MEĐUNARODNA EKONOMIJA
P03: “Ricardova teorija komparativnih prednosti”
Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Klasične teorije vanjske trgovine
• Teorija apsolutnih prednosti - A. Smith• Teorija komparativnih prednosti - D. Ricardo• Teorija recipročne potražnje - J.S.Mill• Heckscher-Ohlinova teorija – E.Heckscher i
B.Ohlin
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
1. Ricardova teorija – razloge specijalizacije i razmjene traži u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora.
2. Heckscher-Ohlinova teorija - razloge za specijalizaciju i razmjenu vidi u različitoj relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora u pojedinim zemljama.
04/20/23
Teorije komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti
• Jedini proizvodni faktor u procesu proizvodnje je rad
• Ukupna količina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identične
• Rad je savršeno mobilan između alternativnih proizvodnji unutar zemlje
• Rad je potpuno nemobilan među državama (zato se plaće razlikuju - različita proizvodnost rada)
• Cijena proizvoda utvrđuje se na osnovi uloženog rada
• Razina tehnologije je data i razlikuje se između dvije zemlje
• Postoji puna zaposlenost
• Postoji savršena konkurencija na međunarodnom tržištu
• Zanemaruju se transportni troškovi
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
• Konstantni prinosi
• Opadajući prinosi
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
• Što ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnja oba dva dobra?
Određujemo komparativne prednosti zemalja kroz usporedbu relativnih produktivnosti rada u proizvodnji obaju dobara u dvije zemlje
04/20/23
Ponovimo..
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti - konstantni prinosi
04/20/23
• Pretpostavimo da zemlja A raspolaže s 10 jedinica rada LA=10, a zemlja B s 20 jedinica rada LB=20.
Q/L Zemlja A Zemlja B
X 10 2
Y 5 4
• Odredite maksimalnu količinu proizvodnje dobara u obje zemlje uvažavajući tehnička ograničenja proizvodnje!
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Tehničko ograničenje proizvodnje
Ograničenje rada ovisi o:
1. Količini raspoloživog rada
2. Koeficijentima utroška rada po jedinici proizvodnje (input-output koeficijenti)
aLX* X+ aLY * Y≤ L
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
04/20/23
Q/L Zemlja A Zemlja B
X 10 2
Y 5 4
Q Zemlja A Zemlja B
X 100 40
Y 50 80
Moguća proizvodnja uz LA=10 i LB=20:
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Krivulja proizvodnih mogućnosti zemalja A i B uz konstantne prinose
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
Y1
X1
Q1
Q2
Y1
X1
Q1
Q2
Zemlja A Zemlja B
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Odnosi cijena (granična stopa transformacije)
• Koliko treba zemlja A smanjiti proizvodnju dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za proizvodnju dodatne jedinice dobra X.
Što je sa zemljom B?
04/20/23
By
x
B
B
p
p
x
y
240
80
Ay
x
A
A
p
p
x
y
2
1
100
50
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Autarkija i međunarodna razmjena
• U autarkiji krivulja proizvodnih mogućnosti predstavlja ujedno i granicu maksimalne potrošnje dobara X i Y u svakoj zemlji.
• Međunarodna razmjena omogućuje da granica maksimalne potrošnje bude izvan krivulje proizvodnih mogućnosti.
• Specijalizacija zemlje u proizvodnji dobra u kojem ima komparativnu prednost moguća je ako je odnos razmjene dobara u vanjskoj trgovini u intervalu odnosa cijena tih dobara u svakoj zemlji.
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
EA
FA
EB
FB
Zemlja A Zemlja B
(40,30)
(30,20)
I1
I2
I2
I1
04/20/23
(50,50)
(50,30)
Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje
• Pretpostavimo da se prije razmjene u zemlji A proizvode i troše količine X i Y označene točkom EA gdje je XA=40 i YA=30.
• Analogno tome, u zemlji B se proizvodi i troši 30 jedinica X i 20 jedinica Y označeno točkom EB.
• Budući da zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y, specijalizacijom u proizvodnji dobra u kojem imaju komparativne prednosti moguće je da svaka zemlja razmjenom ostvari veću potrošnju.
• Nove točke potrošnje koje leže izvan krivulje transformacije su FA i FB
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje
• Pretpostavimo da odnos relativnih cijena dobara u razmjeni iznosi jedan
• Zemlja A će izvoziti 50 X, a zauzvrat uvoziti 50Y iz zemlje B. Pri tome će trošiti 50 X i 50Y.
• Zemlja B će izvoziti 50Y, a zauzvrat uvoziti 50X. Pri tome će trošiti 50X i 30Y.
• Uslijed razmjene povećala se potrošnja u obje zemlje te je veća nego u situaciji autarkije
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
• Područje razmjene između zemalja se prikazuje pomoću grafikona obostrano probitačne razmjene
• Da bi do razmjene došlo odnosi cijena među zemljama se moraju razlikovati
• Što je veća razlika u relativnim cijenama dobara u dvije zemlje, veća je obostrano probitačna razmjena
• Ako se odnosi razmjene ne nalaze u intervalu obostrano probitačne razmjene zemlje će ostati u stanju autarkije
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Određivanje područja autarkije i razmjene
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Određivanje područja autarkije i razmjene
0
1
1 2 3 4 5
3
4
2
5
X
Y
(PX/PY ) A=1/2
(PX/PY ) B=2
Područje
uzajamne
probita
čne r
azmjen
e
podr
učje
aut
arki
je z
emlje
B
područje autarkije zemlje A
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Autarkija i međunarodna razmjena
• Što bi se desilo kad bi odnosi cijena u zemljama A i B bili jednaki?
Ako su relativne cijene dobara u dvije zemlje jednake komparativne prednosti se ne mogu odrediti i neće doći do razmjene.
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ukupna (svjetska) proizvodnja dobra X i Y prije i poslije specijalizacije
Q A B Ukupno
X 40 30 70
Y 30 20 50
Proizvodnja prije specijalizacije Proizvodnja poslije specijalizacije
04/20/23
Q A B Ukupno
X 100 0 100
Y 0 80 80
:
•Zapažanje: Zemlja A prije specijalizacije u proizvodnji X koristi 4 jedinice rada, a u proizvodnji Y 6 jedinica rada, zemlja B u proizvodnji X koristi 15 jedinica rada, a u proizvodnji Y 5 jedinica rada.
Ricardova točka i točka inverzne specijalizacije
F(100,80) Ricardova točka – točka maksimalne svjetske proizvodnje
I (40,50) točka inverzne specijalizacije
E (70,50) situacija autarkije
Uočava se da je Ricardova točka optimalno stanje dok je stanje autarkije bolje od situacije inverzne specijalizacije.
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Koristi od međunarodne razmjene
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
120
140
120 140
G
F (100,80)
(40,50)
(70,50)EI
H
04/20/23
130
Koristi od međunarodne razmjene
• 0G predstavlja ukupnu svjetsku proizvodnju dobra Y dok 0H predstavlja ukupnu svjetsku proizvodnju dobra X
• GFH predstavlja krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja u skladu s komparativnim prednostima, dok GIH predstavlja krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz obrnutu specijalizaciju
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija - opadajući prinosi
• Zakon opadajućih prinosa – povećanjem ulaganja varijabilnog proizvodnog faktora njegova granična produktivnost opada
• GST raste - za proizvodnju dodatne jedinice dobra X mora se sve više smanjivati proizvodnja dobra Y
• Krivulja proizvodnih mogućnosti je konkavna prema ishodištu
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija - opadajući prinosi
• Proizvodnja je određena točkom u kojoj je krivulja odnosa cijena tangenta na krivulju proizvodnih mogućnosti
• Da bi do razmjene došlo potrebno je da su odnosi cijena različiti
• Specijalizacija u proizvodnji je nepotpuna odnosno ne proizvodi se maksimalna količina jednog dobra
• Točke potrošnje leže iznad krivulje PPF pri čemu obje zemlje imaju koristi od razmjene
04/20/23
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
FA
EA
Zemlja A Zemlja BPX/PY=1
PX/PY=1
EB
FB
PX/PY=1/2
PX/PY=2
CA
CBI1
I2
I1 I2
04/20/23
(60,40)
(90,20)
(20,70)
(35,50)
(50,60)
(60,30)
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa
• Uz odnos cijena u zemlji A, proizvodnja se nalazi u točki EA i iznosi 60 jedinica X i 40 jedinica Y.
• Uz porast relativne cijene dobra X dolazi do promjene optimalne količine proizvodnje i veće proizvodnje dobra X koja sada iznosi 90X i 20Y.
• Uz odnos cijena u zemlji B, proizvodnja se nalazi u točki EB i iznosi 35 jedinica X i 50 jedinica Y.
• Uz porast relativne cijene dobra Y dolazi do promjene optimalne količine proizvodnje i veće proizvodnje dobra Y koja sada iznosi 20X i 70Y.
04/20/23
pX/pY=1/2
pX/pY=2
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
0
20
20 40 60 80 100
60
80
40
100
X
Y
FA
EA
Zemlja A Zemlja BPX/PY=1
PX/PY=1
EB
FB
CA
CB
I1
I2
I1
I2
04/20/23
(50,60)
(90,20)
(20,70)
(35,50)
(60,40)(60,30)
A
B
• Odnos cijena koji je probitačan za obje zemlje u razmjeni je jedan
• Trokuti razmjene predstavljaju grafički ukupne koristi od razmjene
• Razlikuju se dva efekta: efekt specijalizacije (povećanje proizvodnje dobra u kojem imamo komparativnu prednost) i efekt razmjene koji je predstavljen trokutima razmjene
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene
• Zemlja A razmjenjuje 40 dobara X za 40 dobara Y zemlje B. Tada je njezina potrošnja određena točkom CA pri čemu troši 50X i 60Y.
• Zemlja B razmjenjuje 40 dobara Y za 40 dobara X zemlje A. Tada je njezina potrošnja određena točkom CB pri čemu troši 60X i 30Y.
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene
Razmjerno rastući prinosi
• Proizvodnja raste iznadproporcionalno ako se svi inputi povećavaju proporcionalno
• Veća podjela rada i specijalizacija povećavaju produktivnost
• Krivulje proizvodnih mogućnosti je konveksna prema ishodištu
• Zemlje A i B mogu profitirati čak i ako su im krivulje PPF i krivulje indiferencije jednake
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
Razmjerno rastući prinosi
0 X
Y
PX/PY
Z1Z2
TX
TY
X
YE
C
04/20/23
• Zemlje A i B imaju jednake krivulje transformacije i indiferencije, zato su im odnosi cijena u autarkiji jednaki
• Razlozi za postojanje rastućih prinosa se ogledaju u:
postojanje monopola, intra industrijska trgovina, diferencijacija proizvodnje i ekonomija obujma.
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti
Razmjerno rastući prinosi
04/20/23 Ricardova teorija komparativnih prednosti