.Stradlater se spremao za spoj, a Holden mu je pravio drutvo.

Stradlater iskoristi priliku te zamoli Holdena da mu napie esej iz engleskog budui da je Holden strunjak za engleski.

Holden pomisli i kae: Bila je to velika ironija. Zaista jest. Ja sam onaj koga izbacuju iz ove proklete kole a ti trai

od mene da ti piem tamo neke sastavke (...).. Holden je rekao da e razmisliti, a zatim pita Stradlatera s kojom

djevojkom veeras izlazi, a on odgovori da se djevojka zove Jane Gallagher, te nadoda kako je rekla da poznaje

Holdena. Holden se sloi te ispria kako su se on i Jane druili tijekom pretprola ljeta. Stradlatera nisu previe zanimale

te prie, nego se samo obukao i otiao. Holdenu nije bilo ba ugodno uti da dobra Jane izlazi sa Stradlaterom jer je

Stradlateru samo seks bio vaan. Nije mogao odvratiti misli od toga, no uto ponovno doe Ackley. I to je bio prvi put da

je Holdena razveselio Ackleyjev posjet jer mu je odvratio misli s Jane i Stradlatera.Dolo je vrijeme veeri, koja je svake

subote bila ista: biftek. Nakon veere, deki su se zabavljali grudajui se, a budui da Holden nije imao nikakve planove

za izlazak, odluio je s Brossardom i Ackleyjem otii u Agerstown u kino i na hamburger. Na kraju su otili samo na

hamburger jer su Brossard i Ackley ve gledali film koji se prikazivao, a Holden ionako nije imao ni elju gledati ga.

Vrativi se, Holden odlui napisati sastavak za Stradlatera. Zadatak je bio opisati neto pa je Holden odluio opisati

bejzbolsku rukavicu svog pokojnog brata Allieja, koji je imao leukemiju. Holden se prisjetio kako je divan njegov brat

bio, najbolja osoba koju je poznavao. Kad je Allie umro, Holden je bio toliko ljut da je razbio akom sve prozore u

garai: Spavao sam u garai one noi kad je umro i porazbijao sam golom akom sve one proklete prozore, onako, iz

istog bijesa. Pokuavao sam ak da porazbijam prozore terenskih kola koja smo imali tog ljeta, ali mi je aka ve bila

slomljena i svakakva, pa mi to nije uspjelo.. Bilo je oko pola jedanaest kad je dovrio sastavak, no nije bio umoran pa

je sjeo i gledao kroz prozor. Jo je uvijek gledao kroz prozor kad se Stradlater vratio sa spoja s Jane. Holdenu jo uvijek

nije bilo drago to je Jane izala s nekim tako beskrupuloznim i egocentrinim, no nije nita pitao Stradlatera o spoju.

Stradlater je zahvalio Holdenu to mu je posudio sako i pitao ga je li mu napisao sastavak iz engleskog. Holden mu kae

da mu ga je stavio na krevet. Stradlateru se tema i sadraj sastavka nisu nimalo svidjeli te je rekao Holdenu da nita ne

moe napraviti kako treba, na to Holden uzme sastavak i podere ga, te legne na krevet i zapali cigaretu. utjeli su

due vrijeme, no onda je Holden ipak upitao kako je bilo s Jane. Pria je dovela do toga da su Stradlater i Jane veer

proveli u automobilu, a Stradlater je dao naslutiti i da su imali seksualni odnos. Tad je Holden poludio i htio akom

udariti Stradlatera, no promaio je pa ga je Stradlater oborio na pod i kleknuo na njega da ga smiri. Holden je urlao na

njega vrijeajui ga, govorei mu da samo iskoritava dobre djevojke. Stradlater mu je rekao da e ga pustiti ako

prestane s uvredama, a ako ne prestane, udarit e ga. Holden obea da e prestati, no im ga je Stradlater pustio,

Holden ga opet poasti svakakvim uvredama i stoga ga Stradlater udari akom te Holden padne na pod. Lice mu je

bilo krvavo. Stradlater mu kae neka ide oprati lice, te se ode tuirati. Holden je napokon ustao. Imao je osjeaj da je

Ackley u susjednoj sobi sve uo te ode k njemu iako gotovo nikad nije tamo dobrovoljno odlazio.Ackley je jo uvijek bio

budan, no u sobi nije bilo upaljeno svjetlo pa ga je Holden upalio. Ackley se zaprepastio vidjevi Holdena krvava, no

Holden mu je rekao neka se ne brine, krv e sama stati. Ackley je uporno pokuavao doznati zato su se Stradlater i

Holden potukli, no Holden mu je naposljetku rekao da je to bilo zbog njega (Ackleyja), da je branio njegovu ast jer ga

je Stradlater vrijeao. Naravno, to je bila la jer Holden nije imao namjeru dijeliti svoje intimne misli s Ackleyjem.

Holden je upitao moe li noas prespavati kod njega u sobi, u krevetu njegova cimera, no iako se Ackley premiljao,

Holden ipak legne u krevet. Morile su ga misli o Jane i Stradlateru jer je znao kakav je Stradlater igra kad se radi o

enama. Ubrzo Holden ipak ode iz Ackleyjeve sobe, ipak nije namjeravao tamo prespavati. Pala mu je na pamet

pomisao da bi mogao jo veeras otii iz Penceyja, pa u nekom hotelu u New Yorku priekati srijedu i povratak kui

budui da njegovi roditelji prije utorka-srijede nee dobiti pismo o njegovu izbacivanju iz kole. Pomisao je proveo u

djelo. Spakirao je svoja dva kovega, na glavu stavio crvenu lovaku kapu, opet naopake jer je to tako volio te izaao

u hodnik. Malo je zastao da baci posljednji pogled, a onda sam dreknuo najjae to sam mogao: - Spavajte vrsto,

degeni! i izjurio van.Bilo je kasno da pozove taksi pa je stoga Holden pjeice doao do eljeznikog kolodvora. U vlaku

je sjeo odmah na prvo sjedalo. Kad je vlak zastao u Trentonu, pored njega je sjela neka gospoa, majka jednog

njegova kolege iz razreda. Vidjela je na njegovu kovegu naljepnicu kole Pencey te je tako zapoela razgovor o svom

sinu. Holden nije htio previe govoriti o sebi te je stoga poeo izmiljati: rekao je da se zove Rudolph Schmidt, da mu je

u koli dobro i takve stvari. Poeo je hvaliti njezina sina, kako je skroman i povuen, iako je za njega miso da je najvea

hulja u cijeloj koli. Gospoa je s izrazitim, iskrenim zanimanjem sluala Holdenovu priu. No naposljetku je rekla kako

boini praznici zapoinju u srijedu i da se nada kako on ne ide kui zbog toga to se neki lan njegove obitelji razbolio,

na to je Holden rekao da je zapravo on taj koji se razbolio, ima omanji tumor na mozgu, ali ta e operacija brzo proi.

Poeo je prouavati vozni red kako bi napokon prestao lagati. Ubrzo su doli do Newarka, gdje je gospoa izala.

Poeljela mu je sreu prilikom operacije i pozvala ga da posjeti njezina sina preko praznika. Holdenu, naravno, to nije

bilo ni na kraj pameti uiniti.Kad se iskrcao na stanici Pennsylvania, prvo je namjeravao nekoga nazvati, no ubrzo je

shvatio da su kasni sati i da se nitko ili ne bi javio ili bi se umjesto njih javili njihovi roditelji. Stoga je odustao od te

ideje te uzeo taksi koji ga je odvezao u hotel Edmont. Nije mu trebalo dugo da primijeti kako je hotel prepun svakojakih

perverznjaka i luaka: mukarac obuen u enu, mukarac i ena koji se prskaju alkoholom iz usta i slino. Tad je

priznao da je on zapravo najvei seksualni manijak, u mislima. Moe zamisliti svakojake perverzne stvari. Zato se sjetio

jedne djevojke koja je neko radila kao striptizeta i kojoj nije bilo teko dati nekome, a preporuio mu ju je davno

neki poznanik. Stoga Holden uzme telefon i nazove ju. Faith Cavendish. ena je prvo bila neprijateljski raspoloena

budui da su kasni sati, no na spomen Holdenova poznanika malo se smekala, no ipak nije pristala s Holdenom na

pie.Holden je smatrao da nije previe kasno, te se stoga uredio i siao u Plavi salon, noni klub u sklopu hotela. Sjeo je

za stol u kutu i naruio coca-colu budui da je konobar shvatio da je Holden maloljetan i nije mu htio donijeti alkoholno

pie. Sjedei za stolom, primijetio je tri rune ene s runim eirima, Bernice, Marty i Laverne, no njemu se plesalo te

je stoga odluio najljepu od njih zamoliti za ples.Plavua je pristala. Holdenu se svidjelo kako ena plee, smatra da

izvrsno plee, to se nije moglo rei po njezinu izgledu, no shvatio je i da je prilino tupava jer nije nikako mogao

zapoeti neki smislen razgovor s njom. Kad su prestali s plesom, Holden je otplesao koji ples i s ostale dvije ene, a

kasnije im se pridruio za stolom i naruio im pia. Njih su tri ubrzo rekle da moraju ii jer moraju rano ustati. Holden ih

je pokuao nagovoriti da ostanu jo malo, no nisu se dale nagovoriti. Ubrzo nakon njih i on je odluio otii iz Plava

salona jer nije imalo svrhe sjediti tamo ako ne smije piti alkohol ili ako nema nekakvu djevojku s kojom bi mogao

plesati.Dok je hodao prema foajeu (predvorju), opet se sjetio Jane Gallagher. Zavalio se u nekakvu odvratnu fotelju u

predvorju i razmiljao o druenju s Jane. Sjetio se i kako se jednom skoro pohvatao s njom, kad se jednom prilikom

rasplakala zbog svog ouha. Volio se s Jane drati za ruke, tek tako. Volio je biti u njezinu drutvu. No tad se opet sjetio

njezina spoja sa Stradlaterom i opet mu je dolo da poludi. Zato je odluio otii u sobu po kaput i taksijem otii do

Erniejeva bara.Taksi je opet bio sav odvratan iznutra, no barem je voza bio neto ljubazniji od onog koji ga je dovezao

do hotela. U Erniejevu baru bilo je svakojakih ljudi i linosti, i to onakvih kakve se Holdenu nisu nimalo sviale. Sjeo je

za neki uski stol i naruio kotski viski sa sodom, koji su mu i donijeli iako je bio maloljetan. No u Erniejevu su baru svi

mogli naruiti alkoholno pie bez obzira na godine. Ubrzo je do Holdena dola biva djevojka njegova starijeg brata

D.B.-ja, koja ga je pozvala da poe nekamo s njom i njezinim dekom, no Holden je slagao da se mora s nekim sastati.

Nakon to su djevojka i njezin deko otili, i Holden je otiao kako ne bi shvatila da je lagao.U hotel se vratio pjeice.

Nije imao volje opet zaustavljati taksi. Nije mu se spavalo pa je htio svratiti u jo neki bar, no volja i za tim ga je vrlo

brzo prola, tako da je otiao ravno u hotel. U liftu ga je liftboj upitao je li za zabavu, odnosno za to da mu nabavi

neku enu. Holden je pristao. U sobi se malo sredio, oprao zube i obukao istu koulju, a ubrzo mu je dola djevojka u

zelenoj haljini. Holden se osjeao prilino udno, nije znao objasniti zato. Djevojina mu osobnost nikako nije

odgovarala pa je stoga rekao da bi prije samog ina htio malo razgovarati s njom, no ona nije imala volje budui da je

samo dola obaviti to je trebala. Holden je bio nevin pa je rekao da ipak ne eli spavati s njom jer je nedavno

operiran, to je, dakako, bila la. Nevolja je bila u tome to to zaista nisam elio. Osjeao sam se vie potiten nego

seksualno uzbuen, ako ve elite znati istinu. Ona me je deprimirala.Djevojka je odustala, te joj je Holden platio pet

dolara, nakon ega je djevojka otila.Neko je vrijeme Holden sjedio u fotelji i puio i mislio na pokojnog brata Allieja, a

nakon toga se svukao i legao u krevet. Uskoro je netko pokucao na njegova vrata. Bili su to liftboj i ona prostitutka od

maloprije. Doli su po jo pet dolara budui da je seks kotao deset dolara, no liftboj je Holdenu rekao da je seks pet

dolara. Holden nije htio platiti te ga je liftboj snano udario u trbuh, a djevojka uzela onih pet dolara iz njegova

novanika. Nakon to su otili, Holden se dovukao do kupaonice, jedva je disao. U kupaonici je ostao oko sat vremena,

a zatim se opet vratio u krevet.Nije spavao ba dugo, probudio se ve oko deset ujutro. Bilo mu je dosadno budui da

je nedjelja, a kui ne moe do utorka najranije, te je odluio nazvati staru prijateljicu Sally Hayes na druenje. Nakon

to je zakazao sastanak, taksijem je otiao do Velikog centralnog kolodvora kako bi kovege ostavio u jednom od onih

sefova, a zatim je otiao na doruak. U zalogajnici su se ubrzo pored njega nale dvije redovnice, za koje je u razgovoru

s njima saznao da je jedna profesorica engleskog, a druga predaje povijest i ameriko dravno ureenje. Vodio je

zanimljiv razgovor o Romeu i Juliji s onom koja predaje engleski, a dao im je i deset dolara dobrotvornog priloga koji

nekad skupljaju. Dao bi im i vie novaca, ali trebalo mu je novca za sastanak sa Sally budui da ju vodi u kazalite.

Ubrzo su redovnice otile, a nakon njih i Holden.Bilo je ve podne, a do sastanka sa Sally trebalo je jo dva sata, te

stoga Holden odlui proetati Broadwayjem kako bi sestri Phoebe kupio nekakvu staru plou Estelle Fletcher s pjesmom

Mala Shirley Beans. Vrlo ju je brzo pronaao i bio je vrlo sretan zbog toga. Stoga je htio plou to prije dati Phoebe.

Znao je da se ona nedjeljom vozi koturaljkama po parku, no kad je stigao do parka, nije je bilo. Pitao je neku

djevojicu, kojoj je usput pomogao da namjesti koturaljke, poznaje li Phoebe i zna li moda gdje je, a djevojica je rekla

da je sigurno s razredom u Prirodoslovnu muzeju jer tamo idu svake subote. Djevojica je zaboravila da je danas

nedjelja, no Holden se ipak zaputi prema muzeju. Bio je uzbuen to e vidjeti sve te izloke unutra, no kad je doao

do muzeja, predomislio je i ipak nije uao. Da je Phoebe bila tamo, uao bi, no ovako nije imao volje. Zato je uzeo taksi

i odvezao se do Baltimorea sastati sa Sally.Sally je kasnila dvadesetak minuta, no Holdenu je bilo drago to ju vidi.

Predstava je trebala poeti u 14:45 h, pa su stoga uzeli taksi i odvezli se do kazalita. Holdenu predstava nije bila loa,

a Sally je bila oduevljena njome jer su u predstavi glumili Luntovi, njezini omiljeni glumci. Nakon predstave Sally je

predloila da odu na klizanje u Radio City, no na klizalitu su ubrzo uvidjeli da su najgori klizai pa su zato odluili da je

najbolje da odu sjesti za stol i popiju neto. Holden je tad upitao Sally je li ikad osjetila da je sita svega i da eli otii to

dalje od svega i svih koje poznaje. Poeo joj je predlagati da skupa odu nekamo ivjeti, odmah. ivjeli bi od njegove

uteevine, a kad bi im ponestalo novaca, Holden bi se zaposlio, pa bi se i vjenali i sve ostalo. No Sally se drala svog

miljenja da se takvo to ne moe napraviti tako naglo, da se prvo treba ii studirati pa onda odluivati dalje.

Naposljetku su poeli malo ustrije svaati. Oboje smo u tom trenutku mrzili sve jedno kod drugog. Bilo je oito da

nema nikakvog smisla pokuavati povesti neki inteligentan razgovor. Bilo mi je uasno krivo to sam uope i poinjao.

Tad je Holden rekao da najbolje idu jer ga od njezinih pria boli stranjica, zbog ega se Sally jako uvrijedila i, iako se

Holden stoput ispriao, Sally nije htjela vie razgovarati s njim. Stalno mu je govorila neka se gubi, a to je Holden onda

i uinio; otiao je bez nje. Ve je bio sit svega.Kad je izaao iz klizalita, otiao je pojesti sendvi i nazvati Jane, no nitko

se nije javljao, a Holden vie nije znao koga bi nazvao da mu pravi drutvo veeras. Sjetio se nekog prijatelja Carla

Lucea, nazvao ga i dogovorio s njim da se nau u nekom baru na piu u 22 h. Do tog je sastanka bilo jo puno

vremena, stoga Holden ode u kino iako ne voli filmove, no morao je nekako ubiti vrijeme. Prikazivao se film o nekom

vojniku koji izgubi pamenje, no sve, naravno, zavrava sretno. Holden nije volio takve izvjetaene, lane stvari, a ako

ikad bude morao ii u rat, doborovoljno e se javiti da ga streljaju jer ne bi mogao podnijeti kad bi morao tako dugo biti

u drutvu svakojakih kretena kao to su Ackley i Stradlater.Holden je ekao Carla u baru Wicker. Stigao je prilino rano,

tako da ga je morao ekati. Napokon se pojavio i Carl, no odmah je rekao kako ne moe dugo ostati jer ima spoj.

Holden je poveo razgovor o Carlovu seksualnom ivotu, no Carl je otkrio samo da se via s 40-godinjom Kineskinjom,

kiparicom. U detalje nije htio ulaziti, to je posebno uvijek smetalo Holdenu budui da je Carl sve ljude skoro pa tjerao

da opiu sve svoje najintimnije trenutke, no on o detaljima svog seksualnog ivota nikad nije htio priati. Carl se

spremao ii te ga je Holden pokuavao nagovoriti da ostane jo malo i popije jo koje pie s njim, no Carl je odbio

govorei da ve ionako kasni na spoj. Holden je postajao sve pijaniji, natreskao se kao svinja. Bio je toliko pijan da se

pretvarao da je ranjen u trbuh pa je tako drao ruku ispod kaputa, na rani, da zaustavi krvarenje. Odluio je otii i

nazvati Jane da vidi je li se vratila kui, no kad je doao do telefonske govornice, predomislio se i nazvao Sally iako je

ve bilo jedan sat poslije ponoi. Kad se Sally napokon javila, Holden joj je stoput ponovio kako e doi na Badnjak k

njoj okititi bor. Kad su zavrili razgovor, otiao je do mukog toaleta, napunio umivaonik hladnom vodom i zamoio

glavu unutra. Nije se poslije potrudio ni obrisati se, nego je ostavio da mu se voda cijedi niz vrat i odjeu. Malo je sjedio

na radijatoru i grijao se, a zatim otiao po kaput, stavio svoju crvenu kapu na glavu i odluio otii u park vidjeti jesu li

patke jo uvijek na onom jezercu. Tada se dogodilo neto strano, upravo kad sam stigao do parka. Ispustio sam onu

plou to sam je kupio Phoebe. Razbio sam je valjda u pedeset komada. (...) Gotovo sam zaplakao, tako sam se uasno

osjeao, ali sve to sam mogao uiniti bilo je da izvadim komadie iz omota i da ih nabijem u dep od kaputa. Uao je

u park i doao do jezera. Pataka, naravno, nije bilo, pa je malo sjedio na klupi. Bilo mu je jako hladno jer mu je kosa

jo uvijek bila mokra, pa se zabrinuo da ne dobije upalu plua i umre. ao bi mu bilo roditelja i Phoebe da i on umre,

kao Allie. A kad jednog dana i umre, ne eli da ga ostave na groblju jer mu je i pomisao na to da Allie lei sam na

groblju, okruen svim tim nepoznatim ljudima, bila nepodnoljiva. Poeo je razmiljati kako bi se njegova sestra

osjeala da on umre. Stoga je odluio otii do njihova stana kako bi malo popriao s njom jer je ionako imao kod sebe

klju od stana. Brinulo ga je kako e ui jer vrata njihove stambene zgrade jako kripe, no svejedno je odluio pokuati

doi do Phoebe.Holden je imao sree to u njegovoj zgradi sad radi novi liftboj, koji ga ne poznaje, te ga je vrlo lako

nagovorio da ga preveze do kata na kojem ivi. Uao je u stan vrlo polagano, te otiao potraiti Phoebe u sobu, no nje

nije bilo. Tad se sjetio da ona uvijek spava u D.B.-jevoj sobi kad njega nema. Otiao je tamo, prvo ju malo promatrao

kako spava, a zatim ju probudio. Phoebe je bila vrlo sretna to ga vidi, te je priala kao navijena. No ubrzo je shvatila

da Holden zapravo treba doi tek u srijedu i da je sigurno opet izbaen iz kole. Rekla mu je da e ga tata ubiti kad uje

te uzela jastuk i stavila ga preko glave jer vie nije htjela razgovarati s Holdenom. Holden ju je nagovarao da makne

jastuk s glave da mogu razumno porazgovarati, no ona nije htjela. Zato je otiao u dnevnu sobu, uzeo nekoliko cigareta

sa stola i stavio ih u dep jer je on iscrpio sve svoje rezerve.Kad se vratio u sobu, Phoebe je maknula jastuk s glave, no

jo uvijek ga nije htjela ni pogledati, a kamoli razgovarati s njim. Naposljetku ga je pitala zato je dopustio da ga opet

izbace. Tad je on poeo govoriti o tome kako mu se u Penceyju nisu sviali ni kola ni uenici. Tad je Phoebe rekla kako

se njemu nikad nita ne svia i neka joj kae jednu stvar koju najvie voli, to bi htio postati, uenjak ili pravnik moda.

Holden je rekao da to nisu zanimanja za njega, no sjetio se to bi najradije radio. Sjetio se pjesme Roberta Burnsa Ako

netko sretne nekog dok kroz ito ide. Tad je rekao to bi htio raditi: (...) stalno zamiljam mnogo male djece kako se

igraju u jednom velikom itnom polju. Na tisue male djece, a nikoga u blizini... nikog odraslog, mislim... osim mene. A

ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to mi je dunost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema

provaliji... hou kazati, ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja trebam iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je sve to bih

trebao raditi itavog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali je to jedino to bih zaista elio

biti.. Phoebe prvo nije rekla nita, a zatim mu je opet rekla da e ga tata ubiti. Holden je rekao da nee, te se sjetio

jednog profesora iz jedne od njegovih bivih kola koji se sad preselio i predaje u New Yorku, pa ga je odluio

nazvati.Holden je kratko razgovarao s gospodinom Antolinijem, rekao mu je da je izbaen iz kole i pitao ga moe li do

srijede biti kod njega. Antolini ga je vrlo rado primio. Kad se Holden vratio u sobu, Phoebe je upalila radio pa su malo

plesali i zafrkavali se. Tad su uli kako njihovi roditelji dolaze. Holden se brzo skrio u ormar, a zatim je majka ula k

Phoebe u sobu. Zapitkivala ju je kako je bilo u kinu, kakva je bila veera i slino. Tad su jedna drugoj zaeljele laku no

i majka je otila. Holden je tad izaao iz ormara i poeo se brzo spremati za odlazak, nije htio ekati da roditelji zaspu.

Pitao je Phoebe ima li neto malo novaca da mu posudi, a ona mu je dala svu svoju uteevinu koju je uvala za kupnju

boinih poklona. Tada sam, odjednom, zaplakao. Nisam se mogao savladati. Plakao sam tako da me nitko nije mogao

uti, ali plakao sam. Stara Phoebe se uplaila kao sam vrag kad sam zaplakao, prila mi i pokuavala me utjeiti, ali kad

ovjek jednom pone, onda ne moe tek tako prestati. Uspio se smiriti nakon nekog vremena, obukao je kaput i rekao

Phoebe da e ju nazvati im bude imao prilike. Dao joj je i onu crvenu kapu, a zatim otiao.Iako je bio kratak s novcem,

Holden je ipak uzeo taksi do Antolinijeva stana. I gospodin i gospoa Anotlini su ga doekali, no gospoa im je posluila

kavu i odmah otila natrag u krevet, a gospodin je ostao jo malo razgovarati s Holdenom. Pokuavao mu je rei neto

o tome to ga eka u budunosti ako se ne opameti. Razgovor je trajao neko vrijeme, a Holden je ve bio premoren te

su njih dvojica namjestili krevet. Holden je zaspao nekoliko sekundi nakon to je legao, no usred noi se najednom

naglo probudio. Tada se dogodilo neto o emu ne volim ak ni priati. (...) Osjetio sam neto na glavi, neiju ruku.

Ljudi moji, to me je zaista prestravilo. ija je bila, bila je to ruka gospodina Antolinija! to je radio, sjedio je na podu

pored samog kaua, u mraku i sve, i nekako me kao milovao, odnosno gladio rukom po prokletoj glavi. Ljudi moji,

mislim da sam odskoio bar pola kilometara. Holden je toliko bio nervozan da se u mraku nabrzake obukao i rekao da

mora otii do kolodvora uzeti iz pretinca svoje kovege. Antolini ga je pokuavao nagovoriti da odgodi to do ujutro, no

Holden je rekao da su mu tamo sve vane stvari i da to mora uiniti sad, te ode. Ljudi moji, sav sam se tresao, kao

izbezumljen. Znojio sam se, takoer. Kad se dogodi neto perverzno, slino tome, ponem se preznojavati kao stoka.

Ovakve stvari doivio sam najmanje dvadeset puta, jo od vremena kad sam bio dijete. Ne podnosim ih.Kad je iziao iz

kue, ve je svitalo. Tad je otiao do kolodvora po kovege i malo odspavao u ekaonici. Poeo je razmiljati ak i da se

vrati k Antoliniju jer je ipak bio jako dobar ovjek koji mu je pomogao kad je bio u nevolji. No ipak se nije vratio.

Odluio je isti tren otii nekamo daleko, gdje ga nitko ne poznaje. Samo se htio oprostiti od Phoebe, te je stoga kupio

papir i olovku kako bi joj napisao pisamce da se nau negdje kako bi se oprostili. Otiao je u njezinu kolu i predao

pisamce gospoi u tajnitvu kako bi ga predala Phoebe. U pismu je napisao da se za vrijeme ruka nau u Muzeju

umjetnosti. Ono to ga je jako razljutilo u toj koli bili su natpisi JEBEM TE po zidovima. To ga je ljutilo jer e to

morati gledati sva ta nevina djeca. Jo je dugo bilo do ruka te je Holden otiao u muzej priekati Phoebe. Otiao je

pogledati egipatsku grobnicu jer su ga zamolila dva djeaka da ide s njima, no uplaili su se i otili pa je Holden ostao

sam. Onda je i na zidu grobnice opazio natpis JEBEM TE. Eto, u tome je sva nevolja. Ne moete nigdje nai lijepo i

tiho mjesto, jer takvih enma. Moete misliti da postoje, ali kad jednom tamo stignete, netko e se, dok ne budete

gledali, uvui za vama i napisati JEBEM TE tono ispred vaeg nosa. (...) Mislim da e, ako ikad umrem i ako me nabiju

u neko groblje i postave mi nadgrobni spomenik i te stvari, na njima pisati HOLDEN CAULFIELD, zatim koje sam godine

roen, a koje sam godine umro, a odmah ispod toga bit e napisano JEBEM TE. U to sam, zapravo, siguran.Uskoro je

dola i Phoebe, vukuu veliki koveg. Htjela je poi s njim. Holden se jako razljutio te joj rekao da ne moe ii s njim,

da ni on nee ii nikamo i da e ju sad otpratiti u kolu. Meutim, phoebe se nije htjela vratiti u kolu pa su zato ili do

zoolokog vrta, no svatko svojom stranom ulice jer se Phoebe opet naljutila na Holdena. U zoolokom su vrtu naili na

jedan od onih vrtuljaka s plastinim konjima te joj je Holden kupio kartu da se malo provoza budui da se vie nije

ljutila na njega. Ona ga je upitala je li mislio ozbiljno kad je rekao da nee otii i da e se vratiti kui. Holden je rekao

da je ozbiljan. Poela je i pljutati kia dok se Phoebe vrtjela, a Holden sjedio na klupi i gledao ju. No nije mario to je

mokar. Bio je sretan.To je bilo sve to je Holden htio ispriati. Moda bih vam jo mogao rei to sam radio kad sam se

vratio kui, kako sam se razbolio i sve, i u koju kolu trebam poi najesen, kad iziem odavde, ali nekako nisam

raspoloen za to. Zaista nisam. Sve me to sada nekako ne zanima ba osobito. Na kraju kae: Sve to sad znam, to je

da mi nekako nedostaju svi oni o kojima sam vam priao. (...) udno je to. Nemojte nikad nikome nita priati. Ako to

uinite, odmah ponete osjeati kako vam nedostaju svi oni..

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

HOLDEN:Ako postoji na svijetu neto to mrzim, onda je to film. Nemojte ga preda mnom ni spominjati.Volim mjesta

na kojima ovjek moe, ako nita drugo, a ono da bar ponekad vidi poneku djevojku, pa makar se samo eale po

rukama, brisale rupiima noseve ili se samo aavo kikotale i tako.Imam slab kapacitet plua, ako ve elite znati

istinu. Mnogo puim, to je jedno naime, nekad sam puio. Natjerali su me da prekinem. S druge strane, porasto sam

u toku prole godine esnaest i pol centimetara. Tako sam zapravo i dobio tuberkulozu i morao doi ovamo na sve one

proklete pretrage i preglede i tako. Inae sam posve zdrav.(...) a djelomino zato to se ponekad ponaam kao da

sam mlai nego to jesam. Imao sam tada esnaest, sad imam sedamnaest, ali ponekad se ponaam kao da imam

svega trinaest godina. To je zaista ironija jer sam visok 189 centimetara, a u kosi imam dosta sijedih vlasi. Imam,

zaista. itava jedna strana desna strana puna je milijun sijedih vlasi. Imam ih jo od djetinjstva. I pored svega toga,

ponekad se ponaam kao da mi je samo dvanaest godina. (...) To je dijelom istina, priznajem, ali nije u cijelosti istina.

(...) Ponekad se ponaam kao da sam mnogo stariji nego to jesam, zaista, ali to ljudi nikad ne primjeuju.Kad

jednom ponem, u stanju sam lagati satima Bez svake ale. Satima.Inae sam strana kukavica. Nastojim da se to ne

primijeti, ali zapravo jesam.Ja predstave uope ne volim mnogo, ako ve elite znati istinu. Openito nisu tako loe

kao film, ali sigurno nisu ni neto za im treba ludovati.Ali nije samo to. Mrzim sve. Mrzim ovaj ivot u New Yorku.

Taksiji, autobusi na Madison aveniji u kojima oferi uvijek urlaju na ovjeka da je izlaz na zadnja vrata, upoznavanje s

kojekakvim umiljenim tipovima koji Luntove nazivaju anelima, penjanje i sputanje liftovima kad ovjek ne eli nita

drugo nego da izae napolje, momci koji nita drugo ne rade nego cijelo vrijeme kod Brooksa dotjeruju

hlae...Ponekad govorim malo previe glasno kad se uzbudim.Moje je miljenje da ovjeka treba ostaviti na miru

ako je ono to govori zanimljivo i ako se zbog neega uzbuuje. Volim kad se netko zbog neega uzbuuje. To je

lijepo.

HOLDENOVI RODITELJI:(...) moji roditelji dobili bi bar po dva ivana sloma po komadu kad bih pokuao da kaem

neto poblie o njihovom privatnom ivotu. Oni su vam prilino osjetljivi u tim i takvim stvarima, naroito moj otac. To

su dobri, fini ljudi i sve ne kaem nita ali su zaista i preko svake mjere osjetljivi.Moj otac je, meutim, prilino

bogat. Ne znam koliko love mlati o tome nije nikad govorio sa mnom ali, mislim, prilino mnogo. On je pravnik u

nekoj velikoj korporaciji. Takvi zaista propisno zgru lovu. Druga stvar po kojoj znam da prilino dobr stoji jest to to

vjeito investira novac u neke brodvejske revije. Te revije, meutim, redovno propadaju i majka uvijek poizi kad on

uradi tako neto. Od smrti mog brata Allieja ona ba nije naroito zdrava. Strano je ivana. To je jo jedan razlog

zato mi je strahovito krivo to e saznati kako su mi ponovo dali nogu.

D.B., Holdenov stariji brat:ivi u Hollywoodu. To nije tako daleko od ovog idiotskog mjesta, pa dolazi ovamo u posjet

praktino svakog vikenda. (...) Nedavno je nabavio jaguara. To su vam jedna od onih malih engleskih kola koja mogu

juriti valjda dvije stotine milja na sat. (...) On je, meutim, pun love, sada. Nekada nije bio. Nekad je bio sasvim obian

pisac, dok je bio kod kue. Napisao je onu fantastinu zbirku pripovjedaka Tajna zlatna ribica, ako za njega niste ranije

uli. (...) Sada ivi u Hollywoodu, D.B., kao prostitutka.

ALLIE, Holdenov mlai brat koji je umro:Bio je ljevak. (...) Sada je mrtav. Dobio je leukemiju i umro dok smo ivjeli

gore, u dravi maine, 18. srpnja 1946. (...) Bio je dvije godine mlai od mene ali zato valjda pedeset puta inteligentniji.

(...) Bio je i najbolji, na mnogo naina. Nije se nikad ljutio ni na koga. Openito se smatra da se riokosi ljudi veoma

lako raspale, ali Allie se nije nikada raspalio, a imao je izrazito riu kosu.- Alliejeva bejzbolska rukavica: Ta rukavica

bila je zanimljiva za opisivanje zbog toga to je itava prsti, dep i sve bila ispisana pjesmama. Zelenom tintom. Allie

ih je ispisao kako bi imao to itati kad se nalazi u polju a nitko nije na redu za udarac.

PHOEBE, Holdenova mlaa sestra:U ivotu sigurno niste vidjeli tako lijepu i bistru djevojicu. (...) Ima pomalo crvenu

kosu, pomalo slinu onoj kakvu je imao Allie, ljeti uvijek kratko podianu. Ljeti je uvijek zabacuje iza uiju. Ima fine,

lijepe male ui. Zimi je, meutim, nosi prilino dugu. Majka joj tada ponekad plete keke, a ponekad ne. Ima zaista

lijepu kosu. Ima deset godina. Prilino je mrava, kao i ja, ali zgodno mrava. Koturaki mrava.Ona je veoma uredna,

za dijete. Hou rei, ne ostavlja stvari da lee naokolo, kao neka djeca. Nije nikakvo razmaeno derite.Veoma je

emocionalna. Hou rei da je, za dijete, prilino emocionalna. Ponekad je ak previe emocionalna.Meutim, ipak nije

htjela skinuti taj jastuk s glave. Pokuao sam ga podii, ali je snana kao sam vrag. ovjek se umori borei se s njom.

Ljudi, ako ta mala eli drati jastuk na glavi, ona ga i dri.Ljudi, kad ta neto uvrti sebi u glavu, onda to zaista

uvrti.Uvijek slua kad joj neto priate. A najsmjenije je u svemu tome to to itavo vrijeme zna o emu priate.

Zaista zna.

JANE GALLAGHER:itao sam je kao knjigu. Zaista jesam. Hou rei da je, pored dame, prilino voljela atletiku i sport i,

poto sam se upoznao s njom, itavo dugo ljeto igrali smo tenis gotovo svakog jutra a golf gotovo svakog popodneva.

Zaista sam je upoznao posve intimno. Ne elim rei da je izmeu nas bilo nekih fizikih veza ili to ja znam ega nije

ali viali smo se itavo vrijeme. ovjek ne mora imati seksualne odnose s nekom djevojkom da bi je upoznao.Bila je

to udna djevojka, ta stara Jane. Kad bih rekao da je izrazito lijepa, to ne bi bio ba toan opis. Ipak, oduevljavala me

je. Imala je nekako strano pokretna usta. elim rei da su joj se usta, kad bi govorila ili se uzbuivala zbog neega,

nekako kretala u pedeset raznih pravaca, usne i sve. To me je obaralo s nogu. I nikad ih zapravo nije propisno ni

zatvarala, ta svoja usta. Uvijek su bila tek malice otvorena, naroito kad bi u golfu zauzela pozu za udarac ili kad bi

itala knjigu. Uvijek je itala, i itala je veoma dobre knjige. itala je svu silu poezije i jo mnogo toga. Ona je bila jedini

ovjek, izvan moje obitelji, kome sam pokazao Alliejevu rukavicu za bejzbol, sa svim onim pjesmama ispisanim po

njoj.Na primjer, uvijek smo se itavo vrijeme drali za ruke. To ba ne znai kao neto naroito, to mi je jasno, ali ona

je bila djevojka s kojom je fantastino drati se za ruke.

ostali: Sally Hayes, Stradlater, Selma Thurmer, profesor Spencer, Robert Ackley, Carl Luce, profesor Antolini...

Protagonist Holden Caulfield odbija odrasti, odbija prihvatiti konceptualnost odgovornosti

i odgovoriti na izazove. Pasivan je u svom osjeaju nepripadanja uvjeren kako su svi

odrasli oko njega prljavi i licemjerni te da to i njega neminovno eka jednom kad vie ne

bude dijete. Otuda i elja da postane "lovac u itu", to bi bio njegov nain vraanja djece

natrag u djetinjstvo ako bi pokuali odrasti pasti u provaliju.

Oboava svoju sestru Phoebe i u njoj vidi sve ono to voli i to vrijedi. Njoj za ljubav

odluuje dati sebi jo jednu priliku i vraa se kui umjesto da pobjegne od svijeta i izgubi

se. To je, zapravo, njegovo prvo odraslo djelo, prvi znak zrelosti i odrastanja, iako on

toga moda i nije bio svjestan.

Nema prijatelja, ali ima potrebu za ljudima. Ne zna komunicirati s njima i stoga ih mrzi,

ili barem to tvrdi jer mu je tako lake nego prihvatiti da nije zadovoljan sobom, jer misli

kako su oni pokvareni i zli. Svejedno u svakom trenu trai nekoga za razgovor, nekoga s

kim bi bio. Naziva ljude iz prolosti, profesore, prilazi ljudima u klubovima, pokuava

uspostaviti kontakt s bilo kim, samo da nije sam sa sobom.