Nastavni ciljevi
definisati palijativnu njegu opisati ciljeve palijativne njege identificirati kako principi palijativne njege
se mogu primjeniti u pružanju njege pacijentu sa karcinomom
Etički aspekti Terminalna njega
PALIJATIVNA NJEGA JE…
RIJEČ ” PALIJUM “ZNAČI POKRIVAČ;OGRTAČ; PLAŠT;
SKLONIŠTE ;KLOPKA “OLAKŠANJE BOLA BEZ
LIJEČENJA”
KADA KURATIVNA NJEGA PRESTAJE NASTAJE PALIJATIVNA NJEGA
5
“Svjetska zdavstvena oganizacijakaže da palijativna njega afirmiše život i shvata da je smrt normalan proces; ona ne ubrzava niti odlaže smrt; ona promoviše oslobadjanje od bola i patnje; ona integriše psihološke i spiritualne aspekte pacijenta”
Balfour Mount testifying to the Canadian Special Senate Committee on Euthanasia and Assisted SuicideJune 1995
Šta je palijativna njega?
Program aktivne pažljive njege primarno usmjerene prema poboljšanju kvaliteta života osobe koja umire.
Njega se obezbjeđuje multidisciplinarnim timom i suočava se sa fizičkim, psihosocijalnim i duhovnim potrebama individue i porodice.
Palijativna njega je njega pacijenata sa aktivnom, progresivnom i daleko uznapredovalom bolesti, a čiji je očekivani životni vijek kratak i kod kojih je fokus njege na kvalitetu života i olakšanje i prevencija patnji.
Potreba za Palijativnom njegom ?
52 miliona umire godišnje. Oko 10 miliona umire u neolakšanim
parnjama. Oko 5 miliona od karcinoma (AIDS). U razvijenim zemljama ljudi žive i umiru : u neumanjenim bolovima, nekontrolisanim
fizičkim simptomima, neriješenim psiho-socijalnim i duhovnim problemima,u
strahu i usamljeni.
Palijativna njega je posvećena kvalitetu života pacijenta, bez obzira kakav život pacijentu preostaje.
Orientisana na osobu, a ne na bolest.
Gledati pacijenta koji ima bolest,ne bolest koja je zahvatila pacijenta
[after William Osler, Canadian-born
Holistički pristup pacijentu
ETIČKI ASPEKTI
NA KRAJU ŽIVOTA, VAŽNOST OLAKŠANJA PATNJI RASTE DOK ZAŠTITA ŽIVOTA POSTAJE SVE MANJE MOGUĆA
ČETIRI NAJVAŽNIJA PRINCIPA: AUTONOMIJA BOLESNIKA (POŠTOVATI PACIJENTA KAO LIČNOST)
DOBROBIT BOLESNIKU (ČINITI DOBRO)
NE ŠKODITI BOLESNIKU (NE ČINITI ŠTETU)
PRAVEDNOST (PRAVIČNO KORIŠTENJE RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA)
CILJ PALIJATIVNE NJEGE
Dostizanje najbolje moguće kvalitete života za pacijenta i njegovue obitelji.
Da olakša fizičke simptome i ublaži bolest. Održava nezavisnost duže vrijeme. Udobnost koliko je moguće. Odstrani izolaciju ,nervozu i strah. Omogući dostojanstvenu smrt. Podrži one koji su u žalosti. Da obezbijedi olakšanje bolova i drugih fizičkih
simptoma.
CILJEVI PALIJATIVNE NJEGE
Da maksimalno poboljša kvalitet života, a u isto vrijeme ni da ubrza ni da odgodi smrt.
Da obezbjedi psiho-socijalnu i duhovnu njegu. Da podršku u cilju pomoći u toku bolesti i tuge
pacijenta Pacijent će razumjeti i usmjeriti vlastitu njegu
onoliko koliko bude želio i koliko je u mogućnosti
Porodica se osjeća informiranom i s podrškom, čak i nakon pacijentove smrti
Tim palijativne njege ima stručnost i pažnju da obezbjeđuje kvalitetnu njegu.
Koje bolesti = Palijativna njega?
Sve bolesti koje ugrožavaju život (karcinom,neurološka,kardiološka ili respiratorna oboljenja,hrpnična bubrežna insuficijencija,hronični bolni sindromi i dr.)
imaju uticaja na fizičko,socijalno, psihološko i društveno zdravlje i za pojedinca i za porodicu
terminalna njega je dio palijativne njege i pruža se zadnjih dana života kada je cilj da se pacijentu omogući da dostojanstveno umre
Statistički pregled oboljenja koja zahtijevaju Palijativnu njegu u Edukativnom centru
prodične medicine Gornja Tuzla
RA---------------------------------------------1 ALZENHAJMEROVA BOLEST-------1 DM; KVO; GODINE ŽIVOTA ----------4 ICV ------------------------------------------4 CA -------------------------------------------1
=11
Ko je pacijent palijativne njege?
Bilo koji pacijent koji treba njegu od strane tima njege.
Njega je fleksibilna i može se obezbjeđivati za period vremena u kojem pacijentovi simptomi indiciraju potrebu.
Bolest može biti još tretirana i pacijent može napredovati do perioda remisije ili izlječenja.
Palijativna njega uključuje VJEŠTINE koje se koriste u bilo kojem sestrinskom susretu:
Zalaganje za pacijente/porodice
Identifikovanje sredstava zajednice
Biti dostupan pacijentima i porodicama
Podučavanje drugih kako da odagnaju uobičajeno pogrešno shvatanje
SESTRINSKE INTERVENCIJE
Edukacije pacijenata čim se saopšti privremana dijagnoza.
Smanjenje stersa, straha i neizvjesnosti. Informisati pacijenta o novinama u načinu
liječenje karcinoma. Ohrabriti njegova pitanja.
Objesniti iskustvo kroz koje će proći.
Stres kod rodbine povećava:
Kada pacijent ima bolove ili je pod stresomKada ne znaju šta očekivati (ili kada)Gužva na odjelima, glasan TV, bučna djeca koja trče nokoloNedostatak privatnosti i osnovnih potreba za udobnostPromjena smještaja kada je pacijent blizu kraja Osoblje koje je na distanci i odnosi se službeno prema rodbiniOsjećaj da se prema pacijentu ne odnosi sa poštovanjem i da ja ”otpisan”
Stres kod rodbine umanjuju
Kada je pacijent dobro bez izraženih simptoma Kada ih sestra i doktor redovno infoprmišu o stanju pacijenta Kada su njegovatelji poznati porodici i porodica njim Kada osoblje priznaje ”poseban”status pacijenta Kada imaju prostor za odmor nedaleko od pacijentaKada je prostor oko kreveta zaštićen od buke i jurnjavePodrška porodice i prijateljaPristup socijalnom radniku i podršci pastora
Oblasti koje se trebaju naći u standardima
Pristup rodbine udobnom i privatnom smještaju Pristup rodbine imenovanoj sestri koja je upoznata sa
pacijentovom prognozom i tretmanom i Finalna polovina dana radionice bila je posvećena imenovanju posebnih briga razumijevanjem rodbine i njihovim prihvatanjem
Pristup rodbine drugim članovima tima njege Interprofesionalna komunikacija i čuvanje podataka Podrška porodice i informacija u vrijeme kada se smrt
bliži Pristup rodbine duhovnoj podršci i agencijama za
podršku
Principi palijativne njege:
Palijativna njega podrazumjeva cijeli spektrum njege –medicinsku, sestrinsku, psihološku, socijalnu, kulturnu i duhovnu.Holističkii pristup, spajanje navedenih širokih gledišta njege, je dobra medicinska praksa i neophodan je u palijativnoj njezi.
Stav-odnos (osjetljivost, osječajnost,
poštovanje, obzirnost, angažovanost,...).
Njega (komunikacija, th, njega, spriječavanje krize, briga za pordice, kontinuirano procjenjivanje).
Poruka palijativne njege
Bilo koja bolest, koliko ona uznapredovala, kakvi god tretmani su urađeni,
uvijek postoji još nešto što se može uraditi da se unaprijedi kvalitet života koji preostaje pacijentu.
...
JEDAN OD KLJUČEVA USPJEHA JE ZAJEDNIČKI RAD I SARADNJA IZMEĐU TIMA ZA NJEGU S JEDNE STRANE I PACIJENTA I NJEGOVE PORODICE SA DRUGE STRANE
SARADNJA SA PACIJENTOM
Biti učtiv u ponašanju Biti ljubazan u govoru Ne biti snishodljiv Biti pošten Slušati Objasniti Postići suglasnost s prioritetima i ciljevima Diskutovati o opcijama i tretmanu Prihvatiti odbijanje tretmana
TERMINALNA NJEGA
Terminalna njega je dio palijativne njege i pruža se zadnjih dana života kada je cilj da se pacijentu omogući da dostojanstveno umre
Palijativna bol i metod (sredstvo) za procjenu simptoma
NEUROLOŠKI - (konfuzija, halucinacija, promjene ponašanja, napad)?
RESPIRATORNI – (otežano disanje, cijanoza)? KARDIOVASKULARNI – (pozitivna istorije, bol u
grudima)? GASTROINTESTINALNI – (konstipacije, diareja,
abdominalni bol, mučnina, povraćanje, suha usta)? GENITOURINARNI – (promjene na GU traktu, urinarna
retencija)? KOŽNI - ( oštećenje kože)? ENDOKRINI - (hiperglikemija, hipoglikemija)? BOL - (imali bol, poteškoće pri kretanju)? SAN I ODMOR – (???) PSIHOSOCIJALNI – (anksiozan, podrška porodice)? DUHOVNI – (šta sam ja uredio da zaslužim ovo? Ko će
paziti moju porodiću kad ja umrem?
BOLESNIK NA KRAJU ŽIVOTA ” TERMINALNI BOLESNIK ”
Naziv ”terminalni bolesnik” koji se najčešće koristi , nije uvijek opravdan. Taj naziv, na žalost, uključuje gašenje svake nade. A neke nade ima uvijek i u najtežim stanjima – uvijek se još nešto može učiniti...
Nadalje, iskustvo pokazuje da se uz odgovarajuću njegu vrlo teški bolesnik može povremeno oporaviti.
Poboljšanje može trajati danima, sedmicama, mjesecima, a postoje iznimni bolesnici s još dubljim razdombljem oporavka.
...
Prognoza je u medicini najnesigurnije područje jer je bolesnik biološki sistem s mnogo nepoznanica, koje ipak mogu u datom trenutku početi djelovati i prouzrokovati učinak s kojim u definiranju prognoze nismo računali.
...
Kad je smrt vjerovatna za nekoliko dana, bolesnik je obično slab, vezan za postelju, omamljen za dulje razdoblje, dezorijentisan u vremenu i prostoru sa otežanom ili skroz slabom komunikacijom.
Zanimanje za hranu i piće sve je manje i sve mu je teže progutati lijek.
Ciljevi njege i liječenje moraju se redefinirati:
Novi simptomi ? Pogoršani stari? Promjene u postupcima ? Nove mjere?
Kako bi se osigurala bolesnikova udobnost
Procjena simptoma...
Niz simptoma poredanih po učestalosti su: poremećaj disanja, bol, nemir/uzbuđenje povračanje. - U terminalnom razdoblju života postupak je za sve
bolesnike isti bez obzira na uzrok terminalne bolesti. Ono što se može pružiti zavisi o lokalnim mogučnostima.
-Pristup je različit od onog u akutnim stanjima ili u akutnim pogoršanjima hroničnih bolesti, kada treba preduzeti sve čime medicina raspolaže.
-U hroničnim stanjima koja idu kraju nije opravdano dopustiti polaganu smrt.
Treba procijeniti:
Bolesnikove biološke izglede
Terapijske učinke svakog postupka
Nus pojave postupaka
Potrebe rodbine tokom terminalne faze bolesti ili umiranja
Boraviti sa umirućim pacijentom koliko i kad oni to želePomoć u zbrinjavanju fizičkih potrebaSigurnost i udobnost pacijentaBiti stalno informisan o planovima njege i o nastupajućoj smrtiBiti u mogućnosti da izraze svoje emocije sa drugima i imati utjehu i pdršku od rodbine i prijateljaBiti prihvaćen i imati podršku i utjehu od strane zdravstvenog osoblja
Terminalna uznemirenost i kraj života
Agitacija, uznemirenost, grčenje
Procjena: isključiti svaki neotklonjeni bol, zadržavanje urina, nakupljenost fekalija
Upravljanje: ispraviti abnormalije kada se pojave
Poslednji dani / sati
Podrška i nada
(“ne znam kako da to kažem ..ali samo nemojte dozvoliti da se prestane nadati .želim da ima malo nade.”)
Pokušati uspostaviti kontakt Stav izrečen ili neizrečen ”ništa se više za Vas ne
može ućiniti” nipošto i nikad nije istina ,
uvijek postoji nešto što se može učiniti Trba ostati držeći mu ruku uz poštovanje i podršku Oni traže da ih ne ostavimo...
”ne zaboravimo da se prvi gasi ,sluh kasnije a dodir najkasnije”
Kako se palijativna njega razlikuje od ostalih vidova njege?
Tradicionalna njega..
Terapija sa cilljem izlječenja
[Terminalna njega]
Smrt
Kolaboracija izmedju terapije izlječenja ipalijativne njege [dijagramski]
Smrt
Svrha izlječenje
Svrha palijativna njega
žalost
”Sestre ne liječe stres ali mogu pomoći ljudima da ga prebrode
uspostavljajući zacjelujuću vezu i pomažući im da aktiviraju
svoje emocionalne i duhovne izvore.”
Benner & Wrubel (1989)
“NIKO KO NEMA VREMENA ZA RAZGOVOR NE ZNA NIŠTA O TERMINALNOJ NJEZI BEZ OBZIRA KAKO BRILJANTAN KLINIČKI FARMAKOLOG BIO.” (Smithers)
slučajevi palijativne njege… 72 godine star muškarac sa paratorakalnom masom
zbog karcinoma pluca. Bol tertiran sa hidromorfonom subkutano. Kontrola delirijuma nije postignuta u opštoj praksi (na primarnom nivou), niti od strane medicinske sestre u jedinici paljativne njege kao ni od porodice kod kuce – jedinica palijativne njege
75 godina star muškarac. Karcinom kolona sa metastazama u plucima i jetri. Nema bola. Nauzeja pod kontrolom haloperidolom subkutano i metoklopramidom [drugi nacin upotrebe] -kucna njega
PRUŽANJE ZDRAVSTVENE NJEGE TIMA PORODIČNE MEDICINE U KUĆNOM OKRUŽENJU
GOSPOĐA A.P.IMA 76 GODINA. ŽIVI U VLASTITOJ KUĆI SA MUŽEM KOJI BOLUJE OD ALZHEIMEROVU BOLEST.DOBRO SU NOVČANO OBEZBIJEĐENI (INO PENZIJA). IMA ČETVORO DJECE . ŽIVI U KUĆI SA SINOM KOJI SE BRINE OKO SVOJIH RODITELJA A ANGAŽOVANA JE I BOLNIČARKA.SMJEŠTAJ U STARAČKOM DOMU OD JEDNE GODINE DONIO IM JE VIŠE TUGE I BOLA NEGO KORISTI .NISU MOGLI PRIHVATITI PROMJENE.ZADOVOLJNI SU ŠTO SU PONOVO U SVOJOJ KUĆI I NAŠI SU PACIJENTI VEĆ PET MJESECI.
NA POZIV SINA DANAS DOLAZIMO ZBOG BOLA U DESNOM KOLJENU I DONJEM DESNOM DIJELU TRBUHA.
IMA UČESTALI I BOLAN NAGON NA MOKRENJE . BOLI JE GRLO . TEMPERATURA = 36,9; RR=145/80 P=86 ;BMI=20 GOSPOĐA JE VEDRA RASPOLOŽENA IZRAZITO BLIJEDA ;POTKOLJENICE
I STOPALA OTEČENI (TJESTASTI OTOK),PROMJENE NA SVIM ZGLOBOVIMA ,VIDLJIVI DEFORMITETI . TEŠKO SE POKREĆE U KREVETU A HODA JEDVA UZ TUĐU POMOĆ. JUTARNJA UKOČENOST I BOL SU POJAČANI.
PO ZAVRŠETKU FIZIKALNOG PREGLEDA SLIJEDI TIMSKI PRISTUP ZDRAVSTVENE NJEGE KOD NAŠE PACIJENTKINJE .
-POSTAVITI CILJEVE PO PRIORITETU -IDENTIFIKOVATI GLAVNI PROBLEM -PLANIRATI ZDRAVSTVENU NJEGU NA OSNOVU POSTAVLJENIH
CILJEVA