STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU
(2013-2017)
IZRAĐENA OD STRANE SAVETODAVNE KOMISIJE ZA NACIONALNU POLITIKU ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA
Septembar 2012.
Inicijativa za izradu ove politike podržana od strane Projekta za decentralizaciju socijalnih usluga na Kosovu (KSSD) Odeljenja za
međunarodni razvoj UK kojim upravlja Coffey International Development
Skraćenice 3
1 PREGLED IZVEŠTAJA 3
2 UVOD 4
3 PREGLED PROCESA OSMIŠLJAVANJA VIZIJE I STRATEGIJE 4
4 REZULTATI PROCESA OSMIŠLJAVANJA VIZIJE I STRATEGIJE 7
4.1 Opseg Strategije 7
4.2 Specifikacija razvojnih pokazatelja 8
4.3 Prognoze, ciljevi i ocena praznina 10
4.4 Ocena aktuelne situacije 11
4.5 Ocena spoljnih trendova 15
4.6 Identifikovanje ključnih strateških pitanja 18
4.7 Predložene mere politike 19
4.8 Cena koštanja predloženih mera politike 24
5 ANIMIRANJE FINANSIJSKIH SREDSTAVA I PRIMENA 25
Aneks 1: Članovi i tehnički posmatrači Savetodavne komisije za nacionalnu politiku (SKNP): 26
Aneks 2 Strateški Fiche 27
Aneks 3 Dizajniranje mehanizma finansiranja za međuopštinsku raspodelu sredstava za socijalne usluge na Kosovu 76
Aneks 4 Pregled strateških inicijativa predloga za Viziju i strategiju za decentralizaciju socijalnih usluga 2013-2017 97
Skraćenice
CSR Centar za socijalni rad
DFID Odeljenje za međunarodni razvoj
DZSP Direkcija za zdravstvo i socijalna pitanja
EFA Eksplorativna analiza faktora
EU Evropska unija
GCSFS Opšti savet socijalnih i porodičnih usluga
VK Vlada Kosova
BDP Bruto domaći proizvod
HBS Anketa o budžetu domaćinstava
MMF Međunarodni monetarni fond
MTEF Srednjeročni finansijski okvir
MLU Ministarstvo lokalne uprave
MRSZ Ministarstvo rada i socijalne zaštite
MOF Ministarstvo finansija
SKNP Savetodavna komisija za nacionalnu politiku
NVO Nevladina organizacija
AKS Agencija za statistike Kosova
KIPA Kosovski institut za javnu administraciju
KSSD Projekat decentralizacije socijalnih usluga na Kosovu
LLSG Lokalna samouprava
VP Vlastiti prihodi
STUR Sistem Trezora za raspolaganje finansijama
UNKT Tim Ujedinjenih nacija na Kosovu
USAID Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj
SB Svetska banka
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
3 MRSU Septembar 2012
1 PREGLED IZVEŠTAJA
Opsežne konsultacije širom Kosova i razmatranje raspoloživih dokaza od strane članova
Savetodavne komisije za nacionalnu politiku (SKNP) – sastavljene od predstavnika Ministarstva
rada i socijalne zaštite (MRSZ), Ministarstva finansija, Ministarstva lokalne uprave i Asocijacije
kosovskih opština (AKM) – o viziji i strategiji pružanja socijalnih usluga na Kosovu identifikovale
su 6 prioriteta i 15 strateških inicijativa propraćenih troškovima koje su zasnovane na tri
primarna zaključka:
Raditi više ono što je rađeno do sada neće funkcionisati. Povećavanje potražnje, veća
složenost i viši nivoi lokalne odgovornosti – u kontekstu finansijske i administrativne
decentralizacije – znači da sadašnja situacija nije održiva: Buduća rešenja moraće da angažuju
građane kao aktivne učesnike, pružanjem pristupačnih uzvratnih i ciljnih socijalnih usluga
visokog kvaliteta koje pružaju vrednost za dati novac, zasnivajući se na realnim cenama, koje
se pružaju u okviru dogovorenih budžetskih plafona, funkcionišući u okviru srednjoročnog okvira
rashoda i unapređujući blagostanje.
Socijalne usluge nemaju sva rešenja na složene socijalne probleme u našim seoskim i
gradskim oblastima. Međutim, mora se raditi prisno sa drugim vidovima službi u svim
sektorima– uključujući zdravstvo, obrazovanje, smeštaj, zapošljavanje, NVO-e i krivično
pravosuđe– kako bi se pronašli novi načini da se osmisle i pruže usluge stanovništvu koje je
ugroženo i ranjivo. Buduća rešenja treba da uključe stručnjake iz javnog, privatnog i sektora
NVO-a u zajedničkom nastojanju, gradeći nove kapacitete kod pojedinaca, porodica i zajednica
i usredsređujući se na sprečavanje problema pre nego što nepopravivo oštete životne prilike
ljudi. Ovo zahteva usredsređivanje na 6 prioriteta i 15 strateških inicijativa koje su predviđene
ovim strateškim dokumentom.
Osoblje socijalnih službi pruža dragoceni raspon usluga koje u sve većoj meri postaju
relevantne za promenljive potrebe kosovskog društva. Međutim, Kosovo je daleko od najboljeg
načina iskorišćavanja ovih veština ili pružanja socijalnim radnicima novih veština za rešavanje
budućih problema. Treba na najbolji način da iskoristimo veštine i da obezbedimo da se zadrži
fokus ka glavnim vrednostima i načelima socijalnog rada.
Dokazi: Postoje bezbrojni primeri kako su socijalne službe preobraćivale živote ljudi i štitile njih i njihove zajednice. Ovi primeri pružaju pozitivne strane koje treba nadograditi. Međutim, ne bi trebalo biti samozadovoljan izazovom sa kojima se suočavaju socijalne službe. Utvrdili smo da su službe pod velikim pritiskom, da ne poseduju odgovarajuće poverenje i da ne ispunjavaju svoj potpuni potencijal, dovodeći do sve većeg nepoklapanja između vrednosti socijalnog rada i iskustva ljudi koji koriste i rade u ovim službama.
Kontekst: Na Kosovu težimo da živimo u društvu koje je zdravo, prosperitetno, tolerantno, bezbedno, pravedno i uključivo. Socijalne usluge imaju vitalni doprinos u istom. Usluge se pružaju u kontekstu promenljivih potreba i mogućnosti. Demografski, socijalni i politički trendovi nose izazove i mogućnosti koji će uticati na buduće osmišljavanje i pružanje usluga. Zajedno, ovi trendovi predstavljaju izazove sve većih potreba, potražnje i očekivanja, kao i novih mogućnosti pruženih povećavanjem integracije kroz korišćenje poboljšanih izvora podataka i boljeg korišćenja podataka kako bi se pružile informacije potrebne za politike i prioritete.
Uloga socijalnog radnika: Socijalni radnici imaju istaknuti skup znanja, veština i vrednosti koje treba da se iskoriste na najbolji način u podržavanju najugroženijih ljudi u našem društvu. Treba da priznamo stvari koje je socijalni radnik u stanju da uradi, one koji su najbolje opremljeni da to i učine i one kojima bi trebalo da doprinesu zajedno sa drugim stručnjacima.
Izgradnja kapaciteta za pružanje socijalnih usluga: Decentralizacija uobličuje mnoge javne usluge na Kosovu, sa sve većim očekivanjima da će usluge ispuniti njihove potrebe, pomažući im da postignu lične ciljeve i težnje. Ovo može predstavljati poseban izazov za socijalne službe,
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
4 MRSU Septembar 2012
imajući u vidu potrebu da se takođe raspolaže potražnjom i složenošću kao i potrebom da se javnost zaštiti preduzimanjem mera za kontrolu nečije slobode. Kako bi bile efektivne u ispunjavanju tog izazova, socijalne službe treba da angažuju pojedince, porodice i zajednice i da rade na novim načinima sa drugim delovima javnog sektora, usredsređujući se u sve većoj meri na sprečavanje putem izgradnje kapaciteta pojedinaca, porodica i zajednice; preusmeravajući se na sprečavanje i ranu intervenciju; stvaranje odgovora celog sistema na probleme; i efektivno korišćenje mešovite ekonomičnosti pružanja usluga.
Izgradnja kapaciteta radne snage: Socijalne usluge ne koriste se na najbolji način. Razvoj i pružanje decentralizovanih usluga oživljava i preusmerava usluge na glavne vrednosti socijalnog rada. Postizanje ovoga zahtevaće potpuno i efektivno iskorišćavanje celokupne radne snage, stvaranje novih uloga, razvoj poverenja i preusmeravanje ravnoteže moći i kontrole u cilju odgovornijih, samostalnijih stručnjaka; stvaranje novih mera upravljanja kako bi se podržale prenete odgovornosti; stavljanje akcenta na pojedinačno i organizaciono učenje; i promenu miljea veština timova za pružanje socijalnih usluga.
Izgradnja kapaciteta za održivu promenu 6 prioriteta i 15 strateških inicijativa predviđenih ovim strateškim dokumentom zahteva stvarnu i trajnu posvećenost da se usluge preobrate na svim nivoima i u svim delovima sistema. Oni će podrazumevati veće kulturne promene duž javnog, volonterskog i privatnog sektora i nova rešenja na promenljive potrebe. Takođe će zahtevati prisnu saradnju između Vlade Kosova i naših međunarodnih partnera. Prioriteti i inicijative predviđene ovom vizijom i strategijom razviće liderske veštine i efektivno upravljanje na svim nivoima; staviće novi fokus duž sektora ka poboljšanju učinka i pružanju dogovorenih rešenja; strukturni pristup ponovnom osmišljavanju usluga i pružanja promena; novo zakonodavstvo za pružanje osnove za buduću praksu koja je zasnovana na održivim
finansijskim temeljima.
2 UVOD
Proces osmišljavanja vizije i strategije opisan u ovom dokumentu sproveden je od strane
članova1 Savetodavne komisije za nacionalnu politiku (SKNP) za decentralizaciju socijalnih
usluga između juna 2011. i septembra 2012. Ovaj dokumenat pripremljen je u potpunom skladu
sa Administrativnim uputstvom br. 012/12 o postupcima, kriterijumima i metodologiji za
pripremu i usvajanje dokumenata o strategiji i planova za njihovu primenu. Proces je olakšan od
strane članova tima na projektu DFID-a za decentralizaciju socijalnih usluga na Kosovu (KSSD)
i sastavljen je od strukturnih diskusija na mesečnoj osnovi nakon sistematskog procesa izrade
strategije.
Ovaj strateški dokumenat rezimira konačne rezultate ovog procesa. Trebalo bi napomenuti da
dokumenat nema cilj da zabeleži potpuni obim diskusija i niz mišljenja, koja su izražena pre
postizanja zaključaka članova SKNP-a. U tom smislu, jedna od glavnih vrednosti procesa
osmišljavanja vizije i strategije jeste izgradnja uzajamnog razumevanja između ključnih aktera
duž vladinih resora koji se bave procesom decentralizacije socijalnih usluga. Ovo je takođe
odraženo u rezultatima procesa, koji iznose nivo konsenzusa o ključnim pitanjima sa kojima se
suočava proces decentralizacije i finansiranje i upravljanje pružanjem socijalnih usluga na
Kosovu. Ovaj strateški dokumenat rezultat je definitivnog rezultata proizašlog iz procesa
konsultacije sa akterima. .
3 PREGLED PROCESA OSMIŠLJAVANJA VIZIJE I STRATEGIJE
Kako bi auditorijum kome je namenjen ovaj strateški dokumenat bolje shvatio rezultate
pojedinačnih faza procesa osmišljavanja vizije i strategije, ističe se pregled procesa koji su
članovi SKNP-a primenili u potpunosti. Proces sastavljen od deset koraka poređanih u logičkom
rasporedu, sa rezultatima svakog koraka predstavljaju neophodan doprinos za naredni korak.
Deset koraka slede u nastavku:
1 Vidi Aneks 1
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
5 MRSU Septembar 2012
1. Definisanje obima strategije
2. Specifikacija razvojnih pokazatelja
3. Prognoze, ciljevi i ocena praznina
4. Ocena sadašnje situacije
5. Ocena spoljnih trendova
6. Identifikovanje ključnih strateških pitanja
7. Identifikovanje mogućnosti za izradu politike
8. Izbor politika
9. Ocena odabranih politika
10. Primena politike
Svrha svakog od ovih deset koraka opisana je u nastavku. Rezultati ovih deset koraka za
konkretan proces osmišljavanja vizije i strategije rezimirana je u odeljku u nastavku.
1. korak – Definisanje obima strategije
Postoji puno različitih vidova strategije. Strategije se mogu izraditi za organizacije, privredne
sektore, gradove, varošice ili geografske oblasti ili za proces promene u okviru organizacija,
zemalja ili sektora. Postoji puno definicija šta sačinjava jednu strategiju. U svrhu ovog procesa,
članovi SKNP-a okarakterisali su da strategija treba da ima tri karakteristike koje je definišu:
Odnosi se na dugoročne rezultate;
Usredsređuje se na najveće probleme sa kojima se suočava predmet strategije, a ne na manje
pojedinosti. Na primer, veliki problem u vladi može biti da zacrta za prioritet i da dodeli javna
finansijska sredstva za socijalne usluge u sklopu svog programa EU za socijalnu uključivost,
nasuprot detaljnog predviđanja načina na koji se slučajevi konkretno zacrtavaju za prioritet u
konkretnim opštinama; i
Predstavlja rezultat procesa sistematskog planiranja.
Na samom početku procesa, članovi SKNP-a moraju jasno da definišu objekat strategije, na koji
vremenski okvir se odnosi, u prikladnom smislu. Ukoliko nije jasan objekat i dužina primene
strategije, nemoguće je na smislen način razmotriti naredne korake.
2. korak – Specifikacija razvojnih pokazatelja
Nakon definisanja predmeta i dužine trajanja strategije, razvojni pokazatelji predviđaju način na
koji ćemo oceniti kako će uspeh ili bilo šta drugo, biti ocenjen za definisani objekat tokom
navedene dužine primene.
Zbog toga što se proces osmišljavanja vizije i strategije odnosi na velika pitanja a ne na
operativne detalje, razvojni pokazatelji moraju biti prosti kako bi se shvatili i primenili i bili
relativno malobrojni.
3. korak – Prognoze, ciljevi i ocena praznina
Nakon što su definisani razvojni pokazatelji, proces se nakon toga usredsređuje na to da predvidi šta
se smatra uspešnim rezultatom procesa strategije. Evidentno, željeni rezultat trebalo bi da bude bolji
nego što bi bio u odsustvu strategije, inače bi imalo malo smisla uopšte pripremati strategiju. Iz ovog
razloga, definisana su dva rezultata:
Prognoza predstavlja najbolji proces razvoja pokazatelja o aktuelnim trendovima, odnosno u
odsustvu strategije.
Cilj je ono što Vlada Kosova teži da postigne kao rezultat strategije.
Praznina u strategiji predstavlja razliku između cilja i prognoze, odnosno datu vrednost koja
se očekuje da bude stvorena strategijom.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
6 MRSU Septembar 2012
Proces definisanja prognoza, ciljeva i posledičnih praznina nije egzaktna nauka. Provizorne
ocene često treba da se urade pre nego što se završi celokupan proces strategije, što se nakon
toga može izmeniti u skladu sa predviđenim uticajem različitih strateških opcija.
4. korak – Ocena aktuelne situacije
Ocena aktuelne situacije razmatra, na objektivan način, sadašnje stanje objekta strategije u
vezi sa željenim rezultatom. Ovo se često pominje kao identifikovanje prednosti i nedostataka.
Pošto se ova strategija bavi velikim pitanjima, veliki deo procesa ocene odnosi se na
odlučivanje o tome koja pitanja su od strateškog značaja a koja su uglavnom operativna u
budućnosti.
5. korak – Ocena spoljnih trendova
Dok se ocena aktuelne situacije vrši u konkretnom vremenskom trenutku, ocena spoljnih
trendova sagledava budućnost, dužinu trajanja strategije i smatra koje promene će
najverovatnije podržati postizanje razvojnih pokazatelja ili ih omesti. Ove promene mogu
predstavljati tekuće trendove, ili moguće događaje koji se mogu ali i ne moraju dešavati u
praksi.
Ocena spoljnih trendova bila je najmanje egzaktan deo procesa strategije, iz očiglednih razloga.
Iz ovog razloga, članovi SKNP-a ocenili su verovatan način promene koja se zapravo dešava
kao i uticaj koji se očekuje datom promenom na postizanje razvojnih ciljeva. Ovaj proces često
se naziva identifikovanje mogućnosti i pretnji.
6. korak – Identifikovanje ključnih strateških pitanja
4. i 5. korak kombinovani su kako bi se opisalo strateško okruženje u kome su osmišljeni
strategija i mogućnosti politike. Kratak pregled okruženja razotkriva jedan broj povezanih pitanja
između sadašnje situacije i spoljnih trendova na koje želi da odgovori strategija. Kada govorimo
o celom procesu, cilj je bio da se izoluju velika, strateška pitanja zajedno sa operativnim
detaljima. Uopšteno, postojalo je od četiri do šest značajnih pitanja koja su obrazovala jezgro
strateške debate u okviru SKNP-a.
7. korak – Identifikovanje mogućnosti za izradu politike
7. korak bio je najkreativniji deo procesa izrade strategije i obuhvatao je zadatak osmišljavanja
rešenja na pitanja identifikovana u 6. koraku. U nekim slučajevima, rešenja su proizilazila
prirodno iz kvaliteta prethodne analize. Često, članovi SKNP-a treba kreativno da izazovu
ustaljene načine razmišljanja u cilju identifikovanja novih rešenja. Rezultat ove faze strateškog
procesa predstavlja uži krug opcija politike pre konačnog odabira strategije.
8. korak – Izbor politika
8 . korak podrazumeva fazu odlučivanja u procesu. Kriterijumi za izbor strateških i političkih
opcija usredsređeni su na željene razvojne ciljeve, kombinovane sa rezultatom strateške
analize. U suštini, odabrana politika htela je da iskoristi prednosti, ublaži slabosti, iskoristi
pozitivne promene u spoljnom okruženju, svodeći na minimum efekte negativnih promena.
9. korak – Ocena odabranih politika
Pre primene odabrane strategije ili političke opcije, preduzeta je detaljnija ocena, uključujući
šire konsultacije sa akterima iz opština, kako bi se tim SKNP-a uverio da je strategija robusna i
da nisu previđene prepreke po njenu uspešnu primenu. Ocena je obuhvatala dodatno
istraživanje sprovedeno od strane projekta DFID-KSSD i u drugim izvorima informacija kao što
su Evropska unija, Vlada Kosova (VK) Međunarodni monetarni fond (MMF), Svetska banka,
Tim Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNKT) itd. kako bi se sprovelo detaljnije razmatranje
konkretnih delova strategije.
11. korak – Primena Strategije i politike
Na kraju, strategija i odabrane politike spremaju se za primenu. U ovom trenutku strategija
postaje funkcionalna u vidu plana rada i dodeljivanja resursa za različite komponente. Sistem
za praćenje i ocenu takođe mora da se uspostavi za periodično razmatranje primene strategije.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
7 MRSU Septembar 2012
4 REZULTATI PROCESA OSMIŠLJAVANJA VIZIJE I STRATEGIJE
Korišćenjem desetofaznog procesa opisanog u prethodnom delu, članovi Savetodavne komisije
za nacionalnu politiku formulisali su nacrte sledećih rezultata.
4.1 Opseg Strategije
Opseg procesa osmišljavanja vizije i strategije podrazumeva finansijsku i administrativnu
decentralizaciju socijalnih usluga ojačanim sistemima upravljanja i poboljšanim kapacitetima
opština i CSR-a da pružaju socijalne usluge.
Koristan način da se okarakterišu socijalne politike zemlje jeste da se pogleda nivo razvoja i
izveštavanja o različitim komponentama sistema rada i socijalne zaštite– od kojih su socijalne
usluge samo jedan deo – a nivo programa za koordinaciju/integraciju duž programa i funkcija.
Ovo bi trebalo da osigura da nepropisna očekivanja ne postoje na bilo koji drugi deo sistema.
Na primer, bilo bi nerealno očekivati da programi zapošljavanja mogu da odgovore na pitanja
nasilja u porodici iako nasilje u porodici može uticati na sposobnost pojedinaca da se angažuju
na tržištu rada; takođe, bilo bi nerealno očekivati da je socijalna pomoć odgovarajući odgovor
na probleme u porodici; niti bi bilo opravdano očekivati da bi nastavnici trebalo da potroše veliki
deo svog vremena na rešavanje socijalnih problema koji doprinose stopama napuštanja škole.
Shodno tome, vizija i strategija za socijalne usluge mora biti povezana sa sastavom procesa
socijalne zaštite i socijalne uključivosti na Kosovu, i sa prednostima, prazninama i propustima u
drugim oblastima socijalne politike– npr. mere rada i zapošljavanja, socijalna pomoć, penzije,
stambeno zbrinjavanje, obrazovanje, zdravstvo itd.
Dužina strategije podrazumeva petogodišnji period od 2012. do 2016. i treba da bude
razmotrena u kontekstu kosovske perspektive EU, mera koje se preduzimaju od strane EU i
OECD-a kako bi se podržao razvoj okvira socijalne uključivosti i Srednjeročnog finansijskog
okvira (MTEF). Definisanje dugoročne vizije za socijalne usluge obuhvata usklađivanje
socijalnih preferencija– uključujući osnovna pitanja o ulozi države, uloga preraspodele javnih
resursa u postizanju jednakosti i prava i odgovornosti građana – sa finansijskim,
institucionalnim i političkim ograničenjima. Ovaj pristup priznaje da pružanje socijalnih usluga
treba da bude ukorenjeno u kosovskom razvojnom socijalnom ugovoru i da odgovarajuća
rešenja zavise od lokalnog konteksta. Bilo koja strategija za izbor politike pružanja socijalnih
usluga treba da bude urađena na tri nivoa: (a) kako će različiti programi biti osmišljeni u smislu
svog mandata i izbora instrumenata; (b) kako će biti finansirani; i (c) kakav vid institucionalnih
mera će biti upotrebljene za primenu.
Prilog 1: Šta su socijalne usluge?
Socijalne usluge podrazumevaju intervencije koje se daju
pojedincima, porodicama i zajednicama kako bi se pomoglo u
smanjivanju siromaštva, ublažile opasnosti, poboljšala uključivost i
integracija i živeli potpuni i zadovoljavajući životi. Na pojedinačnom
nivou, socijalne usluge na Kosovu osmišljene su da posluže
odraslima i deci sa ograničenim sposobnostima; porodicama sa
bračnim poteškoćama; smanje prepreke po tržište rada; pomognu
starijima i starcima; ljudima sa dugoročnim i hroničnim bolestima,
deci i odraslima izloženim opasnostima fizičkog ili seksualnog
zlostavljanja; mladima i odraslima sa problemima droge i zloupotrebe
supstanci; deci lišene roditeljske brige, koja su loše tretirana od
strane njihovih porodica i u suprotnosti sa zakonom.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
8 MRSU Septembar 2012
4.2 Specifikacija razvojnih pokazatelja
Razvojni pokazatelji strategije predviđaju način korišćenja sledećeg okvira:
Nameravani korisnici strategije
Nameravane koristi po korisnike
Način na koji će se ove koristi izmeriti
Nameravani korisnici
U svim društvima postoje ljudi koji imaju poteškoću da se staraju o sebi i koji samim tim
trebaju brigu i pomoć drugih. Najočigledniji primeri jesu deca; ali postoje mnogi odrasli koji
se mogu naći u ovom položaju. Kasniji obuhvataju: starije ljude; one koji konzumiraju alkohol i
drogu; ljude sa hroničnim oboljenjima; ljude sa fizičkim invaliditetima, poteškoćama u učenju ili
mentalnim zdravstvenim problemima; i one koji su ugroženi u smislu zloupotrebe i/ili nemara
koji proizilaze iz trgovine ljudskim bićima i nasilja u porodici. U nekim situacijama intervencije
pomoći od strane njihovih porodica, i ponekada od strane prijatelja i suseda su dovoljne. Ovo
se ponekada naziva ‘neformalnom’ brigom, ali drugi ljudi, u ovim situacijama zahtevaju
intervencije van porodice – kao što su statutarne vladine agencije i putem usluga pruženih
putem nevladinih organizacija (NVO-i).
U svrhu ove strategije nameravani korisnici socijalnih usluga definisani su kao “ljudi koji su
ocenjeni kao ugroženi ili kojima treba socijalna briga u svakoj opštini”. Opasnost – i
njihova korelacija sa ugroženošću – definisani su putem analize podataka iz Ankete o budžetu
domaćinstava (HBS); iako je potreba uglavnom samo-definisana, kako bi opštinski Centri za
socijalnu zaštitu (CSR-i) odgovorili na predstavljanje potreba i podelu slučajeva po prioritetima
koji su podobni za socijalne usluge, definisane Zakonom o socijalnim uslugama(izmenjenim u
2012). Međutim, potreba za socijalnim uslugama mora postojati bez obzira da li je
predstavljena CSR-u ili ne. Razlog za ovo jeste da socijalne usluge upotpunjuju druge usluge
ljudskog razvoja [kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, stambeni smeštaj, pomoć u
zapošljavanju i obuci, i socijalna pomoć], kao i podrška drugim javnim službama [npr.,
građanski i krivični pravosudni sistemi]. Zaista, interakcija sa drugim službama za ljudski
razvoj može biti okidač za ocenu potreba i/ili prosleđivanje socijalnoj službi. Cilj ove intervencije
u sferi socijalnih usluga može podrazumevati zaštitu ljudskih prava, smanjenje ugroženosti,
podržavanje socijalne uključivosti ili ispravljanje socijalnog problema. Socijalne usluge stoga
predstavljaju sastavni deo pristupa upravljanja socijalnim rizikom [SRM]5 koji može biti definisan
u vidu preventivnih mera, promotivnih mera i zaštitnih mera [pogledaj Aneks 2].
U praksi ograničenja između preventivnih, promotivnih i zaštitnih mera u socijalnim uslugama je
fluidna. Pristup SRM-a, koji se najčešće koristi na međunarodnom nivou, pomogao je da se
promeni način razmišljanja o socijalnim uslugama i nadograđuje mišljenje da su pojedinci
izloženi idiosinkratskim opasnostima koje podrazumevaju vanredne situacije u životnom ciklusu
ljudi, kao što je smrt primarnog pružaoca nege, bolesti ili nesreće koja je proizvela invaliditet.
Takođe treba priznati da postoje ko-varijantne opasnosti, gde jedan štetan događaj ima veliku
verovatnoću izazivanja drugih i sistematske opasnosti, kojoj su izložene sve zajednice. Ova
razlika između šokova i opasnosti važna je prilikom osmišljavanja i pružanja socijalnih usluga.
Šokovi predstavljaju okolnosti koje se mogu okarakterisati kao socio-ekonomske nesreće:
nesreća koja nastaje brzo, kao što je to slučaj sa zemljotresima, poplavama ili iznenadnim
ekonomskim kolapsom ili sporo nailazeće nesreće, kao što je to slučaj sa epidemijama kao što
je HIV/AIDS, ili široko rasprostranjena zloupotreba i droga. Opasnosti, sa druge strane,
predstavljaju predvidive životne događaje koji imaju veoma veliki verovatnoću ostvarivanja
štetnog uticaja ili kao posledica štetnih događaja, po pojedinca ili porodicu. Oni obuhvataju
smrt roditelja ili rođaka, rođenja deteta sa ograničenim sposobnostima, migracija članova
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
9 MRSU Septembar 2012
porodica i nastupanje starosti. Bez obzira da li šok ili opasnost, posledični troškovi mogu
okrnjiti kapacitet domaćinstva da zadrži svoju životnu osnovu koja stvara visoke spoljne
troškove gubljenjem bruto domaćeg proizvoda (BDP) - kao što su ne pohađanje škole, niži
životni prihodi i nepostojeći prihod. Siromašni su posebno ugroženi kada govorimo o
manifestaciji ovih opasnosti koje guraju ljude u riskantnije ponašanje, posebno ukoliko bi
posledice štetne radnje mogle biti katastrofalne.
Nameravane koristi
Nameravane koristi za građane definisane su kao “sprečavanje opasnosti, ublažavanje
potreba i unapređenje socijalne i ekonomske uključivosti pružanjem socijalnih usluga.”
Razvojni pokazatelji
Definisana su tri razvojna pokazatelja:
1. Srazmera finansijskih i ljudskih resursa posvećenih preventivnim uslugama Poželjno je
da se ovo poveća tokom vremena i da odgovori na postojeće i nastale opasnosti koje se
pojavljuju u društvu (vidi pokazatelj 3 u nastavku).
2. Srazmera finansijskih i ljudskih resursa posvećenih promotivnim uslugama. Ovo bi
takođe trebalo da se poveća vremenom poboljšavanjem efektivnosti i kvaliteta pružanja usluga i
proširivanja izveštavanja.
3. Procenat stanovništva čije se potrebe ispunjavaju zaštitnim uslugama. Poželjno je da se
ovo smanji tokom vremena, bilo društvenim promenama koje smanjuju potrebu ili mešavinom
efektivnijih preventivnih i promotivnih mera.
Prilog 2: Upravljanje socijalnim rizikom i socijalne usluge
Glavna ideja u osnovi upravljanja socijalnom opasnošću jeste da su svi pojedinci, domaćinstva i
zajednice izloženi mnogobrojnim opasnostima iz različitih izvora, i da su siromašni ljudi ugroženiji u
odnosu na druge grupe stanovništva zato što su tipično izloženiji i imaju mali pristup odgovarajućim
instrumentima za upravljanje socijalnim rizikom kao što su:
Preventivne usluge: Kao što je pružanje informacija i saveta pojedincima, porodicama i zajednicama koje su osmišljene da prevaziđu loše shvatanje različitih vidova opasnosti i njihove verovatnoće. Primeri uključujuću povezivanje i prosleđivanje pojedinaca i grupa sa relevantnim socijalnim službama – kao što su zdravlje, obrazovanje, grupe za podržavanje zajednice i prenosi gotovine; promena javnih stavova prema konkretnim grupama i pojedincima; procena potreba i primena akcionih planova za podržavanje, komunikaciju i programa masovnih medija za unapređivanje svesti o opasnostima i merama za njihovo ublažavanje ili izbegavanje kao što su zloupotreba droga i supstanci, trgovina ženama i decom, nasilje u porodici, bezbedan seks i izbegavanje zaražavanja HIV/SIDOM
Promotivne usluge: Kao što je pružanje usluga u zajednici koje se pružaju u domovima ljudi i u nestambenim okruženjima. Primeri obuhvataju usluge za kućnu negu i usluge brige o starima– uključujući palijativnu negu; rehabilitacija odraslih i dece sa ograničenim sposobnostima u zajednici; starateljstvo, i usvajanje dece; centri za zbrinjavanje siročadi i odraslih; centri za rehabilitaciju od droga; podela i alternativne starateljske usluge.
Zaštitne usluge: Kao što je pružanje stambenih usluga u specijalnim domovima – često kao poslednja meru za decu, starije i starce, i za ljude sa fizičkim i nastavnim problemima kada ne uspeju mere fizičke brige; za ljude sa mentalnim problemima kada ugrožavaju sebe; i za starateljske usluge za decu i odrasle kada su počinili ozbiljne prekršaje i usluge za njihovu reintegraciju u društvu.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
10 MRSU Septembar 2012
Poboljšanja u ovim razvojnim pokazateljima tokom vremena proizaćiće iz kvaliteta i kvantiteta
preventivnih (npr. informacije o opasnostima i opasnom ponašanju), promotivnih (npr, usluge u
zajednici kao što su usluge brige o deci, koje podržavaju i održavaju blagostanje i smanjuju
opasnosti pre nego što postanu akutne) i zaštitnih (npr, stambeno zbrinjavanje, usluge staranja)
mera koje su predviđene. Ovo je poznato pod imenom uravnoteženo pružanje usluga.
Dok je grupa za strategiju zadovoljna time da ova tri pokazatelja ispravno pokazuju razvojne
ciljeve strategije, zabeleženo je nekoliko problema kada govorimo o sposobnosti da se
zabeleže ovi podaci u ovom trenutku. Ova pitanja ukratko su navedena ovde i ponovljena su pri
identifikovanju aktuelnih slabosti u kasnijem delu izveštaja.
Prvo, kako bi se poznavala uravnoteženost pružanja usluga koja treba da bude uspostavljena
između preventivnih, promotivnih i zaštitnih mera, neophodno je poznavati preraspodelu i
preovlađivanje opasnosti i ugroženosti na opštinskom i zajedničkom nivou. Ovo nikada nije bilo
poznato sa potpunom tačnošću. Međutim, godišnja Anketa o budžetima domaćinstava (HBS), i
podaci iz popisa, kada budu stavljeni na raspolaganje, mogu biti upotrebljeni kako bi se pružili
približni pokazatelji o potrebama, posebno kada su iskombinovani sa podacima iz zemalja u
regionu.
Drugo, iako su sada dostupni podaci o jediničnoj ceni koštanja 44 različitih vrsta socijalnih
usluga i broja primljenih i razmotrenih predmeta svakog Centra za socijalni rad (CSR)
dokumentovanih za 2010. i 2011, i ovo, u ovom trenutku, ne pruža dokaze da usluge koje su
uspešno pružene klijentima ublažavaju potrebu ili smanjuju opasnost i ugroženost. Poboljšanja
u definisanju i sakupljanju podataka neophodna su kako bi se podigao kvalitet podataka u tom
smislu i kako bi se pomoglo da se utvrdi sastav uravnoteženosti pružanja usluga koje je
neophodno širom zemlje.
Na kraju, priznaje se da se procenat stanovništva koji su ugroženi i kojima može koristiti
socijalna pomoć utvrđuje na osnovu niza faktora, od kojih se mnogi nalaze van opsega ove
strategije, i utiču, kao i opšte ekonomsko stanje jedne zemlje, i predvidivih opasnosti koje
proizilaze iz regionalnih i globalnih sila. Međutim, strategija bi trebalo da uzme u obzir da li
postoje strateške inicijative koje mogu biti preduzete a koje će imati značajan uticaj na
sprečavanje potrebe za socijalnom pomoći, umesto isključivo na zaštitne mere. Razlog za
ovo jeste da je mnogo češće slučaj – na osnovu proračuna po glavi stanovnika – da će
preventivne mere koštati manje nego zaštitne mere.
4.3 Prognoze, ciljevi i ocena praznina
Prognoze, ciljevi i ocena praznina treba da budu pripremljeni, za svaki od tri definisana
pokazatelja.
Ocena predupredivih opasnosti i broj ljudi kojima trebaju promotivne i preventivne
socijalne usluge
Ocena procenta ljudi izloženih konkretnim opasnostima koji trebaju promotivne i preventivne
socijalne usluge može se sprovesti smisleno samo od opštine do opštine, odnosno putem
anketa koje precizno ocenjuju broj ljudi u svakoj geografskoj oblasti koje su izložene posebnim
opasnostima i vrste ekonomičnih mera koje bi na najbolji način izbegle ili ublažile konkretne ili
‘grupne’ opasnosti.
Neke od ovih ocena mogu se sprovesti na osnovu trenutno raspoloživih podataka, uključujući
godišnju Anketu budžeta domaćinstava (HBS), preliminarne podatke iz popisa sprovedenog
2011, opšte demografske statističke podatke iz Agencije za statistiku Kosova (AKS) i finansijske
podatke. Detaljnije ocene zahtevale bi posvećene ankete naručene od strane AKS, MRSZ ili
donatora i NVO-a koji su aktivni u svakom konkretnom uslužnom domenu.
Podaci o pružanju socijalnih usluga od strane Centara za socijalnu zaštitu dostupni su iz baze
podataka za socijalne usluge. Međutim, slabosti u definicijama i strukturi ove baze podataka,
kombinovane sa lošim procesom upravljanja podacima, znače da su ovi podaci – u sadašnjem
formatu- daleko od pogodnih u svrhu ispunjavanja potreba izrade politike.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
11 MRSU Septembar 2012
Uopšteno, zaključuje se da bi bilo nerealno hteti da se izmere razvojni pokazatelji na
sveobuhvatan način u ovom trenutku, usled ograničenja u resursima i da je neophodno
zabeležiti loš kvalitet i kvantitet podataka kao glavnu slabost sadašnje infrastrukture.
Procenat usluga usmerenih ka preventivnim merama, promotivnim merama i zaštitnim
merama
Ocena obima u kojoj su usluge uravnotežene duž ove tri vrste potreba treba da se zasniva na
redovnim ocenama opasnosti i na podacima o podnescima/predmetima sakupljanim i
raščlanjenim od strane CSR-a. Za promotivne i zaštitne mere, ovo bi sa druge strane trebalo da
bude zasnovano na jasno dokumentovanim postupcima upravljanja predmetima i na
objektivnim pristupima za ocenu procesa pružanja usluga.
Nepostojanje definisanih postupaka upravljanja predmetima i samo skeletni broj preventivnih
mera predstavljaju veće slabosti sadašnje infrastrukture. Iako su postupci upravljanja
predmetima počeli da se rešavaju pilot standardima izrađenim u okviru projekta Podrške EU
MRSZ-u, postoje zabrinutosti da definisani strukturni standardi kvaliteta mogu biti suviše skupi
za primenu u okviru sadašnjeg nivoa raspoloživosti finansijskih resursa. Ovo je posebno tačno
u kontekstu gde bi promene u opštinskim finansijama mogle da smanje stabilnost priliva
prihoda.
Procenat stanovništva koje treba socijalne usluge
Kao što je prethodno istaknuto, ovo može biti utvrđeno realno ocenom i praćenjem i procenom.
Uobičajeno, jedna zemlja treba ocene opasnosti, utvrđuje prioritetne potrebe, dodeljuje resurse
kako bi se strategija pozabavila istima i prati obim u kome je data strategija efektivna. Relativni
prioritet različitih potreba menja se konstantno sa širim promenama u društvu. Kao što je
istaknuto, Kosovo pati od odsustva dokaza o punom rasponu opasnosti i socijalnih potreba, što
predstavlja suštinsku slabost u infrastrukturi za pružanje socijalnih usluga i za ocenu i
utvrđivanje procesa socijalne uključivosti EU u vezi sa usvajanjem Laeken pokazatelja.
4.4 Ocena aktuelne situacije
Ekonomika socijalnih usluga:
U načelu, socijalne usluge mogu biti privatno obezbedive – i u zemljama sa dobro razvijenim
javnim i privatnim sektorima obezbeđenja – neke socijalne opasnosti obezbeđuju se za delove
stanovništva. Međutim, postoje veći problemi u razvoju osiguravajućeg tržišta za različite vrste
socijalnih usluga na Kosovu. Prvo, postoji tendencija da je ugroženost u korelaciji sa
siromaštvom8, tako da je potražnja za socijalnim uslugama najveća među onima koji su u
najmanjoj mogućnosti da priušte osiguranje. Bez primene zajedničkog sistema osiguranja od
opasnosti, postoji problem veoma štetnog odabira9 koji bi učinio da premije predstavljaju u
potpunosti nepristupačan problem. Drugo, pojedincima je teško – posebno deci – da predvide
da li trebaju zaštitu i podršku u budućnosti i ukoliko trebaju, koliko obimna i dugotrajna ista treba
8 Potreba za socijalnim uslugama najverovatnije će biti propraćena drugim vidovima odsustva socijalnih i ekonomskih prednosti, kao što su poteškoće sa starima koji rade ili zarađuju prihod, smanjenje ušteda koje proizilaze iz dodatnih troškova nesposobnosti, nemogućnosti pružanja roditeljskog staranja prema deci nakon gubitka jednog supružnika. Prisno usklađivanje ovih potreba sa nejednakošću prihoda znači da će pojedinci koji se suočavaju sa najvećim ekonomskim problemima u svom životu najverovatnije biti izloženi većoj opasnosti zahtevanja usluga socijalne službe. 9 Štetna selekcija dešava se kada se opasnosti mogu identifikovati unapred, i kada uglavnom ljudi koji su izloženi najvećem riziku kupuju proizvod osiguranja. Ovo ima za posledicu veoma visoku cenu za proizvod i nakon toga osiguranje postaje nepristupačno. Rešenje leži u tome da se svako primora [ili najviše ljudi] da kupi proizvod kako bi cena bila niža a `opasnost se raspršila. Obavezno zdravstveno osiguranje predstavlja primer ovakvog vida zajedničkog sistema osiguranja od opasnosti.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
12 MRSU Septembar 2012
da bude 10. Štaviše, vrste i nivoi podrške treba da variraju duž vremena pošto se prihod, sastav
porodice, zdravlje i druge okolnosti menjaju11. Četvrto, pre zahtevanja nege i podrške,
pojedinci takođe mogu biti nesigurni o tome da li, i kakve vrste neformalne pomoći porodice i
suseda će biti na raspolaganju. Ove karakteristike opasnosti i ugroženosti – njihova
neizvesnost i nepredvidivost; uticaj nejednakosti; i odsustvo informacija o kratkoročnim i
dugoročnim opcijama – ukazuju da postoje ograničenja u pretpostavci da socijalne usluge
mogu, pod bilo kojim okolnostima, predstavljati pojedinačnu odgovornost gde privatna tržišta
mogu pružiti socijalno optimalne rezultate.
Porodice i pojedinci obično nemaju resurse da kupe socijalne usluge. Neizvesnost na nivou
osobe deluje kao snažan podsticaj za rešenja u stilu osiguranja. Ciljevi politike za smanjenje
socijalnih i međugeneracionih nejednakosti, stoga, snažno ukazuju na potrebu za aktivnom
ulogom vlade u unapređivanju uslova u kojima su dužnosti države i odgovornosti građana u
pogledu socijalne zaštite definisane zajedno sa okvirom koji omogućuje da pružanje
preventivnih, promotivnih i zaštitnih socijalnih usluga procveta. Za neformalne i pružaoce
usluga zbrinjavanja porodica, ovo znači da troškovi– uključujući emotivne zahteve i neizbežne
zarade – pružanja zaštite ne bi trebalo da budu nesrazmerni, i da se profesionalni saveti
stavljaju na raspolaganje kako bi se predvodilo i potpomoglo korišćenje socijalnih usluga.
Javna odgovornost za pružanje socijalnih usluga široko je prihvaćena, kao i kada govorimo o
zdravstvenoj zaštiti tako i o obrazovanju, kao dobro ‘zasluge’12, a javne finansije stoga
predstavljaju najbolju zamenu za neefikasna i neefektivna privatna tržišta.
Javne finansije za pružanje socijalnih usluga odmah stvaraju pitanja u pogledu upravljanja i
preraspodele resursa. Javni sektor mora da preraspodeli13 dostupna finansijska sredstva i da
podeli potrebe i resurse po prioritetima kako bi se javna finansijska sredstva preusmerila ka
obezbeđivanju pristupa socijalnim uslugama onima sa najvećim potrebama i ka onim službama
koje proizvode najbolje rezultate za date grupe. Ukoliko nisu uspostavljeni efektivni sistemi za
upravljanje i dodelu resursa, oni sa najvećim potrebama najverovatnije će ostati bez usluga.
Ekonomika sama po sebi ne može pružiti odgovore na sva ova pitanja, ali očuvanje
institucionalnog dizajna– odnosno sistema odlučivanja koji predvodi efektivno i efikasno
pružanje usluga – može pružiti koristan okvir u kome administracija, organizacija i preraspodela
resursa socijalnim uslugama mogu biti razmotreni. Sistem čuvanja treba da predvodi
prosleđivanje i sve faze pružanja usluga i treba da bude zasnovan na sledećim načelima: (i)
najbolji interesi odraslih ili dece; (ii) zaštitne mere za prava zaštite; (iii) pravični i jasni kriterijumi
za dobijanje prava na promotivne i zaštitne usluge; (iv) transparentno odlučivanje, mehanizmi
ocene i kontrole; (v) efikasno korišćenje oskudnih resursa; i (vi) praćenje i razmatranje procesa
odlučivanja u vezi sa rezultatima.
Ocena sadašnje situacije sastavljena je od klasifikacije prednosti i slabosti sadašnje
infrastrukture pružanja socijalne pomoći kako fizički tako i u smislu ljudskih resursa. Prednosti i
slabosti grupisane su u tri kategorije koje slede:
10 Takođe postoji mala verovatnoća da će pojedinci u potpunosti uspeti da cene potencijalne finansijske implikacije potrebne brige, bez obzira da li ona proizilazi iz ograničenja u zapošljavanje ili zarade; ili iz finansijskih gubitaka koje doživljavaju članovi porodice koji moraju pružiti svoju negu. 11 Pošto potreba za socijalnim uslugama često nastaje iznenada, na primer kao rezultat nesreće, gubitka staratelja ili udara, ovo čini da potencijalni korisnici socijalnih usluga budu nepripremljeni. 12 Koncept ‘dobro zasluge’ predstavlja dobro ili uslugu koja se pod normalnim tržišnim uslovima ne troši u dovoljnim količinama kako bi se pojedinačno ili kolektivno blagostanje podiglo na maksimalan nivo. Ovo znači da imaju korisne spoljne efekte – kao što je činjenje njenih korisnika boljim i produktivnijim ljudima – npr, zbrinuta deca imaju manju verovatnoću da postanu uključeni u maloletničke prestupe koji donose dodatne troškove po društvo; stariji ljudi i lica sa invaliditetom koji trebaju zaštitu ne stvaraju uslove u kojima porodice ili lica koja se brinu o njima – posebno žene – dovode do visokih troškova neizbežnih zarada. 13 Preraspodela usluga i njihovo poklapanje sa klijentima nije jednostavan zadatak. Isti zahteva tehničko znanje i obuku kako bi se izvršila ocena potreba, uskladile usluge i rezultati zacrtali za standard.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
13 MRSU Septembar 2012
A – One koje strategija treba da upotrebi ili na koje treba da odgovori.
B – Oni koji su strateški, ali mogu ili ne moraju sačinjavati sastavni deo strategije.
C – Oni koji su mnogo više operativni nego strateški.
Prednosti aktuelne infrastrukture za pružanje usluga socijalne zaštite
Uspostavljena infrastruktura CSR-a sa potpunim nacionalnim pokrićem (A)
Postojanje nacionalne mreže Centara za socijalnu zaštitu (CSR), sa posvećenim fizičkim
objektima i iskusnim osobljem predstavlja snažnu platformu na kojoj se može razviti buduća
infrastruktura. Ovo je pozitivno nasleđe bivšeg jugoslovenskog sistema socijalne zaštite.
Dobra saradnja između javnog sektora i građanskog društva (A)
U odsustvu javnih resursa za ispunjavanje potreba u sferi socijalne zaštite, država je pozdravila
ulogu građanskog društva u ispunjavanju praznine i razvila je pozitivne odnose sa nizom
nevladinih organizacija (NVO-i) koje su aktivne u ovoj sferi – posebno u njihovim kapacitetima
osmišljavanja i sprovođenja promotivnih i preventivnih mera.
Tradicija proširene porodične pomoći nezbrinutim licima (A)
Postoji snažna tradicija u kosovskom kulturnom miljeu da proširene porodice gledaju jedni
druge u trenucima potrebe, što znači da se mnoge vrste socijalne pomoći nikada ne ističu
javnim organima. Međutim, izolovane grupe bez neposredne porodične podrške mogu ostati
posebno ugrožene.
Jasan zakonski okvir (B)
Zakonski okvir na Kosovu formulisan uz pomoć međunarodnih savetnika, nakon nezavisnosti
zemlje, u skladu je sa najboljim međunarodnim praksama i jasno predviđa prava konkretnih
grupa na usluge socijalne zaštite i na odgovornosti za njihovo pružanje, na nacionalnom i
opštinskom nivou. Iako postoje zabrinutosti da zakonski okvir nije uvek u najboljoj meri
primenjen u praksi, jasno je da zakon ne predstavlja ograničenje za poboljšavanje
infrastrukture. Međutim, bilo bi korisno imati jasniji osećaj kakve su dužnosti države u pogledu
pružanja socijalnih usluga.
Neko nadležno i iskusno osoblje (C)
Prepoznaje se da postoji korpus nadležnog i iskusnog osoblja duž infrastrukture za pružanje
socijalnih usluga, kako na nacionalnom tako i na opštinskom nivou. Međutim, priznanje da je
broj kvalifikovanog osoblja daleko od adekvatnog u smislu aktuelnih potreba, smatra se mnogo
više operativnom nego strateškom prednošću.
Dobri među-institucionalni odnosi (C)
Institucionalni akteri zainteresovani za pružanje socijalnih usluga uspostavljaju pozitivne odnose
na nacionalnom i lokalnom nivou. Međutim, institucionalni odnosi variraju i to znači da postoje
različite perspektive između aktivnih i potencijalnih partnera na putu unapred. Ovo se smatra
operativnom, a ne strateškom prednošću.
Uspostavljena baza podataka o pružanju socijalnih usluga (C)
Baza podataka socijalnih usluga pomenuta je ranije u vezi sa merenjem razvojnih pokazatelja.
Činjenica da postoji radna baza podataka smatra se institucionalnom prednošću. Međutim,
nedostaci baze podataka, kao što je primećeno, znače da je ovo sredstvo relativno manje
vrednosti u informisanju svakodnevne uprave ili o strateškim odlukama.
Korpus programa obuke i materijali (C)
Tokom nekoliko godina pružanja tehničke pomoći usmerene ka socijalnim uslugama, izrađen je
značajan korpus programa i materijala za obuku, koji je dragocen u pružanju pomoći da se
unaprede kapaciteti ljudskih resursa. Međutim, pošto ovi materijali nisu neminovno primenjivi
na buduće strateške prioritete, oni se smatraju uglavnom operativnim u svojoj prirodi.
Pristup spoljnoj tehničkoj pomoći (C)
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
14 MRSU Septembar 2012
Proces decentralizacije socijalnih usluga koristio je, i i dalje koristi usluge međunarodne
tehničke pomoći koje podržavaju proces reforme. Ovo je značajna operativna prednost,
posebno kada govorimo o pružanju pomoći akterima da iskoriste međunarodno iskustvo i
pristupe.
Slabosti sadašnje infrastrukture pružanja socijalnih usluga
Nepostojanje jasnosti u tranzicionim sporazumima o decentralizaciji socijalnih usluga
(A)
Stambene usluge, usluge zbrinjavanja, dnevne nege i subvencije NVO-a nastavljaju da se
finansiraju od strane MRSZ-a. Odsustvo strateške vizije na osnovu koje bi usluge trebalo da
budu decentralizovane i koje bi trebalo da ostanu centralizovane predstavlja uzrok strateške
zabune između donosilaca odluka na centralnom i lokalnom nivou. Međutim, nedavno
razmatranje politike izvršeno od strane MRSZ-a u cilju fiskalne decentralizacije staračkog doma
zasnovanog u zajednici u Srbici i Doma zajednice u Gračanici koji pružaju usluge, sugeriše da
se spremaju opcije za dalju decentralizaciju.
Nepostojanje političke posvećenosti u pružanju socijalnih usluga (A)
Uprkos visokoj stopi javljanja socijalne ugroženosti na Kosovu, pružanje socijalnih usluga ne
predstavlja pitanje koje je visoko pozicionirano na političkom dnevnom redu. Ovo važi kako za
nacionalni tako i za opštinski nivo. Nekoliko razloga bi ovo moglo objasniti, uključujući
nedostatak finansijskih resursa, veći fokus ka privrednom rastu i odsustvo političke vidljivosti u
potrošnji na socijalnu zaštitu.
Neadekvatni finansijski resursi za ispunjavanje potreba za socijalnim uslugama (A)
Istraživanja sprovedena u sklopu Projekta za decentralizaciju socijalnih usluga na Kosovu
ostavljaju manju sumnju da se pružanje socijalnih usluga neadekvatno finansira u zemlji. Kao
dokaz za ovo služi veoma loše stanje fizičke infrastrukture, odsustvo resursa za finansiranje
lokalnih putovanja i niski prosečan broj predmeta CSR-a u vezi sa socijalnim opasnostima i
potražnjom. Međutim, sa velikim budžetskim deficitom u javnom sektoru i mnogim drugim hitnim
potrebama, u ovom trenutku nisu dostupni novi finansijski resursi.
Odsustvo javne svesti o potrebi za socijalnim uslugama (B)
Odsustvo političke posvećenosti pružanju socijalnih usluga odraženo je niskom javnom svešću
o potrebi za socijalnim uslugama. Zaista, postoje mali dokazi da socijalne usluge predstavljaju
ključno pitanje koje se ističe tokom predizbornih kampanja i mali ili nikakvi dokazi da je ovo
vodeće pitanje koje izaziva frustracije birača. Može se takođe pretpostaviti da većina
stanovništva ima malu ili nema nikakvu svest o tome kakvi nivoi socijalne zaštite su normalni u
jednoj evropskoj državi ili kakvi su troškovi u smislu javnih i privatnih mogućnosti kada govorimo
o neulaganju u socijalne usluge na propuštenu zaradu.
Odsustvo ljudskih kapaciteta za pružanje socijalnih usluga u opštinama (B)
Iako je na prvoj liniji, pružanje socijalnih usluga decentralizovano i preneto na opštine,
malobrojno opštinsko osoblje ‘angažovano’ je iz decentralizovanih CSR-a, koje nema prethodno
iskustvo ili znanje u pogledu pružanja socijalnih usluga. Štaviše, imajući u vidu da većina
opština ima jednu direkciju za zdravstvo i socijalnu zaštitu, u većini slučajeva direkcije ovih
odeljenja dolaze iz zdravstvene odnosno socijalne sfere. Shodno tome, postoji ograničena
ekspertiza u pružanju socijalnih usluga među ljudima koji sada treba da upravljaju ovim
uslugama na lokalnom nivou.
Nejasne finansijske odgovornosti za pružanje socijalnih usluga (B)
Iako je na prvoj liniji, pružanje socijalnih usluga decentralizovano i preneto na opštine 2009,
finansijski resursi su dodeljeni i bili su dovoljni samo da se pokriju troškovi plate osoblja CSR-a.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
15 MRSU Septembar 2012
Štaviše, čak i ovo dodeljivanje vrši se samo na prelaznoj osnovu, sa prestankom dodeljivanja
izdvojenih sredstava od početka 2012. Iako troškovi pružanja socijalnih usluga sada treba da
budu ispunjeni iz opšte subvencije dodeljene opštinama, treba napomenuti da osoblje CSR-a
troši značajne količine svog vremena na isplatu socijalne pomoći na zahtev vlade na
nacionalnom nivou.
Neispoštovani zakonski okvir i pismeni postupci (B)
Iako je zakonski okvir za pružanje socijalnih usluga obeležen kao prednost, činjenica da se
pravni zahtevi i postupci ne poštuju u praksi treba da bude zabeležena kao slabosti. Ovo nije
retko na Kosovu, pošto se zakonski propisi često izrađuju u skladu sa najboljim međunarodnim
praksama, bez neophodnih finansijskih i ljudskih resursa za njihovu primenu.
Neadekvatni podaci o potrebi i pružanju socijalnih usluga (B)
Slabost podataka o potrebi za i pružanju socijalnih usluga zabeležen je u 2. fazi procesa
planiranja. Dok Anketa o budžetu domaćinstava i popis iz 2011. godine pružaju snažne opšte
podatke o potrebama, ovo nije potkrepljeno dovoljnim podacima iz ankete o opasnostima ili
posebnim vidovima potreba. Zajedno sa ovim, postoje nedostaci u bazi podataka socijalnih
usluga, koja nije dovoljno detaljna ili dosledna kako bi se pružile informacije potrebne za
donošenje politika na smisleni način.
Nedostatak nezavisnih institucija koje se bave socijalnom politikom (C)
Grupa za planiranje naznačila je da ne postoje nezavisni instituti koji se bave socijalnom
politikom na Kosovu. Institut za socijalnu politiku vodi i finansira Vlada.
Tabela 1 – Rezime prednosti i slabosti infrastrukture za pružanje socijalnih usluga of
4.5 Ocena spoljnih trendova
Ocena spoljnih trendova sačinjena je od klasifikacije predviđenih promena u okruženju
sadašnje infrastrukture pružanja socijalnih usluga. Isti su obično opisani kao prilike i pretnje u
Prednosti Slabosti
• Uspostavljena infrastruktura CSR-a sa nacionalnom pokrivenošću (A)
• Dobra saradnja između javnog sektora i građanskog društva (A)
• Tradicija proširene porodične podrške ljudima sa problemima (A)
• Jasan zakonski okvir (B)
• Nepostojanje jasnosti u prelaznim sporazumima za decentralizaciju socijalnih usluga (A)
• Odsustvo političke posvećenosti pružanju socijalnih usluga (A)
• Neadekvatni finansijski resursi za ispunjavanje potreba za socijalnim uslugama (A)
• Odsustvo javne svesti o potrebi za socijalnim uslugama (B)
• Odsustvo ljudskih kapaciteta u opštinama u vezi sa socijalnim uslugama (B)
• Nejasne finansijske odgovornosti za pružanje socijalnih usluga (B)
• Neispoštovan zakonski okvir i pismeni postupci (B)
• Neadekvatni podaci o opasnostima, potrebama i pružanju socijalnih usluga (B)
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
16 MRSU Septembar 2012
procesima planiranja a za lakše upućivanje ova nomenklatura koristi se i ovde. U ovom slučaju,
klasifikacija od značaja ima dve dimenzije, verovatnoću promene koja se zapravo dešava i
uticaj koji će imati na predmet strategije ukoliko je to slučaj. Svakoj od ovih dimenzija daje se
visoka, srednja ili niska kategorija u cilju identifikovanja najstrateškijih pitanja tokom dužine
strategije. U rezimeu, ocenjujemo:
verovatnoću stvarnih dešavanja promena (visoka, srednja ili niska)
verovatan uticaj promene na razvojne ciljeve (visok,, srednji ili mali)
Rezultat ocene spoljnih trendova predstavljen je u nastavku, u približnom redosledu značaja
kako za mogućnosti tako i za pretnje.
Mogućnosti koje nastaju u infrastrukturi za pružanje socijalnih usluga
Poboljšani kapaciteti upravljanja i planiranja resursa u opštinama (HM)
Kosovske opštine imale su relativno kratak vremenski period da prilagode veće odgovornosti
koje proizilaze iz procesa decentralizacije pokrenutog 2009. Međutim, sa time da se jedan broj
donatorskih programa pružanja tehničke pomoći sada usredsređuje na podržavanje
poboljšavanja kapaciteta u upravljanju i planiranju resursa na opštinskom nivou, značajno
pozitivna promena može se predvideti tokom narednih pet godina. Ovo će pozitivno uticati na
sposobnost opština da upravljaju finansiranjem i pružanjem socijalnih usluga.
Popis pruža proširenije znanje o potrebi za socijalnim uslugama (HM)
Popis iz 2011. godine sproveden je uspešno i detaljno je predstavio nalaze koji će biti stavljeni
na raspolaganje tokom 2012. Ovo će pružiti najsveobuhvatnije informacije o životu na Kosovu
na nivou domaćinstava. Iako, samo po sebi, neće pružiti informacije o svim potrebama za
socijalnom zaštitom, pružiće bolji profil sastava domaćinstava i verovatne potražnje za
socijalnim uslugama u pojedinačnim opštinama. Uvođenje ankete o životnim uslovima za
socijalnu uključivost EU (SILC) iz 2012. (koja je povezana sa pokazateljima Laeken) značajno
će poboljšati informacije o prihodnim i neprihodnim dimenzijama opasnosti i siromaštva.
Sve veća svest o normama socijalnih usluga u drugim evropskim zemljama (MM)
Kosovsko stanovništvo sve je izloženije preostalom delu Evrope i sveta, pristupom medijima,
mogućnostima za putovanje i obimom spoljne pomoći koju zemlja prima. Bezvizno putovanje u
EU, očekivano tokom perioda planiranja, unaprediće proces još više. Ovaj proces postepeno
podiže svest o pravima stanovništva na adekvatno pružanje socijalnih usluga koje drugi
evropski stanovnici već uživaju. Štaviše, podaci iz ankete SILC, po prvi put će omogućiti da se
načini uporedba – duž jednog broja domena i varijabli – između stopa siromaštva a Kosovu,
drugih kandidata za EU i potencijalnih zemalja kandidata i postojećih država članica EU.
Sve glasnije zahtevanje socijalnih usluga od strane građana (MM)
Zajedno sa sve većom svešću za normama socijalnih usluga, predviđa se da će građani postati
glasniji u izražavanju zahteva za istima, posebno tokom predizbornih kampanja. Očekuje se da
će ovo voditi ka tome da pitanje socijalnih usluga bude podignuto u sam vrh političkog dnevnog
reda, primoravajući političare da odgovore na ovo pitanje nešto direktnije nego što je to bio
slučaj ranije.
Poboljšana tehnološka rešenja za ocenu potrebe i praćenje pružanja (LM)
Tehnologije u nastajanju, kao što je preovlađivanje pametnih telefona i komunikacija podataka
četvrte generacije, zaposeće sve aspekte života i ponudiće odlične prilike da se ljudi povežu sa
potrebama i pružaocima usluga, mnogo direktnije nego što je to ikada ranije bio slučaj.
Međutim, iako će ovo pružiti nove kapacitete, biće potrebni značajni resursi da se ostvare ove
koristi i daleko je od evidentnog da će isto biti primenjivo i dostupno na sve ključne oblasti
socijalne politike.
Sve obrazovanija radna snaga (HL)
Kosovo ima jedno od najmlađih stanovništava u svetu sa visokom motivacijom za poboljšavanje
obrazovanja. Radna snaga će – podložno promenama u kvalitetu – postati obrazovanija tokom
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
17 MRSU Septembar 2012
narednih pet godina. Međutim, ovo je skoro zasigurno predviđanje koje je umanjeno činjenicom
da postoji veoma mali broj očiglednih podsticaja za mlade ljude da započnu karijeru u sektoru
socijalne zaštite i manji broj prilika da se studira u ovoj sferi na Kosovu. Nedavna odluka da se
uspostavi kurs za socijalni rad na Univerztitetu u Prištini predstavlja novu inovaciju i može
dovesti do velike zainteresovanosti. Međutim, ovaj razvoj situacije treba da bude propraćen
planiranjem inteligentne radne snage kako bi se zahtevalo obezbeđivanje ponude i potražnje
radne snage za socijalne službe kao što je to slučaj u drugim domenima socijalne politike.
Nastajuće pretnje po infrastrukturu socijalnih usluga
Pogoršavanje situacije javnih finansija i povećavanje potreba (HH)
MMF daje veoma striktne uslove Vladi u smislu potrošnje kako bi postojala mogućnost pristupu
finansijskim sredstvima u vreme kada se troškovi ispunjavanja kriterijuma za pristupanje EU
povećavaju u sve većoj meri. Ova situacija neće se poboljšati u periodu strategije. Nerealno je,
u ovom okruženju očekivati da će značajni dodatni finansijski resursi biti na raspolaganju za
povećavanje finansiranja pružanja socijalnih usluga.
Eliminisanje prelaznih subvencija za socijalne usluge iz 2012. (HH)
Nakon decentralizacije socijalnih usluga u 2009, Ministarstvo finansija složilo se da se dodatna
prelazna subvencija isplati opštinama kako bi se pokrili približni troškovi održavanja centara za
socijalni rad i njihovog osoblja. Subvencija je data parcijalno u periodu od 2009. i 2011,
završavajući se u potpunosti 2012. Dok su smanjenja u prelaznoj subvenciji manja u odnosu na
porast u opštoj subvenciji tokom istog perioda opštine više ne treba da dodele poseban deo
finansijskih sredstava za socijalne službe, iako su zakonom obavezane da zadrže isti vid
pružanja usluga.
Povećavanje potrebe za pružanjem socijalnih usluga usled ekonomske krize i sve većeg
nepoklapanja u prihodima (MH)
Pored toga što ima negativan uticaj na državni budžet, globalna ekonomska kriza takođe
povećava ugroženost stanovništva, posebno siromašnih i socijalno isključenih grupa,
povećavajući samim tim potrebu za socijalnim beneficijama i za pružanjem socijalnih usluga.
Kriza ima nesrazmeran uticaj na siromašne ljude, smanjujući prihode od članova porodice koji
žive u inostranstvu i smanjujući mogućnosti za zapošljavanje na Kosovu. Sve veća izloženost
opasnostima na nivou domaćinstava i zajednice može stvoriti priliku za visoke troškove
domaćinstava koja moraju da pruže usluge brige.
Opadajuća podrška donatora, kako institucionalnih tako i NVO-a (HM)
Podrška donatora data Kosovu doživela je svoj vrhunac nakon rata i od tada se nalazila u
konstantnom padu. Skoro je sigurno da će se ovaj šablon nastaviti tokom narednih pet godina,
povlačenjem bilateralnih i ostankom multilateralnih donatora. Evropska unija će u sve većoj
meri postati dominantan donator, ali će se usredsrediti na proces pristupanja, umesto na
direktno ublažavanje socijalnih potreba. Međunarodni NVO-i takođe će verovatno smanjiti
finansijska sredstva kako bi se usredsredili na zemlje sa višim nivoima siromaštva u drugim
delovima sveta. Na ovaj način, uloga donatora i NVO-a u svojstvu branika koji će ispuniti
prazninu u pružanju socijalnih usluga u javnom sektoru će se smanjiti.
Odliv kvalifikovanog osoblja socijalnih službi usled niskih dohodaka (MM)
Niska plata u sektoru socijalnih službi služi kao destimulaciju za kvalifikovano osoblje da ostane
i izgradi svoju karijeru u ovo polju, a da ne govorimo o privlačenju novog osoblja. Posledično,
kadrovski profil CSR-a postepeno stari i postaje manje otvoren za promene i nove načine rada.
Socijalne usluge u sve većoj meri smatraju se poslednjim izlazom, nepovezanim od
drugih usluga na opštinskom nivou koje žele da ublaže opasnost, smanje isključenost i
ublaže ugroženost (MM)
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
18 MRSU Septembar 2012
Pružanje socijalnih usluga često je sagledano kao ‘potpuni trošak, koji smanjuje raspoloživost
finansijskih sredstava na nivou opštine za investicije i razvoj. Zapravo, neki od troškova
pružanja socijalnih usluga mogu smanjiti troškove drugde i delovati kao doprinosioci privrednom
rastu, smanjivanjem kriminala i povećavanjem aktivne radne snage. Međutim, postoje
ograničeni dokazi da će shvatanje ovih veza biti naglašenije u predstojećim godinama.
Sve gora fizička infrastruktura usled nedostatka resursa i niske potrošnje kapitala (HL)
Fizička infrastruktura CSR-a, kako u smislu zgrada tako i u smislu vozila, treba hitna
poboljšanja, ali trenutno nisu raspoloživi finansijski resursi za isto. Infrastruktura će propasti
dalje tokom narednih pet godina bez kapitalnih troškova.
Tabela 2 – Rezime prilika i pretnji sa kojima se suočava infrastruktura socijalnih usluga
Prilike Pretnje
• Poboljšavanje upravljanja i kapaciteta za planiranje resursa u opštinama (HM)
• Popis i anketa o SILC EU pruža bolje znanje o opasnostima i potrebama za socijalnim uslugama (HM)
• Sve veća svet o normama pružanja socijalnih usluga u drugim evropskim zemljama (MM)
• Sve glasnije zahtevanje socijalnih usluga od strane gađana (MM)
• Pogoršano stanje javnih finansija i povećane opasnosti i potrebe (HH)
• Eliminisanje prelazne subvencije za socijalne usluge od 2012. (HH)
• Povećana potreba za pružanjem socijalnih usluga usled ekonomske krize i sve većeg dispariteta između prihoda i ne-prihoda (MH)
• Opadajuća donatorska podrška, kako institucionalna tako i NVO-a (HM)
• Odliv kvalifikovanog osoblja socijalnih službi usled niskih dohodaka (MM)
• Socijalne usluge u sve većoj meri smatraju se poslednjim izlazom, prekinutim od drugih usluga na opštinskom nivou koje imaju ključnu ulogu u sprečavanju opasnosti, smanjenju isključivosti i zaštiti građana (MM)
4.6 Identifikovanje ključnih strateških pitanja
Kratka analiza predstavljena u gore navedenim tabelama 1 i 2 otkriva nekoliko veza između
identifikovanih najviših strateških pitanja. Ova konsolidovana pitanja predstavljaju ona na koja
strategija mora odgovoriti. Šest identifikovanih pitanja rezimirano je u narednom delu:
Kako ispuniti sve veće potrebe za pružanjem socijalnih usluga kada su javne finansije
već pod strašnim pritiskom?
Dostupnost finansijskih sredstava verovatno predstavlja najznačajnije pitanje sa kojima se
suočava sektor socijalne zaštite u narednih pet godina. Sektor je već nedovoljno finansiran,
kako u smislu sadašnjih potreba tako i u smislu ispunjavanja dugotrajnih kapitalnih zahteva.
Štaviše, finansiranje pružanja usluga na prvoj liniji u ovom sektoru sada se vrši na milost
pojedinačnih budžetskih odluka u 35 opština, koje će se sve suočiti sa sve većim pritiskom na
ograničene resurse u predstojećem periodu. Takođe postoji potreba da se pokloni mnogo
značajnija pažnja uravnoteženosti u pružanju usluga duž preventivnih, promotivnih i zaštitnih
mera a načelo vrednosti dobijene za dati novac treba imati u vidu prilikom osmišljavanja,
primene i praćenja i ocene socijalnih usluga.
Kako povećati političku posvećenost socijalnim službama kada su one trenutno
sagledane kao glavni odvod u javnoj kasi ?
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
19 MRSU Septembar 2012
U situaciji široko rasprostranjenog nedostatka resursa, prioritet će prirodno biti dat onim
sektorima koji uživaju najviši nivo političke podrške, što u ovom trenutku ne važi na socijalne
usluge. Iako se često shvata da neki vid socijalne zaštite predstavlja preduslov bilo koje
civilizovane države, percepcija da je trošak na socijalne usluge odliv u javnoj kasni bez odnosne
povratne vrednosti ograničuje političku volju, smanjuje pažnju na to kako se dodeljuju resursi i
smanjuje pažnju poklonjenu na poboljšavanje tehničke efikasnosti.
Kako ponovo pokrenuti mrežu CSR-a kada opštine ne shvataju i nemaju tehničke i
operativne kapacitete da odgovore na probleme u sferi socijalnih usluga?
Infrastruktura pružanja socijalnih usluga pati od krize poverenja, podržane, kao dodatak, na
deficit u resursima. Decentralizovane opštine – koje često nemaju razumevanje i ekspertizu u
uslugama koje pružaju – mogu doprineti demotivaciji osoblja CSR-a da zadrže učinak ili podrže
dublje organizacione promene. Strateška promena biće uspešna samo ukoliko učesnici procesa
promene budu u stanju da budu motivisani za promenu.
Kako na najbolji način upotrebiti podršku građanskog društva i proširenih porodica u
cilju boljeg upotpunjavanja pružanja javnih usluga?
U odsustvu javnih finansija ili kapaciteta korisnika da plate usluge socijalne zaštite koje dobiju,
tendencija građanskog društva i proširenih porodica da podrže ljude u nevolji maksima je
mnogih pojedinaca i porodica. Ova podrška se, međutim, često pruža na ad hoc osnovi i
nekoordinisana je sa pružanjem usluga u javnom sektoru. Strategija bi trebalo da razmotri da li
se ovi resursi mogu bolje uskladiti sa pružanjem javnih usluga na koordinisan i besprekoran
način kako bi se bolje ispunile potrebe za socijalnom zaštitom sporazumima između kupaca i
pružalaca koji omogućuje državi da naruči usluge a NVO-ima da pruže socijalne usluge.
Kako bolje uskladiti finansijske i organizacione ciljeve na opštinskom nivou?
Sadašnja finansijska i struktura upravljanja za pružanje socijalnih usluga donekle je
nefunkcionalna, sa opštinama koje pokrivaju potpune troškove osoblja CSR-a koji takođe
obavljaju odgovornosti koje su im dodeljene od vlade na centralnom nivou. Štaviše, kriterijumi
za dodeljivanje opšte subvencije opštinama ne odražavaju relativne nivoe ugroženosti koji
utvrđuju obim zahteva za finansiranjem usluga socijalne zaštite. Strategija bi trebalo da
odgovori na ove anomalije usklađivanjem ciljeva i odgovornosti različitih razvojnih partnera sa
finansijskim resursima dodeljenim za njihovo postizanje.
Da li će veća ili manja decentralizacija odgovornosti pružanja socijalnih usluga postići
bolje željene razvojne pokazatelje?
Načelo decentralizacije potiče iz Ahtisaarijevog plana za nezavisnost Kosova i usvojeno je od
strane svih Vlada novonezavisne države u sukcesiji. U skladu sa načelima Plana, socijalna
služba bila je decentralizovana 2009, zajedno sa obrazovanjem i zdravstvom. Međutim,
stambeno zbrinjavanje, dnevna briga, starateljstvo i dodaci za decu sa invaliditetom ostaju
centralizovani i pod odgovornošću vlade na centralnom nivou. Bez obzira na načela
Ahtisaarijevog plana, odgovarajuće je da strategija razmotri, tri godine nakon decentralizacije,
da li ista funkcioniše u korist postizanja razvojnih ciljeva i da li bi proces trebalo da se
intenzivira, održi ili preobrati.
4.7 Predložene mere politike
U odgovoru na šest gore identifikovanih pitanja, mere politike predlažu se u pogledu svakog
dole navedenog pitanja. Političke opcije nisu međusobno nezavisne. Političke mere rezimirane
su i predstavljene sa pregledom rasporeda primene i potrošnje2.
Strateški prioritet 1 – ispunjavanje sve većih finansijskih potreba za pružanjem socijalnih
usluga
2 Vidi Aneks 2
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
20 MRSU Septembar 2012
Mera 1.1 – Definisati pojmovne nivoe subvencija kako bi se podstakla i propratila
potrošnja u svakoj opštini
U 2012. godini projekat DFID-KSSD sproveo je ekonometrijsku analizu za primenu formula
načelnog budžeta za socijalne usluge3 na osnovu analize Ankete budžeta domaćinstava (HBS),
administrativnih podataka i podataka iz popisa 2011. Ista je odobrena od strane SKNP-a, ali nije
uključena u budžet za 2013. usled neprekidnog prilagođavanja opštinskih finansija uoči novih
podataka o popisu i novih promena u sastavu opštinskih službi prihoda. Načelna formula za
davanje subvencija ukazuje nivoe finansijskih sredstava za pružanje socijalnih usluga od strane
opština, koja je dovoljna da se pruži minimalni nivo usluga. U decentralizovanom sistemu,
načelna subvencija predstavlja indirektna sredstva za uticaj na izdvajanje budžeta od strane
opštine, koje bi trebalo da budu propraćene dodatnim merama za praćenje situacije sa
opštinama koje po svemu sudeći očekuju nedovoljan učinak.
Mera 1.2 – Uspostaviti godišnju povišicu ‘prilagođavanja kursa za progresivno
ispunjavanje prioritetnih potreba u finansiranju
Imajući u vidu da ne nerealno predlagati neposredno povećanje u potrošnji na socijalne usluge
u cilju potpunog iskorišćavanja pružanja usluga duž preventivnih mera i zaštitnih mera –
uspostavljeno je mehanizam kojim se budžetska izdvajanja povećavaju postepeno za ugovoreni
iznos svake godine. Ovaj pristup omogućiće da se opasnosti kvantifikuju i predvide, a da se
poveća vreme za bilo kakav okvir srednjeročnih troškova i u odnosne mehanizme prihoda koji
tek treba da budu razrađeni. Ovaj pristup iskombinovan je sa formulom načelnog zajma koji bi
mogao da se ponudi u kontekstu nacionalnog i opštinskog Srednjeročnog okvira rashoda
(MTEF-i).
Mera 1.3 – Poboljšano zacrtavanje i podela na prioritete opasnosti i socijalnih potreba
Operativne mere biće usvojene kako bi se osiguralo da se sadašnji nivoi finansiranja usvoje na
efektivniji način. U ovom trenutku postoji mali broj ili nikakvi efektivni mehanizmi za čuvanje i
podelu na prioritete među preventivnim, promotivnim i zaštitnim merama socijalnih usluga,
zasigurno na nacionalnom nivou. Umesto toga, većina CSR-a odgovara na potrebe po
redosledu njihovog javljanja. U stanju ograničenosti resursa, kao što je to slučaj sa pružanjem
socijalnih usluga u svakoj zemlji, podela na prioritete i preraspodela različitih mera postaje
neophodnost. U decentralizovanom sistemu protivno je duhu politike da se diktira na
centralnom nivou kako bi zadaci i slučajevi trebalo da budu podeljeni po prioritetima. Međutim,
biće usvojena strategija – kao deo procesa socijalne uključenosti –kako bi se opštine obučile i
obrazovale o poboljšanim pristupima efektivnoj podeli na prioritete i čuvanju.
Mera 1.4 – Prisno angažovanje drugih aktera u pružanju socijalne zaštite
Strateška ocena zabeležila je da postoje i drugi značajni akteri i pružaoci resursa u domenu
socijalnih usluga, na ime organizacije građanskog društva i članovi proširenih porodica
korisnika. U mnogim slučajevima članovi zajednice takođe pomažu koliko mogu, bez obzira da
li su član porodice ili ne. Ovakva pomoć, po svojoj prirodi, veoma često je ad hoc,
nezabeležena i nekoordinisana, posebno u slučaju podrške porodice i zajednice. Međutim, u
slučaju OGD-a i NVO-a, postoji značajan potencijal da javni sektor upotrebi njihovu motivaciju i
sposobnost da animiraju nejavna finansijska sredstva kako bi se na efektivniji način upotpunilo
pružanje javnih usluga posebno u domenima promotivnih i zaštitnih mera kao što je ranije
opisano.
3 Vidi Aneks 3
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
21 MRSU Septembar 2012
Preduslov za ovakav pristup jeste da se preuzmu podaci i informaciona infrastruktura kako bi
pružanje socijalnih usluga na nedržavnom nivou moglo biti zabeleženo na sličan način zajedno
sa pružanjem javnih podataka. Ovo pitanje biće detaljnije razmotreno pod tačkom 4 u nastavku.
Mera 1.5 – Istražiti druge izvore prihoda u cilju ispunjavanja sve većih troškova socijalnih
usluga
Navedeni kriterijumi za one klijente koji mogu priuštiti plaćanje identifikovanjem mogućih usluga
koje mogu stvoriti prihode prilikom preraspodele resursa CSR za finansiranje javnih aktivnosti
socijalne zaštite povećavaju se kao rezultat sve veće političke volje na centralnom i opštinskom
nivou.
Proces osmišljavanja vizije i strategije zaključio je da najveća prepreka koja leži u osnovi
dodeljivanja adekvatnih finansijskih resursa za usluge socijalne zaštite jeste zapravo činjenica
da postoji veoma mala politička volja da se ovo podrži. Ovo, sa druge strane, proizilazi iz
činjenice da šira javnost retko iznosi zabrinutosti oko pružanja socijalnih usluga, verovatno zbog
toga što ima mala očekivanja da stvari mogu biti drukčije. Sve dok je ovo slučaj, čini se
neizbežnim da će političari podržati potrošnju koja u većoj meri vidljivo dotiče njihovo izborno
telo.
Umesto prihvatanja odsustva političke volje kao nešto što je dato, strategija zaključuje da je
moguće, i odgovarajuće, zatražiti mogućnosti identifikovanja potencijalnih socijalnih usluga koje
mogu stvoriti prihode za CSR-e.
Ovo bi osiguralo povećani broj kapaciteta u pogledu jednog broja pruženih usluga i zasigurno bi
imalo uticaj na poboljšavanje kvaliteta usluga, usled činjenice da CSR-i mogu zacrtati za
prioritet svoje potrebe u npr. Izgradnji kapaciteta osoblja, osnovnoj radnoj opremi ili čak koristiti
svrhu motivacije kako bi se nadoknadio prekovremeni rad osoblja.
Strateški prioritet br. 2 – Podizanje političke posvećenosti prema socijalnim službama
Mera 2.1 – Poboljšati bazu dokaza kako bi se pokazale koristi, kao i troškovi, usluga
socijalne zaštite
Ublažavanje socijalnih potreba od koristi je po primaoce usluga direktno, ali takođe smanjuje
druge troškove prema društvu, kao što su policija i zdravstvena zaštita. U slučaju da usluge
omogućavaju pojedincima da se vrate svom aktivnom zaposlenju, društvo izvlači koristi putem
stvaranja bogatstva i prihodima od oporezivanja. Analitičke ankete biće sprovedene kako bi se
pokazale višestruke pogodnosti efektivnih socijalnih usluga, pokazujući troškove koji se
akumuliraju kao rezultat neadekvatnog pružanja istih zajedno sa vrednošću koristi po pojedince
i zajednicu koje proizilaze iz efektivnog pružanja usluga.
Mera 2.2 – Naručiti ankete o potrebama za konkretnim socijalnim uslugama kako bi se
pokazala praznina između opasnosti, potreba i sadašnjeg pružanja ovih usluga
Kao što je istaknuto u strateškoj analizi, postoji veoma mali broj raspoloživih podataka o
stvarnoj potrebi za pružanjem socijalnih usluga, osim toga da je zasnovana na pružanju
zaštitnih usluga od strane Centara za socijalnu zaštitu. Kao što je evidentno, podaci zasnovani
na ponudi ne uspevaju da prepoznaju činjenicu da mnogi ljudi koji trebaju usluge ne prilaze
CSR-ima za podršku iz jednog broja praktičnih i psiholoških razloga. Naručene ankete o
konkretnim potrebama dopunjuju indirektne pokazatelje opasnosti i ugroženosti i koriste se
kako bi jače predstavili donosiocima odluka potrebu za naprednijim pružanjem usluga.
Mera 2.3 – Plasiranje široko rasprostranjene strateške kampanje odnosa sa javnošću
zarad povećavanja svesti i posvećenosti adekvatnom pružanju usluga
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
22 MRSU Septembar 2012
Dokazi o opasnostima i potrebama, vrednost poboljšanog pružanja usluga, treba da budu
saopšteni donosiocima političkih odluka na način koji je njima blizak. Predloženi pristup jeste da
se animiraju široke kampanje, podržane od strane građanskog društva, lokalnih zajednica i
pojedinaca, sa ciljem podizanja pitanje socijalne politike u sam vrh političkog dnevnog reda.
Javni sektor pokrenuće i pružile tehničku podršku za kampanju koja se predvodi od strane
nevladinih aktera.
Strateški prioritet br. 3 – Ojačati odseke za pružanje socijalne pomoći u opštinama
Mera 3.1 – Ojačati odseke za pružanje socijalne pomoći u opštinama
Postoje snažne veze između zdravstva i socijalne zaštite – uključujući i razlike između
preventivnih, promotivnih i zaštitnih funkcija. Međutim, takođe je jasno da svaki od ovih treba
da se pozabavi sa dve istaknute oblasti politike i prakse. Sadašnja praksa upravljanja ovim
dvema funkcijama kroz jedinstvenu direkciju u opštini ima svoje pogodnosti, ali je takođe dovela
do tendencije da upravljanjem dominiraju zdravstveni stručnjaci, često i sami lekari. Neki
glasovi sugerisali su da unifikovana odeljenja budu odvojena u različite administrativne jedinice;
drugi glasovi isticali su da je ovo u mnogo većoj meri pitanje poboljšavanja dijaloga o politici
između uprave CSR-a i opštinskih DZSP-a. Vlada na centralnom nivou ne može da diktira
opštinama kako da strukturiraju svoju dužnost pružanja socijalnih usluga. Ova mera podržaće
opštine da ocene koji vid organizacionih struktura će omogućiti opštini da odgovori na najbolji
način na opasnosti i potrebe i postigne vrednost za dati novac.
Mera 3.2 – Uspostaviti novi i sveobuhvatan program za stručno usavršavanje za
zaposlene socijalnih službi
Sveobuhvatan program stručnog usavršavanja za zaposlene socijalnih službi, kako CSR-a
tako i opština, pomoćiće da se zatvore praznine u znanju i veštinama između sadašnjih nivoa i
onih zahtevanih u promenjivom okruženju i istovremeno bi podstakli zaposlene da veruju da su
zaposleni od strane službe sa vizijom za budućnost. U ovom trenutku pružena je određena
obuka, ali se ona uobičajeno vrši na ad hoc osnovi shodno raspoloživosti donatorskih
finansijskih sredstava. Sveobuhvatan program biće razrađen uz podršku donatora, ali i
institucionalizovan za realizaciju, po mogućstvu pod pokroviteljstvom Opšteg saveta za
socijalne i porodične usluge (GCSFS) i/ili Kosovskog instituta za javnu administraciju (KIPA).
Ukoliko budu dozvoljeni resursi, program će biti propraćen sistemom razmene između CSR-a
na Kosovu ili na širok osnovi u okviru zapadnog Balkana. Sve zemlje u bivšoj Jugoslaviji imaju
slične mreže Centara za socijalni rad i dok prakse novih nezavisnih zemalja sada odstupaju od
njih, značajna lična dobit bila bi stečena širenjem svesti zaposlenih i aktuelnim pristupima koji
se primenjuju u susednim zemljama.
Strateški prioritet br. 4 – Uspostaviti mehanizme za ko-finansiranje pružanja socijalnih
usluga od strane građanskog društva i proširenih porodica
Odgovori na ovaj strateški prioritet razmotreni su ukratko pod Strateškim prioritetom br. 1, i
ovde su prošireni u više pojedinosti.
Mera 4.1 – Uspostaviti mehanizam za sufinansiranje pružanja socijalnih usluga od strane
građanskog društva i širih porodica
U sklopu Strateškog prioriteta br. 1 predlaže se opcija politike koja podrazumeva
dokumentovanje pružanja usluga socijalne zaštite od strane nedržavnih aktera. Prenoseći ovo
dalje, javni sektor želeće da podstakne i podrži ovaj vid pružanja usluga uspostavljanjem
sistema ko-finansiranja ili delimične nadoknade direktnih troškova koji će povećati broj
slučajeva rešenih po nižoj ceni u odnosu na direktno pružanje ovih usluga od strane osoblja
CSR-a.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
23 MRSU Septembar 2012
Analiza jediničnog troška pružanja usluga socijalne zaštite, sprovedena od strane projekta
DFID-a, omogućava nam da ocenimo trošak svakog slučaja rešenog od strane CSR-a za
različite vidove potreba. U slučaju da je član porodice ili OGD pripremljen da pruži usluge u
istom slučaju, pod nadzorom CSR-a, finansijski doprinos pružaocu usluge često može
predstavljati najefektivniji pristup. Međutim, trebalo bi pokloniti pažnju da se uspostavi
mehanizam koji će izbeći posvećivanje značajnih resursa slučajevima koji bi inače bili rešeni
bez finansijskog podsticaja.
Mera 4.2 – Pilot projekat pružanja socijalnih usluga putem društvenih preduzeća i
organizacija građanskog društva
Društvena preduzeća predstavljaju komercijalna preduzeća sa društvenim ciljevima. Efektivna
društvena preduzeća dele efikasnost privatnog sektora sa posvećenošću nevladinih
organizacija i u sve većoj meri su aktivna pri pružanju socijalnih usluga na prvoj lini u mnogim
državama članicama EU. U mnogim slučajevima, ukoliko je društveno preduzeće sposobno da
pruži jednu uslugu u datoj oblasti, ono to može učiniti po ceni koja je konkurentna u vezi sa
direktnim pružanjem usluga u javnom sektoru.
Iako se pružanje socijalnih usluga ne može smatrati lekom za pružanje socijalnih usluga na
Kosovu,m prvenstveno usled činjenice da u ovom trenutku postoji veoma mali broj ovakvih
primera, efikasnost modela biće testirana na pilot osnovi a mehanizmi razrađeni sa širi pregled.
Ukoliko budu uspešni, oni će imati efekat na olakšavanje nekih od ograničenja u finansijskim
resursima, ali i na podsticanje obrazovanja društvenih preduzeća na široj osnovi.
Organizacije građanskog društva, posebno one sa dobro ustanovljenim međunarodnim
vezama, često imaju značajan kapacitet da animiraju finansijska sredstva za svoje aktivnosti od
donatora. U sadašnjoj situaciji aktuelnog i budućeg nedostatka u raspoloživim finansijskim
sredstvima, ova sposobnost može odigrati značajnu ulogu u podržavanju javnih finansija za
ispunjavanje prioritetnih socijalnih potreba.
Umesto da se prikupljanje nejavnih prihoda ostavi samo sebi, javni sektor angažovaće se
aktivno na potpomaganju inicijativa za finansiranje CSO-a i na podržavanje zakonodavstva i
finansijskog okvira koji pogoduju kako javljanju tako i širenju socijalnih usluga. Ovo će
podrazumevati ponude da se pruže uslovljena finansijska sredstva potencijalnim donatorima ili
da se pruži tehnička podrška i garancije u kampanjama prikupljanja priloga na čelu sa NVO-ima
i OGD-ima, i podsticanje projekta EU IPA da podeli i promoviše dobre prakse u razvoju
društvenih preduzeća.
Strateški prioritet br. 5 – Usklađivanje finansijskih i organizacionih ciljeva za pružanje
socijalnih usluga na opštinskom nivou
Opcije politike trebalo bi na bolji način da usklade finansijske i organizacione ciljeve na dole
predloženi način:
Mera 5.1 = Prisnija integracija radne i socijalne politike u opštinske strategije i akcione
planove
Socijalna politika trebalo bi da bude vođena potrebama na opštinskom nivou i načinom na koji
se na ove potrebe odgovara i kako se finansiraju trebalo bi da predstavlja sastavni deo
strategije opštine i povezanih mera za finansiranje. Postoji nekoliko većih inicijativa donatora u
toku za podržavanje poboljšanog strateškog planiranja na opštinskom nivou. Sektor za rad i
socijalnu zaštitu biće aktivnije uključen u ovaj proces kako bi se osiguralo da proces strategije
podrazumeva adekvatno učešće i angažovanje zavoda za zapošljavanje, CSR-a, zdravstvenih,
prosvetnih, stambenih, policijskih i popravnih ustanova i građanskog društva. Ovaj pristup
olakšaće veze i koordinaciju u okviru i duž funkcija koje se bave opasnošću, ugroženošću,
siromaštvom i društvenom uključivošću. Koordinacija u okviru i duž programa na opštinskom
nivou pridobila je veoma malu pažnju u prošlosti Postoje dve međusobno zavisne oblasti na
koje će se usredsrediti strateška analiza i operativni rad. Prva će istražiti i iskoristiti mogućnosti
za unapređenje uticaja pojedinačnih programa njihovim povezivanjem sa ostalima. Na primer:
integracija porodičnog savetovanja sa merama u pogledu aktivnog tržišta rada; ili zaštita dece
unapređenjem njihovog zdravlja.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
24 MRSU Septembar 2012
Mera 5.2 – Uvođenje poboljšanih sredstava i obuke za podržavanje procesa izrade
budžeta
Projekat KSSD DFID-a izradio je nekoliko sredstava i informacionih baza kako bi se podržao
proces izrade budžeta za pružanje socijalnih usluga u opštinama. Isti obuhvataju ocene
jediničnih troškova za različite vrste socijalnih usluga, analizu zaliha i prometa rada CSR-a i
relativne procene opasnosti i ugroženosti u različitim opštinama. Ova sredstva pomažu
opštinama da pripreme budžete koji su u većoj meri zasnovani na dokazima a koji dodeljuju
finansijske resurse za konkretne rezultate, te se inače nazivaju budžetima zasnovanim na
rezultatima. Ovaj pristup jasno usklađuje strateške i ciljeve politike sa dodelom resursa. Pristup
će obrazovati osnovu početnog programa za obuku i usavršavanje tokom 2012. Međutim, kako
bi ova politika bila potpuno efektivna, proces će se nastaviti daljom obukom i podrškom, na
tekućoj osnovi, tokom najmanje dve godine primene novih budžetskih pristupa.
Strateški prioritet br. 6 – Dalja decentralizacija ostalih socijalnih usluga, uključujući
stambeno zbrinjavanje, starateljske brige i usluge dnevne nege
Mera 6.1 – Dalja decentralizacija ostalih socijalnih usluga, uključujući stambeno
zbrinjavanje, starateljske brige i dnevno zbrinjavanje
Delimična decentralizacija socijalnih usluga doprinela je finansijskim i administrativnim
nedoslednostima identifikovanim procesom decentralizacije do danas. Kako bi se na ovo
odgovorilo, predlaže se progresivno završavanje decentralizacije prebacivanjem preostalih
centralizovanih usluga na opštine. Ovo će se prvenstveno odnositi na stambeno zbrinjavanje,
starateljsku brig, dodatke za lica sa invaliditetom i usluge dnevnog čuvanja.
Glavni argumenat u korist date politike jeste da, pošto ove usluge kolektivno troše većinu
finansijskih sredstava koja su trenutno dodeljena za socijalne usluge, sva ova finansijska
sredstva bila bi dodeljena opštinama, koje će nakon toga imati veću fleksibilnost da dodele
finansijska sredstva različitim službama u skladu sa lokalnim potrebama. U suštini, sistem će
postati uzvratniji na lokalno okruženje, što je i sama svrha decentralizacije.
4.8 Cena koštanja predloženih mera politike
Svaka od predloženih mera politike opisana je u pojedinačnom odeljku o strateškoj inicijativi
priloženom u Aneksu 3. Isti prikazuje sledeće informacije:
Instituciju koja je predložila da predvodi primenu mere
Očekivani uticaj i rezultat mere, u objektivnom i izmerivom obliku
Detaljniji opis pozadine i rezona za preduzimanje mere
Lista aktivnosti neophodnih za postizanje željenih rezultata sa odgovarajućim vremenskim
rokovima svake aktivnosti
Pokazatelji dostignuća
Zahtevani institucionalni okvir za primenu mere
Ocene zahtevanog budžeta
Verovatan izvor finansiranja
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
25 MRSU Septembar 2012
5 ANIMIRANJE FINANSIJSKIH SREDSTAVA I PRIMENA
Potpuna lista mera, sa vremenskim okvirom, sa budžetom i predviđenim izvorima finansija
rezimirana je u Aneksu 4. Ovaj Aneks pokazuje da bi potpuna primena strategije zahtevala
finansijska sredstva u vrednosti od €8,415,000 od kojih se očekuje da se €2,250,000 pružiti od
strane Vlade Kosova a preostalih €6,310,000 od strane spoljnih donatora.
Evidentno je iz ove tabele da sva ova finansijska sredstva nisu potrebna na samom početku a
mnoge predložene mere mogu se primeniti uspešno bez obzira na to da li se preduzimaju
druge mere. Zbog ovoga, konkretna brzina primene programa u celini, i pojedinačnih mera u
okviru istog, zavisiće id stepena animiranja finansijskih sredstava. U tom smislu, predviđene su
sledeće aktivnosti koje vode ka primeni:
Strategija i predložene mere predstavljene su na prvoj instanci za dobijanje odobrenja od strane
Vlade Kosova. Usvajanje se zahteva samo u smislu ispunjavanja ciljeva ove strategije.
Dobijanjem odobrenja, VK će imenovati Ministarstvo za rad i socijalnu zaštitu kao instituciju za
koordinaciju strategije sa Odborom za socijalnu zaštitu i uključivost kao njegovo upravno telo .
Odobrenje od strane VK-a takođe će dati mandat Odboru da se obrati donatorima i drugim
finansijerima kako bi se ocenila njihova zainteresovanost i sposobnost finansiranja komponenti
ove strategije. Predviđa se da će se početna naznaka verovatnog nivoa podrške dobiti do kraja
2012.
Na osnovu nivoa zainteresovanosti donatora, Odbor će vratiti isti VK-u sa zahtevom
sufinansiranja istog od početka 2013. Obaveze za 2013. biće izvedene uz postojećih
budžetskih resursa usklađenih sa strategijom, sa obavezama iz 2014. pa nadalje koja će
podrazumevati dodatna finansijska sredstva pružena kao dopunski vid finansiranja u odnosu na
obaveze preuzete od strane donatora.
Primena ove strategije formalno će započeti januara 2013, iako se neme od ovih mera mogu
smatrati već započetima tokom 2012. kao pripremne inicijative. Odbor će pripremiti godišnju
reviziju stanja primene strategije na kraju svake kalendarske godine.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
26 MRSU Septembar 2012
Aneks 1: Članovi i tehnički posmatrači Savetodavne komisije za nacionalnu
politiku (SKNP):
Članovi:
1. G. Mentor Morina, predsedavajući SKNP-a, Odeljenje za socijalnu zaštitu, Ministarstvo za rad i
socijalni zaštitu
2. G. Muhamet Gjocaj, direktor, Odeljenje za socijalnu zaštitu, Ministarstvo za rad i socijalni zaštitu
3. G. Petrit Popova, direktor, Odeljenje za opštinske budžete, Ministarstvo finansija
4. G. Avni Sahiti, direktor, Odeljenje za istraživanje i reformu lokalne uprave
5. Gđa Arjeta Sahiti, Sekretarijat za koordinaciju, Kancelarija premijera
6. G. Sazan Ibrahimi, izvršni direktor, Asocijacija kosovskih opština
7. Gđa Aferdita Grapci, Asocijacija kosovskih opština, Kolegijum za budžet i finansije
8. G. Bashkim Hyseni, Asocijacija kosovskih opština, Kolegijum za zdravstvena i socijalna pitanja
Tehnički posmatrači:
9. Gđa Valbona Bogujevci, zamenik vođe programa, UK-DFID Kosovo
10. G. Richard Moreton, direktor, Coffey International Development/direktor projekta DFID-
Decentralizacija socijalnih usluga na Kosovu (KSSD)
11. G. Laurie Joshua, vođa tima i stalni savetnik, DFID-a- projekat Decentralizacije socijalnih
usluga na Kosovu (KSSD)
12. Gđa Qamile Ramadani, zamenik vođe tima, DFID-Kosovo projekat Decentralizacije socijalnih
usluga na Kosovu (KSSD)
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
27 MRSU Septembar 2012
Aneks 2 Strateški Fiche
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative:
Strateški prioritet Fiche: 1.1
1. Osnovni podaci
1.1 Naziv strateške inicijative:
Definisanje nivoa idejnog granta radi podsticanja i praćenja potrošnje u svakoj opštini.
1.2 Vodeća ustanova
Ministarstvo rada i socijalne zaštite.
1.3 Vođa inicijative
Ministarstvo rada i socijalne zaštite
2. Očekivani uticaj i rezultat
2.1 Očekivani uticaj
Usluge socijalne zaštite prima veći procenat meštana kojima su iste potrebne.
2.2 Očekivani rezultat
Opštine bolje i preciznije obezbeđuju finansijska sredstva radi pružanja socijalne zaštite svojim
meštanima.
2.3 Strateški prioritet
Zadovoljenje rastućih potreba za pružanjem socijalnih usluga kada su javni finansijeri već pod velikim
pritiskom.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pregled i obrazloženje
Kada su socijalne usluge decentralizovane na opštine 2009. godine, Vlada je svakoj opštini isplatila
dodatni prelazni grant da bi se delimično nadoknadio dodatni finansijski teret koji bi ta usluga stvorila.
Prelazni grant je smanjen kroz period od tri godine, s obzirom da su te potrebe za potrošnjom
uvrštene u širi budžet svake opštine, koji je uglavnom pokriven opštim grantom. Opštine imaju
slobodu da dodele sopstvene izvore prihoda (SIP) da dopune opšti grant.
Ovakva politika sada znači da se odluke o finansiranju socijalnih usluga u svakoj opštini donose po
svakom slučaju pojedinačno, bez kontrole ili uticaja Vlade. Iako je ovo u skladu sa načelom
decentralizacije, isto znači da će različiti nivoi stručnosti u pogledu budžetiranja i planiranja socijalnih
usluga u opštini, zajedno sa većim ili manjim nivoom političke posvećenosti prema socijalnim
uslugama, verovatno dovesti do veoma različitog nivoa dodele finansijskih sredstava za socijalne
usluge, koju vrše opštine.
Definisanjem nivoa idejnog granta za pružanje socijalnih usluga, Vlada zadržava određeni posredni
uticaj na nivo resursa koji svaka opština namenjuje. To će se ostvariti kombinacijom razvoja
sredstava za planiranje i budžetiranje, obuke za korišćenje tih sredstava i objavljivanja rezultata
odluka o budžetiranju tako da spoljni posmatrači mogu da ocene da li su oni bolji ili lošiji nego što bi
formula sugerisala.
3.2 Srodne aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
28 MRSU Septembar 2012
Srednjoročni okvir troškova sadrži pretpostavke u vezi sa nivoom resursa koji se namenjuju
za socijalne usluge u periodu od sledećih pet godina. Te pretpostavke bi trebalo da budu u
skladu sa formulom idejnog granta.
Formula idejnog granta (osnovna struktura i parametri koji je naveden u Prilogu 3) bi mogla
da se proprati mehanizmom deviznog kursa i boljim ciljanjem na pružanje socijalne zaštite da
bi se obezbedilo da količina finansijskih sredstava odgovara svrsi a ne da se zloupotrebljava
za pogrešne ciljne grupe.
3.3 Očekivane prednosti (određene, merljive, ostvarljive, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje ova strateška inicijativa ima mogu se kvantifikovati na sledeći način:
Ukupnom količinom sredstava koju opštine namene za socijalne usluge
Manjim odstupanjem između minimalnog nivoa sredstava u svakoj opštini u odnosu na idejni
nivo.
Ciljevi u pogledu ovih očekivanih prednosti predviđeni su za period od sledećih pet godina, kako je
prikazano dole:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Ukupna količina sredstava
koju opština nameni za
socijalne usluge
1,9 miliona
evra
2,2 miliona
evra
2,3 miliona
evra
2,4 miliona
evra
2,5 miliona
evra
Odstupanje između
minimalnog nivoa sredstava
u svakoj opštini u odnosu na
idejni nivo.
50% 55% 60% 65% 70%
4. Okvirne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Istraživanje razvoja osnove za idejnu formulu Oktobar 2011 Mart 2012
Utvrđivanje i dokumentovanje idejne formule Mart 2012 April 2012
Dobijanje formalnog odobrenja za idejnu formulu April 2012 Jul 2012
Razvoj i realizacija programa obuke za opštine u vezi sa
upotrebnom idejne formule
Maj 2012 Septembar 2012
Sređivanje i prosleđivanje rezultata upotrebe idejne
formule
Oktobar 2012 Septembar 2015
5. Institucionalni okvir
Da bi se obezbedila realizacija inicijative, potreban je sledeći institucionalni okvir:
Načelo idejne formule navedeno u budžetskim raspisima.
Samu formulu priprema Ministarstvo rada i socijalne zaštite a usvajaju je Ministarstvo
finansija i Ministarstvo lokalne uprave.
Na početku budžetskog ciklusa, MRSZ svim opštinama prosleđuje formulu i srodne
budžetske mehanizme.
MRSZ održava obuku za opštine o upotrebi formule i srodnih mehanizama.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
29 MRSU Septembar 2012
MRSZ vodi evidenciju o nastalim budžetima i odstupanjima od budžetske formule kroz veb
portal sa otvorenim pristupom.
6. Okvirni budžet
Okvirni budžet za strateške inicijative u periodu od sledećih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Istraživanje razvoja osnove za idejnu formulu
Vreme i troškovi istraživača 30.000
Utvrđivanje i dokumentovanje idejne formule
Vreme i troškovi konsultanata 30.000
Dobijanje formalnog odobrenja za idejnu formulu
Vreme službenika VK 10.000
Razvoj i realizacija programa obuke za opštine u vezi sa upotrebnom idejne formule
Vreme predavača 100.000
Vreme učesnika 100.000
Objekti i troškovi za obuku 60.000
Sređivanje i prosleđivanje rezultata upotrebe idejne formule
Vreme službenika VK za
sređivanje podataka
20.000
Uspostavljanje IT i troškovi 10.000
Ukupno 360.000 0 0 0 0
7. Izvor finansijskih sredstava
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 360.000 €.
Troškove istraživanja i razvoj formule, kao i neposredne troškove programa obuke snosiće donatori
(procenjeno na 260.000 €).
Troškovi za vreme VK i opštine pokriće se u naturi, kao troškovi javne uprave (procenjeno na 100.000
€).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
30 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 1.2
1. Osnovni podaci
1.1 Naziv strateške inicijative:
Uvođenje godišnjeg povećanja u „sistemu deviznog kursa“ da bi se postepeno zadovoljile rastuće
potrebe za finansijskim sredstvima
1.2 Vodeća ustanova
Ministarstvo finansija
1.3 Vođa inicijative
Opštinski Odeljenje za Budžet, MF
2. Očekivani uticaj i rezultat
2.1 Očekivani uticaj
Socijalne usluge adekvatno finansirane da bi se u celosti uvela ravnoteža u pružanju usluga
2.2 Očekivani rezultat
Vlada i opštine stvaraju mehanizam da bi se obezbedio minimalni prag raspodele kao i povećanje
fonda za odgovarajuću raspodelu finansijskih sredstava za socijalnu zaštitu kako se prihodi budu
povećavali. Međutim, ovakav mehanizam trebalo bi da uzme u obzir priuštivost u skladu sa SOT.
2.3 Strateški prioritet
Zadovoljenje rastućih potreba za pružanjem socijalnih usluga kada su javni finansijeri već pod velikim
pritiskom.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pregled i obrazloženje
Imajući u vidu da je sa godišnjim postepenim povećanjem u sistemu deviznog kursa nerealno
predložiti hitno povećanje sredstava za socijalne usluge da bi se u celosti uvela ravnoteža u pružanju
usluga kroz preventivne, promotivne i zaštitne mere, jedan pristup – u smislu odsustva preventivnih
mera – uspostavlja mehanizam kojim se budžetska sredstva namenjena za prevenciju postepeno
povećavaju za dozvoljeni iznos svake godine u realnom roku.
Uspostavljanjem mehanizma deviznog kursa socijalne usluge će imati definisan minimalni prag
raspodele finansijskih sredstava kao i postepeno povećanje finansijskih sredstava, uzimajući u obzir
ograničenja predviđena SOT i potrebu koju stvaraju troškovi za prioritetne vladine kapitalne projekte.
Sa ovim mehanizmom, centralni nivo će zadržati sredstva za socijalne usluge pod posrednom
kontrolom a sa druge strane iste će finansirati indeksiranjem sa rastom cena roba i sa inflacijom.
Ovakav pristup će omogućiti kvantifikovanje i određivanje rizika, kao i rokova za svako povećanje
troškova koji će se obuhvatiti Srednjoročnim okvirom troškova, i za razvoj odgovarajućih mehanizama
prihoda.
Štaviše, ovaj zadatak se može skombinovati sa gore navedenom formulom idejnog granta, imajući u
vidu da takav pristup tek treba da uzme u obzir šta se može priuštiti u kontekstu nacionalnog i
opštinskog srednjoročnog okvira troškova (SOT).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
31 MRSU Septembar 2012
3.2 Srodne aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Formulu idejnog granta prate mehanizam deviznog kursa i bolje ciljanje na pružanje socijalne
zaštite da bi se obezbedilo da količina finansijskih sredstava odgovara svrsi a ne da se
zloupotrebljava za pogrešne ciljne grupe.
Srednjoročni okvir troškova sadrži pretpostavke u vezi sa nivoom resursa koji se namenjuju
obezbeđujući minimalni prag kao i postepena povećanja koja će se predvideti ovim
mehanizmom da bi se obezbedilo odgovarajuće finansiranje socijalnih usluga u periodu od
sledećih pet godina. Te pretpostavke bi trebalo da budu u skladu sa formulom idejnog granta.
3.3 Očekivane prednosti (određene, merljive, ostvarljive, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje ova strateška inicijativa ima mogu se kvantifikovati na sledeći način:
Odgovarajućim finansijskim sredstvima koje opštine namenjuju i raspodeljuju za finansiranje
socijalnih usluga.
Obezbeđivanjem deviznog kursa zajedno sa rastućim potrebama opština za socijalnim
uslugama, uzimajući u obzir rast cena roba i usluga, kao i godišnju inflaciju prema podacima
Statističke agencije Kosova.
4. Okvirne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Sprovođenje istraživanja o razvoju idejne formule Septembar 2012 Oktobar 2012
Stvaranje opcija na godišnjem nivou, za pet uzastopnih
godina; svaka godina sa 3 hipotetičke opcije na osnovu 5-
godišnjeg predviđanja stanja i opštinskih prihoda sa tri
moguće opcije:
Kako se prihodi budu povećavali prema
predviđanjima Makroekonomskog odeljenja MF
Kako prihodi budu stabilni zahvaljujući rastućoj
potražnji za pokrivanje izdataka kapitalnih
projekata, i
Kako prihodi padaju zbog pada naplate prihoda i/ili
manje količine doznaka od dijaspore
Oktobar 2012 Novembar 2012
Obaveštavanje aktera unutar MRSZ i MF o postojećem
trendu opštinskih izdataka za socijalne usluge i
upoređivanje istog sa mogućim opcijama.
Decembar 2012 Decembar 2012
Iznošenje i prosleđivanje rezultata upotrebe opcija zajedno
sa idejnom formulom
Januar 2012 Septembar 2017
Napomena: Ova vežba se mora održavati na godišnjem nivou u istom periodu.
5. Institucionalni okvir
Da bi se obezbedila realizacija inicijative, potreban je sledeći institucionalni okvir:
Načelo mehanizma deviznog kursa prati idejnu formulu za socijalne usluge.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
32 MRSU Septembar 2012
Ministarstvo finansija i Ministarstvo rada i socijalne zaštite pripremaju mehanizam a usvaja ga
Ministarstvo rada i socijalne zaštite.
Neposredni korisnik je Ministarstvo rada i socijalne zaštite, koje pravi godišnji plan
finansiranja socijalnih usluga (opštinska nadležnost) i podnosi predlog Ministarstvu finansija.
Hipoteza se postavlja uz podršku Makroekonomskog odeljenja, Trezora i Odeljenja za
opštinski budžet pri MF, pod nadzorom Odeljenja za opštinski budžet i Odeljenja za socijalnu
zaštitu pri MRSZ.
MRSZ vodi evidenciju o nastalim budžetima i odstupanjima od datih opcija i od konačne
opcije koja se jednom godišnje podnosi Komisiji za grantove u MF.
6. Okvirni budžet
Okvirni budžet za strateške inicijative u periodu od sledećih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Sprovođenje istraživanja o razvoju idejne formule
Vreme i troškovi istraživača 300.000 70.000 70.000 70.000 70.000
Stvaranje opcija sa za 3 različite hipotetičke opcije
Vreme i troškovi konsultanata 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000
Obaveštavanje aktera unutar MRSZ i MF o postojećem trendu opštinskih izdataka za socijalne usluge i upoređivanje istog sa mogućim opcijama
Vreme službenika VK 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000
Iznošenje i prosleđivanje rezultata upotrebe opcija zajedno sa idejnom formulom
Vreme predavača 100.000
Vreme učesnika 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000
Objekti i troškovi za obuku 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000
Sređivanje i prosleđivanje rezultata upotrebe idejne formule
Vreme službenika VK za sređivanje podataka 20,000
Ukupno 501,000 151,000 151,000 151,000 151,000
7. Izvor finansijskih sredstava
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 1.105.000 €.
Troškove istraživanja i razvoj formule, kao i neposredne troškove programa obuke snosiće donatori
(procenjeno na 100.000 €).
Troškovi za vreme VK i opštine pokriće se u naturi, kao troškovi javne uprave (procenjeno na 120.000
€).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
33 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 1.3
1. Osnovni podaci
1.1 Naziv strateške inicijative:
Bolje određivanje ciljeva i prioriteta kod rizika i socijalnih potreba
1.2 Vodeća ustanova
Ministarstvo rada i socijalne zaštite.
1.3 Vođa inicijative
XX, Ministarstvo rada i socijalne zaštite
2. Očekivani uticaj i rezultat
2.1 Očekivani uticaj
MRSZ i CSR zajedno rade na dugoročnom planu usmerenom ka poznatim i nepoznatim rizičnim
faktorima na nacionalnom i opštinskom nivou
2.2 Očekivani rezultat
Izrada plana o određivanju prioriteta kod rizika, kada opštine mogu više da rade na preventivnim
uslugama, što bi obezbedilo volju vrednost za utrošeni novac za pružanje socijalnih usluga, štaviše,
preventivne usluge bi mogle da obuhvate veći broj korisnika/predmeta.
2.3 Strateški prioritet
Zadovoljenje rastućih potreba za pružanjem socijalnih usluga kada su javni finansijeri već pod velikim
pritiskom.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pregled i obrazloženje
Potrebno je usvojiti funkcionalne mere da bi se obezbedilo da se postojeći nivo finansijskih sredstava
koristi efikasnije. U ovom trenutku postoji malo delotvornih mehanizama ili uopšte ne postoje, za
čuvanje i određivanje prioriteta za socijalne usluge kroz preventivne, promotivne i zaštitne mere,
pogotovu na nacionalnom nivou. Umesto toga, većina CSR na potrebe odgovara po osnovu da
usluge prima ko prvi dođe. U stanju ograničenih resursa, kao što je slučaj sa pružanjem socijalnih
usluga u svakoj zemlji, određivanje prioriteta i racionisanje različitih usluga predstavljaju neophodnost.
U decentralizovanom sistemu, bilo bi protiv duha politike da se sa centralnog nivoa diktira način
određivanja prioriteta i predmeta. Međutim, moguće je usvojiti strategiju – kao deo procesa socijalne
inkluzije – da se opštine obuku i edukuju u pogledu boljih pristupa delotvornom čuvanju i određivanju
prioriteta.
Prvo, da bi se znala ravnoteža u pružanju usluga a koja je potrebna između preventivnih, promotivnih
i zaštitnih usluga, potrebno je znati podelu i prevlast rizika i podložnosti na opštinskom i opštem nivou.
To se nikada ne može znati sasvim precizno. Međutim, godišnje istraživanje budžeta domaćinstava
(IBD), i podaci od popisa stanovništva, kada postanu dostupni, mogu se upotrebiti da bi se obezbedili
zamenski pokazatelji potreba, posebno kada se skombinuju sa uporednim podacima iz drugih
zemalja u regionu.
Drugo, iako sada postoje podaci o jediničnim troškovima 44 različitih vrsti socijalnih usluga, i iako je
broj ranijih i tekućih predmeta u svakom centru za socijalni rad (CSR) dokumentovan za 2010. i 2011.
godinu, to trenutno ne predstavlja dokaz da su usluge pružene korisnicima uspešno otklonile potrebu
ili smanjile rizik i podložnost.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
34 MRSU Septembar 2012
Na kraju, priznaje se da je procenat stanovništva pod rizikom i lica koja mogu koristiti socijalnu zaštitu
predodređen brojnim faktorima, od kojih mnogi spadaju van delokruga i uticaja ove strategije, kao što
su opšte stanje privrede zemlje i posredni rizici koji potiču od regionalnih i globalnih sila. Međutim,
strategija bi trebalo da uzme u obzir to da li postoje strateške inicijative koje bi mogle imati značajniji
uticaj na sprečavanje potreba za socijalnom zaštitom, umesto na samo zaštitne mere.
Ova politika sada znači da će odluke o godišnjem ocenjivanju i prepoznavanju posebnih rizika u vezi
sa preventivnim merama, promotivnim merama i zaštitnim merama i procenta njihovog udela u
opštinama, težiti ka tome da unaprede ciljne grupe kojima su potrebne socijalne usluge, i pomoći će
da se bolje raspodele sredstva po glavi stanovnika – gde bi preventivne mere bile jeftinije od
promotivnih ili zaštitnih mera.
3.2 Srodne aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Prepoznavanje faktora rizika pomoću različitih mehanizama kao što su istraživanje budžeta
domaćinstava, podaci od popisa stanovništva, Srednjoročni okvir troškova, da bi se došlo do
pretpostavki u pogledu podele različitih rizika na državnom nivou i po geografskim zonama ili
od opštine do opštine.
Ovo će dodatno usmeriti dalje unapređenje formule idejnog granta, koju prate mehanizam
deviznog kursa i bolje ciljanje na pružanje socijalne zaštite da bi se obezbedilo da količina
finansijskih sredstava odgovara svrsi a ne da se zloupotrebljava za pogrešne ciljne grupe.
3.3 Očekivane prednosti (određene, merljive, ostvarljive, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje ova strateška inicijativa ima mogu se kvantifikovati na sledeći način:
Prepoznavanjem podele različitih rizika po opštini i smanjivanjem istih odgovarajućom
raspodelom finansijskih sredstava
Ukupnom količinom sredstava koju opštine namene za socijalne usluge
Unapređenjem mehanizama odgovarajućeg ujednačavanja kod odstupanja između
minimalnog nivoa sredstava u svakoj opštini, u odnosu na idejni nivo.
4. Okvirne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Jednom godišnje sakupiti neophodne podatke da bi se
ocenili faktori rizika, kroz podatke dobijene od istraživanja
budžeta domaćinstava, statistike rada, podataka MRSZ u
vezi sa pružanjem socijalnih usluga, podataka od popisa
stanovništva
Januar 2013 Januar 2013
Analizirati i oceniti trenutno stanje u pogledu procenta ljudi
koji su podložni određenoj vrsti rizika, po opštini
Januar 2013 Mart 2013
Iz rezultata ocene identifikovati moguće ciljne grupe
predmeta/korisnika kojima će verovatno biti potrebne
socijalne usluge i izraditi godišnji plan za ciljanje, ne
isključujući predmete/korisnike koji od CSR traže usluge
Mart 2013 Mart 2013
Izraditi dokument u kojem će se rezultat ocene prevesti u
horizontalno ujednačenje raspodele sredstava, imajući u
vidu podelu rizika u određenim geografskim sredinama
Mart 2013 Mart 2013
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
35 MRSU Septembar 2012
Predstaviti ishod i tražiti odobrenje Nacionalne komisije za
savetovanje i politiku, i preneti ga u radni dokument
zajedno sa godišnjim podnošenjem predloga za
finansiranje socijalnih usluga Komisiji za grantove u MF na
razmatranje
April 2013 April 2013
Edukovati opštine da unaprede pristup radi delotvornijeg
čuvanja i određivanja prioriteta
Maj 2013 Maj 2017
Sređivanje i prosleđivanje rezultata za dalje potrebe
opština, jednom godišnje
Jun 2013 Jun 2017
5. Institucionalni okvir
Da bi se obezbedila realizacija inicijative, potreban je sledeći institucionalni okvir:
Načelo boljeg određivanja ciljeva i prioriteta kod rizika i socijalnih potreba trebalo bi da bude u
skladu sa naplatom prihoda i SOT, i u skladu sa mehanizmom deviznog kursa
Ocenu priprema Ministarstvo rada i socijalne zaštite, podnosi je NKSP na usvajanje i
Ministarstvu finansija i Ministarstvu lokalne uprave na dalje razmatranje
Usvojena ocena čini deo mehanizma deviznog kursa kojeg MRSZ deli svim opštinama
MRSZ održava obuku za sve opštine o korišćenju ocene i o tome kako opštine mogu da
same rade na tome, kao i o srodnim mehanizmima
MRSZ vodi evidenciju o budžetima nastalim iz ocene boljeg određivanja ciljeva i rizika, i o
odstupanjima od budžetske formule kroz veb portal sa otvorenim pristupom.
6. Okvirni budžet
Okvirni budžet za strateške inicijative u periodu od sledećih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Kroz ocenu različitih rizika i faktora podložnosti unaprediti određivanje ciljeva i, kao i čuvanje i određivanje prioriteta
Vreme i troškovi istraživača 50.000 10.000 10.000 10.000 10.000
Podržati istraživače da izvrše ocenu u vezi sa SOT, budžetom, prihodima, prinosima i drugim mogućim mehanizmima
Vreme i troškovi
konsultanata 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000
Edukovati opštine da unaprede pristup radi delotvornijeg čuvanja i određivanja prioriteta
Vreme predavača 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000
Vreme učesnika 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000
Objekti i troškovi za obuku 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000
Sređivanje i prosleđivanje rezultata za dalje potrebe opština
Vreme službenika VK za
sređivanje podataka 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000
Ukupno 131.000 91.000 91.000 91.000 91.000
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
36 MRSU Septembar 2012
7. Izvor finansijskih sredstava
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 495.000 € od čega 490.000 € snose donatori.
Troškovi za vreme VK i opštine pokriće se u naturi, kao troškovi javne uprave (procenjeno na 5.000
€).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
37 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 1.4
1. Osnovni podaci
1.1 Naziv strateške inicijative:
Tesnije angažovanje sa drugim akterima oko pružanja socijalne zaštite
1.2 Vodeća ustanova
Ministarstvo rada i socijalne zaštite.
1.3 Vođa inicijative
Ministarstvo rada i socijalne zaštite
2. Očekivani uticaj i rezultat
2.1 Očekivani uticaj
Meštani kojima su potrebne usluge socijalne zaštite iste primaju na jednom mestu kao integrisane
usluge na jednom mestu.
2.2 Očekivani rezultat
Opštine imaju veću saradnju sa organizacijama civilnog društva, naime NVO i članovima šire
porodice korisnika oko pružanja socijalne zaštite korisnicima kojima je to potrebno.
2.3 Strateški prioritet
Zadovoljenje rastućih potreba za pružanjem socijalnih usluga kada su javni finansijeri već pod velikim
pritiskom.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pregled i obrazloženje
Strateška ocena je konstatovala da postoje drugi značajni akteri i pružaoci resursa u sistemu pružanja
usluga socijalne zaštite, naime organizacije civilnog društva i članovi šire porodice korisnika. U
mnogim slučajevima, članovi zajednice takođe pomažu svojima, bilo da su oni članovi porodice ili ne.
Takva pomoć je, po svom karakteru, često po potrebi, nezabeležena i nekoordinisana, posebno u
slučaju pomoći od porodice i zajednice. Međutim, u slučaju OCD i NVO, postoji veliki potencijal da
javni sektor uveća njihovu motivaciju i sposobnost da mobilišu nejavne izvore sredstava da bi se
delotvornije dopunile usluge koje pružaju javne ustanove, posebno u domenu promotivnih i zaštitnih
mera, kako je ranije opisano.
Ovakva politika znači da će unapređenje komunikacije obezbediti bolje korišćenje resursa i ljudi. Iako
će ovo takođe, zahtevati bolje planiranje budžeta i planiranje socijalnih usluga u opštinama, zajedno
sa većim ili manjim nivoom političke posvećenosti socijalnim uslugama, verovatno će dovesti do toga
da korisnici budu zadovoljniji.
3.2 Srodne aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Formula idejnog granta bi mogla da se proprati mehanizmom deviznog kursa i boljim
ciljanjem na pružanje socijalne zaštite da bi se obezbedilo da količina finansijskih sredstava
odgovara svrsi a ne da se zloupotrebljava za pogrešne ciljne grupe.
Uspostavljanje mehanizma za sufinansiranje pružanja socijalnih usluga preko organizacija
civilnog društva i šire porodice.
Podrška učešću i koordinaciji organizacija civilnog društva i društvenih preduzeća za pružanje
socijalnih usluga.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
38 MRSU Septembar 2012
3.3 Očekivane prednosti (određene, merljive, ostvarljive, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje ova strateška inicijativa ima mogu se kvantifikovati na sledeći način:
Pružanjem više usluga čime bi na kraju postojala šira šema socijalnih usluga
Koordinisanjem aktera u oblasti socijalne zaštite, čime bi se smanjilo preklapanje u
finansiranju određenih usluga i obezbedilo bolje korišćenje sredstava.
4. Okvirne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Izrada smernica za komunikaciju, razmenu informacija,
sistem izveštavanja i sistem planiranja za grupu aktera u
oblasti socijalne zaštite, naime MRSZ, CSR, NVO, drugih
zainteresovanih aktera
Januar 2013 Februar 2013
Spajanje svih aktera, prosleđivanje predloženih smernica,
razmatranje i usvajanje konačnih preporuka i smernica
Februar 2013 Februar 2013
Organizovanje dvodnevne radionice na kojoj bi se
podržale smernice. Pripremanje plana za stvaranje plana
za integrisano mesto za usluge u smislu budžeta,
koordinacije, unapređenja i boljeg korišćenja resursa, i
uspostavljanje mehanizma za praćenje u odnosu na
pokazatelje
Februar 2013 Februar 2013
Obučavanje CSR za dalji razvoj i unapređenje svojih
opštinskih planova
Mart 2013 Mart 2013
Organizovanje studijske posete da bi se videle najbolje
prakse, u koordinaciji sa javnošću i kroz privatnu
koordinaciju, naime sa NVO
April 2013 April 2013
Opštine će stvoriti savete za koordinaciju ustanova za
socijalnu zaštitu i podići svest zaposlenih, građana o
korišćenju usluga.
Mart 2013 Decembar 2014
CSR podnose izveštaj skupštini opštine o svojim
dostignućima
Svako tromesečje
Obezbediti da se lokalni i centralni sastanci održavaju na
svaka tri meseca radi ocene napretka u odnosu na
pokazatelje, a o dostignućima napismeno i elektronski
preko interneta obavestiti opštinu i MRSZ
Mart 2013 Decembar 2014
5. Institucionalni okvir
Da bi se obezbedila realizacija inicijative, potreban je sledeći institucionalni okvir:
Grupe iz opštine bi trebalo da dele podatke o budžetu i finansijskim sredstvima.
Opštinske NVO spremne da učestvuju i podele svoje informacije i planove.
MRSZ prosleđuje formulu i srodne budžetske mehanizme svim opštinama na početku
budžetskog ciklusa.
MRSZ održava obuku za opštine o upotrebi smernica za komunikaciju i podelu informacija; i o
srodnim mehanizmima.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
39 MRSU Septembar 2012
MRSZ vodi evidenciju rezultata komunikacije i napretka ostvarenog, i istu objavljuje putem
svog godišnjeg izveštaja koji prosleđuje opštinama na uvid kao najbolju praksu.
6. Okvirni budžet
Okvirni budžet za strateške inicijative u periodu od sledećih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Izrada smernica za komunikaciju, razmenu informacija, sistem izveštavanja i sistem planiranja
u oblasti socijalne zaštite
Vreme i troškovi istraživača 100.000
Razmatranje i formalno usvajanje konačnih preporuka i smernica
Troškovi za događaj 10.000
Dvodnevna radionica o izradi nacionalnog i opštinskog plana
Mesto 10.000
Troškovi za službenike
zadužene za radionicu
10.000
Prevoz i drugi materijal 5.000
Obuka za opštine
Vreme predavača 100.000
Vreme učesnika 100.000
Objekti i troškovi za obuku 60.000
Događaji na tromesečju
Sedam događaja održana u
periodu od 3 meseca
15.000 20.000
Prosleđivanje materijala i
drugi troškovi
5.000 5.000
Ukupno 415.000 25.000 0 0 0
7. Izvor finansijskih sredstava
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 440.000 €.
Troškove razvoja smernica i neposredne troškove programa obuke snosiće donatori (procenjeno na
395.000 €).
Troškovi za vreme VK i opštine pokriće se kao troškovi događaja na tromesečju (procenjeni na
45.000 €).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
40 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 1.5
1. Osnovni podaci
1.1 Naziv strateške inicijative:
Ispitivanje drugih izvora prihoda da bi se pokrili rastući troškovi socijalnih usluga
1.2 Vodeća ustanova
MF, MRSZ
1.3 Vođa inicijative
Zajednička grupa koju oforme dva resorna ministarstva.
2. Očekivani uticaj i rezultat
2.1 Očekivani uticaj
Određivanje kriterijuma za one korisnike koji mogu da priušte plaćanje, prepoznavanjem mogućih
usluga koje mogu doneti prihod za podelu resursa CSR da bi se finansirao rast javnih aktivnosti
socijalne zaštite kao rezultat rastuće političke volje kako na centralnom tako i na opštinskom nivou.
2.2 Očekivani rezultat
Obezbeđivanje brojnijih i kvalitetnijih usluga posedovanjem brojnijih resursa za pokrivanje stvarnih
troškova socijalne zaštite
2.3 Strateški prioritet
Oslobađanje pritiska od dodele više sredstava na strani centralnog i opštinskog nivoa za više resursa.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pregled i obrazloženje
Proces stvaranja vizije i strategije zaključio je da je glavno uzročno ograničenje za dodelu
odgovarajućih javnih finansijskih sredstava za usluge socijalne zaštite činjenica da nema dovoljno
političke volje da se to podrži. Sa druge strane, to proizilazi iz činjenice da šira javnost retko ukazuje
na veliku zabrinutost u vezi sa pružanjem socijalne zaštite, možda zbog toga što nema velika
očekivanja da bi stvari mogle biti drugačije. Sve dok je to tako, izgleda kao neizbežno da političari
radije daju finansiranju stvari koje vidljivije privlače njihovo izborno telo.
Umesto da prihvati da politička volja ne postoji, kako je navedeno, strategija dolazi do zaključka da je
moguće, i prikladno, tražiti mogućnosti da se prepoznaju moguće socijalne usluge koje bi donele
prihod za CSR.
To bi obezbedilo veći kapacitet u smislu broja usluga koje se pružaju, a zasigurno bi uticalo na bolji
kvalitet usluga, zbog činjenice da CSR mogu da odrede prioritet svojih potreba za izgradnju
kapaciteta zaposlenih, bitnu radnu opremu, ili čak da isto koriste za motivaciju, naknadu za zaposlene
da bi isti radili i posle radnog vremena.
Smatra se važnim to da ovaj zadatak predstavlja samo polaznu tačku od koje se CSR mogu preneti
na sledeći nivo. Iz tog razloga, zadatak obuhvata par stvari kao što su izgradnja kapaciteta, više
opreme ili bolja oprema za CSR i naknada zaposlenima za rad obavljen i posle radnog vremena.
3.2 Srodne aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Uspostavljanje mehanizma za sufinansiranje socijalnih usluga preko organizacija civilnog
društva i šire porodice. Takođe, ova strateška inicijativa bi bila primer apela političarima na
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
41 MRSU Septembar 2012
centralnom i opštinskom nivou jer nudi rešenja za rastuće potrebe za većim budžetom iz
javnog sektora
Formula idejnog granta bi mogla da se proprati mehanizmom deviznog kursa i boljim
ciljanjem na pružanje socijalne zaštite da bi se obezbedilo da količina finansijskih sredstava
odgovara svrsi a ne da se zloupotrebljava za pogrešne ciljne grupe.
3.3 Očekivane prednosti (određene, merljive, ostvarljive, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje ova strateška inicijativa ima mogu se kvantifikovati na sledeći način:
Ukupnom količinom sredstava koju javni sektor na Kosovu nameni za socijalne usluge.
Obezbeđivanjem kvalitetnijih usluga zahvaljujući prihodima koje ostvare CSR.
Ciljevi u pogledu ovih očekivanih prednosti predviđeni su za period od sledećih pet godina, kako je
prikazano dole:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Ukupna visina prihoda koja
je predviđena kao prinos
CSR na Kosovu
0,1 milion
evra
0,2 miliona
evra
0,4 miliona
evra
0,5 miliona
evra
0,5 miliona
evra
Doprinos u procentima
stvarnoj raspodeli
finansijskih sredstava na
osnovu predviđanja komisije
za grantove
3,3% 6% 11% 12% 11%
4. Okvirne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Osnovna analiza usluga koje bi mogle da donesu prihod
za socijalnu zaštitu
Januar 2013 Februar 2013
Angažovanje aktera oko određivanja kriterijuma za one
koji mogu da priušte plaćanje, i oko toga kako se najbolje
mogu iskoristiti ti resursi nakon što ih CSR ostvare
Februar 2013 Mart 2013
Izrada smernica koje bi se prevele u politiku putem
administrativnog uputstva ili budžetskih raspisa
Mart 2013 April 2013
Realizacija strategije April 2013 Decembar 2013
Obezbediti godišnju ocenu delotvornosti kriterijuma za
korišćenje prihoda u odnosu na ciljani uticaj i rezultate
Decembar 2014 Zatim se ponavlja
jednom godišnje
5. Institucionalni okvir
Da bi se obezbedila realizacija inicijative, potreban je sledeći institucionalni okvir:
Čvrsta veza između MRSZ, MF i Saveta za porodičnu i socijalnu zaštitu radi obezbeđivanja
izrade i primene pravila u vezi sa prihodima koje ostvare i koriste CSR.
Spajanje velikog broja različitih aktera da bi se pomoglo oko određivanja kriterijuma za
korisnike koji mogu da priušte plaćanje, i oko toga kako da se na najbolji način upotrebe
kriterijumi za sredstva.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
42 MRSU Septembar 2012
Da se MRSZ posveti organizovanju godišnjeg događaja radi ocene napretka u postizanju
navedenih ciljeva.
6. Okvirni budžet
Okvirni budžet za strateške inicijative u periodu od sledećih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Osnovna analiza usluga koje bi mogle da donesu prihod za socijalnu zaštitu
Naknada za konsultante i materijal 0 100.000 0 0 0
Angažovanje aktera oko određivanja kriterijuma za one koji mogu da priušte plaćanje, i oko toga kako se najbolje mogu iskoristiti ti resursi nakon što ih CSR ostvare
Vreme i troškovi pokrivanja 0 30.000 0 0 0
Izrada smernica koje bi se prevele u politiku putem administrativnog uputstva ili budžetskih raspisa
Pravni i administrativni rad 0 20.000 0 0 0
Obezbediti godišnju ocenu delotvornosti kriterijuma za korišćenje prihoda u odnosu na ciljani uticaj i rezultate
Upravljanje i koordinacija godišnjeg događaja 0 20.000 10.000 10.000 10.000
Ukupno 0 170.000 10.000 10.000 10.000
7. Izvor finansijskih sredstava
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 200.000 €. Očekuje se da će donatori snositi
troškove celog zadatka.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
43 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 2.1
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative
Unapređivanje baze dokaza kako bi se demonstrirale prednosti i troškovi pružanja usluga socijalne
zaštite.
1.2 Vodeća institucija
MRSZ
1.3 Vođa inicijative
MRSZ
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Građani ili potencijalni klijenti znaju da intervenisanje u ranim fazama u oblasti socijalnih usluga može
da smanji troškove društva.
2.2 Očekivani ishod
Veći broj potencijalnih korisnika socijalnih usluga koji koriste preventivne mere.
2.3 Strateški prioritet
Podizanje svesti među političarima i korisnicima o korišćenju usluga socijalne zaštite.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Uvodne informacije i obrazloženje
Tokom procesa planiranja i pripreme strategije zaključeno je da je osnovna prepreka u okviru
Strateškog prioriteta 2 činjenica da nema dovoljno političke posvećenosti socijalnim uslugama.
Umesto da prihvati nedostatak političke volje, takav kakav jeste, strategija zaključuje da je moguće, i
potrebno, pokušati sa unapređenjem baze dokaza koja će demonstrirati prednosti, ali i troškove,
usluga socijalne zaštite.
Ublažavanje socijalnih potreba direktno ide u prilog primaocu usluga, ali i smanjuje druge troškove
društva, kao što su policija i zdravstvo. Kada usluge omogućavaju pojedincima da se aktivno vrate na
svoje radno mesto,to predstavlja prednost za društvo jer se tako stvara bogatstvo i stiče prihoda od
oporezivanja. Moglo bi da se sprovede analitičko istraživanje koje bi demonstriralo višestruke
prednosti efikasnih socijalnih usluga tako što bi pokazalo troškove koji nastaju zbog neadekvatne
usluge, kao i vrednosti za pojedinca i zajednicu koje su rezultat efikasnog pružanja usluga.
Smatra se da je važno da kampanja podizanja svesti okupi širok spektar zainteresovanih strana,
uključujući i samu Vladu, opštine, organizacije građanskog društva i profesionalne grupe. Tako će se
umanjiti zabrinutost da je kampanja pre svega inicijativa javnog sektora što bi za sobom moglo da
povuče optužbe da državna služba pokušava da se uključi u političke poslove. Zbog toga bi kampanju
formalno vodio Savet za porodicu i socijalnu zaštitu.
3.2 Srodne aktivnosti
Sa ovom inicijativom povezane su sledeće aktivnosti:
Strateška inicijativa 1.3 će pomoći u određivanju prioriteta za povećanje broja potencijalnih
korisnika socijalnih usluga koji koriste preventivne mere.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
44 MRSU Septembar 2012
Strateška inicijativa 2.2 unaprediće delove baze dokaza koji će podupreti strategiju
komunikacije, kako bi se pokazalo u kojoj meri se ne pružaju usluge za određene socijalne
potrebe.
Aktivnosti u okviru Strateškog prioriteta 4 će pomoći u davanju primera saradnje javnog
sektor sa građanima na pružanju usluga socijalne zaštite. Ovi modeli će pozvati političare da
ponude takva rešenja da i javni sektor i pojedinci imaju korist od promene politike.
3.3 Očekivane prednosti (specifične, merljive, dostižne, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje proizilaze iz ove strateške inicijative mogu se kvantifikovati na sledeći
način:
Povećanjem ukupnog obima socijalnih usluga u području preventivnih mera (koje su mnogo
jeftinije od drugih vrsta usluga) omogućiće se pružanje jeftinijih usluga.
Smanjenjem ukupnog obima socijalnih usluga u pogledu broja promotivnih mera i mera
zaštite omogućiće se ušteda finansijskih sredstava za preventivnije mere, a ostatak se može
iskoristiti za unapređenje CSZ ili povećanje svesti građana o socijalnim uslugama
U nastavku su prikazani projektovani ciljevi u pogledu ovih očekivanih prednosti za narednih pet
godina:
Pokazatelj/Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Ukupan iznos sredstava
dodatno potrošenih za
povećanje broja preventivnih
mera
€0,1 milion €0,1m €0,2m €0,2m €0,2m
Ukupan iznos sredstava
ušteđenih od smanjenja broja
promotivnih i zaštitnih mera
€0,3
miliona
€0,3m €0,4m €0,5m €0,5m
Ušteđevina €0,2 milion €0,2m €0,2m €0,3m €0,3m
4. Osnovne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Osnovni pregled i analiza političkog i javnog stava prema
javnoj potrošnji za socijalnu zaštitu
Jan 2013 Jan 2013
Uključivanje zainteresovanih strana u kampanju podizanja
svesti
Jan 2013 Jan 2013
Priprema strategije za kampanju podizanja svesti i
koncepciju komunikacionih medija i plan
Feb 2013 Mar 2013
Realizacija strategije Apr 2013 Dec 2013
Godišnje istraživanje da bi se procenila efikasnost
kampanje podizanja svesti u odnosu na ciljni uticaj i
ishode
Dec 2013 Ponavlja se svake
godine
5. Institucionalni okvir
Za realizaciju inicijative potreban je sledeći institucionalni okvir:
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
45 MRSU Septembar 2012
Komunikacionu strategiju će podržati MRSZ, ali će je voditi Savet za porodicu i socijalnu
zaštitu.
Širok spektar zainteresovanih strana udružiće se radi sprovođenja strategije zaključivanjem
neformalnog Memoranduma o udruživanju koji će sadržati njihove međusobne obaveze i
odgovornosti.
Da bi procenio napredak u ostvarivanju navedenih ciljeva, MRSZ će se, dok traje strateški
plan, posvetiti organizovanju godišnjeg ispitivanja mnjenja.
6. Osnovni budžet
Osnovni budžet za strateške inicijative u narednih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj/Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Osnovni pregled i analiza političkog i javnog stava prema javnoj potrošnji za socijalnu zaštitu
Honorari i materijal za
konsultante
0 50.000 0 0 0
Uključivanje zainteresovanih strana u kampanju podizanja svesti
Vremenski i troškovi za
sastanke
0 10.000 0 0 0
Priprema strategije kampanje i koncepcija komunikacionih medija i plan
Konsultanti i planeri
komunikacione strategije
0 30.000 0 0 0
Realizacija strategije
Upravljanje i koordinacija 0 20.000 0 0 0
Direktni medijski troškovi 0 80.000 0 0 0
Godišnje istraživanje da bi se procenila efikasnost kampanje podizanja svesti u odnosu na
ciljni uticaj i ishode
Honorari i materijal za
konsultante
0 15.000 15.000 15.000 15.000
Ukupno 0 155.000 15.000 15.000 15.000
7. Izvor finansiranja
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 300.000 €.
Troškovi će biti podeljeni između donatora i Vlade Kosova. Od donatora se očekuje da pokriju
troškove za konsultante koji će obaviti istraživanje i osmisliti i nadgledati strategiju podizanja svesti
(200.000€), dok će Vlada Kosova pokriti troškove godišnjeg istraživanja i direktne medijske troškove
(100.000€).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
46 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 2.2
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative:
Poveravanje istraživanja potreba određenih socijalnih usluga kako bi se definisala razlika između
rizika, potreba i trenutnog pružanja usluga.
1.2 Vodeća institucija
MRSZ
1.3 Vođa inicijative
MRSZ
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Utvrđivanje postojećeg nivoa neformalne nege za one kojima su potrebne socijalne usluge, putem
istraživanja za procenu ili/i na osnovu preporuka iz drugih javnih službi.
2.2 Očekivani ishod
Centralni nivo i opštine biće upoznati sa nivooom neformalne nege koju pružaju porodica, prijatelji i
komšije.
2.3 Strateški prioritet
Procena, identifikovanje i umanjivanje socijalnih usluga neformalne nege.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Uvodne informacije i obrazloženje
Tokom procesa planiranja i pripreme strategije zaključeno je da zemlja treba da proceni rizike, odredi
prioritetne potrebe, izdvoji sredstva za strategiju ispunjavanja tih potreba i prati u kojoj meri je
strategija efikasna. Relativni prioritet različitih potreba stalno će se menjati jer će zavisiti od širih
promena u društvu.
Kako je već rečeno, na Kosovu nema dovoljno dokaza o celoukupnom nivou različitih rizika i
socijalnih potreba, što predstavlja osnovnu slabost u infrastrukturi za pružanje socijalnih usluga, kao i
za evropske procese procene i utvrđivanja socijalne inkluzije koji su povezani sa usvajanjem
pokazatelja Laeken.
Imajući u vidu da se neformalne usluge pružaju ali ne evidentiraju u velikoj meri zbog načina na koji
porodica, prijatelji i komšije pomažu jedni drugima, ova strateška inicijativa od ključnog je značaja.
Umesto da prihvati nedostatak informacija kao takav, jer se zna samo slučajeve koji su zakucali na
vrata CSZ-a, strategija zaključuje da je moguće, i potrebno, pokušati utvrditi te informacije
poveravanjem istraživanja koje će pomoći centralnom i lokalnom nivou da definiše jaz između rizika,
potreba i trenutnog pružanja socijalnih usluga. Zatim, obavljanjem istraživanja koje će u svakoj
geografskoj oblasti precizno proceniti broj ljudi izloženih posebnim rizicima i vrste ekonomičnih mera
koje će na najbolji način umanjiti ili ublažiti specifičnosti ili rizike.
Ovo istraživanje može poveriti MRSZ koji ima vodeću ulogu, uz podršku Kosovske agencije za
statistiku i sa donatorima koji rade u specifičnim socijalnim službama i koriste prakse iz drugih
evropskih zemalja, pokazujući podjednako i javnosti i političarima da se u evropskim državama i
susednim zemljama pruža adekvatna socijalna zaštita.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
47 MRSU Septembar 2012
3.2 Srodne aktivnosti
Sa ovom inicijativom povezane su sledeće aktivnosti:
Strateške inicijative 2.1 i 2.3 unaprediće delove baze dokaza koji će podupreti strategiju
komunikacije. Strateška inicijativa 2.1 će pomoći da se ublaže politička strahovanja da su
izdaci za socijalnu zaštitu nepovratni troškovi bez finansijske koristi, dok će strateška
inicijativa 2.3 pokrenuti komunikacionu kampanju povećanja svesti i posvećenosti pružanju
adekvatnih usluga.
3.3 Očekivane prednosti (specifične, merljive, dostižne, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje proizilaze iz ove strateške inicijative mogu se kvantifikovati na sledeći
način:
Centralni nivo i opštine će identifikovati trenutne socijalne usluge neformalne nege po vrsti
rizika, potreba i troškova za geografsko područje/opštinu.
Opštine mogu da evidentiraju neformalnu negu i rade sa neformalnim pružaocima usluga na
poboljšanju kvaliteta usluga.
4. Osnovne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Poveravanje osnovnog istraživanja i analize potreba
posebnih socijalnih usluga kako bi se definisao jaz između
rizika, potreba i trenutnog pružanja usluga.
Jan 2013 Mar 2013
Uključivanje zainteresovanih strana u poveravanje
istraživanja
Mar 2013 Mar 2013
Priprema istraživanja i koncepcija pokazatelja kako bi se
procenili i ocenili rizici, potrebe i trenutno pružanje usluga
Apr 2013 Jun 2013
Sprovođenje istraživanja na velikom uzorku, zajedno sa
Kosovskom agencijom za statistiku
Sep 2013 Dec 2013
Godišnje upoređivanje i prosleđivanje ishoda za dalju
upotrebu od strane opština do 2015.
Dec 2013 Ponavlja se svake
godine
5. Institucionalni okvir
Za realizaciju inicijative potreban je sledeći institucionalni okvir:
Istraživanje će podržati Kosovska agencija za statistiku, ali će ga voditi Ministarstvo rada i
socijalne zaštite.
Širok spektar zainteresovanih strana udružiće se radi sprovođenja plana, realizacije i
poveravanja istraživanja na osnovu svojih zadataka i odgovornosti..
MRSZ će se posvetiti organizovanju godišnjeg upoređivanja i prosleđivanja ishoda godišnjeg
istraživanja i proceni napretka u ostvarivanju navedenih ciljeva.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
48 MRSU Septembar 2012
6. Osnovni budžet
Osnovni budžet za strateške inicijative u narednih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj/Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Poveravanje osnovnog istraživanja i analize potreba posebnih socijalnih usluga kako bi se
definisao jaz između rizika, potreba i trenutnog pružanja usluga.
Honorari i materijal za
konsultante
40.000 0 0 0 0
Uključivanje zainteresovanih strana u obavljanje istraživanja
Vremenski i troškovi za
sastanke
10.000 5.000 5.000 0 0
Priprema istraživanja i koncepcija pokazatelja kako bi se procenili i ocenili rizici, potrebe i trenutno
pružanje usluga
Poveravanje 100.000 50.000 50.000 0 0
Direktni medijski troškovi 10.000 0 0 0 0
Godišnje upoređivanje i prosleđivanje ishoda za dalju upotrebu od strane opština do 2015
Honorari i materijal za
konsultante
10.000 10.000 10.000 0 0
Ukupno 170.000 65.000 65.000 0 0
7. Izvor finansiranja
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 300.000 € i pokriće ih Vlada Kosova.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
49 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 2.3
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative
Pokretanje široke strateške komunikacione kampanje za podizanje svesti i posvećenost pružanju
adekvatnih usluga.
1.2 Vodeća institucija
Savet za porodicu i socijalnu zaštitu
1.3 Vođa inicijative
Predsedavajući Saveta.
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Dodela sredstava za finansiranje aktivnosti javne socijalne zaštite povećava se kao rezultat rastuće
političke volje na centralnom i opštinskom nivou.
2.2 Očekivani ishod
Povećanje nivoa javne i političke posvećenosti pokrivanju stvarnih troškova socijalne zaštite.
2.3 Strateški prioritet
Porast političke posvećenosti socijalnim uslugama.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Uvodne informacije i obrazloženje
Tokom procesa planiranja i pripreme strategije zaključeno je da je osnovna prepreka dodeli
odgovarajućih javnih finansijskih sredstava za usluge socijalne zaštite činjenica da nema dovoljno
političke volje u pružanju podrške ovom pitanju. Ovakvo stanje je u stvari posledica činjenice da
javnost uglavnom retko diže svoj glas zbog zabrinutosti za pružanje usluga socijalne zaštite,
verovatno zato što ne očekuje da bi stvari mogle da se promene. Dokle god je takva situacija, izgleda
neizbežno da političari favorizuju potrošnju koja će vidljivije privući njihove birače.
Umesto da prihvati nedostatak političke volje, takav kakav jeste, strategija zaključuje da je moguće, i
potrebno, pokušati sa promenom ovakvog stanja tokom vremena, kroz koordiniranu stratešku
komunikacionu kampanju. Ova kampanja će se oslanjati na prakse iz drugih evropskih zemalja,
pokazujući podjednako i javnosti i političarima da je pružanje adekvatne socijalne zaštite normalan
deo svake civilizovane evropske države, kao i da građani Kosova imaju pravo da očekuju da to bude
slučaj i u njihovoj zemlji. Strategija će takođe imati koristi od činjenice da su mnogi Kosovci već
iskusili život u drugim evropskim zemljama i svedoci su nivoa i kvaliteta socijalne zaštite koja se tamo
pruža.
Smatra se da je važno da kampanja okupi širok spektar zainteresovanih strana, uključujući i samu
Vladu, opštine, organizacije građanskog društva i profesionalne grupe. Tako će se umanjiti
zabrinutost da je kampanja pre svega inicijativa javnog sektora što bi za sobom moglo da povuče
optužbe da državna služba pokušava da se uključi u političke poslove. Zbog toga bi kampanju
formalno vodio Savet za porodicu i socijalnu zaštitu.
3.2 Srodne aktivnosti
Sa ovom inicijativom povezane su sledeće aktivnosti:
Strateške inicijative 2.1 i 2.2 unaprediće delove baze dokaza koji će podupreti strategiju
komunikacije. Strateška inicijativa 2.1 će pomoći da se ublaže politička strahovanja da su
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
50 MRSU Septembar 2012
izdaci za socijalnu zaštitu nepovratni troškovi bez finansijske koristi, dok će strateška
inicijativa 2.2 pokazati u kojoj meri se ne pružaju usluge za određene socijalne potrebe.
Aktivnosti u okviru Strateškog prioriteta 4 će pomoći u davanju primera saradnje javnog
sektor sa građanima na pružanju usluga socijalne zaštite. Ovi modeli će pozvati političare da
ponude takva rešenja da i javni sektor i pojedinci imaju korist od promene politike.
3.3 Očekivane prednosti (specifične, merljive, dostižne, realne i blagovremene)
Očekivane prednosti koje proizilaze iz ove strateške inicijative mogu se kvantifikovati na sledeći
način:
Ukupnim iznosom finansijskih sredstava namenjenih za socijalne usluge od strane javnog
sektora na Kosovu.
Godišnjim ispitivanjem javnog mnjenja koje će ukazati gde se nalazi socijalne zaštita kao
politička zabrinutost stanovnika Kosova.
U nastavku su prikazani projektovani ciljevi u pogledu ovih očekivanih prednosti za narednih pet
godina:
Pokazatelj/Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Ukupan iznos sredstava
namenjenih socijalnoj zaštiti
od strane javnog sektora
€3 miliona €3,3m €3,6m €3,9m €4,2m
Rangiranje socijalne zaštite
na listi od dvanaest pitanja
koja imaju primaran značaja
za birače
8 7 6 5 4
4. Osnovne aktivnosti i rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Osnovni pregled i analiza političkog i javnog stava prema
javnoj potrošnji za socijalnu zaštitu
Jan 2014 Mar 2014
Uključivanje zainteresovanih strana u kampanju Mar 2014 Apr 2014
Priprema strategije za kampanju i koncepciju
komunikacionih medija i plan
Apr 2014 Jun 2014
Realizacija strategije Sep 2014 Dec 2014
Godišnje istraživanje da bi se procenila efikasnost
strategije u odnosu na ciljni uticaj i ishode
Dec 2014 Ponavlja se svake
godine
5. Institucionalni okvir
Za realizaciju inicijative potreban je sledeći institucionalni okvir:
Komunikacionu strategiju će podržati MRSZ, ali će je voditi Savet za porodicu i socijalnu
zaštitu.
Širok spektar zainteresovanih strana udružiće se radi sprovođenja strategije zaključivanjem
neformalnog Memoranduma o udruživanju koji će sadržati njihove međusobne obaveze i
odgovornosti.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
51 MRSU Septembar 2012
Da bi procenio napredak u ostvarivanju navedenih ciljeva, MRSZ će se, dok traje strateški
plan, posvetiti organizovanju godišnjeg ispitivanja mnjenja.
6. Osnovni budžet
Osnovni budžet za strateške inicijative u narednih pet godina procenjen je na sledeći način:
Pokazatelj/Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Osnovni pregled i analiza političkog i javnog stava prema javnoj potrošnji za socijalnu zaštitu
Honorari i materijal za
konsultante
0 30.000 0 0 0
Uključivanje zainteresovanih strana u kampanju
Vremenski i troškovi za
sastanke
0 10.000 0 0 0
Priprema strategije za kampanju i koncepciju komunikacionih medija i plan
Konsultanti i planeri
komunikacione strategije
0 30.000 0 0 0
Realizacija strategije
Upravljanje i koordinacija 0 20.000 0 0 0
Direktni medijski troškovi 0 50.000 0 0 0
Godišnje istraživanje da bi se procenila efikasnost strategije u odnosu na ciljni uticaj i ishode
Honorari i materijal za
konsultante
0 15.000 15.000 15.000 15.000
Ukupno 0 155.000 15.000 15.000 15.000
7. Izvor finansiranja
Ukupni procenjeni troškovi strateške inicijative iznose 200.000 €.
Troškovi će biti ravnopravno podeljeni između donatora i Vlade Kosova. Od donatora se očekuje da
pokriju troškove za konsultante koji će obaviti istraživanje i osmisliti i nadgledati komunikacionu
strategiju.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
52 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 3.1
1. Osnovne informacije
1.1 Naslov strateške inicijative:
Ojačati odelenja za socijalni rad u opštinama.
1.2 Vodeća institucija
Ministarstvo lokalne samouprave i administracije.
1.3 Vođa inicijative
Ministarstvo lokalne samouprave i administracije i Ministarstvo rada i i socijalne zaštite.
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Povećati znanje osoblja odelenja za socijalni rad o preventivnim, promotivnim i zaštitnim funkcijama.
2.2 Očekivani ishod
Kapaciteti politilkog i ne političkog osoblja i osoblja centra za socijalni rad su povećani u odredbama
socijalnih usluga, planiranju i budžetiranju.
2.3 Strateški prioritet
Ponovno oživljavanje mreže centra za socijalni rad.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pozadina i opravdanost
Vizionarski i strateški proces zaključuju da velika i osnovna prepreka jeste činjenica da zakon o
samoupravi opština dozvoljava opštinskim vlastima dovoljno prostora da se funkcije socijalnih usluga
regulišu na osnovu svojih finansijskih mogućnosti a u nekim slučajevima se politizuje dugim
diskusijama u smislu da li treba da bude kao što je u uobičajenom praksom odelenje zdravlja i
socijalne zaštite ili da opština stvori dva odvojena odeljenja.
Ovo postaje veliki problem ostavljajući u senci stručni rad i socijalne usluge se smatraju uglavnom
kao teret gde su finansijska sredstva potrošena ali koristi se retko dobro predstavljaju donosiocima
odluka u opštinama. Dalje, pošto je funkcija primarne zdravstvene zaštite veća u smislu budžeta, ona
dobija pažnju politike u opštini mnogo lakše.
Dokle god je to tako, izgleda neizbežno da će političari favorizovati potrošnju onih koji vidljivije
odgovoraju njihovih izbornim jedinicama.
Umesto prihvatanja nedostatka političke volje kao date, strategija zaključuje da je moguće i potrebno,
da traže da se promeni ovaj put kroz poboljšanje kadrovskih kapaciteta u odeljenju socijalne zaštite ,
kao i osoblja centra za socijalni rad. Štaviše, povećanja će biti u oblasti administracije uglavnom kao
što su planiranje socijalnih usluga, budžetiranje, uključujući i funkcionalne obuke u razlikovanju
preventivnih od promotivnih i zaštitnih opština.
3.2 Povezane aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
53 MRSU Septembar 2012
Aktivnosti u okviru strateškog prioriteta će imati sinergiju sa strateškim inicijativama 1,2 i 1,3
na finansijsku formulu i budžetiranje unutar izgradnje kapaciteta kako bi pomogli opštinama
da izgrade svoje kapacitete u socijalnoj zaštiti.
3.3 Očekivane koristi (specifične, merljive, ostvarljive, realistične i podesne)
Očekivane koristi koje proističu iz ovih strateških inicijativa mogu biti kvantifikovane kao sledeće:
Opštine će biti u stanju finalizirati svoje organizacione strukture prema Kosovskim zakonima,
pogotovo prema 03/L-040 Zakonu o lokalnoj samoupravi i Evropskoj povelji o lokalnoj
samoupravi, minimum standard o socijalnim uslugama.
Dalje, opština će uspostaviti uloge i odgovornosti u planiranju i izveštavanju centra za
socijalni rad opštini i obrnuto.
Opštinsko izabrano i profesionalno osoblje koje radi u odelenju socijalnih usluga će moći da
planira i predvidi zalihe i protok i biće u stanju da planira svoj budžet na osnovu najboljih
primera.
Političko osoblje i odbornici će moći interpretirati socijalne usluge i razumeće promene u
politici.
4. Ocrtane aktivnosti i vremenski okvir
Sledeće aktivnosti i indicirani vremenski okvir su predviđeni:
Aktivnost Početak Kraj
Razviti opštinski operativni priručnik socijalnih usluga na
osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi i Evropske povelje
o lokalnoj samoupravi, sa fokusom na socijalne usluge.
Jul 2013 Aug 2013
Uključivanje učesnika u razvoju operativnog priručnika
socijalnih usluga.
Aug 2013 Sep 2013
Obezbediti diskusiju između centralne i lokalne vlasti o
krajnjem nacrtu i odobrenju zahteva od strane saveta za
socijalne usluge. Predaja budžeta za 2014 treba da
reflektuje novu predloženu strukturu kao i za operativni
priručnik socijalnih usluga.
Sep 2013 Sep 2013
Sprovođenje novog organograma i političkih odluka
ispisanih u operativnom priručniku socijalnih usluga.
Jan 2014 Dec 2015
NPAC će obezbediti sprovođenje i efektivnost operativnog
priručnika u vezi sa ciljanim uticajima i rezultatima.
Jan 2014 Godišnje se
ponavlja sve do
Dec 2015
5. Institucionalni vremenski okvir
Inicijativa zahteva sledeći institucionalni vremenski okvir kako bi obezbedila svoje sprovođenje
Operativni priručnik će biti podržan od MLSU i asocojacije Kosovskih opština.
NPAC i MLSU će zajednički osigurati sprovođenje operativnog priručnika.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
54 MRSU Septembar 2012
6. Ocrtan budžet
Ocrtani budžet za strateške inicijative za sledeće pet godine je predviđen kao sledeći:
Indikator / Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Razvoj operativnog priručnika o socijalnom blagostanju (OPSB)
Konsultantski honorar i
materijali
100,000 30,000 0 0 0
Angažovanje učesnika, opština, centra za socijalni rad u period dizajniranja OPSB
Vreme i troškovi sastanka 100,000 100,000 100,000 0 0
Sprovođenje OPSB
Menadžiranje i koordinacija 10,000 10,000 10,000 0 0
Godišnja procena od strane MLSU i NPAC o efektivnosti OPSB u vezi sa ciljanim uticajem i
rezultatima
Konsultantski honorar i
materijali
15,000 15,000 15,000 0 0
Ukupno 225,000 145,000 125,000 0 0
7. Izvori finansiranja
Ukupni predviđeni troškovi strateške inicijative su €495,000
Troškovi će biti podeljeni između donator i Vlade Kosova. Od donator se očekuje da svoj doprinos
daju u €400,000 dok se od Vlade Kosova očekuje da svoj doprinos da u €95,000.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
55 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija decentralizacije socijalnih usluga
Strateška inicijativa Fiche 3.2
1. Osnovne informacije
1.1 Naslov strateške inicijative:
Uspostaviti nove i sveobuhvatne provesionalne razvojne programme za osoblje socijalnih usluga.
1.2 Vodeća institucija
MLSW
1.3 Vođa inicijative
Generalni savet za socijalne i porodične usluge
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Profesionalni socijalni radnici će imati koristi od ovog programa u paketu sa treningom posvećenim
odredbama i menadžiranju socijalnih usluga.
2.2 Očekivani ishod
Opštinsko političko i ne političko osoblje kao i osoblje centra za socijalno blagostanje je podučeno o
novom paketu treninga i razmeni praksi sa bivšim jugoslovenskim zemljama.
2.3 Strateški prioritet
Ponovno oživljavanje mreže centra za socijalni rad.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pozadina i opravdanost
Vizionarski i strateški proces zaključuju da je velika i osnovna prepreka u stvari činjenica da je centar
za socijalno blagostanje do sada imao treninge od strane MLSU o određenim temama ili od strane
donatora u zavisnosti od agende donatora o socijalnim uslugama.
Međutim, sa ovom strateškim inicijativom se snatra da će socijalna služba dobiti sveobuhvatan stručni
program razvoja socijalne zaštite zaposlenih, i centra za socijalni rad i opština, pomoglo bi se da se
zatvori znanje i praznine u veštini između trenutnog nivoa i onih zahteva u dinamičnom okruženju, i
da će istovremeno podstaći zaposlene da veruju da su zaposleni od strane službe sa vizijom za
budućnost. U ovom trenutku poneki trening je obezbeđen ali to je naravno na prečac prema
raspoloživosti donatorskih sredstava. Sveobuhvatan program mogao bi da bude razvijen uz podršku
donatora, ali institucionalizovan za dostavu pod pokroviteljstvom Zavoda za socijalnu zaštitu.
Program može da se prati od strane sistema razmene između CSR na Kosovu , ili šire u okviru
Zapadnog Balkana. Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju slične mreže centara za socijalni rad, i dok su
se prakse u novim nezavisnim državama sada razišle, značajna lična korist bi se dobila širenjem
svesti zaposlenih o sadašnjim pristupima koji se koriste u susednim zemljama.
3.2 Povezane aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Aktivnosti i okviru strateškog prioriteta će imati zajedničku vezu sa strateškim prioritetima 1,
pogotovo sa strateškim inicijativama 1.1, 1.2, 1.3 i 1.5 u ojačanju kapaciteta osoblja.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
56 MRSU Septembar 2012
Dalje aktivnosti povezane sa ovim strateškim prioritetom je sa strateškom inicijativom 3.1 u
ojačanju socijalnih usluga u opštinama.
3.3 Očekivane koristi (specifične, merljive, ostvarljive, realistične i podesne)
Očekivane koristi koje proističu iz ovih strateških inicijativa mogu biti kvantifikovane kao sledeće:
Opštine će dobiti sveobuhvatan profesionalni razvojni program za osoblje socijalnog
blagostanja.
Dalje, opštine i CSR i zainteresovani učesnici će dobiti profesionalni trening isporučen pod
potkroviteljstvom GCSFS.
Opštine/CRS će pratiti sistem razmene sa CSR na Kosovu ili širem zapadnog Balkana.
Opštinsko političko osoblje i CSR će moći interpretirati socijalne usluge i razumeće promene
u politici.
4. Ocrtane aktivnosti i vremenski okvir
Sledeće aktivnosti i indicirani vremenski okvir su predviđeni:
Aktivnost Početak Kraj
Razviti sveobuhvatni profesionalni razvojni program za
osoblje socijalnih usluga.
Jul 2013 Sep 2013
Studijska poseta CSR i opštinskog osoblja vođenih od
strane osoblja MLSU sa ciljem dobijanja najboljih praksi iz
okolnih zemalja ili zemalja zapadne Evrope.
Sep 2013 Sep 2013
Angažovanje učesnika uključujući i učesnike studijske
posete u razvoju profesionalnog razvojnog programa za
socijalne usluge.
Sep 2013 Sep 2013
Obezbediti diskusiju između centralne i lokalne vlasti o
odobrenju programa i slaganju sa GCSFS kako bi se
preuzeli kao njihov godišnji program izgradnje
profesionalnog osoblja CSR.
Oct 2013 Oct 2013
Treniranje i testiranje osoblja opštinskih socijalnih usluga
o novom programu koji je isporučen od strane GCSFS.
Oct 2013 Nov 2013
Sravnjivanje i širenje rezultata treninga za dalji godišnji
izvještaj o izgradnji kapaciteta CSR i opština . Izveštaj će
biti urađen od strane GCSFS.
Dec 2013 Dec 2013
Objaviti rezultate MRSZ i pobrinuti se da sprovođenje i
efektivnosti trening paketa je u vezi sa ciljanim uticajem i
rezultatima.
Jan 2014 Godišnje se
ponavlja sve do
Dec 2015
5. Institucionalni vremenski okvir
Inicijativa zahteva sledeći institucionalni vremenski okvir kako bi obezbedila svoje sprovođenje
Paket treninga koji uključuje trening program i isporuku biće podržan od strane donatora i
biće izveden od strane GCSFS.
MRSZ će obezbediti proveru kvaliteta programa i obuka se sprovodi od strane GCSFS
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
57 MRSU Septembar 2012
MRSZ će obezbediti razmenu prakse koja će biti koordinirana bez obzira gde se odvija
studijska poseta sa ciljem da učesnici koji su učestvovali u programu daju svoj doprinos pri
povratku.
6. Ocrtan budžet
Ocrtani budžet za strateške inicijative za sledeće pet godine je predviđen kao sledeći:
Indikator / Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Razvoj sveobuhvatnog profesionalnog razvojnog programa za osoblje socijalnih usluga.
Konsultantski honorar i
materijali.
70,000 0 0 0 0
Studijska poseta u cilju razmene praksi CSR
Konsultantski honorar i
materijali.
100,000 0 0 0 0
Trening održan od strane profesionalaca u socijalnim uslugama a u ime Instituta za socijalnu
politiku
Isplata trenera 50,000 50,000 50,000 0 0
Menadžiranje i koordinacija
treninga
50,000 50,000 50,000 0 0
Godišnja procena od strane MLSU o efektivnosti programa treninga u vezi sa ciljanim uticajem
i rezultatima
Godišnja radionica 10,000 10,000 10,000 0 0
Ukupno 280,000 110,000 110,000 0 0
7. Izvori finansiranja
Ukupni predviđeni troškovi strateške inicijative su €500,000
Troškovi će biti podeljeni između donator i Vlade Kosova. Od donator se očekuje da svoj doprinos
daju u €400,000 dok se od Vlade Kosova očekuje da svoj doprinos da u €100,000.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
58 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 4.1
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative:
Uspostaviti mehanizme za sufinansiranje socijalnih službi od strane građanskog društva i širih
porodica
1.2 Vodeća institucija
Ministarstvo rada i socijalne zaštite
1.3 Predvodnik inicijative
Ministarstvo rada i socijalne zaštite
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Profesionalni socijalni radnici imaće korist od programa u paketu programa obuke koji je posvećen
pružanju i upravljanju socijalnim službama
2.2 Očekivani ishod
Opštinsko političko i nepolitičko osoblje i osoblje centara za socijalnu zaštitu će dobili znanja o novom
paketu programa obuke i razmenjuju prakse sa zemljama iz bivše Jugoslavije.
2.3 Strateški prioritet
Korišćenje podrške građanskog društva i šire porodice da se bolje razume pružanje usluga socijalnih
službi.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pozadina i obrazloženje
Proces vizije i strategije je zaključio da velika osnovna prepreka jeste činjenica da CSRi do sada su
dobili obuku od MRSZ o određenim temama ili od strane donatora , na osnovu donatorskih agenda o
socijalnim uslugama .
Međutim, sa ovim strateškim inicijativom je ipak da socijalne službe dobiju sveobuhvatan stručni
program razvoja socijalne zaštite zaposlenih, kako na CSR i opštine, pomoglo bi da popuni praznine
znanja i veštine između trenutnog nivoa i onih zahteva u dinamičnom okruženju, i da će istovremeno
podstaći zaposlene da veruju da su zaposleni od strane službe , sa vizijom za budućnost. U ovom
trenutku neki trening je obezbeđen , ali to je normalno na ad hoc bazi prema raspoloživosti
donatorskih sredstava. Sveobuhvatan program mogao da bude razvijen uz podršku donatora, ali
institucionalizovana za dostavu pod pokroviteljstvom Generalnog saveta za socijalne i porodične
usluge ( GCSFS ).
Program može da se prati od strane sistema razmene između CSR na Kosovu, ili šire u okviru
Zapadnog Balkana. Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju slične mreže centara za socijalni rad, i dok
prakse u novim nezavisnim državama sada razišle, značajna lična korist bi se dobila širenjem svesti
zaposlenih sadašnjih pristupa koji se koriste u susednim zemljama.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
59 MRSU Septembar 2012
3.2 Povezane aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Aktivnosti pod strateškim prioritetom će imati zajedničku povezanost sa strateškim
prioritetima 1, posebno sa strateškom inicijativom 1.3 u poboljšanju pronalaženja i
određivanju prioriteta rizika i socijalnih potreba, 1.4 bližeg angažovanja ostalih aktera u
pružanje socijalne zaštite i 1.5 u poboljšanju kapaciteta osoblja da ispune rastuće troškove
socijalnih usluga.
Dalje aktivnosti koje se odnose na strateški prioritet je strateška inicijativa 3.1 u osnaživanju
socijalnih usluga u opštinama.
3.3 Očekivane beneficije (specifične, merljive, dostižne, realne, i blagovremene)
Očekivane koristi odnosno beneficije koje proističu iz ove strateške inicijative mogu biti kvantifikovane
na sledeći način:
Opštine će pružiti bolje usluge konačnim korisnicima sa nedržavnim pružaocima, obučenim
porodicama i bliskim rođacima korisnika
Opštine/ centri za socijalnu zaštitu će biti u mogućnosti da izaberu da pruže usluge unutar
svojih kapaciteta ili da nađu eksternog pružaoca ( nedržavni pružalac , obučene porodice ili
bliski rođaci korisnika ) i na taj način da dobiju budžet po nižoj ceni za isporuku usluga ili u
nekim slučajevima bez ikakvih finansijskih implikacija.
Opštine/ centri za socijalnu zaštitu će biti u mogućnosti da pruže više usluga u pogledu
usluženih klijenata, poboljšanog kvaliteta i po nižoj ceni kroz procenu sa proračunom jedinice
troška.
4. Pregled aktivnosti i vremenski okvir
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni vremenski rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Stvaranje mehanizma za sufinansiranje pružanja
socijalnih usluga od strane građanskog društva i šire
porodice
Identifikovati i razviti sveobuhvatan budžet iz svih mogućih
izvora kao što su opšti grant, resorna ministarstva ,
nevladine organizacije, donatori i zainteresovani akteri koji
su spremni da daju doprinos
Jan 2014. Jan 2014.
Planirati unutar toga šta će biti budžet za svaku opštinu i
centra za socijalnu zaštitu za 2014. i 2015. godinu
uključujući sve gore pomenute izvore.
Jan 2014. Mar 2014.
Opštine su osposobljene da procene koja je najbolja
opcija o tome da li da pruže usluge u okviru centra za
socijalnu zaštitu ili da angažuje pružaoca usluge spolja i
kao rezultat toga uštede novac kroz manje pružanje
usluga ili bez ikakvih finansijskih implikacija, kroz obračun
jedinice troška
Mar 2014. Maj 2014.
Odluke opština o svojim najboljim mogućnostima da pruže
usluge
Jun 2014. Dec 2015.
Rezultat odluka da se finansiraju usluge socijalnih službi
će biti pripremljen u godišnjem izveštaju od strane MRSZ
o promenama koje su učinile opštine u pružanju socijalnih
Jan 2014. Ponavlja se
godišnje stoga
Dec 2015.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
60 MRSU Septembar 2012
usluga
5. Institucionalni okvir
Potreban je sledeći institucionalni okvir da bi inicijativa mogla da osigura svoju primenu:
• Paket obuka koji obuhvata program obuke i isporuka će biti podržana od strane donatora i da će biti
sprovedena od strane GCSFS.
• MRSZ će obezbediti proveru kvaliteta programa i obuka se sprovodi od strane GCSFS
• MRSZ će obezbediti razmenu prakse da se koordinira gde studijsko putovanje odvija kako bi
učesnicima mogli da doprinesu razvoju programa obuke na njihovom povratku.
6. Pregled budžeta
Pregled budžeta za strateške inicijative u narednih pet godina je procenjen na sledeći način:
Pokazatelj / godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Radionica o uspostavljanju mehanizma za sufinansiranje pružanja socijalnih usluga od
strane civilnog društva i proširenih porodica
Skupiti aktere,
Identifikovati i razviti
sveobuhvatnu
kompilaciju budžeta sa
svih mogućih izvora, kao
što su Opšti Granta ,
resornim ministarstvima ,
nevladinim
organizacijama ,
donatorima i
zainteresovanih aktera
voljnih da doprinesu
0 20,000 20,000 0 0
Planirati u šta će biti
budžet za svaku opštinu i
CSR za 2014 i 2015 ,
uključujući sve izvore kao
što je pomenuto gore
0 20,000 20,000 0 0
Program obuke koji je održan od strane stručnjaka socijalne službe
Opštine su obučene da
procene koja je najbolja
opcija, da li da pružaju
usluge u CSR ili dati pod
ugovor i kao rezultat toga
uštedeti ili ih pružati bez
finansijskih implikacija na
sve, kroz obračun
troškova jedinice
0 50,000 50,000 0 0
Upravljanje i koordinacija
treninga
0 50,000 50,000 0 0
Godišnja procena od strane MRSZ/Instituta za socijalne politike na efikasnost programa obuke
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
61 MRSU Septembar 2012
u vezi sa ciljanog uticaja i ishoda
Godišnja radionica 0 10,000 10,000 0 0
Ukupno 0 150,000 150,000 0 0
7. Izvor finansiranja
Ukupna procena troškova strateških inicijativa je €300,000
Troškovi će se razmeniti između donatora i Vlade Kosova. Očekuje se da će donatori doprineti sa
€250,000 dok će Vlada Kosova doprineti sa €50,000.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
62 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 4.2
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative:
Pilot isporuka usluga socijalnih službi kroz socijalna preduzeća i organizacije građanskog društva.
1.2 Vodeća institucija
Ministarstvo rada i socijalne zaštite
1.3 Predvodnik inicijative
Ministarstvo rada i socijalne zaštite
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Profesionalni socijalni radnici će imati korist od program iz paketa programa obuke koji je namenjen
pružanju i upravljanju usluga socijalne zaštite
2.2 Očekivani ishod
Opštinsko političko i nepolitičko osoblje i osoblje centra sa socijalnu zaštitu su stekli znanja o ovom
paketu programa obuke i razmeni iskustava odnosno prakse sa bivšim jugoslovenskim zemljama.
2.3 Strateški prioritet
Korišćenje podrške građanskog društva i šire porodice da se bolje dopuni javno pružanje socijalnih
usluga
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pozadina i obrazloženje
Proces vizije i strategije je došao do zaključka da je jedna od glavnih istinskih prepreka činjenica da je
pod strateškom inicijativom 1 predložena mogućnost praktične politike evidentiranja isporuke
socijalnih usluga od strane nedržavnih aktera.
Socijalna preduzeća su privredna poslovanja sa socijalnim ciljevima. Efikasno socijalno preduzeće
deli efikasnost privatnog sektora sa posvećenošću nevladinih organizacija i sve više su aktivni u prvim
linijama pružanja usluga socijalne zaštite u državama članicama EU. U većini slučajeva, ako je
socijalno preduzeće dostupno da isporuči uslugu u datoj oblasti, može često to do uradi jer je iznos
konkurentan u odnosu na direktno pružanje javnog sektora.
Dok pružanje usluga socijalnih preduzeća se ne može smatrati isporukom kosovske socijalne zaštite,
primarno zbog činjenice da trenutno postoji nekoliko takvih primera, efikasnost modela može da se
testira na pilot osnovama, odnosno mehanizmima razvijenim za širu primenu. Ako bude uspešno, ovo
će imati uticaj da olakša neke od ograničavajućih finansijskih resursa, ali takođe i da podstakne
osnivanje socijalnih preduzeća na široj skali.
Ovo bi značilo da slučajevi kojim upravlja i koje sprovodi centar za socijalnu zaštitu ii MRSZ putem
svojih mehanizama u budućnosti mogu da budu upućeni socijalnim preduzećima za pružanje
socijalne zaštite.
Ova strateška inicijativa određuje osnovu za finansiranje socijalnih preduzeća koja bi trebalo da budu
osnovana uz podršku MRSZ kako bi se testirala i uvrstila u dalje tokove ako se pokažu kao uspešna.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
63 MRSU Septembar 2012
3.2 Povezane aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Aktivnosti pod strateškim prioritetom će imati zajednički odnos između strateških prioriteta 1,
posebno sa strateškom inicijativom 1.3 u poboljšanju i određivanju prioriteta rizika i socijalnih
potreba, 1.4 bliže angažovanje sa ostalim akterima u socijalnoj zaštiti
Dalje aktivnosti koje su povezane sa strateškim prioritetom je strateška inicijativa 3.1 u
osnaživanju socijalnih usluga u opštinama i 4.1 o uspostavljanju mehanizma za sufinansiranje
pružanja socijalnih usluga od strane građanskog društva i šire porodice.
3.3 Očekivane beneficije (specifične , merljive, dostižne, realne i blagovremene)
Očekivane koristi koji se javljaju ovom strateškom inicijativom mogu da se kvantifikuju na sledeći
način:
MRSZ i opštine će stvoriti kapacitete da razviju pilot socijalna preduzeća i kasnije razviju
platformu da se koordiniše bolje u isporučivanju socijalnih usluga između javnog i privatnog
sektora.
Opštine/ centar za socijalnu zaštitu će osigurati šire i bolje pokrivanje socijalnih usluga
4. Pregled aktivnosti i vremenski okvir
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni vremenski okvir:
Aktivnosti Početak Kraj
Stvoriti pravnu i finansijsku platformu za socijalna
preduzeća unutar usluga socijalne zaštite
Sep 2013 Jan 2014
Podstaći EU IPA strukture fondova da se razmene i
promovišu dobre prakse za razvoj socijalnog preduzeća
Jan 2014 Dec 2016
Pozvati relevantne aktere socijalnih usluga odnosno službi
da razgovaraju, komentarišu i razmene platformu
socijalnih preduzeća i da vide mogućnost njihovog
uključivanja u pilot fazu
Jan 2014 Jan 2014
Stvoriti kapacitet unutar MRSZ i unutar socijalnih
preduzeća da se prikupe finansijska sredstva i da se ovo
učini kao regularna inicijativa.
Jun 2014 Dec 2016
Inicijativa za osnivanje socijalnih preduzeća koji će se
baviti pitanjima socijalnih usluga; Te inicijative koje se
pokažu kao uspešnim tokom pilot faze da usledi faza
njihove realizacije.
Jan 2014 Ponavlja se
godišnje, stoga
Dec 2016
5. Institucionalni okvir
Inicijativama je potreban sledeći institucionalni okvir da bi se osigurala njihova primena:
Pravna, finansijska platforma i kriterijumi za stvaranje socijalnih preduzeća je imperativ kako
bi se započela ova inicijativa
Opštine zajedno sa ostalim nevladinim akterima trebalo bi da osiguraju razmenu informacija
sa trenutnim nevladinim organizacijama koje već rade kao socijalna preduzeća kako bi ih
pozvali i osigurali da poštuju novu platformu.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
64 MRSU Septembar 2012
6. Pregled budžeta
Pregled budžeta za strateške inicijative u narednih pet godina je kako sledi u nastavku:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Uspostavljanje radnog okvira za socijalna preduzeća u okviru socijalnih usluga
Stvoriti zakonsku i finansijsku
platformu za socijalna preduzeća
unutar usluga socijalne zaštite
200,000 20,000 20,000 20,000 0
Razmeniti i promovisati najbolje prakse u razvoju socijalnog preduzeća
Podstaći strukture EU IPA
fondova da razmene i promovišu
dobre prakse i razvoj socijalnih
preduzeća
400,000 400,000 400,000 400,000 0
Diskutovati, komentarisati i usvojiti novi radni okvir. Revidirati ga na godišnjoj osnovi kako bi najbolje
odgovarao svrsi
Pozvati glavne aktere socijalnih
usluga da diskutuju i komentarišu
i razmene platformu socijalnih
preduzeća, da zatraže usvajanje i
vide mogućnost da se uključe u
pilot fazu
20,000 20,000 20,000 0 0
Podstaći EU IPA fondove da se
razmeni i promoviše dobra
praksa u razvoju socijalnih
preduzeća
0 50,000 50,000 0 0
Upravljanje i koordinisanje
programom obuke
0 50,000 50,000 0 0
Godišnja procena MRSZ/ Instituta za socijalnu politiku o ishodima uspostavljanja mehanizma za
sufinansiranje
Godišnja radionica 0 10,000 10,000 0 0
Ukupno 0 150,000 150,000 0 0
7. Izvor finansiranja
Ukupno procenjeni troškovi strateške inicijative su €2,000,000
Od donatora se očekuje da daju puni novčani doprinos.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
65 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 5.1
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative:
Poboljšati integraciju radne i socijalne praktične politike u opštinsku strategiju i akcioni plan
1.2 Vodeća institucija
MLU i MRSZ
1.3 Predvodnik inicijative
Zajednička grupa koju su uspostavila dva resorna ministarstva.
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Integracija radne i socijalne praktične politike unutar opštinskih strategija kao što su opštinska
strategija privrednog razvoja će osigurati bolje strateško planiranje i povećano korišćenje preventivne
mere kada je reč o socijalnim uslugama, službama za zapošljavanje i socijalnoj pomoći.
2.2 Očekivani ishod
Povezivanjem dve funkcije sa opštinskom razvojnom strategijom će osigurati povećanje kvaliteta
usluga i sinergiju među opštinskim odeljenjima što će se odraziti u pogledu iznosa novca.
2.3 Strateški prioritet
Usklađivanje finansijskih i organizacionih ciljeva za socijalne usluge na opštinskom nivou.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pozadina i obrazloženje
Proces izrade vizije i strategije je zaključio da je glavno pitanje odnosno problem da se poveže
opštinska razvojna strategija sa socijalnim politikama koje bi trebalo da budu pokrenute potrebom na
opštinskom nivou. Način na koji se ova potreba rešava i finansira trebalo bi da bude integralni deo
strategije opštine i povezana sa finansijskim aranžmanima. Postoje donatorske inicijative koje
podržavaju opštine da poboljšaju strateško planiranje i ova inicijativa doprinosi da se pronađe
odgovarajući pristup da se ova dva dokumenta povežu odnosno komuniciraju gde bi ovaj pristup bio
skladan da vezama olakšavanja i koordinacije unutar i širom funkcija koje rešavaju pitanja rizika,
ranjivosti, siromaštva i socijalne inkluzije. Koordinacija unutar i širom programa na opštinskom nivou
je dobila vrlo malo pažnje u prošlosti, međutim ova inicijativa pokušava da uspostavi mostove
dijaloga, a to je da sva odeljenja govore istim odnosno zajedničkim jezikom.
Sektor za rad i socijalnu zaštitu bi mogao aktivnije da se uključi u ovaj proces i da osigura da procesi
strategije uključuju odgovarajuće učešće i uključivanje službi za zapošljavanje, centara za socijalnu
zaštitu, obrazovanje, smeštaj, policiju i uslovnu službu i građansko društvo. Ovo su dve međusobno
povezane oblasti gde strateška analiza i operativni rad mogu da se usredsrede. Prvo bi trebalo
istražiti i iskoristiti mogućnosti da se poboljša uticaj individualnih programa povezujući ih jedne sa
drugima. Na primer, integracija porodičnog savetovališta sa aktivnim merama tržišta rada; ili dečija
zaštita sa promovisanjem odnosno unapređenjem zdravlja.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
66 MRSU Septembar 2012
3.2 Povezane aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Predvođen MLU, inicijativa 3.1 Osnaživanje odseka za socijalnu zaštitu u opštinama čime će
biti osigurana izgradnja kapaciteta na nivou opštinskog političkog osoblja i državnih
službenika koji rade u socijalnim službama,i
Predvođen MRSZ, inicijativa 3.2 o uspostavljanju novog i sveobuhvatnog stručnog razvojnog
programa za zaposlene u socijalnim službama čime osoblje može da bude naučeno o
opštinskim razvojnim planovima, strateškim analizama i komunikacijama i razmeni veština.
3.3 Očekivane beneficije (specifične, merljive, ostvarljive, realne, blagovremene)
Očekivane beneficije koje proističu iz ove strateške inicijative mogu da budu kvantifikovane na sledeći
način:
Do ušteda u odeljenjima može da dođe ako odeljenja komuniciraju zajedno radeći uglavnom
radije na preventivnim merama nego na promotivnim uslugama ili uslugama zaštite.
Osiguravanjem bržeg pružanja kvalitetnih usluga zbog bolje razmene među odeljenjima.
4. Pregled aktivnosti i vremenski okvir
Planirane su sledeće aktivnosti i indikativni vremenski rok:
Aktivnost Početak Kraj
Pozvati opštine da učestvuju na radionici kako bi se
predstavilo spajanje socijalnih usluga sa opštinskom
razvojnom strategijom pokazujući beneficije i uštede
Jan 2014 Feb 2014
Oceniti trenutnu opštinsku razvojnu strategiju i formirati
spajanje socijalnih usluga koje će biti uključene u novu
strategiju
Feb 2014 Mar 2014
Razvoj smernica koje će biti pretočene odnosno
prevedene u praktičnu politiku za socijalne usluge i
odgovarajući format za uključivanje u nove opštinske
razvojne strategije
Mar 2014 Apr 2014
Osigurati da opštinski politički nivo i državna služba
poseduju promene i da promene takođe odražavaju novo
nadolazeće planiranje budžeta za odeljenja i opštine
Apr 2014 Sep 2014
Sprovođenje nove opštinske razvojne strategije. Dec 2014 nadalje
5. Institucionalni okvir
Inicijativa zahteva sledeći institucionalni okvir kako bi se osiguralo njeno sprovođenje:
Jaka veza između opština, MRSZ, MF u osiguravanju formata i sprovođenja nove opštinske
razvojne strategije.
Širok spektar relevantnih aktera će se okupiti zajedno da pomognu da se pripremi dizajn
praktične politike socijalnih usluga, što uključuje opštinske specifične identifikacije faktora
rizika i načina da se ublaže ti rizici.
MLU će se posvetiti da proceni uključivanje praktične politike za socijalne usluge unutar
opštinskog razvojnog plana i ostvarivanju navedenih zadataka.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
67 MRSU Septembar 2012
6. Pregled budžeta
Pregled budžeta za strateške inicijative u narednih pet godina je procenjen kako sledi:
Pokazatelj / godina 2013 2014 2015 2016 2017
Pozvati opštine da učestvuju na radionici kako bi se predstavilo spajanje socijalnih usluga sa opštinskom razvojnom strategijom pokazujući beneficije i uštede.
Konsultantske naknade i materijali 0 20,000 0 0 0
Početna dvodnevna konsultativna radionica 50,000
Oceniti trenutnu opštinsku razvojnu strategiju i formirati spajanje socijalnih usluga koje će biti uključene u novu strategiju.
Troškovi vremena i sastanka 0 30,000 0 0 0
Razvoj smernica koje će biti pretočene odnosno prevedene u praktičnu politiku za socijalne usluge i odgovarajući format za uključivanje u nove opštinske razvojne strategije.
Administrativni i konsultantski posao 0 100,000 0 0 0
Osigurati da opštinski politički nivo i državna služba poseduju promene i da promene takođe odražavaju novo nadolazeće planiranje budžeta za odeljenja i opštine.
Upravljanje i koordinisanje završne dvodnevne radionice/ događaja
0 50,000 0 0 0
Troškovi fascilitatora i sastanka 10,000
Ukupno 0 260,000 0 0 0
7. Izvor finansija
Ukupan procenjeni trošak strateške inicijative je €260,000. Očekuje se da donatori pokriju troškove
celokupnog zadatka.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
68 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 5.2
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative:
Predstavljanje poboljšanih alata i programa obuke da podrže proces izrade budžeta za socijalne
službe u opštinama
1.2 Vodeća institucija
Ministarstvo rada i socijalne zaštite i Ministarstvo finansija
1.3 Predvodnik inicijative
Zajednička grupa koju su uspostavili dva resorna ministarstva.
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Opštinsko osoblje iz Odeljenja za budžet će osigurati povećano strateško znanje o socijalnim
uslugama i investicijama da se održava minimalno finansiranje za socijalne usluge gde će osoblje
socijalnih službi biti aktivno uključeno u planiranje budžeta i povećati upotrebu preventivnih mera kad
je reč o službama socijalne zaštite.
2.2 Očekivani ishod
Povezivanjem osoblja ova dva odeljenja mnogo bliže će se osigurati povećanje kvaliteta usluga koje
će imati neposredan uticaj na vrednost novca.
2.3 Strateški prioritet
Uravnotežiti finansijske i organizacione ciljeve za socijalne usluge na opštinskom nivou.
3. Opis strateške inicijative
3.1 Pozadina i obrazloženje
Proces vizije i strategije je zaključio da je uvođenje poboljšanih alata i programa obuke koji su imali
za cilj da podrže proces pripreme budžeta za socijalne usluge za fiskalnu 2013. godinu već pokazali
svoje rezultate tokom leta 2012. Način na koji se ova potreba rešava i finansira bi trebalo da bude
integralni deo godišnjeg budžeta opštine i povezano sa aranžmanima finansiranja. Već je ostvaren
značajan napredak u odnosu sa budžetom koji je preko donatorske inicijative DFID KSSD projekta
podržavao opštine da poboljšaju strateško planiranje u pogledu rešavanja rizika, ranjivosti,
siromaštva i socijalne inkluzije.
DFID KSSD projekt je pripremio nekoliko alata i informacionih osnova za proces budžetiranja
socijalnih usluga u opštinama. Ovo uključuje procene jedinice troška za različite vrste socijalnih
usluga, zalihe i analize protoka centara za socijalnu zaštitu i relativne procene rizika i ranjivosti u
različitim opštinama. Ti alati pomažu opštinama da pripreme više dokaza na osnovu budžeta koji
dodeljuju finansijske resurse na sredstava koja treba da se iskoriste, ili drugim rečima nazvano
budžetiranje bazirano na ishodu. Ovaj pristup jasno uravnotežuje strateške ciljeve sa ciljevima
praktične politike sa dodeljenim resursima. Kao što je već napomenuto, alati koji su pripremljeni su
već bili upotrebljeni u početnom programu obuke i razvojnom programu tokom leta 2012. Međutim, da
bi ova praktična politika bila u potpunosti efikasna, ovaj proces mora da se nastavi sa daljim
programima obuke i podrškom na kontinuiranoj osnovi najmanje tokom prve dve godine tokom
novog pristupa budžetiranja.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
69 MRSU Septembar 2012
3.2 Povezane aktivnosti
Sledeće aktivnosti su povezane sa ovom inicijativom:
Predvođen Ministarstvom za rad i socijalnu zaštitu, završiti strateški prioritet 1 koji odražava
ispunjavanje povećanih finansijskih obaveza za pružanje socijalnih usluga kroz :
o 1.1 definisanje zamišljenih nivoa grantova koji će osigurati minimalno finansiranje za
socijalne usluge unutar opšteg granta,
o 1.2 uspostavljanje dijagrama priraštaja za postepeno ispunjavanje rastuće inflacije
cena dobara i usluga, i
o 1.5 započeti mogućnost dobijanja prihoda u socijalnim uslugama uglavnom u
administrativnim uslugama za one kategorije koje mogu da priušte da plate.
Predvođen MRSZ, inicijativa 4.1 o uspostavljanju mehanizama da se sufinansira pružanje
socijalne usluge od strane građanskog društva i proširenih porodica
Predvođen MLU, inicijativa 5.1 o poboljšanju integracije radne i socijalne politike u opštinsku
strategiju i akcione planove
3.3 Očekivane beneficije (specifične, merljive, dostižne, realne i blagovremene)
Očekivani rezultati koji se javljaju od strateške inicijative mogu da se kvantifikuje na sledeći način:
Poboljšanjem ovih alata i osiguravanjem kvalitetnog programa obuke o pripremi budžeta,
socijalne usluga će se finansirati na odgovarajući način.
Organizovanjem ovog programa obuke javiće se bolja razmena među odeljenjima
4. Pregled aktivnosti i vremenski rokovi
Predviđene su sledeće aktivnosti i indikativni vremenski rokovi:
Aktivnost Početak Kraj
Preneseni alati od DFID KSSD projekta na MRSZ će
preispitati tim koji je pripremio program i odražava
neophodne promene koje su se pojavile u međuvremenu
unutar opštinskih javnih finansija
Sep 2012 Dec 2012
Zajedno sa novim kalendarom planiranja nove fiskalne
godine koji je određen u skladu sa budžetskim cirkularom
za budžetske godine 2014. i 2015. takođe će morati da se
osigura da opštinsko osoblje iz odeljenja za budžet i
socijalne usluge i ako je moguće predsednici opština i
zamenici predsednika opština pohađaju radionicu
programa obuke odnosno module od 1 do 5.
Maj 2013 Jul 2013
Osigurati da opštinski politički nivo i državna služba imaju
korist od radionice i da odrazi promene unutar
nadolazećih novih predloga za planiranje budžeta za
socijalne usluge u svojim odnosnim opštinama.
Jul 2013 Sep 2013
MRSZ bi trebalo da osigura da se budžetske tehnike,
instrumenti i alati koriste i proceni učinak svake opštine sa
modulom 5
Sep 2013 Sve aktivnosti u
vremenskom okviru
se konsekutivno
ponavljaju u 2014.
unutar istih meseci
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
70 MRSU Septembar 2012
5. Institucionalni okvir
Za ovu inicijativu je potreban sledeći institucionalni okvir da bi se osigurala njena primena:
Jaka veza između MRSZ i MF u garantovanju poboljšanja i realizacije programa obuke za
dve uzastopne godine na osnovu kalendara planiranja budžeta. Programi obuke će se održati
tokom 2013. godine za pripremanje budžeta za fiskalnu 2014. godinu i tokom 2014. godine za
pripremanje budžeta za fiskalnu 2015. godinu.
Širok spektar relevantnih aktera će se okupiti zajedno kako bi se utvrdili konkretni opštinski
faktori rizika i načini da se ublaže ili smanje ti rizici.
MRSZ će se posvetiti tome da oceni napredak unutar opštinskog planiranja budžeta i u
ostvarivanju navedenih zadataka.
6. Pregled budžeta
Pregled budžeta za strateške inicijative u narednih pet godina je sledeći:
Pokazatelj / godina 2012 2013 2014 2015 2016
Preneseni alati od DFID KSSD projekta na MRSZ će preispitati tim koji je pripremio program i odražava neophodne promene koje su se pojavile u međuvremenu unutar opštinskih javnih finansija.
Konsultantske naknade i materijali 20,000 20,000 20,000 0 0
Početna dvodnevna konsultativna radionica 5,000 5,000 5,000
Moraće da se osigura program obuke u skladu sa budžetskim cirkularom za budžetsku godinu 2014. i 2015. tako da opštinsko osoblje iz odeljenja za budžet i socijalnu službu, i ako je moguće predsednici opština i zamenici predsednika opština završe pohađanje radionice odnosno modula 1 - 5.
Radionice programa obuke z module od 1 do 5 0 150,000 150,000 0 0
Konsultantske naknade 45,000 45,000
Osigurati da opštinski politički nivo i državna služba imaju korist od radionice i da odrazi promene unutar nadolazećih novih predloga za planiranje budžeta za socijalne usluge u svojim odnosnim opštinama.
Upravljanje i koordinisanje završne dvodnevne radionice/ događaja
0 20,000 0 0 0
Troškovi facilitatora i sastanaka 5,000
Ukupno 25,000 245,000 220,000 0 0
7. Izvor finansiranja
Ukupni procenjeni troškovi ove strateške inicijative iznose €490,000. Očekuje se da donatori
doprinesu sa €400,000, dok će doprinos Vlade Kosova iznositi €90,000.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
71 MRSU Septembar 2012
Vizija i strategija za decentralizaciju socijalnih usluga
Obrazac strateške inicijative Fiche 6.1
1. Osnovne informacije
1.1 Naziv strateške inicijative:
Dalja decentralizacija drugih socijalnih usluga, uključujući i stambene, starateljstva i usluga za dnevnu
negu
1.2 Vodeća institucija
MRSZ
1.3 Vođa inicijative
MRSZ i MF
2. Očekivani uticaj i ishod
2.1 Očekivani uticaj
Opštine će dobiti punu razmeru nadležnosti u socijalnim službama, direktni korisnici / krajnji korisnici
će imati koristi na brže i efikasnije i efektivnije usluge
2.2 Očekivani ishod
Usluge približi krajnjim korisnicima sa poboljšanom efikasnošću i brže usluge. Dalje MRSZ će se
isključivo baviti uslugama socijalne politike razvoja i praćenja, nego dnevno upravljanje slučajeva i
opštine će morati da obezbede unakrsnu opštinsku saradnju u cilju pružanja dodatnih usluga u
stambenim, staratelstvu i dnevene nege.
2.3 Strateški prioritet
Veća decentralizacija odgovornosti za pružanje socijalnih usluga.
Opis strateške Inicijative
3.1 Istorijat i opravdanost
Proces vizionarstva i strategije je zaključio da je veliki problem da se procene socijalne
politike i spremnost opština da prihvate nove proširene nadležnosti u stambenim, i usluge i
dnevne nege koje treba da se pokreću od potreba krajnjeg korisnika u svakoj opštini. Od
2009 opštine su dobile početne nadležnost da pokrene svoje centre za socijalni rad, štaviše
pružanje socijalnih usluga. Opštine do početka 2012 smatrale su ovo kao brze odluke u
pogledu pripremnih radova nfrastrukture, kao što su obezbeđivanje odgovarajućih
podzakonskih akata, CSR status u okviru opština, nije utemeljena dugoročni finansijski
mehanizam.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
72 MRSU Septembar 2012
Međutim, uz intervenciju DFID KSSD inicijative za podršku opštinama da unaprede strateško
planiranje i ova inicijativa doprinosi da pronađe odgovarajući pristup koji adresira rizik,
ranjivost, siromaštvo i socijalna inkluzija proces decentralizacije je bio opušten u smislu
posedovanja nadležnosti opština. Ovo se može smatrati da je jedan od najvažnijih strateških
rada u decentralizaciji socijalnih usluga od 2009.
U ovom slučaju političke opcije su uglavnom međusobno isključivi i stoga dalja
decentralizacija treba da se proveri što bi predstavljalo veliku promenu politike i jedan koji se
može smatrati da je nespojivo sa višim nivoom Vladine politike. Iz tog razloga sam, to može
biti neverovatno.
Postoji nekoliko argumenata u korist centralizacije, uključujući i činjenicu da je ovo normalan
model u mnogim drugim zemljama u regionu i proces decentralizacije do danas se ne može
smatrati da imaju bolji odziv ili standarde u pružanju usluga. Međutim, postoje barem
podjednako jaki argumenti da se nastavi sadašnja politika. S obzirom da je proces
decentralizacije još u povoju, opštine su same u procesu sticanja znanja u upravljanju
decentralizovanih usluga, a može se očekivati da stalno poboljšavaju svoje sposobnosti u
narednim godinama.
Važeća politika opcija je da se postepeno završi decentralizacija prenošenjem nekih
centralizovanih preostalih usluga opštinama. To bi se pre svega odnosilo na stambeno
zbrinjavanje, hraniteljstvo, invalidninu i usluge dnevne nege.
Glavni argument u prilog takve politike je da, pošto ove usluge kolektivno troše većinu
sredstava koje se trenutno izdvajaju za socijalne usluge, celokupna sredstava će biti
izdvojena za opštine, koje, kada je tada imati veću fleksibilnost da se izdvoje sredstva između
službi bazirane na lokalne potrebe. U suštini, sistem će postati osetljiviji na lokalnu sredinu,
što je cilj decentralizacije. Međutim, postoje ograničenja, kao i protiv ovog argumenta za dalju
decentralizaciju ovih usluga opštinama, zbog činjenice da su ovi servisi nisu usaglašeni sa
geografijom opština. Dakle, decentralizacija bi značilo da bi odluka o resursima i upravljanje
objekta biti doneta od pod-set potencijalnih korisnika usluga. Sekundarni argument protiv
takve politike je da opštine tek treba da steknu neophodno iskustvo i stručnost da pokrene
CSR i usluge prednje-linije, tako da ih opterećenje dodatnim obavezama u ovoj fazi ne mogu
biti od potpunoe pomoći u ovom trenutku.
Zato dalja decentralizacija treba se pilotirati za jednu fiskalnu godinu u početku sa opštinama
koje žele da učestvuju u prvom kolu turnira u resornim ministarstvima kako bi, kao što su
MRSZ, MF, MALU može adekvatno delovati u vreme pre nego se nadležnost predala
opštinama. Posle prve pilot faze samo posle da, iako se o daljoj isporuku u nekoliko dodatnih
opština u drugoj fiskalnoj godini ove reforme i posle uspešnog dva kruga koji se sprovode u
svim opštinama uzimajući u obzir specifičnosti opštinskim.
3.2 Srodne aktivnosti
Sledeće aktivnosti su vezane za ovu inicijativu:
• Predvođeni MRSZ, inicijativa 1.1 o formiranju idejne formule, koja će uključiti poboljšanje
ove formule uključiti finansiranje dodatnih usluga koja će bitio decentralizovana i 1.2 puzeći
klin mehanizam pratiće pretpostavljenu grant formulu i poboljšati usmeravanje pružanja
socijalne zaštite da obezbedi da obim finansiranja odgovara svrsi, a ne zloupotrebljavaju na
pogrešnim ciljnim grupama. Ovi strateški pridruženi
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
73 MRSU Septembar 2012
• Predvođeni MALU, inicijativa 3.1 Jačanje odeljaka za socijalni rad u opštinama u kojima će
biti obezbeđeni kapaciteti opštinskog političkog osoblja i državnih službenika koji rade u
društvenim službama, i
• Predvođeni MRSZ, inicijativa 3,2 na uspostavljanje novog i sveobuhvatnog programa
stručnog usavršavanja za socijalne usluge zaposlenima gde se osoblje bude učio na
opštinskim razvojnim planovima, strateške analize i komunikacije i razmene znanja.
• Predvođeni od zajedničke inicijative MRSZ i Ministarstva finansija, inicijativa 5,2 na
uvođenje poboljšane alatke i obuku za podršku procesima budžetiranja za socijalne usluge u
opštinama bile bi u interakciji sa novim uvođenjem u budžetu i dalje u njenom izvršenju
budžeta, kao i praćenje usluge u finansijskom i nefinansijskom smislu.,
3.3 Očekivane koristi (specifični, merljivi, dostižni, realni i blagovremeno)
Očekivane prednosti koje proizilaze iz ove strateške inicijative mogu se kvantifikovati na
sledeći način:
• Opštine će moći pružiti sve usluge na jednom mestu kroz pojačano prihvatanje novih usluga
trenutno upravljanih na centralnom nivou
• Obezbediti brže pružanje kvalitetnih usluga zbog kraćeg vremena odlučivanja unutar
opštine.
4. Outline aktivnosti i rokovi
Sledeće aktivnosti i pokazatelj rokovi predviđeni su:
Aktivnost Početak Kraj
Proceniti prednosti i mane za nove nadležnosti da
bude decentralizovana i dalje na opštine
Jan 2013 Feb 2013
Uveriti se da gradonačelnici i direktor Direktorata za
zdravlje i socijalnu dobrobit, kao i CSR direktori su
svesni koje nadležnosti se misli da se predaju sa
centralnog nivoa na njih. Identifikovati opštine koje
budu spremne da se testiraju na prvoj fiskalnoj
godini. (mak 3 opštine )
Feb 2013 Mar 2013
Pripremni rad u oblastima kao što su pravni okvir ,
finansijski mehanizam , priprema modula obuke za
rukovanje novih nadležnosti i da obezbedi održivost
tih usluga , zajedno sa novom ulogom MRSZ da
prati proces
Mar 2013 Aug 2013
Uverite se da pilot opštinski politički nivo i građanska
služba poseduju promene koje su se odrazile u
okviru novog predstojećeg planiranja budžeta za
odeljenja i opštine.
Aug 2013 Sep 2013
Primena novih opštinskih nadležnosti u Dec 2014 nadalje
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
74 MRSU Septembar 2012
rezidencijalnoj zaštiti, njegu i dnevnu brigu.
Procena napretka pilota kroz blisko praćenje svake
opštine.
Jan 2014 Mar 2014
Ako uspe , počeiti sa drugom serijom opština,
ponavljajući korake kao skup u ovoj vremenskoj
tabeli za godine 2014 i slično za 2015 , uz punu
isporuku u svim opštinama.
Mar 2014 Dec 2016
5. Institucionalni okvir
Inicijativa zahteva sledeći institucionalni okvir da osigura njegovu primenu:
• Jaka veza između opština , MRSZ, MALS i MF u obezbeđivanju dizajna i implementaciju novog
okvira za decentralizovane proširenih nadležnosti u socijalnim uslugama u rezidencijalnom , kod
starateljstva i za dnevni boravak .
•Širok spektar zainteresovanih strana će se udružiti da pomognu dizajn politika socijalnih usluga,
koji uključuje opštinsku specifičnu identifikaciju faktora rizika i sredstva za ublažavanje ili
ublažanje ovih rizika, uz odgovarajuću raspodelu budžeta i izgradnje kapaciteta za obradu novih
nadležnosti .
• MALS će se obaveziti da procennjuje uključivanje politike za socijalne usluge u okviru
opštinskog razvojnog plana i u ostvarivanju navedenih ciljeva.
6. Nacrt budžeta
Nacrt budžeta za strateške inicijative u narednih pet godina, procenjuje se na sledeći način:
Indikator / Godina 2013 2014 2015 2016 2017
Proceniti prednosti i mane za nove nadležnosti da bude decentralizovana i dalje na opštine
Konsultantske naknade za studiranje u tri serije opštinske specifičnosti
20,000 30,000 50,000 0 0
Uveriti se da gradonačelnici i direktor Direktorata za zdravlje i socijalnu zaštitu, kao i CSR direktori su svesni koje nadležnosti se misli da se predaju sa centralnog nivoa na njih. Identifikovati opštine da budu spremne da se pilotiraju na prvoj fiskalnoj godini. ( maks. 3 opštine u godini 1 , druga serija 10 više opština, treća serija sve ostale opštine)
Konsultantske naknade i materijali
20,000 20,000 20,000 0 0
Početnih 2 dana radionice konsultacija
20,000 30,000 40,000 0 0
Pripremni rad u oblastima kao što su pravni okvir, finansijski mehanizam, priprema modula
obuke za rukovanje novih nadležnosti i da sed obezbedi održivost tih usluga , zajedno sa novom
ulogom MRSZ da prati proces.
Pravni okvir 50,000 0 0 0 0
Finansijska procena i formiranje određenog opštinskog mehanizma
100,000 50,000 50,000 0 0
Izgradnja kapaciteta na lokalnom i centralnom nivou
50,000 100,000 150,000
Uveriti se da pilot opštinski politički nivo i građanska služba poseduju promene su se odrazile u okviru novog predstojećeg planiranja budžeta za odeljenja i opština
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
75 MRSU Septembar 2012
Radionica 10,000 20,000 30,000 0 0
Primena novih opštinskih nadležnosti u rezidencijalnoj zaštiti , njegu i dnevni boravak .
Obezbediti praćenje sa konsultantima
0 20,000 30,000 50,000 0
Procena napretka u svaku fiskalnu godinu, kroz blisko praćenje svake opštine.
10,000 10,000 10,000
Total 270,000 280,000 380,000 60,000 0
7. Izvor finansiranja
Ukupni procenjeni troškovi ove strateške inicijative su € 990.000 . Od donatora se očekuje da pokriju
troškove od € 500.000 , dok od Vlada Kosova se očekuje da doprinese sa 490.000 € .
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
76 MRSU Septembar 2012
Aneks 3 Dizajniranje mehanizma finansiranja za međuopštinsku raspodelu
sredstava za socijalne usluge na Kosovu
Osnovni podaci
1. Cilj ove vežbe modeliranja je da pomogne Vladi Kosova da razvije efikasan mehanizam
finansiranja za podršku prve faze decentralizacije socijalnih usluga na Kosovu (2009-
2012).Počevši od 2009, Vlada Kosova je pokrenula na globalnom nivou proces decentralizacije
socijalnih usluga za populaciju izloženu posebnim rizicima i ranjivosti4. U prvoj fazi ovog procesa
(2009-2012), centralna vlada prenosi deo administrativnih funkcija za pružanje socijalnih usluga
na opštinske administracije (u širem smislu, usluge pružene od strane centara za socijalni rad
(CSR), isključujući hraniteljstvo, invalidninu deteta, i subvencije nacionalnim nevladinim
organizacijama koje pružaju socijalne usluge).
2. Postoje tri centralna pitanja koja treba rešiti u projektovanju optimalnog mehanizma
finansiranja za decentralizovanje socijalnih usluga. Iako je odluka da se decentralizuju
socijalne usluge formalno doneta u 2009, Vlada Kosova je ostala sa tri osnovna pitanja o dizajnu i
novim i efikasnim finansijskim aranžmanom za pokrivanje decentralizovanog pružanje ovih
usluga5:
a. Koliko centralna vlada treba da plati? U kojoj meri treba centralna vlada uzeti u obzir
apsolutne troškove usluga i ima li za cilj da ih pokrije? Ova dilema je razmatrana dosta
detaljno u prethodna dva dokumenta za diskusiju projekta DFID-a koji su se fokusirali na:
(a) strateške opcije za budžetske formule, i (b) analizu rizika i ranjivosti za budžetsku
formulu. Analiza je pokazala da je stepen do kojeg vlada treba da bude spremna da
inkorporira apsolutne jedinične troškove u grant formulu odražava svoju političku odluku o
stepenu decentralizacije, i da li su prenete odgovarajuće usluge, (u kom slučaju apsolutni
troškovi imaju manje težine ili treba da budu potpuno isključeni) ili dekoncentrisane (u tom
slučaju apsolutni jedinični troškovi imaju više težine).
b. Ukoliko iznos transfera za socijalne usluge biti ograđen-prsten iz drugih programa
potrošnje? U početne tri godin nakon prenosa CSR na opštinske nadležnosti, centralne
vlasti pokrile su ovaj prenos Posebnim grantom za socijalne usluge, koji je bio izdvojen
isključivo za ove rashode. Ipak, tokom debate o budžetu za 2012, ovaj pristup je doveden
u pitanje i promena u politici je pozvana. Postoje dva glavna razloga za ovu promenu: pre
svega, postojala je zabrinutost zboh rastećih makrofiskalnih rizika i opasnosti koje se
javljaju obavezama potvorenog prenosa; a zatim iz bog političkih obaveza za prenos
socijalnih usluga u “Sopstvene opštinske nadležnosti” što bi trebalo da se finansira, u
teoriji, iz opšteg granta. Ipak, teškoće koje su se iskusile pri obezbeđivanju resursa za
socijalne usluge iz lokalnih budžeta započele su debatu o tome da li bi bilo više strateški
da se dobije više izdvajanja za fondove namanjenu pružanju socijalnih usluga. Opcije za
ovo uključivale su zadržavanje posebnog granta za socijalne usluge ili uvođenje
pojmovne alokacije fondova za socijalne usluge unutar opšteg granta.
c. Kako da centralna vlada izdvoji sredstva za socijalne službe širom opština?
Najkontroverznije pitanje fokusira se na to da li – kada se bude definisao sveukupni iznos
4 Decentralizovana provizija socijalnih usluga je jedna od ključnih posvećenosti strateške vizije upravljanja socijalnim
rizicima i isporukom javnih usluga na Kosovu postavljeni Ahtisaarijevim planom i Evropskim sporazumima o partnerstvu.
5 Tokom 2009-2011, Vlada Kosova je primenila privremeno praktično pravilo za alokaciju posebnog granta za socijalne usluge, koja je podelila finansijske resurse na osnovu istorijskih iznosa troškova za ovaj program od strane MALS (tj. iznosi potrošeni u 2008.) 18)(19). Ovaj tranzicioni pristup je prvenstveno ukazao na nastavak finansiranja za CSZ iz centralnog budžeta na osnovu istorijskog obrasca troškova. Ipak, ovaj pristup nije odgovarao za isunjavanje osnovnih ciljeva plana decentralizacije, koji je pretpostavljao prenos finansijskih, administrativnih i upravljačkih moći na opštinski nivo.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
77 MRSU Septembar 2012
za finansiranje funkcionisanja socijalnih usluga – bi centralne vlasti trebalo da definišu
tačan iznos transfera za svaku opštinu ponaosob.
3. Ekonomska i statistička analiza je raspoređena kako bi se pomoglo razvoju opcija za
formula vertikalnog i horizontalnog izjednačenja za socijalne usluge. U realnosti, sva tri
ključna pitanja navedena iznad su međupovezana sa jednom odlukom – koja formula treba da se
koristi za alokaciju resursa (da li će sadržati apsolutnu procenu cena? Da li će opisivati opšti ili
odvojeni transfer? I koji kriterijumi, ili promenljive, će koristiti za odvajanje transfera horizontalno
(to jest između pojedinačnih lokalnih budžeta)?) Pružanje tačnih odgovora na ova pitanja zahteva
proces koji rešava svako pitanje ponaosob i redom. U ovom dokumentu, tim projekat DFID KSSD
diskutuje sva tri pitanja redom, ali daje veću važnost verikalnom izjednačenju (pitanje a) i
horizontalnom izjednačenju (pitanje c).
Pristup razvoju komponente vertikalnog izjednačenja formule
Političke odluke o stepenu decentralizacije socijalnih usluga na Kosovu i da li apsolutne cene
njihovog pružanja treba da se uključe u formulu nisu u sklopu ove analize. U svrhu ovih
simulacija, uzimamo da bi socijalne usluge bile decentralizovane kao sopstvene nadležnosti
kao što je određno trenutno zakonodavstvom na Kosovu. Stoga, opcije formule razmatrane u
ovoj analizi fokusiraju se potpuno na horizontalno izjednačenje – što znači da se sveukupni
iznos resursa posvećen za pokrivanje vertikalne praznine u finansiranju usluga uzima kao
egzogen.
Pristup razvoju komponente horizontalnog izjednačenja formule
4. Formula za budućnost socijalnih usluga mora da poštuje dva ključna uslova:
a. Treba da se zasniva na politički neutralnim promenjivima. Idealno bi bilo da se
odvajanje resursa širom opština oslanja na politički neutralne pokazatelje. U definisanju
kriterijuma za podelu resursa širom podnacionalnih budžeta za isporuku
decentralizovanih programa, kritično je zasnovati odluke odvajanja na promenljive koje su
“neutralne po pianju lokalne politike”, tako da proces odvajanja resursa ne stvara
finansijske podsticaje za povećanje odvojenog udela lokalnih vlasti utičući na odnosne
promenljive. Na primer, ako bi fondovi za dugoročnu negu starih bili podeljeni na osnovu
broja domova za stare u svakoj regiji kako bi se povećao udeo ljudi koji primaju takve
stambene usluge (što nije uvek efikasno i ne donosi uvek najbolje ljudima) a ne
pokušavati da se preusmere resursi u alternativne oblike dugoročne nege (npr. nega
unutar opštine).
b. Treba da rezultira distribucijom resursa koje bi uzajamno bili povezani najviše
moguće sa trenutnim prostornim modelom socijalne ugroženosti na Kosovu. Ciljevi
politike zahtevaju jasnu namenu i "objektivnost" i politički neutralne promenljive su
pogodnije kao resursm dodele kriterijumima obzirom da je mnogo teže da utiču na
lokalnom nivou. Na primer, na finansiranje dugoročne nege, ukoliko su sredstva za ove
usluge su podeljena na osnovu broja stanovnika, biće mnogo teže da utiču na lokalne
vlasti. Međutim, promenljive kao što su broj stanovnika - koji su najlakši za korišćenje - ne
uvek precizno snimanje objektivne razlike (između regiona) u troškovima pružanja usluga
i objektivnih prepreka za uključivanje i stoga razlike u potražnji za uslugama. Zadatak
projektnog tima DFID je bio da ugradi u formulu način da se ne uključuju indikatori
socijalne ugroženosti sami po sebi, već u formuli koja pomaže distribuciju koja se
podudara sa distribucijom ugroženosti (kao u Slika 1).
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
78 MRSU Septembar 2012
Slika 1: Zahtevi za korelaciju između promenljivih u formuli dizajna
Pregled podataka
5. Pristup statističkim podacima je prilično ograničen na Kosovu, zbog čitavog niza tehničkih
i političkih razloga. Analiza u ovom radu se oslanja na skup indikatora koji imaju veliki broj
ograničenja i koja je daleko od završenog. Raspoloživi podaci, kao i ograničenja podataka su
opisani u nastavku.
6. Spisak skupove podataka (izvori):
Fiskalni podaci
Preliminarni podaci iz popisa stanovništva
Socijalna i demografska statistika koja je dostupna u javnom domenu, na sajtu Zavoda za
statistiku Kosova u okviru svojih periodičnih publikacija. Ovi izveštaji obuhvataju: Obrazovnu
statistiku Kosova (2009-2010), statistiku sklapanja brakova i statistiku razvoda (2010),
statistiku smrti i rođenja (2010), kao i preliminarne popisne rezultate objavljene u 2011.
Anketa o potrošnji domaćinstava (APD)
7. Navedena lista izvora podataka je potkrepila analizu sledećim vrstama informacija u
traženom opštinskom pregledu:
Fiskalni podaci i budžetska izdvajanja. Simulacije su na osnovu istorijskih podataka o
iznosima transfera opštinskih budžeta u 2009-2011 i iznosima budžeta za 2012.
Politički neutralne karakteristike opština. Ovakvi pokazatelji su:
Stanovništvo opštine;
Starosna i polna struktura stanovništva;
Etnička struktura (udeo manjinskih etničkih grupa) stanovništva;
Ruralno / Urbana struktura stanovništva;
Površina opštine.
Indikatori socijalneugroženosti širom opštine. Opseg podataka o socijalnoj ugroženosti na
raspolaganju od IBD i demografskih istraživanja su predstavljeni u pet glavnih oblasti:
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
79 MRSU Septembar 2012
Socijalni rizici životnog ciklusa, vezani za detinjstvo6,
Socijalni rizici životnog ciklusa, vezani za stare7,
Nizak životni standard i ekonomska obespravljenost8,
Nesigurnost prihoda9,
Ostali rizici od socijalne isključenosti10.
8. Podaci koji se koriste u ovoj vežbi pate od niza slabosti i ograničenja:
Ograničene vrste podataka dostupnih za ovu analizu (nema pristupa sveobuhvatnim
podacima iz APD i nema pristupa ARS). Podaci opštinskog nivoa iz drugih istraživanja, kao
što su ankete o radnoj snazi (ARS) i Anketa o potrošnji domaćinstva dostupni su samo u
ograničenim količinama. LFS podaci nisu dostupni na opštinskom nivou, i IBD podaci su bili
dostupni samo za određeni broj promenljivih.
Neke od opština su veoma slabo pokrivene raspoloživim statističkim podacima. Četiri
opštine (Leposavić, s.Mitrovica, Zvečan i Zubin Potok) nisu obuhvaćeni preliminarnim
popisnim rezultatima (tako da ne postoje nedavni podaci o stanovništvu za ovie zajednice).
Pored toga, podaci o ključnim demografskim promenljivim u izveštajima Zavoda za statistiku
Kosova (ZSK) za ove i nekoliko drugih opština (Gračanica, Klokot, Parteš, Ranilug, i
s.Mitrovica) nisu dostupni. IBD podaci takođe nisu potpuni: ne pokrivaju Gračanicu, Klokot,
Parteš, Ranilug s.Mitrovica i Novobrdo. Pored toga, fiskalni skup podataka ima neke
nedostatke - kao što su nepostojeći podaci o prihodima iz sopstvenih izvora (OSR) za Parteš i
s.Mitrovicu.
6 Udeo domaćinstava sa više od 3 dece (prosečni broj dece po domaćinstvu 2.67); raspad porodice: udeo domaćinstava sa decom koju hrani samohrano, razvedeno ili lice udovica ili udovac; Stopa razvoda; Prosečni nivo potrošnje domaćinstva na decu (po detetu); broj dece rođene od majki uzrasta 15-19.
7 Udeo domaćinstava koja se sastoje od čljudi iznad 65 (koji žive bez dece)
8 Udeo domaćinstava koji žive u veoma oštećenim prostorima; Udeo domaćinstava koja žive bez tekuće vode; kupatila u kući; i centralnog grejanja; Prosečni udeo na održavanje objekata i kuće u sveobuhvatnom budžetu domaćinstva. ž
9 Prosečni udeo socijalnih koristi i relativno nestabilnih izvora prihoda u celokupnom budžetu domaćinstava; Udeo domaćinstava koja pate od strašnih troškova na zdravstvo (troškovi zdravstvene nege > 40% od budžeta domaćinstva)
10 Udeo domaćinstava koja predvode lica sa niskim obrazovanjem (manje od srednjeg); Stopa prekida
osnovnog i srednjeg obrazovanja; Udeo osoba sa invaliditetom; Prosečna potrošnja na opasne navike (alcohol, duvan, kockanje) u sveobuhvatnom budžetu domaćinstva; stopa nasilnih smrti.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
80 MRSU Septembar 2012
Tabela 1: Propusti u statističkih podataka koji se koristi u ovoj analizi
Rezultati iz koraka 1: Statističke simulacije za izradu merljivih pokazatelja socijalne
ugroženosti
S obzirom da je željeni prenos distribucija mora da odgovara društvenim obrascima ugroženosti, prvi
zadatak je bio da se izgradi operativna mera socijalne ugroženosti. U cilju osmišljavanja formule koja
će rezultirati u raspodeli sredstava koja odgovara distribuciji socijalne ugroženosti, prvi zadatak je bio
da se izgradi mera takve ranjivosti. Ova mera - ili skup mera - socijalne ugroženosti služi kao merilo
za procenu adekvatnosti prenosa distribucije: da li je rezultat formule dovesti do niza transfera koji
koreliraju sa nivoom ugroženosti u opštinama, ili ne?
Socijalna ugroženost na Kosovu je mešavina primarnih i sekundarnih faktora, koji su složeni i
kontekstualni. Kao što je rečeno u prethodnim analitičkim radovima nastalim od strane DFID
projekta, koncept socijalne ugroženosti je složen, neuhvatljiv, i visoko kontekstualan.
Slika 2). Pregled prethodnih studija siromaštva i socijalne isključenosti na Kosovu su pokazali da
prostorni obrasci ranjivosti su proizvod dva faktora:
Određene geografske barijere koje su objektivne. S jedne strane, postoje "osnovne"
geografske barijere za uključivanje, koje stvaraju objektivno ograničavajuće okolnosti za
odgovarajuće opštine da uspešno učestvuju tržištima faktora i proizvoda, i da žive do njihovog
socijalnog potencijala. Ovo uključuje ekološke barijere (degradacija zemljišta i industrijsko
zagađenje), urbano / ruralne specifične rizike (mada se urbane i ruralne populacije na Kosovu
suočavaju sa značajnim društvenim propustima, iako različitih vrsta), nasleđe rata (u vidu
materijalne štete i štete iskustva raseljenosti), i nedostatak fizičkog pristupa ekonomskim
sredstvima kao što su neposredna blizina granice (koja olakšava prekograničnu trgovinu),
centri ekonomske aktivnosti, ili veliki tokovi doznaka.
Ostali socijalni rizici se razvijaju kao rezultat socijalnih ponašanja i strukturnih faktora
koji ojačavaju mane. S druge strane, postoje i "sekundarni" faktori socijalne isključenosti,
koji imaju specifične geografske dimenzije i objektivni prostorni profil, ali koji su nastali kao
rezultat lokalnih mehanizama i ciklusa isključenosti i siromaštva koji nastavljaju da se
produžuju, štetni kulturni stavovi, polna diskriminacija i siromašni obrazovni i zdravstveni
ishode. Primer takve barijere obuhvata samonametnute isključenosti od strane nekih grupa i
zajednica iz privrednih sistema i obrazovanja i ekonomske razmene.
Fiskalni
podaci
Peliminarni
podaci popisa
Demografske
Promenljive u
Izveštajima ZSK-a
HBS
Novo Brdo Nema podataka Gracanica Nema podataka Nema podataka Klokot Praznine Nema podataka Nema podataka Leposavic Praznine
Nema podataka Parteš Praznine
Praznine
Nema podataka Nema podataka Ranilug Praznine
Nema podataka Nema podataka Zubin Potok Nema podataka
Zvecan Praznine
Nema podataka
S. Mitrovica Praznine
Nema podataka
Nema podataka Nema podataka
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
81 MRSU Septembar 2012
Slika 2: Klasifikacija prostornih faktora socijalne ugroženosti
Za formulu u vezi simulacija, projektni tim DFID-a bio je potreban da pokrije socijalne rizike
koji su dovoljno složeni i što bi se moglo opisati sa raspoloživim podacima. Za potrebe rada
DFID-ovog projekta, timu je bila potrebna mera socijalne ugroženosti koja je predstavljala neki
postojeći materijalizovani socijalni rizik (tako je morao da kombinuje primarne i sekundarne vrste
indikatora), imajući jasnu prostornu dimenziju (tj. biće merljivi na nivou opština), i da oslanjaće se na
već raspoložive statističke podatke.
Postoje dva alternativna načina izgradnje kompozitne mere ugroženosti sa ograničenim
podacima:
Predstaviti viziju o tome kako su indikatori na raspolaganju povezani jedni sa drugima
(koji su korišćeni kao dopunski pristup). Ova opcija podrazumeva predstavljanje vizije o
vezama između promenljivih i raspoloživih statističkih izračunavanja kombinovanjem jednog
indeksa ili više indeksa socijalnih rizika. Slabost ovog pristupa je da se oslanja na intuiciju
previše analitičara u vezama između promenljivih, i može proizvesti pogrešnu sliku o
socijalnoj ugroženosti - naročito ako je početni set podataka prilično ograničen ili pristrasan
na prvom mestu. Korist od takve analize, s druge strane, jeste da je pogodna za proizvodnju
rang indeksa, odnosno mera koje su najkorisnije za opisivanje relativnih linija jednih opština u
odnosu na druge.
Istražna statistička analiza za identifikaciju latentne strukture neprimećenih
posmatranih promenljivih faktora (što se koristi kao glavni pristup). Metod koji se koristi
da se identifikuju takve promenljive je istraživačka faktorska analiza (EFA). Ideja iza ove
statističke metodologije je da se koristi skup "posmatranih" podataka da se utvrdi da li su ove
posmatrane promenljive zapravo vođene nekim latentnim drugim faktorima, i da se predstave
ovi "pretpostavljeni" latentni faktori kao nove, matematički konstruisane promenljive. Da bi se
ovo postiglo, "faktorska analiza" traži bilo kakav dokaz o "kovarijante" u posmatranim
promenljivim, i proverava verovatnoću da takva "kovarijanta" postoji zbog neke dodatne
latentne promenljive (ih). Dodatna korist od faktorske analize je da nakon što se identifikuju
hipotetički faktori, moguće je da se predstave kao standardizovane promenljive, statistički
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
82 MRSU Septembar 2012
konstruisane na osnovu analize kovarijante. Za razliku od indeksa rangiranja,
standardizovane promenljive su u boljoj poziciji da se koriste u statističkom modelovanju u
vezi sa formulom.
Prvi krug analiza pomoću EFA pomogao je u filtriranju nekih promenljivih. Inicijalna EFA - na
osnovu raspoloživih statističkih podataka ugroženosti - otkrila je da su posmatrani indikatori verovatno
da vođeni sa četiri "neprimećena" kompozitna faktora ugroženosti. Strukturna matrica ovih faktora,
uključujući njihova "opterećenja" (procenjena jačina uticaja svakog faktora na svakom od posmatranih
promenljivih) prikazana je u Tabela 2. Ova početna struktura skrivenih faktora rizika je pomogla da se
pojednostavi model isključivanjem nekih manje relevantnih društvenih rizika. Jedan takav rizik se
ispostavilo da je majčinstvo mladih i njegov potencijalni uticaj na obrazovne perspektive.
Od ova četiri faktora, četvrti zaslužuje pažnju. Analiza je pokazala da prostorna distribucija
raspoloživog skupa podataka odražava, između ostalog, jedan specifičan fenomen: veza
između veće zastupljenosti dece rođene od majki starosti 15-19 godina i visoke stope
prekida srednjoškolskog obrazovanja ( Faktor 4).
Osim toga, otkrivena je značajna veza između ove specifične društvene funkcije i bilo kojih
drugih postojećih podataka o socijalnoj ugroženosti . Drugim rečima, jasno je da je veoma
loše za mlade ljude da napuste školu pre nego što završe srednju školu, mada ima i dece u
veoma ranom dobu za koju se pokazalo da su povezana sa nizom socijalnih rizika za
porodice, nema izgleda da nema kratkoročnog uticaja ovog fenomena na Kosovu - barem na
nivou opštinskih podataka – za takve indikatore kao što je udeo domaćinstava sa decom na
čelu sa samohranim licima, sa sklonošću potrošnje na štetno ponašanje, kao i stope razvoda
i nasilja.
Ovo otkriće podstaklo je tim projekta DFID da ukloni faktor mladog materinstva i rizike
povezane sa obrazovanjem iz daljih simulacija. Njegov nizak uticaj na druge rizike, čini ga
više neposredno u vezi sa zahtevom za socijalne usluge na Kosovu, ukazalo bi da bi bio
manje prikladan kao kriterijum za procenu adekvatnosti raspodele sredstava za takve usluge.
Štaviše, isključivanje nekoliko promenljivih pomoglo bi da se pojednostavi model i poboljša
njegova statistička robusnost.
Tabela 2: Prva faktorska analiza: Četiri otkrivena faktora, uključujući i Faktor 4 - "Potencijalni
rizici mladog majčinstva"
1 2 3 4
Udeo domaćinstva sa katastrofičnim troškovima za zdravstvo .996
Udeo d. sa katastrofičnim troškovima za domaćinstvo .931
Broj nasilnih smrti u ukupnom broju registrovanih .742
Prosečan udeo troškova na štetno ponašanje u totalu budžeta h/h .665 .414
Udeo vanbračne dece .763
Udeo d. sa decom na čelu sa samohranim licima .715
Udeo d. na čelu sa osobom sa obrazovanjem nižim od srednjeg .710
Prosečni udeo nestabilnih izvora u ukupnom budžetu domaćinstva .582
Stopa prekida osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja .397
Udeo domaćinstva koje se sastoji od jedne osobe 65+ .855
Udeo domaćinstva sa troje ili više dece -.772
Stopa razvoda .744
Udeo dece rođene od majki uzrasta 15-19 .863
Udeo prekida višeg srednjeg obrazovanja .418
Faktor
Metod ekstrakcije: Najmanji uočeni kvadrati Metod rotacije: Promaks sa kajzer normalizacijom.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
83 MRSU Septembar 2012
Drugi, krug EFA potvrdio je prisustvo tri prilično nezavisna socijalna faktora ugroženosti.
Drugi, pojednostavljeni krug EFA je sproveden na osnovu manjeg broja promenljivih, koji je potvrdio
da su tri preostala neprimećena kompozitna faktora ugroženosti i dalje jaki. Rezultati ove analize su
opisani u Tabela 3. Tri široka faktora koji su identifikovani od strane ovog proračuna su uglavnom
imenovani u Tabeli 3 zasnovani na njihovoj "kompoziciji" u smislu promenljiveih koje imaju najjaču
vezu tih skrivenih obrazaca:
Socijalna ugroženost Faktor 1 je pre svega povezan sa ekonomskim pritiscima
domaćinstva ovih opština (ogleda se u činjenici da potrošnja na zdravstvo i stanovanje ima
katastrofalne posledice za većinu budžeta), kao i u visokoj zastupljenosti nasilničkog
ponašanja i visoke potrošnje za zavisnost od supstanci i kockanje.
Socijalna ugroženost Faktor 2 kombinuje niz fenomena, uključujući verovatnoću
samohranog roditeljstva (učešće dece rođene u vanbračnoj zajednici i učešće domaćinstava
sa decom na čelu sa samohranim roditeljima), nisko obrazovanje, nesigurni prihodi i, ponovo,
veća sklonost potrošnje na zavisnost od supstanci.
Socijalna ugroženost Faktor 3 je snažno povezan sa rizicima povezanim sa starošću i
verovatnoće samačkog života u starijem dobu, potencijalne potrebe dugoročne brige. Ovaj
faktor je povezan sa starijim zajednicama (odnosno, onima koji imaju manji udeo u
domaćinstavima sa više dece). Ali to nije samo o starosti po sebi: ovo su takođe zajednice u
kojimaće straiji ljudi verovatnije živeti sami - ove zajednice imaju relativno veći udeo takvih
domaćinstava (ljudi uzrasta od 65 godina koji žive sami) i relativno visoke stope razvoda.
Tabela 3: Glavni faktor Rezultati analize: Tri faktori
otkrivaju
Primetno je da su tri faktora socijalne ugroženosti koje je identifikovala ova analiza relativno
nezavisni u odnosu na druge. Kao što je ilustrovano u
1 2 3 4
Udeo domaćinstva sa katastrofičnim troškovima za zdravstvo .998
Udeo d. sa katastrofičnim troškovima za domaćinstvo .933
Broj nasilnih smrti u ukupnom broju registrovanih .729
Prosečan udeo troškova na štetno ponašanje u totalu budžeta h/h .662 .421
Udeo vanbračne dece .771
Udeo d. sa decom na čelu sa samohranim licima .717
Udeo d. na čelu sa osobom sa obrazovanjem nižim od srednjeg .666
Prosečni udeo nestabilnih izvora u ukupnom budžetu domaćinstva .589
393 Stopa prekida osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja
Udeo domaćinstva koje se sastoji od jedne osobe 65+
Udeo domaćinstva sa troje ili više dece
Stopa razvoda .
Udeo dece rođene od majki uzrasta 15-19
841
-774
754
Udeo prekida višeg srednjeg obrazovanja
Faktor
Metod ekstrakcije: Najmanji uočeni kvadrati Metod rotacije: Promaks sa kajzer normalizacijom.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
84 MRSU Septembar 2012
Tabela 4 ispod, ne postoji statistički značajna korelacija između bilo koje od njih. To znači da je
građenje jedne kompozitne mere socijalne ugroženosti kosovskih opština teško i verovatno
nepoželjno. Ovaj zaključak odgovara dokazima o raznolikoj prirodi socijalnih rizika širom Kosova, koji
je dostupan iz drugih studija, zaista, priroda pitanja suočavanja starijih ili izolovanih ruralnih zajednica
verovatno će biti veoma različita od mlađih i društveno nestabilnijih opština koje imaju veće izlaganje
na probleme nasilja ili zlostavljanja deteta. Ove razlike utiču na potražnju socijalnih usluga, i treba da
se prikazuju odnosno u strukturi formule.
Tabela 4: Ne postoji značajna korelacija između bilo kojeg od tri otkrivena faktora socijalne
ugroženosti
Identifikovani kompozitni faktori ugroženosti ne dele diskretno tri opštine na grupe koje se
preklapaju. Umesto toga, svaki faktor - ili svaki rizik - verovatno će biti prisutni u svakoj
zajednici, ali u različitoj meri. Da bismo ilustrovali ovo, Slika 3 prikazuje vrednosti kompozitnog
faktora po pojedinim opštinama u vidu dijamanta dijagrama. On pokazuje kako je u suštini svaka
opština osetljiva na sva tri rizika, ali do različitog stepena. Slične informacije, radi lakšeg
razumevanja, su predstavljene u formi dijagrama rasprostranjenosti u slici 4. Dijagram
rasprostranjenosti takođe ukazuje na odsustvo korelacije između tri kompozitna faktora, jačajući
potrebu da se obrati svakom od ovih pitanja odvojeno u izradi formule .
Slika 3: Tri kompozitna faktora ugroženosti po opštinama: ceo uzorak
faktor 1 faktor 2 faktor 3 Pearson korelacija 1 .250 -.071 Sig. (2-smerna) .199 .719 N 28 28 28 Pearson korelacija .250 1 -.161 Sig. (2-smerna) .199 .412 N 28 28 28 Pearson korelacija -.071 -.161 1 Sig. (2-tsmerna) .719 .412 N 28 28 28
faktor 1
faktor 2
faktor 3
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
85 MRSU Septembar 2012
Slika 4: KSI Plot dijagram-tri faktora ugroženosti po opštinama
Ekonomski pritisci , Destruktivno ponašanje
Samohrano roditeljstvo - Nesigurnost prihoda,
Nisko obrazovanje, Zavisničko ponašanje
Samci stariji -
Dečan
Dragaš
Uroševacj
Kosovo Polje
Đakovica
Gnjilane
Glogovac
Đeneral Jankovic
Istok
Junik
Kačanik
Kamenica
Klina
Lipljan
Mališevo
Mitrovica
Obilić
Peć
Podujevo
Prishtine
Prizren
Rahovec
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
86 MRSU Septembar 2012
Rezultati iz 2. koraka: Identifikovanje politički neutralnih promenljivih koje će biti
korišćene u formuli
Drugi korak u projektovanju formule za željenu specifikaciju uključuje identifikovanje politički
neutralnih promenljivih (indikatora) koji bi se potencijalno mogli koristiti kao kriterijum u
raspodeli resursa. Ovi indikatori bi trebalo neutralno, idealno, imati najjačumoguću korelaciju sa
otkrivenim pokazateljima ugroženosti. To je potrebno kako bi se obezbedio maksimalno moguće
poklapanje između buduće raspodele resursa i prostornog obrasca ugroženosti.
Samo veoma mali broj neutralnih promenljivih izgleda da imaju statistički značajnu vezu
društvenih faktora ugroženosti. Da bi identifikovali takve promenljive kandidata među neutralnim
dostupnim pokazateljima u statističkom skupu, projektni tim je počeo sa analizom snage i značaja
korelacije između svakog para neutralnih i ne-neutralnih promenljivih, merenih po Pearson
koeficijentu korelacije. Projektni tim je tada podvrgnuo sve identifikovane potencijalne prediktore daljoj
linearnoj regresionoj analizi da istraži prirodu i moć identifikovanih veza. Analiza je pokazala da se, u
stvari, samo veoma mali broj (šest) neutralnih promenljivih pojavio u korelaciji sa indikatorima
ugroženosti. Ovih šest neutralnih promenljivih, čije opštinske vrednosti imaju statistički značajnua
povezanost podataka ugroženosti prikazane su u
Tabela 5 i ukratko razmotrene ispod.
Tabela 5: Pregled statistički značajnih korelacija između politički neutralnih promenljivih i
faktora ugroženosti
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
87 MRSU Septembar 2012
Korelati za Faktor 1: stanovništvo starosti 25-54. Vrednosti faktora 1, koji je povezan sa jačim
pritiscima na budžet zbog katastrofalnih rashoda, kao i ponašanja koja povećavaju rizik su
povezani sa samo jednim tipom neutralne promenljive - udeo stanovništva starosti 25-54. Ovaj
statistički odnos je ilustrovan u
Slika 5: Faktor 1 i udeo starosne grupe 25-54 u ukupnom stanovništvu. Veći je procenat
aktivnog stanovništva starosne grupe u opštini; manji je rizik od Faktora 1 ugroženosti.
Ova veza je razumna i daje više uvida o prirodi socijalnih rizika povezanih sa Faktorom 1. Grupa
aktivno sposobnog stanovništva obuhvata prirodne hranioce porodice; nedovoljna zastupljenost ove
grupe verovatno ukazuje da je većina aktivnih članova zajednice ostaje da poboljša svoje životne
prilike, a preostalo stanovništvo je verovatno da će patiti od nižih prihoda generalno (ogleda se u
katastrofalnom uticaju zdravstvenih i troškova stanovanja, naročito s obzirom na veći udeo potrošnje
na zdravstvo kod dece i starih), kao i iz socijalnih bolesti povezanih sa nižim ekonomskim
mogućnostima uključujući dugoročnu nezaposlenost (kao što su potrošnja na zavisnost od supstanci
i nasilje).
Slika 5 i
Udeo Ukupne populacije Uzrasta 25-54
Udeo Ženske populacije uzrasta 0-14
Udeo ženske populacije U ukupnoj populaciji
Udeo manjinske Populacije U totalnoj populaciji
Udeo Muške populacije 55-64
Udeo Fženske populacije od 65+
[što je manji udeo Veći je rizik
[što je manji udeo Veći je rizik
Što je manji udeo Veći je rizik
Što je veći udeo Veći je rizik
[što je manji udeo, Veći je rizik
[što je manji udeo share, veći je rizik
Faktor ugroženosti Faktor 1 Katastrofalni pritisci na d .
budžet (zdravstvo, stanovanje); Velika potrošnja na štetna ponašanja; Nasilje
Pearson korelacija = -.463 (Sig.: .013) Linearna regresija: R2=0.231 sig.=.010 B=-.201
Faktor 2 Visoka stopa d. Sa decom Na čelu sa samohranim roditeljem; Velika stopa vanbračno rođene dece Velika potrošnja na štetno ponašanje Veliki udeo nestabilnih izvora prihoda
Pearson korelacija = -.382 (Sig.: .045) Linearna regresija: R2=0.161 sig.=.045 B=-0.57
Pearson korelacija = -.387 (Sig.: .042) Linearna regresija:
:
R2=0.133 sig.=0.042 B=55.6
Faktor 3 Velika stopa starih iznad 65 koji žive sami Mala stopa d. sa > 3 dece Velika stopa razvoda
Pearson korelacija =.835 (Sig.: .000) Linearna regresija:
:
R2=0.708 sig.=.000 B=5.97
Pearson korelacija = -.428 (Sig.: .023) Linearna regresija:
:
R2=0.215 sig.=.160 B=-0.95
Pearson korelacija = -.424 (Sig.: .024) Linearna regresija:
:
R2=0.145 sig.=.290 B=-0.77
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
88 MRSU Septembar 2012
Tabela 5 takođe pružaju dodatne informacije od daljeg regresione analize između ove demografske
promenljive i kompozitniog socijalnog rizika. To pokazuje da moć ovog objašnjenja neutralnog
indikatora za predviđanje veličine rizika Faktora 1 je samo 0.231, ali je značajan na nivou 0.01.
Drugim rečima, nedovoljno aktivno sposobno stanovništvo je samo jedan od mnogih mogućih
pokazatelja socijalnog rizika u zajednici i to objašnjava samo deo potencijalne ranjivosti. Međutim,
uticaj je statistički značajan.
Slika 5: Faktor 1 i udeo starosne grupe 25-54 u ukupnom stanovništvu
Korelati za Faktor 2: Udeo ženske populacije u ukupnom stanovništvu, posebno žena od 0-
14. Kompleksan fenomen pokriven Faktorom 2 naše analize, koji se manifestuje, između ostalog,
u visokoj verovatnoći jednoroditeljskih porodica, prihoda nesigurnosti, niskom obrazovanju, i,
opet, sklonosti potrošnje na zavisnost od supstanci i štetno ponašanje je statistički povezano sa
relativno veći udelom ženske populacije (Grafikon 6).
Ovo zapažanje je manje paradoksalno nego što izgelda. Potencijalni razlozi za prezastupljenost
ženske populacije uključuju višu stopu smrtnosti ko dece (utičući na mlađe grupe), migracije
muškaraca radon sposobnih (utiče na grupe srednjeg uzrasta), veće stope smrtnosti uključujući
kardiovaskularne bolesti, povrede i hronične bolesti povezane sa pušenjem i nepravilnostima usled
upotrebe alkohola, što je tipično za mnoge ekonomije u tranziciji i verovatno ima jači uticaj na aktivnu
mušku populaciju (utičući na grupe starije poulacije) Sve ove mogućnosti potencijalno ukazuju na
uporedne socijalne ugrožensoti koe utiču na takve zajednice.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
89 MRSU Septembar 2012
Slika 6: Faktor 2 i udeo ženske populacije
Opet, linearna regresiona analiza za ove potencijalne promenljive pokazuje da je moć njihovog
predviđanje vrlo mala (manje od 15%), ali je statistički značajna (vidi sliku 6 i
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
90 MRSU Septembar 2012
Tabela 5).
Korelati za Faktor 3: Udeo nacionalne manjine u kombinaciji sa polno specifičnom
nejednakošću. Društvena opasnost za starije ljude koji žive sami i potencijalno zahtevaju
dugoročnu brigu ima najviše izražen profil u pogledu politički neutralnih promenljivih koje definišu
njihovu verovatnoću:
Tabela 5 pokazuje da je verovatnoća ovog rizika značajno veća u sredinama sa većim udelom
etničkih manjina (slika 7). Primetno je da se ova veza se odnosi na nesrpske manjina, s obzirom
da su većina opština sa velikim srpskim manjinama isključena iz obračuna zbog propusta u
sskupovima podataka. Trenutna metodologija za dodelu Opšteg Granta ne sadrži odredbu o
distribuciji akcija granta na udeo manjinskog stanovništva, ali ova metodologija je povezana na
listi navedenih akcija manjinskog stanovništva za 11 konkretnih opština, najveći broj kojih imaju
velike srpske zajednice (mada postoje i neke opštine sa pretežno turskim manjinama). Drugim
rečima, trenutno pozivanje na faktor nacionalnih manjina u dodeli Opšteg Granta nije dovoljno
osetljiv na uticaj etničke manjine u socijalnoj ugroženosti u drugim opštinama na Kosovu. Nalaz
ove analize je zato važan u isticanju da ova pristrasnost zaslužuje ispravku: opštine širom zemlje
su podjednako ranjive na probleme starih usamljenih, a ova pojava je više rasprostranjena izvan
granica izolovanih srpskih manjina.
Slika 7: Faktor 3 i učešće etničkih manjina u stanovništvu
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
91 MRSU Septembar 2012
Druga analiza, projektnog tima DFID-a je pokazala statistički značajnu vezu između Faktora 3 i
pristrasnosti u polno-starosnoj strukturi zajednica: Rizik da stariji ljudi završe sami i potencijalno
zahtevaju negu (LTC) je veći kada opštine imaju manji udeo muškog stanovništva starosti od 55-64 i
ženskog stanovništva starijeg od 65 (
Tabela 5). Ova veza izgleda da se odnosi na mortalitet u strukturi stanovništva Kosova, koji teži da
utiče na mušku populaciju u uzrastu 55-64, i žene u malo starijem uzrastu. Opštine sa višim ukupnim
rizikom mortaliteta, za oba pola, odnosno više su izloženi riziku ljudi koji završavaju u samačkom
domaćinstvu. Opet, iako je mehanizam ovog društvenog fenomena složeniji, za potrebe formule to je
od ključnog značaja uspostavljanje vezu preko neutralne demografske promenljive kao što su
ravnoteže starosti i pola.
Rezultati iz Koraka 3: Izgradnja opcija formule
Izgradnja opcija formule, opisana u ovom odeljku, zasniva se na tri glavne odredbe:
Predložena formula je fokusirana na horizontalnom izjednačavanju i ne uzima u obzir
apsolutne troškove usluga. Kao što je navedeno na početku ovog teksta, ova analiza opisuje
statističke simulacije koje se fokusiraju isključivo na zadatak efikasnijeg horizontalnog
izjednačavanja transfera socijalnih usluga. Drugim rečima, opcija o pristupima definiše se u
apsolutnom iznosu sredstava koja centralna vlast treba da odluči da posveti socijalnom
finansiranju usluga nije razrađena u ovoj studiji, i ovo se uzima kao dato. Štaviše, opcije za
dodelu ovih egzogenih resursa po opštinama ne uzima u obzir apsolutne troškove pružanja
usluga, a resursi su isključivo na osnovu razlika u odnosu, a ne apsolutni, tj. potražnja za
uslugama, u poređenju sa nacionalnim prosekom.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
92 MRSU Septembar 2012
Formula je konstruisan sa promenljivima identifikovanim u koraku 2, osim udela
nacionalnih manjina. Ključni nalaz iz simulacija podataka u koraku 2 je da skup promenljivih
koje bi trebalo da budu uključene u formulu uključuje starosnu i polnu strukturu stanovništva, kao i
udeo domaćinstava etničkih manjina. Međutim, s obzirom da je udeo domaćinstava nacionalnih
manjina već registrovan kao promenljive u dodelu opšteg granta, ova dimenzija je isključena iz
formule društvenih usluga koju je predložio projektni tim DFID.
Opcije formule su posebno konstruisane za udeo transfera socijalnih usluga. Predlozi u
ovom odeljku su formulisani za pretpostavljeni odvojeni postupak za dodelu sredstava za
finansiranje socijalnih usluga kao nominalne donacije u okviru opšteg granta.
U skladu sa navedenim specifikacijama, konfiguracija može da se zasniva na broju
stanovnika ponderisanog prema starosti i polu na osnovu identifikovanih veza između
specifične socijalne ugroženosti grupa po polu i starosti. Predložena metodologija
ponderisanja je dole opisana, a težina koeficijenta za svaki segment starosti -polne strukture dati
su uTabela 6. Koeficijenti težine definisani su na osnovu sledećih razloga:
Koeficijenti za stanovništvo starosti od 25-54 su definisani na nivou koji smanjuju težinu ove
populacione grupe u formuli, na osnovu snage statističke veze između ove promenljive i socijalne
ugroženosti Faktora 1 (pritisci prihoda i rizici od negativnih ponašanja), procenjuju se kroz analizu
linearne regresije.
Koeficijenti za žensku populaciju su definisani na nivou koji povećavaju težinu ove populacione
grupe u formuli, na osnovu snage statističke veze između ove promenljive i socijalne ugroženosti
faktora 2 (samohranog roditeljstva, prekida osnovnog i
nižeg obrazovanja, nesigurni prihodi, nisko obrazovanje
i zavisničko ponašanje), procenjuje se kroz analizu
linearne regresije.
Koeficijenti za muško stanovništvo starosti od 55-64 i
žensko stanovništva starijeod 65 su definisani na nivou
koji smanjuju težinu ovih populacionih grupa u formuli,
na osnovu snage statističke veze između ovih
promenljivih i socijalne ugroženosti Faktora 3 (rizici
potrebni za dugoročnu negu za jednu stariju osobu),
procenjuje se kroz analizu linearne regresije.
Koeficijenti za sve druge grupe po polu i starosti
definisani su tako da je prosek težine koeficijenata za
sve grupe jednak jedinici.
Rezultati iz koraka 4: Simulacija potencijalnog fiskalnog uticaja od strane pojedinačnih
budžeta
Ovaj odeljak opisuje statističke simulacije neke od predloženih promena u formuli i smer
njihovog uticaja na opštinske budžete. Imajući u vidu preliminarni karakter predloženih
koeficijenata i kvalitet raspoloživih podataka, ove simulacije su ograničene na one opštine za koje je
čitav skup podataka na raspolaganju.
Simulacije su sprovedene za dva alternativna scenarija:
Alternativna formula za raspodelu udela Opšteg Granta je određena za socijalne usluge,
uključujući i plate. Prvo, alternativna konfiguracija je primenjena na količine Opšteg Granta
teoretski dodeljene za socijalne usluge opštinskih budžeta u 2012., uključujući i potrošnju na
plate. Očekivana preraspodela sredstava je izračunata u smislu njihovog uticaja na iznose od
usluga socijalnog učešća Opšteg Granta, kao i o ukupnoj raspodeli Opšteg Granta.
Alternativna formula za raspodelu udela Opšteg Granta je određena za socijalne usluge,
neto plata. Druga, isto alternativna verzija formule je primenjena na količine Opšteg Granta
teoretski dodeljene opštinskim budžetima za socijalne usluge u 2012, ali isključujući troškove
plata. Opet, sa ovim pristupom, uticaj je izračunat u smislu promenjenih izdvajanja ovog predanog
učešća Opšteg Granta i ukupnih količina Opšteg Granta.
Tabela 6. Predložene težine
koeficijenti za pol-starosnoj
strukturi
Uzrast Muškarci Žene
0-14 1.06 1.20
15-24 1.06 1.20
25-54 0.72 0.85
55-64 0.74 1.20
65+ 1.06 0.91
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
93 MRSU Septembar 2012
Rezultati simulacija su opisani u
Tabela 7, slika 8, 9, i slika 10 ispod. Rezultati otkrivaju niz pitanja koja treba uzeti u obzir prilikom
sprovođenja reformi:
Ponovno dodeljivanje socijalnih usluga prenosa neto plata stvorilo bi manje gubitnika i
više dobitnika, ali bi ostavio najveći deo budžeta distribuiran bez dužnog poštovanja
transparentnosti. U simulacijama koje su izrađene na osnovu budžetskih sredstava 2012,
primenom formule isključivo komponente ne-zarade aktuelnog društvenog transfera usluga će
imati mnogo manji uticaj na redistribuciju opštinama, sa samo šest opština da gube, a ostatak da
ima veća izdvajanja. To je prvenstveno zbog distribucija ne-zarada socijalnih usluga u budžetau
2012. i mnogo je više nego neravnomerna raspodeli komponente plata, sa nekoliko opština da
primaju relativno veći deo sredstava u odnosu na druge. Konkretno, budžetski podaci iz 2012.
izgleda da impliciraju vrlo značajan porast za budžeta socijalnih usluga opštine Prizren.
Raspodela ovih sredstava na osnovu transparentne formule će dovesti do više jednake raspodele
sa budžetima većine. Istovremeno, u budžetu 2012, plate predstavljaju 66 odsto od ukupnih
izdvajanja za socijalne usluge, kao i dodeljivanje njihove distribucije na pristup ne-formule bi
podrazumevao stalni nedostatak dovoljno transparentnosti i povećao rizik od političkog uplitanja.
Primenjivanje formule bi dovelo do značajnih promena u budžetu socijalnih službi, bez
obzira da li se primenjuje uključujući ili isključujući plate. Bez obzira da li je formula
primenjena na prenosa socijalnih usluga uključujući ili isključujući zarade, veličina potencijalnog
uticaja po pojedinim opštinama, u smislu budžeta teoretski dodeljenog socijalnim uslugama može
biti značajna. U slučaju preraspodele isključujući plata, maksimalno povećanje izdvajanja bi bilo
86% (Podujevo), i maksimalno smanjenje će biti 40% (u Prizrenu). U slučaju preraspodele neto
plata, uticaj će biti mnogo jači: alokacija od najvećih dobitnika (Obilić) bi se povećala za 3,6 puta
(260%), dok bi se alokacija u Prizrenu (neto plata) smanjila za 72%.
S obzirom da se dodela obrasca komponente za plate i bez plata transfera socijalnih
usluga trenutno značajno razlikuje, primena formule u ovim odnosnim delovima transfera
bi dovela do različitih skupova dobitnika i gubitnika. Najekstremniji primer je Obilić: u
budžetskih podacima 2012, ova opština je imala relativno veću raspodelu plata u vezi transfera,
ali veoma male procenjene neplatne troškove. Odnosno, nova formula bi dovelado povećanja
izdvajanja u ovoj opštini ako se primeni na ne-zarade i transfere, do značajnog smanjenja u
raspodeli zarade ako su uključeni.
Uticaj na ukupna izdvajanja Opšteg Granta će biti mali u bilo kom scenariju. Bez obzira koji
deo usluga socijalnog budžeta je izložen konfiguraciji zasnovanoj na redistribucije, uticaj na
alokaciju ukupnog iznosa Opšteg Granta po opštinama će biti relativno mali (Slika 10). U slučaju
preraspodeleisključujući plate, maksimalno ukupno povećanje Opšteg Granta bi za Uroševac bio
(1,3%) i maksimalno smanjenje - za Prizren (-1.6%). U slučaju preraspodele neto zarada,
maksimalno povećanje Opšteg Granta će biti 0,6% za svaku od sledećih opština: Uroševac,
Mamuša, i Vitina, a maksimalni pad će biti -2.1% za Prizren.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
94 MRSU Septembar 2012
Nepredvidljivost socijalnih usluga u pojedinim izdvajanjima budžeta je značajna u
poslednjih nekoliko godina čak i bez formule. Iako očekivani uticaj primene formule po
pojedinačnim budžetima može biti značajan, vredi napomenuti da, nažalost, ova nestabilnost ne
bi bila nova pojava za kosovske opštine. Na osnovu raspoloživih podataka, čak i u odsustvu
formule, obimi promena u pojedinačnim budžetima socijalnih usluga širom opština između 2012. i
2011. su bili dramatični (vidi poslednju kolonu u tabeli 7). Stres budućih promena u raspodeli koja
će biti primenjen formulom može se zagladiti sa sistemom prelaznih koeficijenata (opisan u
narednom odeljku), i predstavljati transparentniju i fer alternativu trenutnog pristupa koji čini
pružanje usluga veoma teškim i srednjoročno planiranje gotovo nemogućim.
Tabela 7: Simulacija promena u raspodeli donacija preko opština
2011 Grant
Socijalnih
usluga
usluga
2012 Opšti l Grant
2012 Total Za soc. Us.
2012 Neto zarade
Soc. Us.
Za soc. us
Ukupni iznos opšteg
Granta
% Promena
u alokaciji Za soc. us
% Promena U uk. iznosu
Opšteg Granta
Za soc. Us.
Uk. iznos Opšteg
Granta
% Promena
u alokaciji Za soc. Us.
% Promena U uk. iznosu
opšteg granta
Dečan 27,036 2,150,057 53,807 11,000 57,655 2,153,905 7.2% 0.2% 19,756 2,158,813 79.6% 0.4% 99.0% Dragaš 26,499 2,367,178 52,700 11,000 48,060 2,362,538 -8.8% -0.2% 16,469 2,372,647 49.7% 0.2% 98.9% Uroševacj 39,613 5,439,564 85,883 24,150 159,021 5,512,702 85.2% 1.3% 54,491 5,469,905 125.6% 0.6% 116.8% K.Polje 26,778 1,814,678 60,142 20,000 51,187 1,805,723 -14.9% -0.5% 17,540 1,812,218 -12.3% -0.1% 124.6% Đakovica 42,310 5,851,178 109,500 29,000 135,360 5,877,038 23.6% 0.4% 46,383 5,868,561 59.9% 0.3% 158.8% Gnjilane 42,595 5,011,938 89,800 82,000 130,994 5,053,132 45.9% 0.8% 44,887 4,974,825 -45.3% -0.7% 110.8% Glogovac 34,278 3,007,470 112,091 46,380 85,375 2,980,754 -23.8% -0.9% 29,255 2,990,345 -36.9% -0.6% 227.0% Đeneral Jankovic 6,981 641,402 15,170 2,000 13,543 639,775 -10.7% -0.3% 4,641 644,043 132.0% 0.4% 117.3% Istok 31,416 2,481,038 62,440 7,000 58,322 2,476,920 -6.6% -0.2% 19,985 2,494,023 185.5% 0.5% 98.8% Junik 6,981 617,740 13,119 4,750 8,847 613,468 -32.6% -0.7% 3,031 616,021 -36.2% -0.3% 87.9% Kacanik 23,098 1,754,812 39,186 8,000 48,508 1,764,134 23.8% 0.5% 16,622 1,763,434 107.8% 0.5% 69.7% Kamenica 46,488 2,772,455 76,000 13,000 51,728 2,748,183 -31.9% -0.9% 17,725 2,777,180 36.3% 0.2% 63.5% Klina 26,776 2,365,754 54,884 13,554 54,880 2,365,750 0.0% 0.0% 18,806 2,371,006 38.7% 0.2% 105.0% Lipljan 32,163 3,602,726 66,040 13,000 83,946 3,620,632 27.1% 0.5% 28,765 3,618,491 121.3% 0.4% 105.3% Mališevo 27,624 2,668,381 65,308 18,860 76,839 2,679,912 17.7% 0.4% 26,330 2,675,851 39.6% 0.3% 136.4% Mamuša 6,981 535,757 8,954 0 9,406 536,209 5.1% 0.1% 3,223 538,980 n/a 0.6% 28.3% Mitrovica 72,523 4,388,511 152,000 13,000 104,093 4,340,604 -31.5% -1.1% 35,669 4,411,180 174.4% 0.5% 109.6% Obilić 28,193 1,472,973 49,000 3,000 31,544 1,455,517 -35.6% -1.2% 10,809 1,480,782 260.3% 0.5% 73.8% Peć 39,051 6,058,217 124,000 34,000 140,053 6,074,270 12.9% 0.3% 47,991 6,072,208 41.2% 0.2% 217.5% Podujevo 32,861 5,813,557 67,504 13,000 125,612 5,871,665 86.1% 1.0% 43,043 5,843,600 231.1% 0.5% 105.4% Priština 103,819 18,297,072 263,000 60,000 285,432 18,319,504 8.5% 0.1% 97,808 18,334,880 63.0% 0.2% 153.3% Prizren 52,520 11,135,550 435,100 319,000 260,061 10,960,511 -40.2% -1.6% 89,114 10,905,664 -72.1% -2.1% 728.4% Orahovac 35,562 3,201,286 83,434 23,800 80,313 3,198,165 -3.7% -0.1% 27,521 3,205,007 15.6% 0.1% 134.6% Štimlje 25,075 1,498,066 54,000 14,000 39,553 1,483,619 -26.8% -1.0% 13,554 1,497,620 -3.2% 0.0% 115.4% Srbica 40,337 2,901,062 81,854 13,000 74,180 2,893,388 -9.4% -0.3% 25,419 2,913,481 95.5% 0.4% 102.9% Suva Reka 31,452 3,972,822 71,000 16,000 86,299 3,988,121 21.5% 0.4% 29,572 3,986,394 84.8% 0.3% 125.7% Vitina 27,342 2,404,713 51,087 8,856 68,023 2,421,649 33.2% 0.7% 23,309 2,419,166 163.2% 0.6% 86.8% Vučitrn 29,894 3,801,910 74,343 25,495 102,510 3,830,077 37.9% 0.7% 35,126 3,811,541 37.8% 0.3% 148.7%
Total 966,246 108,027,867 2,471,346 846,845 2,471,346 108,027,867 0.0% 0.0% 846,845 108,027,867 0.0% 0.0% 155.8%
Simulisane alokacije Uticaj Simulisane alokacije Uticaj Aktuelna alokacija granta za 2011-2012 Scenario simulacije 1 (uključujući plate) Scenario simulacije 2 (neto plata)
% Promena između
aktuelnih alokacija u 2012-
2011
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
95 MRSU Septembar 2012
Slika 8: Simulacija finansijskog uticaja preko opština: re-distribuicija izdvajanja za socijalne
usluge, uključujući plate
-60%
-40%
-20%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Pri
zre
n
Ob
iliq
Ju
nik
Ka
me
nic
a
Mitro
vic
a
Sh
tim
e
Gllo
go
vc
F/K
oso
va
Ha
ni I
Ele
zit
Ske
nd
era
j
Dra
ga
sh
Isto
g
Ra
ho
ve
c
Klin
e
Ma
mu
sh
De
ca
n
Pri
sh
tin
e
Pe
ja
Ma
lish
eve
Su
ha
rek
Gja
ko
ve
Ka
ca
nik
u
Lip
jan
Viti
Vu
sh
tri
Gjila
n
Fe
riza
j
Po
du
jeve
Slika 9: Simulacija finansijskog uticaja preko opština: re-distribucija izdvajanja socijalnih
usluga na neto plata
-100%
-50%
0%
50%
100%
150%
200%
250%
300%
Pri
zre
n
Gjila
n
Gllo
go
vc
Ju
nik
F/K
oso
va
Sh
tim
e
Ra
ho
ve
c
Ka
me
nic
a
Vu
sh
tri
Klin
e
Ma
lish
eve
Pe
ja
Dra
ga
sh
Gja
ko
ve
Pri
sh
tin
e
De
ca
n
Su
ha
rek
Ske
nd
era
j
Ka
ca
nik
u
Lip
jan
Fe
riza
j
Ha
ni I
Ele
zit
Viti
Mitro
vic
a
Isto
g
Po
du
jeve
Ob
iliq
Slika 10: Simulacija finansijskog uticaja preko opština: re-distribucija ukupnih količina Opšteg
Granta
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
96 MRSU Septembar 2012
-3%
-2%
-2%
-1%
-1%
0%
1%
1%
2%
2%
Pri
zre
n
Ob
iliq
Mitro
vic
a
Sh
tim
e
Gllo
go
vc
Ka
me
nic
a
Ju
nik
F/K
oso
va
Ske
nd
era
j
Ha
ni I
Ele
zit
Dra
ga
sh
Isto
g
Ra
ho
ve
c
Klin
e
Ma
mu
sh
Pri
sh
tin
e
De
ca
n
Pe
ja
Su
ha
rek
Ma
lish
eve
Gja
ko
ve
Lip
jan
Ka
ca
nik
u
Viti
Vu
sh
tri
Gjila
n
Po
du
jeve
Fe
riza
j
Allocation of the Social Grant
portion incl. Wages
Allocation of the Social Grant
portion net of Wages
Rezultati iz koraka 5: Dizajniranje tranzicionog aranžmana
S obzirom na očekivani obim finansijskog uticaja na izdvajanja za socijalne usluge na opštinskom
nivou nakon primene formule, mogla biti razumna kombinacija reformi sa uvođenjem prelaznog
aranžmana, koji bi pomogao da se ublaži stres. Predloženi mehanizam za takve tranzicije je opisan i
prikazan u
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
97 MRSU Septembar 2012
Tabela 8:
Prelazni period može biti definisan za izabrani iznos godina (npr. 2 godine, kao što je izabrano u
sledećem primeru).
Na osnovu odabranog perioda tranzicije, Vlada bi definisala koeficijente "graduacije" za svaku od
godina tranzicije (npr. tako što će koeficijent biti jednak 1 u prvoj godini tranzicije, 0,5 u drugoj
godini tranzicije, a 0 u poslednjoj godini tranzicije).
Za svaku opštinu, Vlada će identifikovati individualni koeficijent prelaza, na osnovu stepena
promene koje bi se očekivalo u svakom pojedinačnom slučaju. Ovi tranzicioni koeficijenti bi onda
bili fiksni za ceo period tranzicije.
Svake godine, izdvajanja će biti prilagođena za svaku opštinu na osnovu njenog koeficijenta
tranzicije i koeficijenta graduacije za tu godinu.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
98 MRSU Septembar 2012
Tabela 8: Predložene prelazne koeficijenti da ublaži stres iz fiskalne reforme
Udeo opšteg
Granta odvojen
Za socijalne
službe
(Bez
formule)
Udeo opšteg granta
Odvojen
Na osnovu
predložene
formule
Razlika,
%
Zahtevani
stepen
promene
2012 2013 2014
A B = (B-А)/B
% = B/А
Koeficijent 1.00 0.50 0
Dečani 53,807 57,655 7.15% 0.93 53,807 55,731 57,655
Dragaš 52,700 48,060 -8.80% 1.10 52,700 50,380 48,060
Uroševac 85,883 159,021 85.16% 0.54 85,883 122,452 159,021
Kosovo Polje 60,142 51,187 -14.89% 1.17 60,142 55,665 51,187
Đakovica 109,500 135,360 23.62% 0.81 109,500 122,430 135,360
Gnjilane 89,800 130,994 45.87% 0.69 89,800 110,397 130,994
Glogovac 112,091 85,375 -23.83% 1.31 112,091 98,733 85,375
Đeneral Janković 15,170 13,543 -10.73% 1.12 15,170 14,356 13,543
Istok 62,440 58,322 -6.60% 1.07 62,440 60,381 58,322
Junik 13,119 8,847 -32.57% 1.48 13,119 10,983 8,847
Kačaniku 39,186 48,508 23.79% 0.81 39,186 43,847 48,508
Kamenica 76,000 51,728 -31.94% 1.47 76,000 63,864 51,728
Klina 54,884 54,880 -0.01% 1.00 54,884 54,882 54,880
Lipljan 66,040 83,946 27.11% 0.79 66,040 74,993 83,946
Mališevo 65,308 76,839 17.66% 0.85 65,308 71,074 76,839
Mamuša 8,954 9,406 5.05% 0.95 8,954 9,180 9,406
Mitrovica 152,000 104,093 -31.52% 1.46 152,000 128,047 104,093
Obilić 49,000 31,544 -35.62% 1.55 49,000 40,272 31,544
Peć 124,000 140,053 12.95% 0.89 124,000 132,026 140,053
Podujevo 67,504 125,612 86.08% 0.54 67,504 96,558 125,612
Priština 263,000 285,432 8.53% 0.92 263,000 274,216 285,432
Prizren 435,100 260,061 -40.23% 1.67 435,100 347,580 260,061
Orahovac 83,434 80,313 -3.74% 1.04 83,434 81,874 80,313
Štimlje 54,000 39,553 -26.75% 1.37 54,000 46,777 39,553
Srbica 81,854 74,180 -9.37% 1.10 81,854 78,017 74,180
Suva Reka 71,000 86,299 21.55% 0.82 71,000 78,649 86,299
Vitina 51,087 68,023 33.15% 0.75 51,087 59,555 68,023
Vučitrn 74,343 102,510 37.89% 0.73 74,343 88,426 102,510
Ukupno 2,471,346 2,471,346 0.00% 1.00 2,471,346 2,471,346 2,471,346
Postepena promena alokacija
Iz procena bez formule (koeficijent graduacije = 1)
Uzračunato formulom
(koeficijent graduacije = 0)
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
99 MRSU Septembar 2012
Zaključci i preporuke
Statističko modelovanje preduzeto od strane projektnog tima DFID KSSD za podršku razvoju nove
formule socijalnih usluga za Kosovo je pomoglo u formulisanju nekoliko zapažanja i preporuka. Oni su
ispod dati.
Raspodela sredstava za decentralizovano pružanje socijalnih usluga na Kosovu mogla bi da bude
mnogo bliža prostornom (opštinskom) obrascu distribucije socijalnog rizika uz pomoć
transparentne formule na osnovu politički neutralnih promenljivih vezanih za polno-starosnu
strukturu stanovništva.
Primenjivanje formulu ograničene proporcije aktuelnog prenosa socijalnih usluga (neto zarada) će
proizvoditi više dobitnika nego gubitnika. Međutim, takva odluka bi značila da će samo 34% od
ukupnog budžeta socijalnih usluga - koji je predstavljen od strane potrošnje ne-zarada - biti
dodeljeno na osnovu formule razvijene za obezbeđenje najbliže veze sa društvenim obrascima
ugroženosti. Ostatak budžeta socijalnih usluga će biti dodeljena bilo kroz redovne
grantametodologije ili na osnovu istorijskih obrazaca, od kojih nijedan ne uzima dovoljno u obzir
geografske raspodele socijalnih rizika širom opštine.
Fiskalni uticaj na pojedinačnebudžete socijalnih usluga nakon primene formule će biti značajan,
ali se može potpomoći uz koeficijent tranzicije koji bi signalizirao posvećenost reformama, a ipak
osigurao protiv fiskalnog stresa na lokalnom nivou.
Čak i bez formule, izdvajanja za socijalne službe na opštinskom nivou su nestabilna i
nepredvidljiva, s obzirom na nedostatak transparentnosti u kriterijumima dodele. Uvođenje
transparentne formule će promeniti taj tok.
Statističko modeliranje vršeno za projektovanje formule do sada je rađeno uz ograničenu
dostupnost podataka. U budućnosti, dodatni napori će biti potrebni da se prošire postojeće baze
podataka, prikupljanje podataka o socijalnoj ugroženosti, i da se obezbedi poklapanje između
skupova podataka, u cilju poboljšanja na osnovu dokaza politike u socijalnoj oblasti usluga.
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
100 MRSU Septembar 2012
Aneks 4 Pregled strateških inicijativa predloga za Viziju i strategiju za decentralizaciju socijalnih usluga 2013-2017
Strateška inicijativa Vodeća institucija
Ukupni rashodi (€)
VK (€)
Donator (€)
2013 2014 2015 2016 2017
Strateški prioritet 1 - Izlaženje u susret finansijskim potrebama za pružanje socijalnih usluga
1.1 Definisanje idejnih nivoa dotacije za upravljanje i praćenje rashoda u svakoj opštini
MRSZ 360,000 100,000 260,000 360,000 0 0 0 0
1.2 Uspostabljanje "pokretnog pariteta" godišnjeg porasta tako da se progresivno izađe u susret finansijskim potrebama.
MF 1,105,000 1,000,000 105,000 501,000 151,000 151,000 151,000 151,000
1.3 Poboljšanje identifikacije i prioritetizacije rizika i socijalnih potreba
MRSZ 495,000 5,000 490,000 131,000 91,000 91,000 91,000 91,000
1.4 Uspostavljanje većeg angažovanja sa ostalim akterima u pružanju socijalnih usluga
MRSZ 440,000 45,000 395,000 415,000 25,000 0 0 0
1.5 Ispitivanje ostalih izvora prihoda za izlaženje u susret rastućim troškovima socijalnih usluga
MF 200,000 100,000 100,000 0 170,000 10,000 10,000 10,000
Strateški prioritet 2 - Veće političko zalaganje za socijalne usluge
2.1 Poboljšanje baze dokaza za demonstriranje koristi, kao i troškova, socijalnih usluga
MRSZ 280,000 100,000 180,000 0 205,000 25,000 25,000 25,000
2.2 Sprovođenje anketa o specifičnim potrebama socijalnih usluga za definisanje propusta između rizika, potreba i trenutnih davanja
MRSZ 300,000 0 300,000 170,000 65,000 65,000 0 0
2.3 Pokretanje sveobuhvatne kamapanje o strateškoj komunikaciji za podizanje svesti i zalaganje za adekvatna davanja
CSP 200,000 100,000 100,000 0 155,000 15,000 15,000 15,000
Strateški prioritet 3 - Ponovno oživljavanje mreže CSP
STRATEGIJA ZA DECENTRALIZACIJU SOCIJALNIH USLUGA NA KOSOVU: 2013-2017
101 MRSU Septembar 2012
3.1 Jačanje sektora za socijalu pomoć u opštinama
MLU 495,000 100,000 395,000 225,000 145,000 125,000 0 0
3.2 Uspostavljanje novih i sveobuhvatnih profesionalnih razvojnih programa za radnike socijalnih službi
MRSZ 500,000 100,000 400,000 280,000 110,000 110,000 0 0
Strateški prioritet 4 - Korišćenje podrške civilnog društva i šire porodice za dopunu socijalnih davanja
4.1 Uspostavljanje mehanizama za sufinansiranje socijalnih davanja, sa civilnim društvom i širom porodicom
MRSZ 300,000 50,000 250,000 0 150,000 150,000 0 0
4.2 Pilotiranje pružanja socijalnih usluga preko socijalnih preduzeća i organizacija civilnog društva
MRSZ 2,000,000 0 2,000,000 630,000 550,000 550,000 270,000 0
Strateški prioritet 5 - Usklađivanje finansijskih i ciljeva organizacije za socijalne usluge na nivou opštine
5.1 Poboljšanje integracije socijalne i politike rada u opštinsku strategiju i plan delovanja
MLU 260,000 0 260,000 0 260,000 0 0 0
5.2 Predstavljanje poboljšanih instrumenata i obuka za podržavanje procesa budžetiranja socijalnih usluga u opštinama
MF 490,000 90,000 400,000 25,000 245,000 220,000 0 0
Strateški prioritet 6 - Veća decentralizacija odgovornosti u pružanju socijalnih usluga
6.1 Veća decentralizacija ostalih socijalnih usluga, uključujući usluge rezidencijalnog smeštaja, dnevni smeštaj i starateljske usluge .
MRSZ 990,000 490,000 500,000 270,000 280,000 380,000 60,000 0
Ukupno 8,415,000 2,250,000 6,310,000