Muzika ima veliki značaj na razvoj svakog djeteta. Ona utiče na razvoj njegovih tjelesnih i umnih sposobnosti, na izgrađivanje estetskog odnosa prema muzici i umjetnosti uopšte
Samo dobro organiziran odgojno-obrazovni rad na svim nivoima obrazovanja, od predškolske ustanove pa nadalje, može značajno doprinijeti formiranju takvog sklopa ličnosti koji će uspješno odgovoriti potrebama savremenog društva
Narodi drevnih civilizacija posmatrali su muziku kao sredstvo koje je moglo promijeniti karakter pojedinca
Konfučije je vjerovao da muzika ima veliki uticaj na ono što ljudi u životu rade, te da u sebi sadrži dobro i zlo. Konfučije je istakao: “Ako želite da znate kakva je država jednog naroda i da li su njeni zakoni dobri ili loši, ispitajte muziku koja se u toj državi sluša”
U vrijeme Aristotela i Platona, muzika je, uz geometriju, astronomiju i matematiku, posmatrana kao jedan od četiri stuba učenja
Skoro svako doba u istoriji čovječanstva priznavalo je muziku kao bitan faktor u procesu učenja i na formiranje pojedinca, te je bila i sastavni dio obrazovanja
Poznato je da bavljenje muzikom može da unaprijedi muzički razvoj, ali manje je poznato da razvijanje muzičkih sposobnosti (slušanje muzike, muzičko opažanje…) posredno i značajno utiče na opšti razvoj
Muzičkim razvojem utiče se na razvoj kognitivnih sposobnosti› Inteligencije› Kreativnih sposobnosti› Jezičkih sposobnosti› Sposobnosti čitanja› Socijalne interakcije i dr.
Veliki broj naučnika bavili su se utjecajem muzike na razvoj djeteta, a rezultati do kojih su došli su veoma impozantni
Mek Donald (McDonald) i Remzi (Ramsey) su svojim istraživanjima dokazali da muzika pomaže razvoju kognitivnih vještina u mnogim oblastima
Oni smatraju da muzika može uvježbati mozak za kompleksnije razmišljanje, odnosno na razmišljanje koje podrazumijeva:› Rješavanje nekog problema› Analizu› Sintezu› Upoređivanje, dokazivanje
Prema istraživanjima Leitvuda (Leithwood) i Faulera (Fowler) djeca koja su vježbala motoričko-muzičke zadatke imala su kvalitetnije analitičke sposobnosti i bili su vještiji u socijalnim odnosima sa vršnjacima i odraslim
Gotovo sva istraživanja pokazuju da je muzika od velike koristi u procesu obrazovanja i razvoja mozga
Slušanjem klasične muzike poboljšavaju se pamćenje i koncentracija, a učenje sviranja nekog instrumenta pokazuje da se uvećava spacijalno rasuđivanje
Djeca predškolskog uzrasta koja su se kontinuirano bavila muzičkim aktivnostima, u okviru planiranog kurikuluma, imaju bolje spacijalno rezonovanje, mjerno tačnošću i brzinom sređivanja slagalica i lego kocki
Sviranje na instrumentima bitno utiče na spacijalno rezonovanje, u većoj mjeri nego slušanje muzike
Nakon muzičkih aktivnosti, muzičke obuke, poboljšava se i vještina čitanja unaprjeđuje se govor, lakše se usvajaju matematički sadržaji i razvija se divergentno mišljenje
Muzika, dakle, utiče na obrasce u mozgu, što ima uticaja na način na koji se kolo povezanih neurona razvija u prvih nekoliko godina života
Zašto je muzika važna za dijete?› Razvijanjem muzičkih sposobnosti kod djeteta se
razvija niz posebnih sposobnosti, od kojih će imati puno koristi kako u djetinjstvu, tako i kasnije tokom života
› Sluh, vid, verbalno izražavanje, sposobnost čitanja, učenje stranih jezika, matematička i kreativna sposobnost, socijalna prilagodljivost… samo su neke od sposobnosti koje uz pomoć muzike kod djece možemo razvijati
Psiholozi su dokazali da djeca koja se u predškolskom uzrastu konstantno bave muzičkim aktivnostima, brže i sa većom tačnošću savladavaju probleme u igrama, muzika djeci pomaže da razmišljaju “bistrije”i kritički
Za povučenu djecu, djecu koja imaju problem u ostvarivanju socijalnog kontakta, muzička aktivnost može da se koristi kao terapija, jer omogućava djetetu da se izrazi, da se kroz pjesmu i igru “uklopi” u društvo i razvije osjećanje kolektivnog duha
Predškolska djeca treba da na muzičkim aktivnostima što više koriste razne ritmičke instrumente, da učestvuju u muzičkim improvizacijama koje će razvijati njihov osjećaj za ritam, koordinaciju pokreta, memoriju, kao i sposobnost slušanja
Pravilan odabir ritmičkih pjesama uz korištenje ritmičkih instrumenata i igru, pomoći će djeci da uče slogove, da lakše prepoznaju samoglasnike, da dijele riječi na slogove, te da lakše usvoje programske sadržaje početnog čitanja i pisanja
Muzika podstiče socijalne vještine kod djeteta. Muzika će djeci olakšati da razviju viši nivo socijalne kohezije i da lakše razumiju sebe i druge
Emocionalni aspekt muzičke aktivnosti podstiče razvoj jedne veoma važne socijalne vještine, kao što je empatija
Kroz muziku dijete na lakši način izražava svoje unutrašnje emocije, i uz pomoć muzike lakše razvija samopouzdanje
Kao jedan vid nejezičkog izražavanja, muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija, i na taj način posebno stidljivom ili plašljivom djetetu, kome je teško da komunicira govorom, pomogne da se izrazi
Muzika se često (u grupi, razredu) koristi kao mehanizam socijalne interakcije. Dokazana je povezanost muzike i muzičkog iskustva sa pojedinim vidovima socijalne kompetencije djeteta
Ona nije samo izvor muzičkog razvoja, već je i sredstvo stvaralačkog ispoljavanja djeteta, njegovog socijalnog, emocionalnog i psihomotornog razvoja
Muzika omogućava djetetu da se izrazi i samopotvrdi kroz njemu najbliže aktivnosti: › Pjesmu i › Igru
Djeca koja su povučena, nekada čak i obilježena kao nedovoljno inteligentna i nemuzikalna, sa oduševljenjem učestvuju u sviranju na dječijim instrumentima, i to ponekad jednako dobro kao i ostala djeca
Učestvujući u igrama i sviranju, djeca razvijaju kolektivni duh, osjećaj za pomoć i saradnju
Korištenje muzike u terapeutske svrhe poznato je tokom čitave istorije ljudske civilizacije, a muzikoterapija, kao naučna disciplina ubrzano se razvija tokom dvadesetog vijeka
Muzikoterapija se može primjenjivati i kod zdravih, kao prevencija za očuvanje mentalnog zdravlja, a u cilju povećanja kreativnosti te intenzivnog psihološkog i duhovnog razvoja
U predškolskoj ustanovi djetetu treba ostvariti podsticajnu sredinu, kontinuirano podsticati djecu u okviru odgovarajućeg kulturno-pedagoškog nivoa i omogućiti mu kompetentnu muzičku nastavu
Kompetentna muzička nastava ne podrazumijeva samo odgovarajući nastavni kadar, već i dobro osmišljene nastavne sadržaje
Međunarodno udruženje za procjenu postignuća u obrazovanju provelo je testiranje, kojim se vršila procjena vještosti djece u prirodnim naukama
U ovom istraživanju učestvovalo je sedamnaest zemalja, a prva tri mjesta zauzele su Mađarska, Japan i Holandija
Ustanovljeno je da ove tri zemlje imaju kvalitetno muzičko obrazovanje, koje je dio nastavnog programa, koji počinje u obdaništu
Prema mišljenju stručnjaka ovog udruženja, kvalitetni muzički programi u ovim zemljama su razlog visokih postignuća
Nastava muzike kod nas realizira se kroz više aktivnosti› Pjevanje› Slušanje muzike› Sviranje › Dječije stvaralaštvo
Među sadržajima, preko kojih se ostvaruju ciljevi muzike, treba izdvojiti narodno stvaralaštvo
Značaj narodnog stvaralaštva u nastavi muzike je višestruk
Preko narodnog stvaralaštva djeca upoznaju kulturnu baštinu svog i drugih naroda, što doprinosi razvoju opšte kulture, međusobnom razumijevanju, uvažavanju i poštovanju
Narodne igre i plesovi su najpristupačniji oblici muzičkih igara za djecu
Muzika koju djeca uče trebala bi biti usmjerena na zadovoljavanje egzistencijalnih potreba djeteta
Otuda se javlja i potreba intenzivne saradnje odgajatelja i psihologa, koja je prilično skromna kod nas
Neophodno je da sve aktivnosti, pa i muzičke, koje se provode u odgojno-obrazovnim institucijama, budu usmjerene na razumijevanje sklonosti djece, na aktivnosti koje vode dijete da bude sretno i jačaju njegovo samopouzdanje i samopoštovanje