7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
1/25
Milan Suboti6
Institut za filozofiju i druStvenueoriju
Beograd
UDK 930.1329.39(=81)
Originalni
audni
ad
N. DANILEVSKI:
TEORIJA
KULTURNO-ISTORIJSKIH
IPOVA
I SLOVENOFILSTVO-
Stara
poslovica
da knjige imaju svoju
sudbinu,
moZe
biti
ilustrovana primerom recepcije knjige Rusija i Evropa Nikolaja
Danilevskog
H.
fl.
[anureocxuft)
diji
je
prevod
nedavnoobjavljen
u Beogradu
Danilevski
N., I
994)
Zavrien I
868
godine,
ukopis
Danilevskog
e
prvobitnopublikovan
u
nastavcima
dasopisu apa
(1869)
da
bi
se,
zahvaljujudiN. Strahovu
H.
Crpaxon)',
1871.
godine
pojavio
u obliku knjige diji
je
skromni tiraZ ostaoneprodat
do smrti autora,1885.
godine.
Nakon oga,Strahov
e,
uprkosne-
uspehu
prvog
izdanja,
oS
tri puta
StampaoRusiju i Evropu,nagla-
Savaju6ida se ta knjiga mo1e nazvati ,,katehizisom li kodeksom
slovenofilsfva". Neodekivana
populamost
knjige i
Sirenje
politidkog
uticaja teorije Danilevskog
u ruskoj
javnosti
krajem osamdesetih
godina
pro5log
veka, podstakla
e
V. Solovjova
(B.
Coronrer,
1965) na kritiku Danilevskog
polemiku
sa Strahovim u koju se
ukljudio i K. Leontjev
(K.
Jleouruen,1993). OkonEanjem ve
polemike,
Danilevski
e
ponovo
pao
u zaborav,sve do
pojave
Pro-
pasti
Zapada
(1918)
O. Spenglera, ada su
poznavaoci
uske n-
telektualne tradicije u Spenglerovoj filozofiji istorije prepoznali
niz slidnosti sa teorijom kulturno-istorijskih
tipova
Danilevskog.
Pojava nemaEkogprevoda
Rusije i Evrope
(1920)
podstakla
e
diskusije o eventualnomuticaju
Danilevskog
na
Spenglerakao
i,
kasnije, asprave
mestu
Danilevskog
u sklopu nzvojarelativizma
'Deo
ve6e
studije
posveiene
straZivanju uskog slovenofilstva,
pisane
u
okviru
projekta
,,Iezik
i racionalnost"
Instituta
za filozofiju i druitvenu teoriju
(podtema:
,,Kritika
zapadne acionalnosti u ruskoj socijalnoj filozofiji").
'
Crpaxon, Hrxonart Hrxonaesuq
(
I 828-1896),
publicista,
knjiZevni
kri-
tidar
i filozof,
popularizator
deja Danilevskog.Najznadajniji radovi
su mu
sabrani
u tri
toma reditognaslova:Eopa6ac 3aiiadon a
naweil
aufrepafrype,
Ku. l-3.,
cn6.. 1882-1896.
P
'v)
D
N
:
173
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
2/25
(-)
F
O
z
J
i
ciklizma
u filozofiji
istorije.'Ali,
rastudi
nteres
za Danilevskog
naZapadu
nije bio
osloboden
olitidkih
motiva
konotacija:
uskom
panslavizmu
ao storiografskoj
emi dodatnu
atraktivnost
e
davala
dinjenica
,hladnog
rata ,
a
prva
monografija posveiena
Danilev-
skom
e
pisana
a ezomda
on, kao
,,totalitarni
mislilac ,
,nije
bio
prethodnikSpenglera Tojnbija, vei Lenjina i Staljina (MaiMas-
ter,
R., 1967,303).
Stoga
e
Danilevski,
pre
svega, azmatran
ao
ideolog
tradicionalnog
,,ruskog
imperijalizma
kojim
se ob-
j
a5njavao
boljlevidki
koncept,,komunistidkog
nternacionalizma ,
dok
je
njegova
ilozofija
istorije,
kao
,,biologistidka
orma istorij-
skog
determinizma ,
tematizovana
uglavnom
kao
ideololko
ute-
meljenje praktidno-politidkog
motiva njegove
misli. Istovremeno,
Danilevski
e
u svojoj
domovini
bio zaboravljen:
ainteresovani a
revolucionarno-demokratsku
radiciju,
ruski
marksisti
su Danilev-
skog uzgrednopominjali
u
okviru ideolo5ke
kritike,,reakcionarne
misli . Raspadom
ovjetskog
istema
ideologije,prvim
ovove-
kovnim
izdanjem
Rusije
Evrope
(Moskva,
1991),
Danilevski
e
neodekivano
iz
zaborava
,vra.ien
u s:rmo
srediSte
ekuiih
diskusija
o
bududnostiRusije
nakon
neuspeha
omunistidkog
eksperimenta.
Otuda,
savremena
ecepcija
deja
Danilevskog
nadilazi
okvire aka-
demskogproudavanja aboravljeneli svesnopotisnute radicije -
u Rusiji
i Evropi
se traZe
odgovori na probleme
na5eg
vremena.
Tako,
S. Vajgadov
C.
Barirauon),priredivad
uskog
izdanja, za-
kljuduje
svoj pogovor
Rusije i
Evrope,
tvrdnjom
lla,,knjiga
Dani-
levskog
sadrZi
misli dija
je
vrednost
osetno
poiasla
krajem
XX
veka ,
te da
onajasno
upozorava
na aktuelnu
opasnost
,odvajanja
od nacionalnih
zvora
i utapanja
Rusije
u zapadno-evropsku
ulturu
koja neopravdanopretenduje
na univerzalno
vaZenje
Vajgadov,
1994,449).Slidno stanovi5te astupa PavleD. Ivii, prevodilac
pisac
predgovora
srpskom
zdanju
Rusije
i Evrope,kadainailava
nadu da
6e
,naSim
acionalnim
snagama,
a5em
avremenom
slo-
venofilstvu',
Danilevskipomo6i
u traienju
orijentacije
u ovoj
te5koj
situaciji
(lvi6,1994,40).
Time
se nakon
ditavog
ednog
veka,
Nemadki
prevod:
Russland
und Europa,Berlln,
l920.je skra6eni
prevod
knjige Danilevskog.
Pre ovog
prevoda,
deo Rusije
Evrope
e
objavljen
na francus-
kom, u okviru knjige: J. J. Skuppiewski,La doctrine Panslnvisted'aprds N, J.
Danilewski,
Bucarcst, 1890.
Da li
je
Spengler
poznavao
deje Danilevskog, pre
1918.,ostajeneizvesno,
a Sorokin
beleZisvedodanstvo
. Speta,
uskog
storidara
filozofije, koji
je
1921.
godine
video
knjigu Danilevskog
u Spenglerovoj
iblioteci.
(Sorokin,
P., l95l,329).
Kod
nasje o mestu
Danilevskog
u okviru razvoja
ciklidkih
filozofija
istorije
pisala
S. Tanalja
(1976).
t74
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
3/25
F
'q
N
J
zatvara,,krug
udbine"
njige N. Danilevskog:
isana
a
namerom
naudnog
filozofskog utemeljenja
panslovenskog olitidkog
pro-
jekta
ona,
posle
ednovekovnog
akademsko-antikvamog
ostojanja,
sluZi danas
artikulacij i slidnog
projekta
koji
polazi
od
nuZnosti
odbranesamobitnosti
nezavisnosti lovenskog vetaugroZenog
kulturnim i politidkim imperijalizmomZapada.Upravo ovareaktu-
alizacija
praktidno-politidko
g
zna(,aj Danilev sko
g,
ob
avezuje
ditaoca Rusije i Evrope
na kritidku analizl
u
kojoj knjiga nede
posluZiti
samo
kao
povod
afirmacije ili negacije vei formiranog
politidkog
stava.
S obzirom
da
je,
pored
Rusije Evrope, na na5em
eziku
nedavno objavljena
i obimna studija Latinke Perovi6 u kojoj
su
izlolene biografija
i osnovne deje Danilevskog, ecepcija ih
ideja
u Rusiji, kao njihov uticajna formiranjepolitidkih pogledaNikole
Pa5i6a Srbiji
(Perovi6,
L.,1994), nema
potrebe
da se ovde daje
prikaz
interpretacija
ela Danilevskogu celini. Zato
e
temaovoga
rada ogranidena
a razmaftanje
problema
odnosa eorije kulturno-
istorij skih tipova
Danilevskog ranog slovenofilstva. nterpretacij
koja
sledi
predstavljapoku5aj
da se Danilevski sagleda svetlu
razlika njegove eorije u odnosuna,,klasidno" slovenofilsko
stano-
viite formulisano,
pre
svega, delima
A. Hoqjakova
(A.
Xouaron)
i I. Kirejevskog
I4.
Knpeencruft). ime se,s
edne
stane, nagla5ava
originalnost
Danilevskog u odnosuna misaonu tadiciju
kojoj,
po
sopstvenom
azumevanju brojnim interpretacijama
ripada,
a is-
tovremeno,s druge strane,otvara mogudnost
azumevanjaevolu-
cione dinamike slovenofilskog
pokreta
od
filozofskog kruZokado
socij
alnog
pokreta
s
a,,panslovenskim"
politidkim programom.
1 .
SuStinska
karakteristika teorije kulturno-istorij
skih tipov
a
na osnovukoje se ona
razlikuje od
slovenofilske
ilozofije
istorije
je
njeno
pozitivistidko.
naudno)
polazi5te
naturalistidkouverenje
njenog tvorca.Po obrazovanju
biolog
(studirao
e
i
magistriraobo-
taniku
na Petrogradskom niverzitetu),
Danilevski se celog
Livota
bavio prirodnjadkim studijama'. Otuda,normativni pojam nauke
3
Rod"n 1822.
godine,
Danilevski
e
zavr5io studije magisraturom
1849.
g.
Iste
godine
e
bio uhap5en
bog
pripadni5tva
kruZoku
Petra5evskog
diji
dlan
e
bio i Dostojevski),
ali
je
nakon
stragebio
pu5ten prognan
u Vologdu.
Izgnanstvo
tT5
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
4/25
(.)
F
h
z
od koga Danilevski
polazi
u svom
pristupu storiji
e
pojam
,,pri-
rodnog sistema"
koji
je
razvijen u okviru
botanike zoologije.
Metodologija
uspe5no
rimenjena
u biologiji
(klasifikacija
svih
Zivih bi6a
prema
njihovim
prirodnim karakteristikama rodove
vrste)
treba,
po
mi5ljenju Danilevskog,da
bude
primenjena
u
drugim oblastimaznanja.Jer, ,ako e pojamo prirodnomsistemu
bio stvoren
u botanici zoologiji,on, bez
sumnje,nije nikakva
njihova iskljudiva svojina,
ve6
e
op5tedobro svih nauka,
nuZan
uslovnjihovogusavr5avanja'
Danilevski,
1994,
96-97).
Analogno
postupku
kojim
se
haos aznovrsnihoblika
Livota
pretvara
u sistem
kojim se i oblici
grupi5uprema
njihovim
prirodnim,
unutra5njim
svojstvima,
aos storijskih zbivanjamora
biti
preobraZen
neki
poredak.
Taj
poredak
moZebiti
,,prirodni
sistem"
zasnovan a su5tin-
skim unutra5njim arakteristikamastorijskih zbivanja, li
,,veS-
tadki"
rezultatkonstruktivistidkognasilja
zasnovanog a
predrasu-
dama,
a ne na
,,prirodi
samestvari". Upravo
e
uobidajeni
pristup
istoriji koji dogaclaje
rupi5e
na
periode
starog, srednjeg
novog
veka kao delove
edinstvenog
ontinuiranog
rocesa, o
Danilev-
skom,
primer
konstruktivistidkog
asilja nad dinjenicama dijoj
pozadini
su dve
pogre5ne olazne
pretpostavke.
rva
e
,,perspe-
ktivna obmana"usledkoje nambliZi dogaclaji bliZiu vremenskom
i
kulturnom smislu),
zgledajuznadajnijim utidu na na5u
peri-
odizaciju
istorije tako Stonam sluZe
kao arbitrarno zabrani
gra-
nidnici storijskihepohao. osledica vakvog
prisSlpa
e
ve5tadka
podela
svetske
storije kojom se
raznovrsnidogaclaji vrstavaju
iste velike vremenske
eriode
stare,srednjovekovne
novovekovne
istorije. Ali, sama
,perspektivna
brhana"
e
izvedena z
jedne
fundamentalnije
ogre5ne retpostavke oja karakteri5e
obidajeni
pristup istoriji. Ta druga, vaZnijapredrasudae shvatanje storije
kao
edinstvenog,
ontinuiranog
oka koji seodvija
po
stupnjevima
ga
e
,,spaslo"
dru5tvenogangaZovanja usmerilo
na
prirodnjadke
studje
(klima-
tologija,botanika,htiologija)
ude56e
velikim
naudnimekspedicijama
osvedenim
istraZivanjima
oda Rusije. Poredniza
prirodnjadkih
adova
vid.
obimnu
bib-
liografiju u: MacMaster,
R., 1967;313-319), apisao
eknjigl/lapeuxuau.
Kpu-
fru4ecxoe uccnedoeanue,
-/| u
kojoj
je
izloiio kritiku Darvinovog shvatanjaev-
olucije koja
e,
nedovr5ena, tampanaakonautorove mrti
(Cn6,
1885).O njegovoj
kritici
darvinizma
ideti
u:
AsAeesa, .,0992) i Kline,G.,
(1955).
4
Pri-", kojim Danilevski
ilustruje udinak
,,perspektivne
bmane"
e
iinjenica da
se
pad
Zapadnog imskog
carstva
(475.
g.)
uzima kao dogatlaj koji
deli ditavusvetstz
storiju na
stari srednji
vek,
samozato Stoje znadajan ogatlaj
za
evropsku
storiju i istoriografiju
(Danilevski,
1994,98).
176
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
5/25
u
progresivnom
ledu.
Ona seodituje
u,,nejasnoj,maglovitojpred-
stavi o istorijskojpojavi
koju nazivamoprogresom" Danilevski,
1994,95).Po
toj
predstavi, rogres,
ao
,,istorijski
dogmat", m-
plicira
inearnost
storijskog
procesa,
tepenovanje
vih storijskih
dogatlaja ajedinstvenoj
osi koja zavr5ava
sada5njosti.
be
ove
predrasude jedinjenesu u dominantnom, vropocentristidkom ri-
stupu storiji po
kome
e
,,sudbina
vrope,
li
germansko-roman-
skog
plemena,
bila identifikovana
sa sudbinom
celog
bovedan-
stva"
po
kome
e
politidki,
kulturni
ekonomski azvitak
Evrope,
kao
obavezuju6imodel,
stavljen
u srediStestorije
celokupnog
dovedanstva.,,Glavnim
iljem
svojihkulturolo5kih
istoriosofskih
istraZivanjaDanilevski
e
smatraodetronizaciju
evropocentristi-
dkih teorija
koje se zasnivaju
na ideji poli tidkog,
ekonomskog
kulturnog primata evropskih naroda
nad drugim
narodima
sveta"
(Angeena,
I.,1992,73).
Kritiku
evropocentristidkog
hvatanja
storije Danilevski
z-
vodi
iz ideje naudnog,,,prirodnog
istema"svetske
storije
kojim
se koncepcija
ednosmernog
univerzalnogprogresa
zamenjuje
razlikovanjem
azliditih
,,tipova
azvoja"
koji
su nesvodivinajedan
zajednidkimenitelj.
Prema
Danilevskom,,,progrS
ije u tome
da
se ide stalno stim pravcem,ved u tome da se celo polje, koje
predstavlja
popri5te
storijske delatnosti
dovedanstva, rokrstari
u
raznim pravcima"
(Danilevski,
1994,103).
Drugim
redima,ne
pos-
toji
jedan
(pa,
samim
im, obavezujuii) pravac
storijskog
razvitka
kojim ide dovedanstvo,
e6
senjegovi
delovi razvijaju
u divergent-
nim
pravcima
koji se ne mogu
medusobno orediti
kao stepeni
razvitkajedinstvenog rocesa.
vi zajedno,
vi
pravci
dinebogat-
stvo storije
inaLav aju razlilite
mogu6nosti
azvitka
dovedanstva.
Ove razlidite pravce, j. njihovematerijalizacije,Danilevski naziva
,,kulturno-istorijskim
ipovima"
ili,,civilizacijama".
Stvaraoci
ih
,,kultumo-istorijskih
ipova",
te
prema
ome, stinski
subjekti storije
su
veliki
narodi ili
grupe
ezidki
srodnih naroda,
a ne univerzalni
apstraktni
ojam
,dovedanstva".
tuda,
ne
postoji
,op5tedovedan-
ska"
(o6u4eveno6eqecnan)
ivilizacija
koja
bi bila obavezujuii mod-
el i ideal za
sve narode,
ve6 posebne,
amobitne ivilizacije diji
idealno ami5ljen bir konstitui5e,,svedovedansku"acevenoeevec-
rcaa) ivilizaciju kao
skup svih varijeteta
spoljavanja azliditih er
nidkih
grupa.
Kao
5to
,,slikarstvo"
obuhvataEitavniz razliditih
medusobno esamerljivih
tilova
koji nisu
svrstani
po
nekoj
pro-
gresivistidkoj
hemiu kojoj
jedan
od stilova
predstavlja
vaplo6enje
F
0
D
N
J
l
t7T
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
6/25
samog,,slikarstva ,
ed to dine svi stilovi
zajedno, ako
,,sve-
dovedanska
storija
predstavlja
skup svih
posebnih
kulturno-isto-
istorijskih tipova
od kojih ni
jedan
ne ovaploiuje
,,op5teljudsku
istoriju ili civilizaciju.'
U dosada5njoj
storiji Danilevski
dentifikuje desetkulturno-
istorijskihtipova: egipatski, ineski, drevno-semitski,ndijski, iran-
ski,
evrejski,
grdki,
imski,
arapski
evropski.
Narodi, vorci
ovih
tipova
su istinski stvaraoci
u istoriji dovedanstva
er
su uspeli da
stvore samobitne
civilizacije.
Porednjih,
ostali
narodi su u
istoriji
imali ili ru5iladku
unkciju kao dinioci raspada
ivilizacija
(,,bid
BoLji
-
Huni, Mongoli,
Turci), ili su, neuspev5i a dostignu
sto-
rijsku
individualnost,
posluZili kao etnidki materijal
za izgradnju
samobitnih
kultumo-istorijskih tipova.
Na taj nadin, svi
narodi kao
akteri
istorije mogu biti
podeljeni
u ove tri
grupe-,,to
su tri
uloge
koje
mogu zapasti udbinunaroda
Danilevski,
1994,105).Cen-
tralno
pitanje
na koje Danilevski odgovarasvojom
knjigom
je:
koja
od
ovih uloga
e
namenjenaSlovenima?
Ali,
pre
nego Sto
razmotrimo njegov odgovor
na
ovo
pitanje, pozabaviiemo se za-
konima koji odreclujustvaranje,
azvitak i nestanak
kulturno-
istorijskih tipova
er
se
pomoiu
njih moZe
potvrditi
podetni
stav o
naturalistiEkojosnovi filozofije istorije N. Danilevskog
Uprkos
svojoj sadrZinskoj
azliditosti, svi kulturno-istorij
ski
tipovi ili civilizacije imaju odredene
zajednidkecrte,
na osnovu
kojih Danilevski formuli5e
pet
zakonanjihovog kretgrja
i razvitka.
Za ilustraciju naturalistidkog
tanoviSta anilevskog,
najznadajnij
je
peti
zakonkojim
je
tok razvitka.svakog ulturno-istorijskog
ipa
opisananalogijom sa,,dugogodi5nj
m
jednoplodnim
biljkama,
kod
kojih
je
period
rasta neodredeno
dug, ali
period
cvetanja
dono5enja
plodovaveomakratak jedanputzauvek scrpljujenjihovu Zivobru
snagu
(Danilevski,
1994,1O7). ulturno-istorijski
tipovi su
edna
vrstaZivih
organizama
oji se
adaju, astu,cvetaju,
donose
lodove,
stare umiru. Dug
period razvitka
edne
civilizacije dostiZe
ednog
trenutka vrhunac nakon koga
nastupaneminovno
iscrpljivanje i
opadanje ivofirihsnaga, tarenje,
aspad smrt.
Otuda,
periodizacija
istorije na
staru,srednju
novu ima smisla
samo
ako
e
primenjena
na dinamiku Livotaunutarednogkulturno-istorijskog ipa,a pojam
,,progresa
oznalava samo
period
rasta neke
civilizacije. Na taj
nabin,
osnovne
storijskekategorije
postaju
biolo5ke
kategorijemla-
{J
-
q
z
J
178
294).
5
Analogiju sa istorijom
slikarstva arhitekture
koristi A. Walicki
(1980,
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
7/25
dosti, zrelosti starostikultumo-istorijskog
tipa.
Takotle,
ova
ana-
logija kulturno-istorijskih tipova
sa Zivim
organizmom
opominje
na
prolaznost
smrbrosto:
ored toga Sto
ova analogija
sluZi
kao
obja5njenjenestanka
pro5lih civilizacija, ona
podriva
naivni
opti
mizam i
pretenzije
na vedno rajanje
i univerzalno
vaZenje
evropskog
kulturno-istorijskog tipa. Time stari slovenofilskimotiv,,truljenja
Zapada" dobija svoje naudno
(biolo5ko)
obrazloZenje:
Evropaje,
kao i svi drugi kulturno-istorijski
tipovi,
podvrgnuta
zakonu asta
propadanja,
reverzibilnom
procesustarenja.Obilje
,,plodova"
ev-
ropskekulture,
bogatstvo
,romansko-germanske"
ivilizacije
je
u-
pravo
dokaznjenesilazne
Zivotne
putanje
er,
kako kaZeDanilevski,
,,plod
e
pre
svegadar
podetka
eseni",
a
,,Sunce
od kojim su rasli
ti
plodovi, pre5lo
e
ved meridijan
i ve6 sekloni svom zapada".
SlaganjeDanilevskogsa slovenofilskom ijagnozom,,tru-
ljenja Evrope", ne umanjuje njegovo
razilaienje sanjihovom
isto-
riosofijom.
Sam
Danilevski
e
svestan
ogmzilaienja i svoju teoriju
kulturno-istorij
skih
tipova smatra
naudnim,,revizijom" slovenofil-
skog filozofskog
,,zanosa
p5tedoveEanskim",
anosadiji
je
izvor
Hegel nemadka ilozofija. Slovenofili
su, naime,
poput
Hegela,
polazili
od ideje
edinsfvenog
svetsko-istorijskog
pocesa
u okviru
koga se ealizuju univerzalne
op5teljudske)
rednosti.Njihova kri-
tika Evrope
e
bila
plod
uvida u
neostvarivostupravo ih
vrednosti
u okviru evropske socijalne
kulturne stvarnostiopteredene
la-
davinom racionalizma,
nereSivo56u ocijalnog
pitanja
na temelju
individualistidki shvaienog
vlasni5tva
gubitkom prave vere.Za-
datakostvarenj
,,op5telj dskih"
vrednosti,
po
mi5ljenju slovenofi-
la,
pripada
Slovenima
-
,,smatralo
se
da
e,
navodno, Slovenima
sudenoda razre5eop5tedovedanski
adatak,Sto
nisu mogli ubiniti
njihovi prethodnici" (Danilevski, 1994,123).Po svom univerza-
lizmu; slovenofili
sene
razlikuju od zapadnjaka:
redmetnjihovog
spora
e
razlidito
vittenje nosioca_univerzalne,
p5teljudske
stori-
jske
misije
(Sloveni
li Evropa).' Nasuprotnjima,
Danilevski
e
6
,,Zanarcde,kao
i za
posebnog
doveka, nema ni Zive
vode,
ni
izvora
mladosti"
(Danilevski,
1994,
184).
,,Svemu
Zivome,
kako nedeljivim individuama, tako i
celim
vrstama, rodovi-
ma, klasamaZivotinja
li biljaka, daje
se samo zvesnasumaZivotas dijim
utroSkom
sva Ziva bi6a treba da umru...Istorija govori to isto o narodima: i oni nastaju,
dostiZu razne
stepene azvitka, stare,
propadaju,
umiru
-
i ne umiru
samo
z
spoljnih
razloga"
Danilevski,
1994,94)
7
,,Gre5ka
oju su nadinili
slovenofili,
prema
Danilevskom,
e
bila
u
pridavanju apsolutne , time, univerzalne
vrednosti
ruskim'
ili
'slovenskim'
prin-
F
'a
IL
: N
J
7
179
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
8/25
F
2
6
z
-]
=
radikalni
partikularista: e
postoji
nikakav,,op5tedovedanskia-
datak; storija
je
zbir razliditih kulturno-istorijskih
ipova,
a ne
jedinstven
proces;
,dovebanstvo
e
apstrakcija oja kao rodni
po-
jam
obuhvata
edino
stvarne rsne
pojmove
nacija li
plemena.
U
tom, ilozofsko-istorijskom
ogledu,
n
nije
slovenofil,
er je,,anti-
hegelijanac ome e tuda deja edinstva sukcesivnosti vetskog
istorijskog
rocesa
I{ur'.r6aen,
., 1
986,90).
2.
Ako se sada
vratimo problemu
mesta uloge
Slovena
u
svetskoj storiji kao skupukulturno-istorijskih ipova,
asno e
da
oni,
po
Danilevskom,ne
pripadaju
nijednom
od
desetnavedenih
tipova. stina,moguie
e
zastupati ezu da Rusija
Sloveni
pripadaju
Evropi, te da, sledstvenoome,dele sudbinuevropskog ulturno-
istorijskog tipa. Ovu
programsku
ezu ruskih
,,zapadnjaka ,
Dani-
levski odbacujeukazujudina duboko storijskoneprijateljstvoRusi-
je
i
Evrope
koje
je
nespojivo sa odnosom dela i celine. Sama
Evropa,
po
njemu,
u
Rusiji i
slovenstvu
idi
ne5tosebi ude,
ne
samo ude,ve6 neprijateljsko Danilevski,1994,79).Ovonepri-
irteljstvo
o kome svedodi storija nije samo
plod
sukoba
politidkih
i ekonomskih
nteresa
Evrope Rusije,vei
je
usadenomnogodublje,
u sam,,istorijski
nstinkt
naroda ,u
,,nesvesno
seisje razliditosti
i nespojivosti ulturno-istorij
kih tipova.Procesevropeizacij Rusi-
je
koji zagovaraju
apadnjaci, oveo bi Ruse
(i,
Sire,Slovene)u
statusetnidkog
materijala
osudenog a sluZenje udim
(evropskim)
ciljevima
i
interesima.Ovaj
proces,
snaZnospoljen nakon reformi
PeftaVelikog, predstavljaugroZavanjeuske samobitnosti, dusta-
janje
od
stvaranjasopstvene
ivilizacije koje
se
moZe
objasniti
jednom
vrstom
bolesti koja napada uski Zivot i koju Danilevski
oznatava redju,,evropej
Stina o.Nj ene
manifestacije obuhvataju
cipima. U stvari, oni su napravili stu
gre5ku
kao i zapadnjaci oji su dentifikovali
evropskucivilizaciju sauniverzalnom ulturom
(A.
Walicki, 1980;292).
8
,,Tu
bolest, od koje
je
vei vek i
po
zarai.enaRusija,
bolest
koja se sve
vi5eSiri ukorenjuje koja tek u poslednjevremepokazujeneke znakeolak5anja,
najprikladnije
je,
dini mi se, nazvati evropejitinom,
i korenito
pitanje,
od dijeg
re5enja avisisvabuduinost, vasudbina e samoRusije,
vei
i celogSlovenstva,
je
u tome da
li
6e ta bolest mati bezopasan
arakter .
. .
ne ostavljajuii za sobom
Stetne eizbrisive ragove
koji
rastadu amuosnovu narodnogZivota
(Danilevski,
1944.218\.
180
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
9/25
F
'q)
N
J
i7
deformacijunarodnog
nadinaLivota,
preno5enjenostranih nsti-
tucija
pogleda
a svet,
a
njeno Sirenje
e
fatalno
za samobitnost
nezavisnost usije.Zato,Rusija
mora zadobitisvest
o sopstvenom
zadatku
stvaranju
samobitnog lovenskog
ulturno-istorijskog
tipa.Time bi
Rusi njima srodnislovenski
arodi
postali,,pozitivni
stvaraociu istoriji dovedanstva" formirali jedanaesti ulturno-
istorijski tip
-
samobitnuslovenskucivilizaciju.
NuZanuslov formiranja
svake,
pa
i slovenske
ivilizacije
je,
premadrugom zakonukretanja
razvitka kulturno-istorijskih
tipova Danilevskog,
politidka
nezavisnost
aroda li
grupe
srod-
nih narodakao stvaraladkih ubjekata
storije.
,Nema
nijedneci-
vilizacije
koja bi nastala razvijala se bez
politidke
samostalno-
sti, mada,
ako
e
ve6 dostigla zvesnu snagu,
civllizacija moZe
o5
izvesno vremeda senastavi poslegubitka samostalnosti, ao Sto
sevidi na
primeru
Grka"
(Danilevski,
1994,107).Otuda,u
istorio-
sofiji N.
Danilevskog drlava kao
forma
politidke
nezavisnosti
conditio sine
qua
non stxaranjasamobitnog
kulturno-istorijskog
tipa,zauzima
centralnomesto.
Time
se
on udaljava od
ranog slo-
venofilstvakoje drZavu ematizuje
kao
,,nuZno
lo", svetovni
omo-
tad
koji
je
drugorazredanu odnosu
na konstitutivni
znadaj
pra-
voslavne duhovnostiza civilizacijsku originalnost i sudbinu Ru-
sijee.
Ova,
u odnosu
na rano slovenofilstvo,
nagla5ena
,rehabi-
litacija" vrednosti
drLave njenog
zna(aja za sudbinu naroda
ma
dve
posledicekoje se odituju u delu
Danilevskog.
Prva se tide
revalorizacije
mesta uloge Petra
Velikog u ruskoj
istoriji. Negati-
vni odnos
anih slovenofila
prema
Petrovim reformama
koje su
otvorile
put
evropskimuticajima
e
kod Danilevskog
zamenjen
ocenomkojom
se,
pored negativnihu6inakaPetrove
delatnosti,
naglabavaju jenepozitivne strane.Naime, Danilevski u snaZenju
ruske drZave
pod Petrom Velikim
vidi razlog zbog koga
Petar
,,zasluZuje
edno
priznanje,zahvalnost eianja blagoslov
poto-
maka".
(Danilevski,
1994,211).Po mi5ljenjuDanilevskog,
Petar
Veliki
je
shvatio
nuZnostoslanjanja
na rezultate razvoja zapadne
nauke tehnologije
adi
izgradnjevojnidki i
politidki snaZne
uske
drLave.U
pogledu
ostvarenja
og
cilja, kao i izbora sredstava
a
njegovo
postizanje,
Danilevski,
za razlikn od ranih slovenofila,
e
P."*u tumadenju
Berdajeva,
,...slovenofilska
deologija
e
sadrZavala
u sebi
ak
anarhistidki lemenat.
Slovenofili
nisu
voleli
drZavu
vlast, oni
su u
svakoj
vlasti
videli z1o"
(Berctajev,
987,141).
Pajps
politibku filozofiju
ranih
slovenofila aziva,,anarho-konzervativnom"
Vid.
flaftnc,
P., 1980,
356).
181
7/25/2019 Milan Suboti - N. Danilevski - Teorija Kulturno-Istorijskih Tipova i Slovenofilstvo
10/25
()
F