1
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Jedno od osnovnih svojstava dielektrika je čvrsta veza elektronskog plina s molekulama dielektrika.
• U električnom polju elektronski plin će se pomaknutiza malenu udaljenost ne napuštajući vezu sa svojom molekulom.
• Pojedini elektroni mogu napustiti molekule uz koje su vezani samo uz vrlo jako vanjsko električno polje.
• Nastupi proboj dielektrika - on postane vodljiv.
�� Dielektrik u elektrostatskom poljuDielektrik u elektrostatskom polju� Polarizacija dielektrika
2
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
+ -
Nepolarna molekulaNepolarna molekula
Nepolarna molekula u elektriNepolarna molekula u električčnom poljunom polju
- Ev+ -
elektronski oblak
l
• Izmeñu središta negativnog naboja (elektronskog plina) i pozitivnog naboja pojavljuje se udaljenost l.
središteelektronskog
oblaka
3
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Molekula je postala dipol.
• Dipolni moment je to veći što je vanjsko električno polje jače.
• Dipolni moment orijentiran je u smjeru vanjskog električnog polja, koje ga uzrokuje.
• Taj će se proces odviti u svim molekulama dielektrika koji se nañe u električnom polju.
4
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Polarna molekulaPolarna molekula
Polarna molekula u elektriPolarna molekula u električčnom poljunom polju
+
-Ev+-
• Postoje i materijali kod kojih pojedine molekule predstavljaju dipole, tzv. polarne molekule.
5
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• U vanjskom električnom polju polarna molekula se nastoji postaviti u takav položaj da se dipolni moment poklapa sa smjerom vanjskog električnog polja.
• To neće biti u potpunosti moguće, jer je molekula kod krutih dielektrika vezana intermolekularim silama za susjedne molekule.
• Primjer: voda - molekula ima jako izražen polarni efekt.
6
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
+- +- +- +-+- +- +- +-+- +- +- +-+- +- +- +-+- +- +- +-
+- +- +- +-+- +- +- +-
+- +- +- +-
Polarizacija dielektrikaPolarizacija dielektrikaEv
plošni naboj
• Polarizacija dielektrika je proces orijentacije dipola dielektrika u električnom polju.
7
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Utjecaj naboja susjednih dipola unutar dielektrika se poništava.
• Na površini dielektrika pojavljuje se plošni naboj:
Eασ p ====
• Gustoća induciranog naboja σp je proporcionalna jakosti električnog polja.
plošni naboj(gustoća induciranog naboja) konstanta
jakost električnog polja
8
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Stanje unutar dielektrika može se opisati vektorom gustoće dipolnog momenta.
• Taj se vektor zove vektor električne polarizacije:
(((( ))))V
pP
ddV∑∑∑∑====
vv
dipolni momentpojedinog dipola
• Mjerna jedinica vektora električne polarizacije je:
[ ] [ ][ ]Vp
P =23 m
As
m
Asm ========
� Vektor električne polarizacije
9
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Za većinu dielektrika je vektor električne polarizacije proporcionalan jakosti polja na promatranom mjestu:
• χχχχe je bezdimenzionalna konstanta – to je električna susceptibilnost dielektrika.
• Električna susceptibilnost vakuuma je nula - vektor polarizacije je jednak nuli.
EP e
vvχχχχεεεε 0====
[[[[ ]]]]2m
As
m
V1
Vm
As ========P
10
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
pσσσσ
--
-- -
-
+
+
++
++
polarizirani dielektrik
Ev
“strujnice”vektora polarizacije
Dielektrik u nehomogenom poljuDielektrik u nehomogenom polju
11
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Vektor polarizacije ima:• izvore u negativnom plošnom naboju na vanjskoj plohi
dielektrika, a
• ponore u pozitivnom plošnom naboju na površini.
• To su naboji koje je induciralo vanjsko električno polje u procesu polarizacije (a ne naneseni naboji).
• U dielektriku vektor polarizacije možemo prikazati kao vektorsko polje.
12
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• U homogenom polju vektor električne polarizacije ima konstantan iznos i smjer u cijelom dielektriku.
• U nehomogenom polju vektor električne polarizacije razlikuje se od točke do točke po iznosu i smjeru.
• Unosom dielektrika u homogeno polje ono postane nehomogeno.
• Polje će u dielektriku inducirati električne dipole, čije će se polje superponirati ranijem homogenom polju.
13
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Vektor električne polarizacije rasprostire se samo unutar polariziranog dielektrika.
• Njegove “strujnice” izviru iz induciranog negativnog plošnog naboja, a poniru u induciranom pozitivnom plošnom naboju na površini dielektrika.
• Tok vektora električne polarizacije definiramo analogno kao i tok vektora jakosti električnog polja:
SPP
vvdd ⋅⋅⋅⋅====ΦΦΦΦ
� Tok vektora električne polarizacije
14
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
--- - - -
++
++++
polarizirani dielektrik
S
ploha integracije
Pv
Sv
d
pQ
pS
QSP∫∫∫∫ −−−−====⋅⋅⋅⋅vv
d
Tok vektora elektriTok vektora električčne polarizacije kroz zatvorenu plohune polarizacije kroz zatvorenu plohu
pσ
15
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Tok vektora električne polarizacije kroz zatvorenu plohu jednak je negativnoj vrijednosti obuhvaćenog induciranog plošnog naboja na dielektriku.
• Tok vektora električne polarizacije bi bio jednak nuli:• ako bi plohom obuhvatili cijeli dielektrik,
• ako ploha uopće ne obuhvaća dielektrik, kao i onda
• ako dielektrik nije polariziran.
16
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Plošni naboj induciran na površini dielektrikane može napustiti molekulu na koju je vezan -vezani naboj.
pσσσσ
• Taj naboj postoji samo ako postoji vanjsko električno polje koje ga inducira.
• On ima znatan utjecaj na raspored i jakost električnog polja i unutar i izvan polariziranog dielektrika.
� Vezani naboj
17
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Ev
SQ=0σσσσ
0
00 εεεε
σσσσ=E
Nabijena kugla u vakuumuNabijena kugla u vakuumu
+
+
+++
++++
++
++
+
++ +
+
+
+
+
++
+0σσσσ jakost polja na
površini kugle:
18
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Ev
pσσσ −−−−==== 0
0
00
ε
σσ'E p−−−−
====
Nabijena kugla u dielektrikuNabijena kugla u dielektriku
-
-
--
----
--
--
--
-
-
pσσσσ
+
+
+++
++++
++
++
+
++ +
+
+
+
+
++
+0σσσσ
00 E'E <<<<dielektrik
jakost polja na površini kugle:
ukupna plošna gustoća naboja:
jakost električnog polja u vakuumu
jakost električnog poljau dielektriku
plošna gustoća naboja kugle
plošna gustoća induciranog naboja
19
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• U definiciji vektora električne polarizacije uvedena je susceptibilnost dielektrika χχχχe:
EP eχχχχεεεε 0====
• Češće se koristi konstanta εεεεr - relativna dielektrična konstanta.
• Vrijedi:
er χχχχεεεε ++++==== 1
� Permitivnost dielektrika
20
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Relativna dielektrična konstanta:
• za vakuum ima vrijednost 1,
• kod većine uobičajenih dielektrika kreće se u granicama od 3 do 10, ali može biti i mnogo veća,
• kod destilirane vode ima vrijednost 81.
• Homogeno polje u destiliranoj vodi će biti 81 puta slabije nego u vakuumu!
• Relativna dielektrična konstanta εr je broj koji govori koliko puta neki dielektrik smanjuje jakost električnog polja u odnosu na vakuum.
21
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Relativna dielektrična konstanta je broj koji govori koliko puta neki dielektrik smanjuje jakost električnog polja u odnosu na vakuum.
• To je bezdimenzionalna veličina.
• Utjecaj dielektrika na jakost polja odreñuje apsolutna dielektrična konstanta (permitivnost):
)1(00 er χχχχεεεεεεεεεεεεεεεε ++++========• Permitivnost ima istu jedinicu mjere kao i
permitivnost vakuuma.
22
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Gaussov zakon vrijedi bez ograničenja – i na potpuno ili djelomično obuhvaćen dielektrik.
pQ --- - - -
++
++++ polarizirani
dielektrik
S
ploha integracije
1Q
2QiQ
nQ
0
1dεεεε
∑∑∑∑∫∫∫∫ ========⋅⋅⋅⋅
n
ii
S
QSEvv
� Poopćeni Gaussov zakon
23
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
0
dεεεε∑∑∑∑
∫∫∫∫ ====⋅⋅⋅⋅Q
SES
vv====
++++====∑∑∑∑
====
0
1
εεεε
p
n
ii QQ
pS
QSP∫∫∫∫ −−−−====⋅⋅⋅⋅vv
d
⋅⋅⋅⋅−−−−==== ∫∫∫∫∑∑∑∑
==== S
n
ii SPQ
vvd
1
10εεεεisto područje
integracije
ukupanobuhvaćeni naboj
24
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
∑∑∑∑∫∫∫∫∫∫∫∫====
====⋅⋅⋅⋅++++⋅⋅⋅⋅n
ii
SS
QSPSE1
0 ddvvvv
εεεε
(((( )))) ∑∑∑∑∫∫∫∫====
====⋅⋅⋅⋅++++n
ii
S
QSPE1
0 dvvv
εεεε
∑∑∑∑∫∫∫∫====
====⋅⋅⋅⋅n
ii
S
QSD1
dvv
DPEvvv
=+0εεεε
vektor električnog pomaka
25
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• U izrazu za poopćeni Gaussov zakon uveli smo novi vektor - vektor električnog pomaka (vektor električne indukcije ili vektor gustoće električnog toka):
Er
vεεεεεεεε 0====(((( ))))Ee
vχχχχεεεε ++++==== 10
PEDvvv
+= 0εεεε ====++++==== EE e
vvχχχχεεεεεεεε 00
• Vektor električnog pomaka u izotropnim dielektricima je kolinearan s vektorom jakosti električnog polja:
EED r
vvvεεεεεεεεεεεε ======== 0
• Mjerna jedinica za vektor električnog pomaka: [[[[ ]]]] [[[[ ]]]][[[[ ]]]]
2m
As
mVm
As ====⋅⋅⋅⋅========V
ED εεεε
� Vektor električnog pomaka
26
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
ElektriElektriččno polje okomito na granicuno polje okomito na granicu
granica dvajudielektrika
0Ev
0Ev
101 rεεεεεεεεεεεε ====
111 EDvv
εεεε=
202 rεεεεεεεεεεεε ====
222 EDvv
εεεε=
� Električno polje na granici dvaju dielektrika
21 DD ====
2211 EE εεεεεεεε =1
2
2
1
εεεεεεεε====
EE
27
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Polje paralelno s granicomPolje paralelno s granicom
1ϕϕϕϕ2ϕϕϕϕ
l
lE 21 ϕϕϕϕϕϕϕϕ −=
101 rεεεεεεεεεεεε ====
EE =1
202 rεεεεεεεεεεεε ====
EE =2
granica dvajudielektrika
jakost električnog polja
21 EE =
2
2
1
1
εεεεεεεεDD ====
2
1
2
1
εεεεεεεε=
DD
28
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Vektor jakosti elektriVektor jakosti električčnog polja na granici dvaju dielektrikanog polja na granici dvaju dielektrika
ttt EEE ======== 21
1
2
2
1
εεεεεεεε====
n
n
EE
101 rεεεεεεεεεεεε ====
202 rεεεεεεεεεεεε ====2Ev
tE1
v
nE1
v
tE2
v
nE2
v
1Ev
1αααα
2αααα
2211 sinsin αααααααα EE ====
29
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Vektor elektriVektor električčnog pomaka na granici dvaju dielektrikanog pomaka na granici dvaju dielektrika
nnn DDD ======== 21
2
1
2
1
ε
ε
DD
t
t ====
101 rεεε ====
202 rεεε ====
tD1
v
1Dv
1ααααnD1
v
2Dv
tD2
vnD2
v2αααα
22
11
cos
cos
αααααααα
D
D
========
30
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
ED εεεε====2211 coscos αααααααα DD =
2211 sinsin αααααααα EE = podijelimo ovedvije jednadžbe
i uvrstimo
2
1
2
1
tg
tg
εεεεεεεε
αααααααα ====
• Ova je jednakost poznata kao zakon loma silnica električnog polja.
31
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Uz vrlo jako vanjsko električno polje sile na električne naboje u dielektriku mogu postati veće od sila koje drže naboje vezane za pojedine molekule dielektrika.
• Dolazi do električnog proboja dielektrika (izolatora).
• Dielektrična svojstva gotovo trenutno nestaju.• Jakost (homogenog) električnog polja kod koje
dolazi do proboja dielektrika - električna čvrstoća dielektrika.
• Vakuum je idealan izolator - ima beskonačnu električnu čvrstoću.
� Električna čvrstoća dielektrika
32
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Proces polarizacije je kod mnogih dielektrika vrlo složen.
• Vrste polarizacije:
• elektronska polarizacija,
• releksacijska polarizacija
• feroelektrici,
• trajna polarizacija.
� Vrste dielektrika� Vrste polarizacije
33
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Elektronska polarizacija:• dielektrik nema dipolne molekule,• permitivnost je konstantna,
• praktički je trenutačna.
• Releksacijska polarizacija:
• dielektrik ima dipolne molekule,
• polarizacija može biti dugotrajna (do više sati),
• permitivnost se mijenja kako se sve veći broj dipola postavlja u smjer polja.
• Feroelektrici - pri smanjivanju polja zadržavaju remanentnu polarizaciju.
34
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
D
E
remanentniiznos D
Ovisnost Ovisnost DD i i EE kod feroelektrikakod feroelektrika
35
Elektrotehni čki fakultet Osijek – Stru čni studij Osnove elektrotehnike IET
FO
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
• Elektreti su trajno polarizirani dielektrici.
• Trajna polarizacija - dielektrik se u tekućem stanju postavi u električno polje, zatim se skrutne (hlañenjem ili polimerizacijom).
• Molekule - dipoli ostanu pri tome u svom položaju kao kad su se nalazili u električnom polju.
� Elektreti