OSNOVE SEMIOTIKE
Dio prvi
Semiotika - znanost o znakovnim sustavima (može se ticati jezika, vizualne stvarnosti, glazbeitd.)
Mit o Hermesu
- vadimo ga iz Hermesovih himni- Hermes je gr čki bog trgovine ali i tumač - Hermeneutika - bliska filozofiji- najpoznatije postignuće je da je on prevodio ono što su bogovi s Olimpa poručivali
ljudima
Znak
- označitelj - ono što možemo perceptivno uhvatiti (npr. krava)- označen - neki smisao
Egzistencijalni prostor
- neposrednim okolišem- međuljudskom komunikacijom- kozmosom
Svaka građevina komunicira s 1 i 2, a neke i s 3
Grčki filozof Platon
- tip - pojedinačan- ektip - pojam- arhetip - neopisiv
Platon: "Bogovi su arhetipski, bave se arhetipovima"
- bogovi su arhetipski proces s kojima Hermes komunicira
- čovjek pojedinačno je tip, ljudi su ektip- puruska je arhetipski čovjek, ima unutarnje mjere, omjere i razmjere koji su savršeni
Hipoteza: Ako su bogovi arhetipovi, arhetip je princip koji vezuje (povezuje stvari)
Hermesu se pripisuju brojevi, jezik, glazbene ljestvice
Savršeni niz (Fibbonnacijev) 1, 1, 2, 3, 5, 6, 13, 21...
Teorijski
- bogovi - teoretičari (arhetipovi) - vide stvar- ljudi - praktični (tipovi)- semiotičari - bave se ektipovima
Jezik pripada ektipovima, ektipovi su spona između arhetipa i tipa.
Hermes je tijekom stoljeća imao različite identitete- Hermes je kornjača - lira (Helis lira, gr č. helone - kornjača)- Analogija - stanje jednakosti između prividno nejednakih stvari.- pr. 2/3 = 8/13
- izomorfizam - dijelovi jednog sklopa prizivaju dijelove drugog- označeno i označitelj se moraju poklapati- unutarnje i vanjsko, primjer odjeća- Hermes ukida razliku između označitelja i označenog- Sofoklo - pastirska igra "Tragači"
Helone: gr č. KornjačaHelusus: gr č. Zvučnost
ta dva pojma dolaze u dodir.
- metafora: pretpostavlja transfer značenja s jednog fenomena na drugi- izomorfizam- transfer između pojma i pojma - metafora- transfer između slike i slike - mimesis - naslijediti, označiti, izmjeriti- mimetički se povezuju one slike, objekti, stvari koje imaju iste mjere- mimesis je u svom izvornom značenju bio arhetipski- transfer sa pojma na sliku- transfer sa slike na pojam
Vanda Božičević "Riječ i slika"- semantička rjetkoća- glagol biti- Assanti - jest
- pojam reprezentacije- reprezentirati - ponoviti ono što već od prije postoji- ekspresija - obrnuto od reprezentacije
- mitski - mitos → reprezentiraju pravila- logički - logos → od prije- etički - etos → iskaz koji ima svoje značenje u svojoj vlastitoj formi
logički - po zakonima glagola biti pokušavamo dosegnuti istinuA=AB=BA≠B
- nerazdvojenost unutrašnjeg i vanjskog- semiotika, gr č. Sema = znak, pečat, dokaz- semaio = zapovjediti- mimetički otisci
Podjela vizualnih znakova- indeksni znakovi- ikonički znakovi- simbolički znakovi
znak povezuje cijelu klasu pojava
- retorika - logička disciplina, vuče korijene iz antike, disciplina pravilnog govorenja -logički nastavak pojave znaka
- retoričari se ponajprije nalaze u samom jeziku- svaki likovni izričaj je neka vrsta retoričkog izražaja- slika ne može lagati, svaka slika jest ili teži da bude istinita- svaka slika se može smatrati tekstom, a taj tekst je govor o nekakvoj realnosti - krive
mogu biti samo naše interpretacije slike- gramatika vizualnog jezika nije logička
- komplementarnost i isključivanje- u vizualnom univerzumu postoje samo komplementarne stvari- komplementarnost znači kontekst- "Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu- da bi bila figura, mora biti pozadina
Demetrije - gr č. retoričar - "Ruka je cjelina zato što se sastoji od dijelova koji su i samicjeline" - da bi postojale cjeline, mora postojati i dio
Alberti: "Dobra slika je poput ljudskog tijela" - ljudsko tijelo objašnjava na način sličanAristotelovom → čovjek, arhitektura, priroda i njegova djela.
Vermeer: u svojim slikama stavlja znak za prirodno stanje → prozori
Reklama "Panzani" kuhinjskih proizvoda
Viktor Papanek - promovirao ideju ekološkog dizajna
Enformel - bez formata, pao na 2 elementa- slika sama po sebi ima svoj oblik, format- pokušaj rađenja kompozicije
- minimalizam
U potrazi za tim da se isključi formalnost, umjetnici su isprobavali razne varijante:- apsolutno otvoreno, npr. (kocka)- apsolutno zatvoreno, npr. Duchampova fontana, ready-made
Kurzivnost i rekurzivnost- kurzivni sklopovi - ne može se izvaditi niti jedan dio, jer ne vrijedi onda više- npr. rekurzivni sklop bi bio - Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu- osnovna razlika između kurziva i rekurziva je da kurziv ima samo jedan izvod, dok
rekurziv ima minimalno dva koja postoje u istom vremenu- rekurzija može postojati ne samo između pozitiva i negativa, već između dijela i
cjeline
Pitagora - veliki filozof - "Spoznat ćeš koliko je ljudskoj prirodi moguće da cijela prirodaimitira samu sebe."
Leonardo da Vinci - ilustracija Vitruvija
Bilo koje ponavljanje forme unutar forme je rekurzija.
Dio drugi
- mi smo bića koja označavaju stvarnost- mi živimo u svijetu oznaka za stvari- homosiglifica → onaj koji označava stvari- dominacija jezika → zašto živimo u svijetu dominantnog jezika- zašto zamjenjujemo stvarnost jezikom?- dokumentarni film zamjenjuje stvarnost- stvarnost je apsolutno kontinuirana, nema prekida → kontinuitet- kada smo dio kontinuiranog, tada ne vidimo promjenu (npr. rast djeteta)- kada smo dio stvarnosti, najteže je uočiti što stvarnost jest, ona je promjenjiva i
nepromjenjiva
Klasifikacija prostora
Što znači klasificirati prostor- određivanje elemenata- određivanje njihovih mjesta
Kod reprezentacije
- re-semantizacija prostora (novo označavanje, novo traženje mjesta)- svaki medij resemantizira stvarnost- jezik je također medij koji resemantizira stvarnost → svi mediji su nastali po uzoru na
jezik- mi možemo putem jezika rekonstruirati stvarnost
Kontinuitet se pretvara u ova dva pojma:
- linearnost- kauzalitet- jezik se događa linearno i kazualno
- Konstrukcija → simulira kontinuitet- povijest → koncept vrlo širokih pojmova- stid se pojavljuje kada smo mi u mogućnosti vidjeti sebe iz drugog kuta- jezik je mogućnost da konceptualiziramo sebe i svoj položaj u svijetu u suradnji s
nekim- jezik nam daje mogućnost da spoznajemo samoga sebe → jezikom možemo odraziti
sebe- jezik jest na neki način naš odraz u ogledalu- kipar Pigmalion zaljubljuje se u svoju skulpturu, a Narcis u samoga sebe
- gnoti sendon (spoznaj samog sebe) → spoznaj, met. izmjeri- čemu služi umjetnost, nego da vidimo svijet očima drugih- putem religije isto možemo izvaditi sebe iz sebe, samo je pitanje koji dio- mi cijelo vrijeme prevodimo ono što je nama neraspoznatljivo- mi se bavimo preimenovanjem stvarnosti- Bachelard - grad je jedini pejsaž stvoren od čovjeka- grad možemo shvatiti kao tekst- naš jezik je konstrukcija, putem našeg jezika dajemo lik cijeloj stvarnosti
- epos je najbliži prirodi → Grci su definirali epos kao riječ koja značenje nalazi uvlastitoj formi
- forma gr čkog heksametra- pentagram- u staro doba se smatralo da arhitekturu treba smatrati na takav način da se nikako ne
izbjegavaju stepenice- mitska supstanca- molitva je jedan od načina prelaska epske riječi u mitsku riječ - vjera u postojanje Isusa i B.D. Marije- za ikonopisca je ikona bila epska riječ - mitska istinitost ikone ovisi o njezinoj nepromjenjivosti- protestanti su odbacili mit o Crkvi- mitski obrasci naracije → svako reklamiranje i svaka religija počivaju na istim
obrascima- prvi logotip su smislili kršćani - riba- Krista možemo shvatiti kao svojevrsni brand- kada stvaramo brand → mora biti jedinstvena pojava- mit o identitetu- identitet kupca je posljedica kupljene robe- identitet robe, crkvenog proizvoda, povezuje prošlost i budućnost- sadašnjost je samo tranzitno područ je- brand dolazi iz prošlosti i ide u budućnost- prodaja mitske naracije → svako reklamiranje proizlazi iz mitske naracije- epos, mitos- trač i mit → obje varijante funkcioniraju na bazi da je istinit- logos → logička riječ, to je također mit o istini, ali se odvija u sadašnjosti, riječ koja
počiva na zakonima razuma- logička riječ je princip linearnosti i kauzaliteta
- reklama ima denotaciju, ne i konotaciju- fotografija i film → vrste paradigmi- matematika i logika- sustav filma i sustav logike, pokušavaju stvoriti idealni sustav koji bi imao samo
denotacije, a ne i konotacije- matematika i logika → bave se formalnim sistemima; formalni sustav počiva na
aksiomima i teoremima koji unutar sebe moraju biti koegzistentni- Gedel Echer Bach, knjiga- Formalni sustav može postati jedino ako pređe u fraktalnu organizaciju, ali onda više
nije logički već epski
"Anatomija moći", John Keneth Galbright:1. kondigna moć (npr. batina)2. kompenzacijska moć (npr. novac)3. kondicionirajuća moć (npr. vjera - da vas uvjeri da je to što radite dobro)
- odnos međusobne kompenzacije- govor je jezik u upotrebi → praktični jezik, jezik prakse- jezik je sustav artikuliranih oblika koji imaju simboličku funkciju; jezik je uvijek
zajednički, društveni- znanje je sustav općih uvjerenja
- znanstvena paradigma- pozitivistička paradigma- znanje je sustav koncepata o stvarnosti- misao je doživljaj smisla- smisao je doživljaj cjeline, cjelovitosti- govor je materijalizacija misli- jezik je između govora i misli- misao → arhetip- govor → tip - estetički fenomen- jezik → ektip- arhitektura i dizajn → ektip- mi se bavimo ektipskom djelatnošću- jezik i govor su organski vezani- nemoguće je izgovoriti ono što nismo u stanju misliti- govor je sadržajniji od svakog jezika, jezik je opsežniji od svakog govora
2 vrste govora:
- sa sakralnim konotacijama- sa profanim konotacijama
Dio treći
Standard - može biti dogovoran, a može biti stvarnost
Platon - dijalog "Kratil" koji govori o jeziku. Unutar toga dijaloga se pojavljuju dvije teze označenju jezika:
- značenja riječi su proizvod dogovora- imenodavac je dao istinita imena stvarima
Konstruktivizam i realizam - poezija koja bi se trebala baviti imenima stvari bi trebalarukovati stvarnim jezikom.
- stvarno ime ne bi opisivalo nego stvaralo
"Kratil" → opis → relativnost"Kratil" → kreacija → apsolutno → čestice
- ako je jezik opis, sve je relativno- ako je jezik kreacija, sve je apsolutno- "Neke čestice jezika su stvarne, a neke apsolutne" - Platno
α, A, B, → čestice / znakovi koji imaju karakter stvarne pojave- potraga za stvarnošću
Noam Chomsky - jedan od 5 najjačih semiotičara na svijetu- transformacijska gramatika → stvarni znakovi i stvarne veze s kojima dolazimo na
svijet
- izomorfizam → strukture kada se poklope su iste ili slične- etimologija → porijeklo riječi
Savršeni jezik može biti na razini etimologije ili transformacijske gramatike.- osnova, a iz nje proizlazi deformacija ili otisak
medij → sredstvo izražavanja
Medij je ono što iskustvo koje prelazi u spoznaju - to je upravo ono što osigurava znakove odkojih se sastoji spoznaja.
- mediji nam osiguravaju kvalitetu, odnosno karakter, identitet znakova → jedna odglavnih karakteristika je da je prevediv
- glazba nije jezik → znakovi po kojima glazba operira nemaju denotaciju- kontrapunkt → akord se slaže po vertikali
Svaki novi medij za svoj sadržaj uzima prethodne medije. Film za prethodne medije uzimafotografiju, književnost knjigu, teatar itd.
- ono što je radnja u književnosti, u glazbi je melodija- radnja je linearna kao i melodija, ali može imati različite provedbe- kontrapunkt se bazira na jednoj temi
Motaža → stvaranje kontinuiteta iz diskontinuiranih elemenata
2 osnovne montaže:- kurzivna → linearna (radnja, melodija) - kadar, čestica, odnos- rekurzivna → najčešće se vidi u slikarstvu i arhitekturi
Kurziv → počinje sa stanjem mirovanja, onda nastupa poremećaj, pa novo stanje mirovanja.
Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu → rekurziv, i ovo i ono u isto vrijeme.
- Pravni sustav, kao ni ništa u našem sustavu, ne može biti rekurzivan.- Rekurzija je legitimna na razini forme, na razini strukture, na razini odnosa elemenata
koji postoje ili dolaze u istom trenutku.
- cjelina → pojava odnosa, odnosno čestica i kadrova koje prikazuje- kurziv ide od nepoznatih dijelova prema poznatoj cjelini, dok rekurziv ide od poznatih
dijelova prema nepoznatoj cjelini- montažna cjelina, matična cjelina- svaka montaža nalikuje kubističkoj slici
Dio četvrti
- dominacija jezika- stvarnost = kontinuitet → bez promjena
Klasifikacija prostora- određivanje elemanata- određivanje njihovih mjesta: resemantizacija prostora
Životinje izjednačavaju broj glasova s brojem pojmova, dok ljudi govore o onome što nijeovdje i sada (uprisutnjavanje onog što je bilo ili će biti)
Kontinuitet: linearnost + kauzalitet = konstrukcija (simulira kontinuitet) = povijest
Stid se javlja kad se čovjek vidi tuđim očima
Jezik: mogućnost da vidimo, konceptualiziramo sebe u odnosu na druge
Čovjek se opisuje:- jezikom- mjerenjem (u odnosu na nešto, mjera je čovjek)- religijom (čovjek je što želi biti)
Grad je jedini pejzaž stvoren od čovjeka
Identitet svake stvari u prirodi jednak je procesu njenog nastanka (Demetrije)
Svojstva znakova:
epska
- priroda, poezija, zlatni rez, mantre, stvaralačka riječ mitska
- koja posreduje istinu koja se dogodila (Djevica Marija, ikona), mitski jezik ne varira(mitski obrasci naracije: mit o kvaliteti i identitetu) * riba (ihtis) - Isus
logička
- osvjedočenja. sadašnji mit. riječ koja počiva na zakonima razuma
Jezik je sustav artikuliranih simbola koji imaju simboličku vrijednost.
Jezik ima socijalnu kategoriju.
"Misao je doživljaj smisla."
Misao / Jezik / GovorArhetip / Ektip / Tip
Film: Kurzivni medijSlika: Rekurzivni medij
Kadar sužava ili proširuje prostor.Znak uvijek označava kontekst u kojem jest i obratno.
Znak- označitelj - perceptivni sloj, boja, linija (fizički označitelj), motiv (jezički označitelj)- označeno - virtualni sloj, značenje
Recommended