HINA
Seminarski rad
SADRŽAJ
1. Uvod ………………...……………………………………………………………………... 3
2. Agencijske vijesti ……...…………………………………………………………………... 4
2.1. Točnost agencijske vijesti ………….……………………………………………. 4
2.1.1. Izvor agencijske vijesti ………………………………………………… 4
2.2. Brzina agencijske vijesti …………………………………………………………. 5
2.3. Potpunost agencijske vijesti ……………………………………………………... 5
2.4. Interes agencijskih vijesti ………………………………………………………... 6
3. Praćenje događaja novinskih agencija …………………………………………………….. 7
3.1. Praćenje prije događaja ………………………………………………………….. 7
3.2. Praćenje nakon događaja ………………………………………………………… 8
4. Hrvatska izvještajna novinska agencija …………………………………………………… 9
4.1. Samostalnost Hine ……………………………………………………………… 10
4.2. Tijela Hine ……………………………………………………………………… 10
4.2.1. Upravno vijeće ………………………………………………………... 11
4.2.2. Ravnatelj Hine ………………...……………………………………… 12
4.2.3. Glavni urednik Hine ………………………………………………….. 13
4.3. Opći servisi Hine ……………………………………………………………….. 14
2
4.3.1. Poslovni servisi ……………………………………………………….. 15
5. Novi zakon i promjene u Hini nakon 15 godina …………………………………………. 16
6. Zaključak …………………………………………………………………………………. 18
7. Literatura …………………………………………………………………………………. 19
1. UVOD
Potreba za informacijama i njezinim širenjem dovodi do nastanaka novinskih agencija
diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Zadaća je novinske agencije da prije svega pokrije
događaj, odnosno da opiše činjenice. U svijetu se novinske agencije javljaju puno prije, dok u
Hrvatskoj novinska agencija Hina počinje s radom 1990. godine. Ona je javna ustanova čije je
ustrojstvo i način rada uređuje zakonom i propisima donesenim na temelju njega. U ovom
seminarskom radu detaljnije ćemo objasnit rad Hrvatske izvještajne novinske agencije, te
strukturu neginog rada i djelovanja, a isto tako, prije toga, objasnit ćemo kako i kada nastaje
agencijska vijest i kakve sve karakteristike mora imat da bi imala taj naziv.
3
2. AGENCIJSKE VIJESTI
Novinske agencije donose vijesti koje nas informiraju o određenim događajima
(činjenicama) koje su važne za objavu.
Ona mora biti: točna, brza, nepristrana, znimljiva i koncizna (jezgrovita).
2.1. TOČNOST AGENCIJSKE VIJESTI
„Ugled agencije počiva na nepristranosti i pouzdanosti vijesti koje donosi, na
istinitosti njezinih informacija upućenih korisnicima različitog stajališta i mišljenja.
Zauzimanje samo za jednu stranu ili angažirano gledište isključeni su iz agencijskih usuga.
Sva gledišta moraju biti zastupljena što je mogće objektivnije; nijedna agencija si ne može
dopustiti kršenje tih osnovnih pravila koje donosi nepopravljivu štetu.“1
2.1.2. IZVOR AGENCIJSKE VIJESTI
Svaka agencijska vijest mora sadržavati izvor koji, po općem pravilu, mora bit
naveden u „leadu“ (prvom paragrafu) informacije. Ako je izvor sumnjiv ili neprecizan, brzina
mora biti žtvovana zbog pouzdanisti. Nećemo slati vijest prije nego provjerimo je li istinita.
Jedina iznimka je glasina, koja može služiti kao informacije jedino uz napomenu u kojem je
okružju nastalai, ako je to moguće, koji joj je izvor. Ipak, glasine treba prenosit s najvećim
mogućim oprezom. Neke od njih mogu nastati iz više ili manje jasnih interesa. Na primjer,
1 MARKO SAPUNAR, Osnove znanosti o novinarstvu, Vlastita naklada, Zagrab, 2006, str. 189.
4
glasine u financijskim i burzovnim krugovima mogu biti razorne jer mogu poslužiti kao
sredstvo utjecaja na tržište; u tom je slučaju novinar iskorišten kao instrument nečijeg
djelovanja.
Izvor može biti poznat ili ne. Kad izvor nije poznat, novinar je potpuno odgovoran za izbor i
definiranje svog izvora. Desk mora poštivat definicije kojima je onaj koji piše vijest označio
svoje izvore.
Novinar može sam sebi biti izvor, naravno on to mora naznačiti. („Proizlazi iz istraživanja
provedenoga za HINU“…) Ipak to je ponekad implicitno. To je često slučaj u sportskom
izvješćivanju.
2.2. BRZINA AGENCIJSKE VIJESTI
Svjetska agencija uvijek ima u nekom dijelu svijeta nekog korisnika, koji upravo
zaključuje izdanje ili završava radijsko ili televizijsko izdanje vijesti. U tom smislu je oštra
konkurencija među agencijama.
Provjerena informacija mora biti prenešena u najkraćem roku, a također i uporabiva za
korisnike u najkraćem roku.
Sve veća promjena informatike, na putu vijesti od proizvođača do korisnika, nameće još
strože poštovanje starih, nepromjenjenih, pravila novinske vijesti.
„Ako se ne poštuju osnovna pravila pisanja i novi zahtjevi prezentacije i informatičkog
formatiranja, informacija, koja bi se inače mogla odmah upotrijebiti, zakasnit će do korisnika.
Zanemare li se ta dva pravila, konkurentnostagencije slabi prema drugim agencijama.“2
2.3.POTPUNOST AGENCIJSKE VIJESTI
2 SAPUNAR,M.: nav. dj., str. 192.
5
Nije moguće sve reći o nekom događaju. Ipak, treba reći dovoljno, tako da ni jedno od
bitnih pitanja ne ostane bez odgovora.
Agencijska vijest ništa ne smije ostaviti u sjeni. To znači da svaka agencijska vijest mora
tvoriti cjelinu po sebi, koja je odmah iskoristivatakva kakva jest, bilo da je riječ o „flashu“ od
nekoliko riječi ili o pregledu događaja na nekoliko stranica.
Osnovno pravilo je: svako pitanje koje si novinar postavlja, i korisnik će si također postaviti.
Novinar nikada ne smije pretpostaviti da korisnik poznaje specifične lokalne ili stručne
podatke. On mora zanemariti sva svoja osobna iskustva i staviti se na mjesto korisnika,
uključivo i onih koji su zemljopisno i kulturološki najudaljeniji. Iznimka su posebne vijesti
koje su namjenjene korisnicima čiji je profil unaprijed jasno definiran. Inače, svaka
informacija mora biti dostupna najširoj publici, to više što je sve izraženija tendencija da se
mediji koriste agencijskim vijestima bez intervencija u tekstu.
Konačno, agencijski novinar ne radi kako bi zadivio svoje izvore; ako su samo oni razumjeli
vijest, novinar nije ispunio svoju misiju prema korisnicima.
2.4. INTERES AGENCIJSKIH VIJESTI
Agencija ne piše za sebe, ona se obraća publici. Svaka informacija ima svoju određenu
vrijednost kao vijest koja bitno ovisi o njezinom impaktu na ljude, njezinoj aktualnosti i
blizine, odnosno, udaljenosti događaja o kojem informira.
Dimenzioniranje nekog događaja uvjetovano je njegovim učinkom i blizinom zbivanj. On
privlači pažnju ovisno od njegove aktualnosti.
„Papina smrt, npr., pogađa više ljudi na svijetu od smrti nekog političara, ali smrt političara
izravnije utječe na stanovnike njegove lokalne zajednice nego Papina smrt.“3
Dakle, dvije su osnovne vrste vijesti: one koje se tiču velikog broja ljudi, u načelu posvuda po
svijetu, i one koje ciljaju na neku skupinu, posebnu publiku.
3 Afp-priručnik, Zagreb, Hina, 2002.,str. 50.
6
3.PRAĆENJE DOGAĐAJA NOVINSKIH AGENCIJA
Zadaća je novinske agencije da prije svega pokrije događaj, odnosno da opiše
činjenice.
Potpuno agencijsko pokrivanje treba, dakle, pratiti događaj „prije“, ako se za njega unaprijed
zna, ali isto tako i „poslije“. Tako opstaju najavni i zaključni tekstovi.
3.1. PRAĆENJE PRIJE DOGAĐAJA
Svaki važan događaj, kojem je datum održavanja unaprijed poznat, treba najaviti s
jednom ili više vijesti, kojima se taj događaj smješta u određeni okvir. Taj najavni tekst
sadržavat će, u mjeri u kojoj je to moguće, iste ključne riječi koje ćemo upotrebljavati i poslije
za neposredno pokrivanje događaja.
Opći najavni tekst koji sadrži od 400 do 600 riječi, objavljuje se 36 do 48 sati unaprijed, kako
bi ga tisak mogao preuzeti. Iznimno važan događaj može zahtjevati nekoliko najavnih
tekstova, objavljenih u tjednu prije tog događaja( npr. Izbor predsjednika neke zemlje). U
svakom slučaju opći najavni tekst objavit ćemo prije događaja i u njemu ćemo ponoviti bitne
djelove iz prijašnjih najavnih tekstova.
3.2. PRAĆENJE NAKON DOGAĐAJA
Pokrivanje važnog događaja ne treba se naglo prekinuti. Kad ser jednom probudi,
zanimanje javnosti traje još neko vrijeme. Općenito treba pisati o posljedicama događaja i
komentarima koji su se pojavili. Nakon događaja objavljuju se dvije vrste tekstova: sažetak i
analiza.
7
Među događajima koji zaslužuju sažetak nalaze se važni susreti, diplomski, politički,
gospodarski; djelovanje vlade, velika znanstvena dostignuća itd.
S druge strane, u analizi upućujemo na doseg nekog događaja, koji se smješta u njegov
okvir i perspektivu. Analiza ima oko 400 riječi, a razlikuje se od sažetka po činjenici što se
sadržaj odnosi na događaj koji se zbivao u nekom vremenskom razdoblju, dok se analiza
neposredno odnosi na neki pojedinačni događaj. Može se također reći da se sažetak odnosi na
pitanje „što“, a analiza na pitanje „zašto“.
8
4. HRVATSKA IZVJEŠTAJNA NOVINSKA AGENCIJA
Hrvatska izvještajna novinska agencija ili skračeno HINA javna je ustanova čije je
ustrojstvo i način rada uređuje zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
Osnovana je u srpnju 1990. kao državna ustanova, a prvu vijest je objavila 17. Kolovoza
1990. godine.
Osnivač Hrvatske izvještajne novinske agencije je Repubika Hrvatska s ciljem prikupljanja i
razašiljanja što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o
zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga,
politickoga, kulturnog i gospodarskog života. Svoje opće servisne vijesti i informacije Hina je
dužna staviti na raspolaganje svim pretplatnicima u Republici Hrvatskoj pod jednakim
uvjetima.
„Hina djeluje po načelima neovisnoga, nepristranog i profesionalnoga
novinskoagencijskog izvještavanja, te ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi
mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija.“4
Hina ne smije, faktički ili pravno, doći pod vlasničku ili drugu interesnu kontrolu neke
ideološke, političke ili ekonomske skupine, jer bi time izgubila na ranije rečenoj neovisnosti i
nepristronosti.
Dužna je razvijati mrežu svojih dopisništava, tako da svojim izvješćivanjem ravnomjerno
obuhvati sve županije u Republici Hrvatskoj, a u izvještavanju iz Europe i svijeta potpunije
odrazi interese hrvatske javnosti i medija sukladno programu rada i financijskom planu, a sve
to sukladno svojim financijskim mogućnostima.
4 Zakon o hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, „Narodne novine“, 2001.,96,čl.4.
9
4.1. SAMOSTALNOSTI HINE
Samostalnost Hine ogleda se posebno:
– u pravu Hine da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana
– u financijskoj samostalnosti u skladu s zakonom, statutom i ugovorima
– u pravu Hine da putem nadležnosti svojih tijela uređuje, u skladu sa zakonom, svoje
unutrašnje ustrojstvo i način rada
– u pravu Hine da svojim općim aktima uređuje pitanja prijama radnika te njihova prava i
dužnosti u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom
– u pravu novinara da daju mišljenje prigodom imenovanja glavnog urednika
– u pravu Hine da može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, da može biti
vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari te da može biti stranka u postupcima pred sudom,
drugim državnim organima i tijelima s javnim ovlastima
4.2. TIJELA HINE
Hinom upravlja Upravno vijeće, koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor, koje ima
predsjednika, dopresjednika i tri člana. Jedan član Upravnog vijeća Hine imenuje se iz reda
zaposlenih u Hini, jedan član iz reda stručnjaka za medije, a ostala tri člana iz reda
ekonomsko-financijskih, pravnih i informatickih strucnjaka.
10
4.2.1 UPRAVNO VIJEĆE HINE
Član Upravnog vijeća Hine ne može biti državni dužnosnik, osoba koja obnaša neku
dužnost u tijelima političke stranke te osoba koja je u radnom odnosu ili obavlja bilo koje
druge poslove u konkurentskim tvrtkama zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.
Članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine. Postupak izbora članova
Upravnog vijeća Hine pokreće Vlada Republike Hrvatske javnim pozivom. U javnom pozivu
navode se uvjeti za imenovanje članova Upravnog vijeća, te rok za podnošenje prijedloga koji
ne može biti kraći od 15 dana od objave poziva.
Na temelju prispjelih prijedloga Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru
članove Upravnog vijeća, nakon čega Hrvatski sabor glasuje pojedinačno o svakom
predloženom članu Upravnog vijeća Hine uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnoga
saborskog odbora.
Hrvatski sabor razrješuje člana Upravnog vijeća prije isteka vremena ukoliko svojim radom
teže povrijedi ili više puta povrijedi zakon i druge propise koji se odnose na rad i obavljanje
djelatnosti Hine, ako svojim radom prouzroči veću štetu Hini, na vlastiti zahtjev,
podnošenjem ostavke ili drugim slučajevima utvrđenim zakonom ili Statutom.
Upravno vijeće HINE obavlja sljedeće poslove:
– donosi Statut na prijedlog ravnatelja,
– odlučuje o raspolaganju imovinom, u skladu sa zakonom i Statutom Hine
– odlučuje o ulaganjima u razvoj Hine, u skladu sa zakonom i njenim Statutom
– donosi plan razvoja i program rada
– donosi financijski plan i godišnji obračun
– prati i kontrolira zakonitost i uspješnost rada Hine
11
– imenuje i razrješava ravnatelja Hine na temelju javnog natječaja
– imenuje i razrješava pomočnika ravnatelja na temelju javnog natječaja, a na prijedlog
ravnatelja Hine
– imenuje i razrješava glavnog urednika Hine na temelju javnog natječaja, a na prijedlog
ravnatelja Hine i uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara Hine
– donosi opće akte
– redovito, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu
– donosi poslovnik o svom radu
– odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom, Statutom i poslovnikom o svom radu
Upravno vijeće Hine odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.
4.2.2. RAVNATELJ HINE
Za ravnatelja Hine može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima visoku
stručnu spremu, društvenog ili drugoga odgovarajučeg smjera u skladu sa Statutom, znanje
engleskog ili drugoga svjetskog jezika i ima najmanje pet godina odgovarajučega radnog
iskustva, u skladu sa Statutom. On imenuje i razrješava Upravno vijeće Hine po provedenom
javnom natječaj, a imenuje se na vrijeme od četiri godine.
Ravnatelj Hine vodi poslovanje Hine, predstavlja ju i zastupa, predlaže Upravnom vijeću
imenovanje pomočnika ravnatelja, po provedenom javnom natječaju, te njihovo razrješenje.
Isto tako, predlaže Upravnom vijeću imenovanje glavnog urednika po provedenom te njegovo
razrješenje. Ravnatelj Hine može obustaviti od izvršenja akte Upravnog vijeca Hine ako
smatra da su u suprotnosti sa zakonom, te o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku
od 24 sata.
Ravnatelj Hine odgovoran je za zakonitost i uspješnost rada Hine.
12
Ravnatelja Hine Upravno vijeće Hine može razriješiti prije isteka vremena na koje je
imenovan:
– ako sam to zatraži
– ako ne postupa po propisima i općim aktima Hine
– ako neosnovano odbije izvršiti odluke Upravnog vijeća Hine donesene u okviru njegove
nadležnosti
– ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzročiti Hini vecu štetu
– ako učestalo zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti zbog čega nastaju teškoće
u obavljanju djelatnosti Hine.
Prije donošenja odluke o razrješenju, ravnatelju Hine se mora dati mogucnost da se izjasni
o razlozima razrješenja.
4.2.3. GLAVNI UREDNIK HINE
Glavnog urednika Hine imenuje Upravno vijeće po provedenom javnom natječaju, a
na prijedlog ravnatelja i uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara. Ako novinari Hine ne
daju na prijedlog glavnog urednika pozitivno mišljenje, ravnatelj može odustati od prijedloga
i predložiti drugu osobu.
Ako Upravno vijeće ne imenuje glavnog urednika zbog nedavanja pozitivnog mišljenja
novinara Hine na prijedlog ravnatelja ili iz drugih razloga, postupak se predlaganja mora
ponoviti.
13
4.3. OPĆI SERVISI HINE
Hina ima također i svoju dopisničku mrežu u svim većim gradovima u zemlji, a izvan
Hrvatske Hinini dopisnici javljaju se iz SAD-a(Washington) i iz država bivše
Jugoslavije(Beograd, Ljubljana, Mostar, Priština i Sarajevo.
Kroz različite servise Hina dnevno emitira oko 360 naslova. Neki od najvažnijih
Hininih servisa su:
1. Opći servis(OSV) vijesti putem kojeg Hina mjesečno emitira oko 5500 naslova.
Vijesti, izvještaji i dr. počivaju na više od 200 izvora iz Hrvatske i svijeta.
2. Gospodarski servis(GS) u kojem se donose najvažnije gospodarske informacije iz
Hrvatske i svijeta (oko 30 naslova na dan). Izdvojeni specijalizirani servisi- Kultura, Znanost,
Zanimljivosti.
3. Servis kratkih vijesti(SKV) kao specijalizirani servis namjenjen lokalnim radio-
postajama s kratkim vjestima pripremljenima za ovu vrstu medija. SKV se emitira pet puta na
dan, u blokovima od pet do dvanaest vijesti iz različitih područja(unutarnja i vanjska politika,
gospodarstvo, kultura, sport, zabava, znanost te vremenska prognoza i stanje na cestama).
4. Audio-servis(AS) s oko četri do šest audio-zapisa na dan.
5. Dnevni pregled(DP) inozemnig tiska u kojem se iz više od 100 stranih izvora
izabiru naslovi o Hrvatskoj te svjetskoj političkoj situaciji.
4.3.1. POSLOVNI SERVISI
1. Financijski servis – dnevni(bankarstvo, zajmovi…)
2. Financijski bilten – tjedni pregled najvažnijih zbivanjana financijskom tržištu i
drugih događaja iz „svijeta novca“
14
3. Svjetski ekonomski trendovi(SET) tjedni bilten koji prati zanimljiva poslovna i
gospodarska zbivanja iz cijeloga svijeta.
4. Hinina informacijska baza „EVA“ – kompjutorska baza svih do sada objavljenih
vijesti, a sadrži preko milijun različitih naslova
5. Multimedijski servisi koji su još u razvoju. To su web-servisi, SMS-servisi, kojim
se korisnicima GSM –uređaja šalju kratke vijesti iz različitih servisa.
15
5. NOVI ZAKON I PROMJENE U HINI NAKON 15 GODINA
Novim je Zakonom iz godine 2001. Hini, kao javnoj ustanovi posebne vrste,
zajamčena financijska i poslovna samostalnost što je temelj i njezine uredničke
neovisnosti.
„U sladu s europskim standardima, novim zakonodavnim rješenjem učinjen je i važan
pomak u financiranju Hine. Umjesto financiranja iz državnih potpora, financijski odnosi Hine
i države sada se temelje na ugovorima o skupnoj pretplati na informativne usluge. No, i u
takvom poslovnom i tržišnom pozicioniranju Hine ostale su bez potpunog odgovora neke
dvojbe. One postoje i u nekim drugim srednjim i malim europskim novinskim agencijama,
osobito u zemljama s manjim potencijalima medijskog tržišta.“5
S jedne strane Hinina je prva zadaća što potpunije udovoljiti temeljnim informativnim
potrebama hrvatske javnosti, dakle ispunjavati zadaće od javnog interesa kroz Opći servis
vijesti. Te zadaće se ne mogu reducirati niti financirati polazeći samo od komercijalnih
kriterija. Naprotiv. U uvjetima dramatične komercijalizacije medija troškovi ozbiljne
agencijske informacije ostaju vrlo visoki, a komercijalna im vrijednost pada. Postoje još i
zakonske obveze poticanja pluralizma medija, što zapravo znači da Hina svoje proizvode i
usluge ne može jednakomjerno naplaćivati na svim dijelovima tržišta. Drugi dio dvojbe
sadržan je u pitanju – što ubuduće činiti sa specijaliziranim informativnim servisima i
uslugama koje medijski i ostali korisnici danas trebaju i traže? Hina ih je pokrenula desetak,
ali s obzirom na imperativ podizanja profesionalne razine Općeg servisa vijesti, u Hini nije
bilo dovoljno ni kadrovskih ni financijskih potencijala da se oni razviju do doista isplative
razine. Nabrojit ću samo nekoliko takvih “mrtvih kapitala”: baza podataka Eva sada obuhvaća
samo Hinine vijesti, a bilo bi je moguće razviti do cjelovitijeg medija – monitoringa; Hina-
5 „Hrvatska izvještajna novinska agencija – što nakon 15 godina?“, Mirko Bolfek, 15.10.2005.
<http://hina.hr>
(12.12.2010.).
16
web sa svim svojim komparativnim prednostima može prerasti u profitni news-web, foto-
servis, OTS, multimedijske usluge. Te djelatnosti, izrasle na novim potrebama tržišta, novim
tehnologijama i s komercijalnim potencijalima, trebalo bi tom tržištu u cijelosti i izložiti. Na
tom tragu može se zamisliti buduće poslovno-pravno organiziranje Hine u dva dijela:
neprofitni, u postojećem pravno-organizacijskom okviru neprofitne javne ustanove i drugi,
profitni, otvoren prema poslovnim partnerima koji bi u takve projekte bili spremni uložiti
svoja znanja ili novac.
17
6. ZAKLUČAK
Sve novinske agencije, pa tako i Hina, uvelike olakšavaju prodor i širenje informacija
željenoj populaciji. One omogućuju da vijest, bitna za nas, do nas i stigne i da ju mi valjano
primimo. Kako bi tu informaciju, koju smo primili zahvaljujeći novinskim agencijama,
uspješno dekodirali, odgovorni su novinari u novinskim agencijama. Sve je to veliki „pogon“
koji složno radi, a rezultati su milijuni vijesti i informacija koje se dnevno objavljuju. Hina sa
svojim redakcijama u svijetu ali i na našim prostorima, također čini tu veliku svijetsku mrežu
širenja informacija, te će se i ona, kao i ostale agencije u budućnosti još više razvijati u
multimedijskim servisima, kao bi još lakše mogli doći do željenih informacija.
18
7. LITERATURA
MARKO SAPUNAR, Osnove znanosti o novinarstvu, Vlastita naklada, Zagrab, 2006.
Zakon o hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, „Narodne novine“, 2001.,96.
„Hrvatska izvještajna novinska agencija – što nakon 15 godina?“, Mirko Bolfek, 15.10.2005.
<http://hina.hr>
(12.12.2010.).
Afp-priručnik, Zagreb, Hina, 2002.
19