ŠTETNICI POVRĆA
AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU
Tanja Gotlin Čuljak
PLODOVITO POVRĆE
Pomoćnice Solonaceae:
– Rajčica Lycopersicon esculentum;
– Paprika Capiscum annuum;
– Patlidžan Solanum melongena
Tikvenjače Cucurbitaceae:
– Krastavac Cucumis sativus;
– Dinja Cucumis melo;
– Lubenica Citrullus lanatus;
– Tikve Cucurbita vrste
Tanja Gotlin Čuljak
KLJUĈ ZA PREPOZNAVANJE ŠTETNIKA PLODOVITOG POVRĆANa podzemnim dijelovima
Na nadzemnim dijelovima
Korijenje izgrizeno, biljke propadaju Štetnici u tlu
Vrat korijena i prizemno lišće izgrizeno Sovice pozemljuše
Na korijenju odebljanja – guke, naročito pri uzgoju u zaštićenom prostoru Nematode korijenovih kvrţi ca
Korijenje i vrat korijena izgriţeni , u njemu bjelkaste beznoţn e ličinke, duge do 7 mm Korijenove muhe
Lišće izgrizeno, tragovi sluzi Puţev i
Lišće patlidţan a, rjeđe rajčice, izgrizeno Krumpirova zlatica
Lišće se kovrča, ţu ti i suši, na naličju kolonije sitnih kukaca Lisne uši
Na lišću crna ljepljiva prevlaka čađavice, biljke zaostaju u rastu, na dodir lete bijele “mušice” Cvjetni štitasti moljac
Na lišću bjelkaste pjege, koje kasnije nekrotiziraju, plod paprike sitan i deformiran Duhanski štitasti moljac
Na listu sitne bjelkaste točkice, lišće ţu ti i suši se, na naličju fina paučina Koprivina grinja
Na lišću hodnici - mine, u njima ţu ćkasto-narančasta ličinka, duga do 2 mm Lisni mineri
Bjelkastosrebrnkaste točkice na lišću i cvjetovima; na tim organima sitni brzi kukci, dugi samo 1-2 mm
Kalifornijski trips
U plodu rajčice, patlidţan a, češće paprike, gusjenica, ulazno mjesto gnjilo Kukuruzni moljac
Plod i stabljiku buše gusjenice s tamnim prugama, izgrizaju lišće Ţuta kukuruzna sovica
Na prizemnom dijelu stabljikeRasadu paprike izgrizen bazalni dio stabljike, tkivo puca, biljke se lome ili prevrću Šampinjonske mušice
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETNICI ČEŠĆI U ZATVORENOM PROSTORU – PLODOVITO POVRĆE
• KALIFORNIJSKI TRIPS• DUHANOV TRIPS• CVJETNI RESIČAR• DUHANSKI ŠTITASTI MOLJAC• CVJETNI ŠTITASTI MOLJAC• LISNI MINERI• KOPRIVIN CRVENI PAUK
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETNICI ČEŠĆI NA POLJA –PLODOVITO POVRĆE
• LISNE UŠI PLODOVITOG POVRĆA• KUKRUZNI MOLJAC• ŠAMPINJONSKE MUŠICE• TRIPSI• KRUMPIROVA ZLATICA• SOVICE POZEMLJUŠE• LISNE SOVICE
ŠTETNICI ČEŠĆI U ZATVORENOM PROSTORU – PLODOVITO POVRĆE
NADRED THYSANOPTEROIDARED THYSANOPTERA (TRIPSI,
RESIĈARI)Heliothrips haemorrhoidalis
Thrips tabaciThrips fuscicornis
Thrips palmi*Frankliniella occidentalis
Frankliniella robustaTheniothrips simplex
Tanja Gotlin Čuljak
Vaţnost ovim vrstama raste, poglavito na kulturama u zaštićenom prostoru, Mali su i lako se prenose svjeţim povrćem, voćem i cvijećem, te sadnim materijalom. Tanja Gotlin Čuljak
Pokretljivi kukci;
Glava ima hipognatan poloţaj;
Usni ustroj za bodenje i sisanje.
Krilna ploha vrlo uska, s dugim resama.
U nekih vrsta ţenke nemaju krila.
Neke se vrste razmnaţaju partenogenetski.
U Hrvatskoj je utvrĊeno 48 vrsta resiĉara
Tanja Gotlin Čuljak
Dijele se na 2 podreda:
TEREBRANTIA imaju
najmanje jednu ţilu na krilima, a ţenke srpoliku leglicu, kojom ubadaju biljno tkivo radi ovopozicije
TUBULIFERA nemaju ţile
na krilima, a ţenke nemaju leglicu , nego im je zadnji kolutić tijela valjkasto izduţen
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Frankliniella occidentalis –kalifornijski trips
Tanja Gotlin Čuljak
VAŢNOST
•NAJOPASNIJI ŠTETNIK KULTURA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
•NAJVEĆE ŠTETE NA PAPRICI, KRASTAVCIMA
Tanja Gotlin Čuljak
IZGLED
•MALI KUKCI VELIĈINE 1-2 mm
•2 PARA KRILA S RESAMA
Tanja Gotlin Čuljak
IZGLED
•MALI KUKCI VELIĈINE 1-2 mm
•2 PARA KRILA S RESAMA
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
BIOLOGIJA
• IMA 12-15 GENERACIJA GODIŠNJE
• ZARAZE NASTAJU VEĆ U VELJAĈI NA KOTILEDONSKIM LISTIĆIMA KRASTAVACA
• U POLJU ZARAZE SU KASNIJE
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETE
•PAPRIKA–NA PLODOVIMA-SITNI,
DEFORMIRANI, NEKROZE
–NAJVIŠE MU ODGOVARA TEK ZAMETNUTI PLOD
–NA NALIĈJU LISTA BJELKASTE PJEGE NEPRAVILNOG OBLIKA
– INTENZITET ZARAZE OVISI O SORTAMA (JAĈE NA ŠOROK ŠARI I TONICA)
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETE• KRASTAVCI
–NA NALIĈJU MLADIH LISTOVA I U CVJETOVIMA
–NA PLODOVIMA SIMPTOMA NEMA
–LISTOVI SE SUŠE I VISE
–ZARAZA JAKA – RAZDOBLJE BERBE SKRAĆENO ZA MANJE OD MJESEC DANA
–NAJOPASNIJE NAJRANIJE ZARAZE
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETE•RAJĈICA
–RIJETKO
Tanja Gotlin Čuljak
TSWV –VIROZA NAPAPRICI
Tanja Gotlin Čuljak
ZAŠTITA• UPORABA PLAVIH
LJEPLJIVIH PLOĈA (DONJI RUB U VISINI VRŠNIH DIJELOVA BILJKE) ZA PRAĆENJE POJAVE
Tanja Gotlin Čuljak
KEMIJSKO SUZBIJANJE
• PLODOVITO POVRĆE – LASER (SPINOSAD) I MOSPILAN 20
• CONFIDOR (IMIDAKLOPRID) – ZA SUZBIJANJE DUHANOVOG TRIPSA, SLABIJE DJELUJE NA KALIFORNIJSKOG
• KOFUMIN I NUVAN (DIKLORVOS) –RAJĈICA, KRASTAVAC, PAPRIKA – POLJE I ZAŠTIĆENI (IZNAD BILJAKA) –PRSKANJE – MOGU BITI FITOTOKSIĈNI
• ACTELLIC (PIRIMIFOS METIL) I NEKI PIRETROIDI
PAZITI NA KARENCU!!!Tanja Gotlin Čuljak
BIOLOŠKO SUZBIJANJE• Amblyseius cucumeris
Samo u rano proljeće –ne visoke temperature
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
i vrste roda Orius
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Thrips tabaciduhanov trips
Najvažniji resičar na ratarskim kulturama u nas.
Ubraja se među najvažnije štetnike duhana, no izrazit je polifag.
Napada više od 150 vrsta biljaka, među kojima su i kulturne i korovske vrste
Tanja Gotlin Čuljak
Morfologija
To je vrlo mali resiĉar.
Odrasli 0,8-1 mm, slamnato ţute do smeĊkaste boje.
Biologija
Prezimi odrasli oblik u zemlji, u biljnim ostatcima i na korovima.
Katkada prezime i liĉinke.
Prijelaz na rasad duhana kada srednja dnevna temperatura poraste preko 10-12˚C za 5-7 dana.
Razmnaţanje je partenogenetsko.
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Biologija
Ţenka odlaţe jaja u list tako da ga zareţe leglicom.
Embrionalni stadij traje, ovisno o temperaturi, 5-10 dana.
Razvoj liĉinke traje od 10-20 dana.
Do 5 generacija godišnje
Tanja Gotlin Čuljak
Štetnost
Liĉinke i odrasli oblici sišu na lišću najviše uz ţile lista.
Nastaju brojne sitne bjeliĉaste toĉkice, koje se ubrzo spajaju te list uz ţile pobijeli;
U listu se smanjuje sadrţaj razgradivih ugljikohidrata, bjelanĉevina i polifenola te utjeĉe na kakvoću lista.
Tanja Gotlin Čuljak
Štetnost
Pored izravnih šteta, duhanov trips uzrokuje štete i neizravno prenošenjem vrlo opasnog virusa – TSWV (Tomato Spotted Wilt Virus), koji izaziva bronĉanu boju lista.
Prijenos virusa odvija se na perzistentan naĉin.
Liĉinka se mora najmanje 15 minuta hraniti na zaraţenoj biljci.
Nakon 4-18 dana trips postaje infektivan, i to svojstvo zadrţava tridesetak dana
Tanja Gotlin Čuljak
Štetnost
Za vrućeg i suhog ljeta moţe na polju napasti krumpir, rajĉicu, krastavce, paprike, lubenice, tikvice, luk, poriluk, soju i kupus
Tanja Gotlin Čuljak
Kalifornijski i duhanov trips
Zaštita
Intenzitet pojave tripsa moţe se pratiti plavim ili ţutim ljepljivim ploĉama. Prag odluke je ulov oko 10 resiĉara u jednom danu. Postavljanje većeg broja tih ploĉa moţe smanjiti napad štetnika.
Duhanov trips napadnut je od prirodnih neprijatelja: zlatooke, nekih stjenica i grabeţljivih vrsta tripsa
Tanja Gotlin Čuljak
Heliothrips haemorrhoidalis- cvjetni resičar
• Prije pojave kalifornijskog tripsa, najvaţniji resiĉar u zatvorenim prostorima
• Crne boje, dug 1,2 mm• Partenogeneza• 6 generacija, 20 u z.p.• Najĉešći na cvijeću• Bjeliĉaste toĉkice na lišću, vršci se uvijaju
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
veličina tripsa
Tanja Gotlin Čuljak
film trips
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Thrips palmi* - palmin trips
• Nije prisutan u Hrvatskoj
• Na A1 listi karantenskih štetnika
• Napada biljke roda Ficus te porodica Cucurbitaceae i Solanaceae
• U Europi – prijetnja biljkama u z.p.
• Prenosi se biljkama i Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
LISNE BUHEŠTITASTI MOLJCI
CVRĈCI
Tanja Gotlin Čuljak
NADRED HEMIPTEROIDARED HEMIPTERA (RILĈARI)
PODRED HOMOPTERA (JEDNAKOKRILCI)
NATPORODICE:
PSYLLOIDEACICADOIDEAALEYROIDEA
Tanja Gotlin Čuljak
ALEYROIDEA
Trialeurodes vaporariorum –cvjetni štitasti moljac
Bemisia tabaci – duhanski štitasti moljac
Tanja Gotlin Čuljak
Trialeurodes vaporariorum –cvjetni štitasti moljac
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
VAŢNOST• NAJVIŠE STRADA RAJĈICA –
PRINOS SMANJEN DO 40 %• POLIFAG• PASIVNO SE ŠIRI SADNICAMA
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
IZGLED• dug je oko 2 mm• tijelo i krila pokrivena su voštanim
prahom• Ţivahan leptirić• Naziva se i bijela mušica
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
BIOLOGIJA• ţenka odlaţe 100 do 200 jaja na naliĉje
lista• ima 10 do 12 generacija godišnje• BRZO RAZVIJA REZISTENTNOST• NEMA ZIMSKE DIJAPAUZE
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETE• MEDNA ROSA PO LISTOVIMA I
PLODOVIMA• NA NALIĈJU LISTA• ODRASLI SU NA VRŠNIM
DIJELOVIMA• VAŢNO JE PRAVOVREMENO UOĈITI
ZARAZU (VIZUALNI PREGLED, ŢUTE LJEPLJIVE PLOĈE)
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
ZAŠTITA
•MEHANIĈKE MJERE
•KULTURNE MJERE
•KEMIJSKO SUZBIJANJE
•BIOLOŠKO SUZBIJANJE
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
KEMIJSKO SUZBIJANJE
• VEĆI BROJ INSEKTICIDA – MANJA DJELOTVORNOST – VOŠTANI PRAH
• ĈESTA PRSKANJA U KRATKIM INTERVALIMA (LJETO 3-7 DANA)
• KRITIĈAN BROJ – 1 ODRASLI OBLIK/100 BILJAKA
• Confidor (imidakloprid), Actara (tiametoksam), Calypso (tiakloprid), Mospilan (acetamiprid)
i neki drugi (Actellic i neki piretroidi)
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Ostale mjere•Prije sadnje uništiti i
ukloniti sve ostatke•Saditi nezaraţene sadnice•Odrţavati higijenu
staklenika•Ţute ploĉe za kontrolu
pojave
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Biološko suzbijanje
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Ţuta ljepljiva ploĉa na kontrolnoj parceliAGRONOMSKI FAKULTET, ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU Tanja Gotlin Čuljak
Ţuta ljepljiva ploĉa na tretiranoj parceliAGRONOMSKI FAKULTET, ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU Tanja Gotlin Čuljak
2. Broj imaga na kontrolnoj parceli, na ţutim ploĉama kretao se do 30 000 dok se na parceli gdje je korištena Encarsia formosa broj kretao do 80 imaga što je 375 puta manje u odnosu na kontrolu.
1. Uporabom osice Encarsia formosapostignuta je uĉinkovitost parazitacije do 90,5 % .
3. Tijekom trajanja pokusa nije bilo uporabe insekticida.
Tanja Gotlin Čuljak
4. Berba rajĉice provodila se konstantno jer nije bilo ograniĉenja zbog karence.
5. Suzbijanje cvjetnog štitastog moljca biološkim naĉinom moţe se u potpunosti riješiti problem ovog štetnika bez uporabe kemijskih sredstava.
6. Za dobar uspjeh biološke zaštite potrebno je puno znanja.
AGRONOMSKI FAKULTET, ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU Tanja Gotlin Čuljak
Bemisia tabaciDuhanski štitasti moljac
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
VAŢNOST
• DONEDAVNO KARANTENSKI ŠTETNIK NA A1 LISTI, UNIJET NA UKRASNIM BILJKAMA
• VAŢAN U BROJNIM STAKLENICIMA TOPLIJIH PODRUĈJA
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
IZGLED
• MALENI BIJELI KUKAC, DUG 1 mm
• PREKRIVEN VOŠTANIM PRAHOM
• RAZLIKA IZMEĐU DVIJU VRSTA JE NA OSNOVI PRAZNOG PUPARIJA
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
BIOLOGIJA
•VEĆI BROJ GENERACIJA GODIŠNJE
• ISTOVREMENO NALAZIMO SVE STADIJE
Tanja Gotlin Čuljak
ŠTETE• BROJNE KLOROTIĈNE PJEGE
• MEDNA ROSA PO PLODOVIMA I LISTOVIMA
• GLJIVA ĈAĐAVICA
• ZARAZA SE UTVRĐUJE ŢUTIM LJEPLJIVIM PLOĈAMA
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
AGROMYZIDAE
MUHE LISNI MINERI
• ŠTETE RADE LIĈINKE KOJE BUŠE PARENHIM IZMEĐU EPIDERMI LICA I NALIĈJA LISTA KOJA OSTAJU NETAKNUTA
• U ZAŠTIĆENOM PROSTORU –• Liriomyza trifolii• L. bryoniae• Phitomyza horticola
• Vrste su polifagne• Oštećuju krastavce, rajĉicu,
patlidţane, tikvice, krizanteme, gerbere kao i druge povrće i cvijeće
• Štete uglavnom u zatvorenom prostoru
• Veći broj generacija
•Liriomyza trifolii
•L. bryoniae
zaštita• Preventivne mjere – zdrave sadnice• Trganje prvih zaraţenih listova – spaliti i
zakopati• Ţute ploĉe – praćenje – veći broj manja
populacija• Poĉetak zaraze – biološko suzbijanje –
Dacnusa sibirica i Dygliphus issae• Kemija – preventivno – rano suzbijanje
početnih zaraza
GRINJE
• maleni organizmi, teško vidljivi
prostim okom
• građa tijela – segmentacija tijela
nejasna
• prednji dio – PROSOMA
• stražnji dio – HYSTEROSOMA
• nemaju ticala, niti krila
• 4 para nogu (osim šiškarica – 2 para)
• noge služe za hodanje, prihvaćanje ili
plivanje
• razmnožavanje gamogeneza
• rjeđe partenogeneza
Tetranychus urticae
• Polifag• Vaţan šte tnik povrća i ukrasnog
bilja• Suho i toplo vrijeme• Pauci ţute il i naranĉaste boje s
dvije pjege na hrptu
• Zaraţeno lišće puno je malih bjeliĉastih toĉkica koje se spajaju, lišće je prošarano, mramorizirano
• Stvaraju mnogo pauĉine na naliĉju lista
zaštita• Kemija u zaštićenom prostoru –
na samom poĉetku zaraze, visoki utrošak škropiva 3000-5000 l
• Izbor sredstva ovisi o kulturi na kojoj se suzbija
• Biološki – Phytoseiulus persimilisi Amblyseius cucumeris
ŠTETNICI ČEŠĆI NA POLJU –PLODOVITO POVRĆE
LISNE UŠI NA PLODOVITOM POVRĆU
Tanja Gotlin Čuljak
Tanja Gotlin Čuljak
KRASTAVAC, RAJĈICA, PAPRIKA
• Aphis citricola• Aphis craccivora
• Aphis fabae• Aphis gossypii
• Aulacorthum solani• Macrosiphum euphorbiae
• Myzus persicae
Tanja Gotlin Čuljak
Aphis gossypii
Tanja Gotlin Čuljak
Aphis gossypii
Tanja Gotlin Čuljak
suzbijanje
PREDUVJETI
ostavljanje dijela korova u usjevimasmanjena gnojidba (N)
točna identifikacija vrsta lisnih ušiizbor selektivnih insekticida (aficida)
Tanja Gotlin Čuljak
KEMIJSKE MJERE
Zimsko prskanje uljano organofosfornim sredstvima
U VEGETACIJI:
NESISTEMICI
Actellic EC 50 – breskvina i repina lisna ušPirimifos-metil EC 50 - “ “ “
Tanja Gotlin Čuljak
SISTEMICI
Rogor EC 40Chromgor EC 40
KARBAMATI
Pirimor WG 50
Tanja Gotlin Čuljak
PIRETROIDI
Fastac SC 10 – lise uši voćakaDirekt SC 10 - “ “Decis EC 1,25 – lisne uši voćaka i žitaricaDecis EC 2,5 - “ “Sumialfa FL 5 – lisne uši jezgričavog i koštičavog voćaKarate EC 2,5 – lisne uši voćakaBeta-Baythroid EC 025 – kupusna lisna uš, crna repina uš
NEONIKOTINOIDI
Confidor SL 200 – lisne uši voćaka, ruže, agrumaBoxer SL 200 - “ “ “ “Rapid SL - “ “ “ “Magnum SL 200Calypso SC 480 – lisne uši voćaka, povrća, ružaMospilan SP 20 – lisne uši voćaka, povrća
INSEKTICIDI S ANTIFIDANTNIM UČINKOM
Chess WP 25 – lisne uši breskve, duhana, rajčice
Tanja Gotlin Čuljak
PLAMENCI -PYRALIDE
KUKURUZNI MOLJAC (PLAMENAC)
OSTRINIA NUBILALIS
• Proširen u svimdjelovima Hrvatskegdje se uzgajakukuruz
• Uzrokuje sniţenjeprinosa od 2 – 25 %
• Štetnik je poĉetkomovog stoljećaprenesen iz Europeu SAD, gdje nanosijoš veće štete nego uEuropi
• spolni dimorfizam (ţenka ima deblje tijelo, raspon joj je krila nešto veći i svjetloţute je do svjetlosmeĊe boje; muţjak ima vitko tijelo s nešto tamnijim sivosmeĊim ili smeĊim krilima)
ţenka
muţjak
ţenka
muţjak
• Jaja su veliĉine 0,5 mm, spljoštena, u gomilicama od 15-45 jaja sloţenih jedno uz drugo.
• Isprva su prozirna, kasnije potamne• Gusjenica je isprva bjelkasto-ruţiĉasta, kasnije
postaje prljavo siva, katkada smeĊe boje.• Na hrptu svakoga segmenta nalaze se 4
okruglaste pjege, a iz njih izbija po jedna dlaĉica.
• Naraste do 25 mm
• Embrionalni razvoj traje 3-14 dana. Mlade gusjenice zadrţavaju se kraće uz leglo, a zatim migriraju prema osnovi lista. Tu se hrane u pazušcu lista ili kreću prema mladom još smotanom lišću, kojima se hrane. Kada se list razvije, vide se na njemu 4 pravilno razmještene rupice.
• Gusjenice poslije trećega presvlaĉenjaprodiru u stabljiku. U njoj buše hodnike te time smanjuju njenu ĉvrstoću.
• Gusjenice prolaze kroz 5 razvojnih stadija, te se kukulje unutar stabljike.
• Jedan dio ostaje u stabljikama preko zime a drugi dio daje drugu generaciju.
• Za topla i vlaţna vremena većina gusjenica daje leptire još iste godine, pa moljac ima dvije pune generacije godišnje
• Katkada ţenke odlaţu jaja u metlicu, te se hrane njezinim dijelovima
• Vrlo ĉesto druga generacija gusjenica buši hodnik ispod metlice i uzrokuje prijelom stabljike
• Gusjenice druge generacije prave sliĉne štete no vrlo ĉesto ulaze u klip i izgrizaju zrnje. Pri jaĉem oštećenju poĉetnog dijela vretena moţe izostati nalijevanje zrna, a moţe otpasti i klip
• Najvaţniji ĉimbenici koji pogoduju brojnost i štetnost moljca jesu monokultura kukuruza, nepotpuno uništavanje kukuruzinca i zaoravanje štrljaka tijekom zime.
• Suzbijanje kukuruznog moljca oteţava njegova polifagnost. Javlja se kao štetnik na konoplji, sirku, prosu, suncokretu, hmelju, plodovima paprike i jabuka te krizantemama
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
• Intezitet napada ocjenjuje se s pomoću više pokazatelja:
Udjelom napadnutih biljaka Brojem hodnika i gusjenica u njima Prosječnom duljinom hodnika u jednoj
biljci Udjelom zaraženih klipova Postignutim prirodom
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
AGROTEHNIĈKE MJERE: Pravilan izbor plodoreda
Ranija sjetva smanjuje štete
Uništavanje drugih potencijalnih domaćina (korova)
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
MEHANIČKO UNIŠTAVANJE:Uništavanje gusjenica u kukuruzincu za vrijeme prezimljenja
UZGOJ OTPORNIH HIBRIDA: Tolerantnost Anabioza
Kukuljice u nezaoranom kukuruzincu
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
BIOLOŠKA METODA:Primjena prirodnih neprijatelja- Bakterija Bacillus thuringiensis- Parazitska osica roda Trichogramma (vrsta T. Maidis)
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
GENETIČKO PREINAČAVANJE:Potpuno novo stanje u suzbijanju moljca
omogućio je razvoj biotehnologije –genetiĉko preinaĉavanje (inţenjer ing)U neke hibride ucijepljeno svojstvo
proizvodnje endotoksina bakterije Bacillus thuringiensis
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
KEMIJSKO SUZBIJANJE: Preventivne mjere:- Upotreba sistemičnih insekticida pri sjetvi (nanašanje na sjeme ili u obliku granula uz sjeme)
KUKURUZNI MOLJACSUZBIJANJE
KEMIJSKO SUZBIJANJE: Kurativno suzbijanje:- Primjena granuliranih insekticida ili formulacija za prskanje u času početka izlaska gusjenica iz velikog broja odloženih jaja