ZAKON
O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Predmet zakona
Ovim se zakonom ureuje pravni status rudnog blaga odnosno mineralnih sirovina,
nain i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zatita, izvoenje rudarskih radova,
mjere zatite na radu, obustava izvoenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnika
dokumentacija i projektiranje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski
nadzor, zatita i ureenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja glede upravljanja
mineralnim sirovinama na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Federacija).
Rudno blago je dobro od opeg interesa i pod posebnom je zatitom.
lanak 2.
Znaenje izraza
Izrazi upotrijebljeni u ovome zakonu imaju sljedea znaenja:
Mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogue
izravno ili neizravno gospodarski koristiti.
Upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za
(optimalnu) eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina.
Rudnik je ogranieni zemljini prostor gdje se vri eksploatacija mineralnih sirovina,
ukljuujui strojeve, zgrade, graevinsku infrastrukturu, deponije, odlagalita,
skladita i druge objekte koji su potrebni za izvoenje rudarskih radova.
Rudnik u pravnom smislu je gospodarsko drutvo ija je temeljna djelatnost
eksploatacija mineralnih sirovina.
Rudarski objekt je objekt u eksploatacijskom polju na povrini i/ili ispod zemlje, koji
je namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvoenju drugih rudarskih radova,
koji nisu izravno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina.
Rudarska infrastruktura su objekti rudnika koji su potrebni od poetka do zavretka
radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putovi, elektroureaji i objekti,
objekti vodoopskrbe, zgrade za ljude i opremu i dr.).
Prostor za otkopavanje je prostor na povrini i/ili ispod zemlje, koji se sastoji od
zemljita za pristup i zemljita odreenog za eksploataciju mineralnih sirovina,
oznaen graninim crtama izmeu odreenih geografskih koordinata povezanih s
geodetskom mreom.
Plan - karta rudnikog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu, s
oznaenim granicama i brojevima parcela, koji na poetku eksploatacije ne smije biti
stariji od est mjeseci i koji se mora najmanje jednom godinje dopunjavati.
Eksploatacija je vaenje mineralne sirovine iz leita i njezina prerada ili
oplemenjivanje.
Vaenje obuhvata sve potrebne radnje da se doe do mineralne sirovine u leitu:
otvaranje, pripremu za otkopavanje, otkopavanje i dopremu na obogaivanje i /ili
skladitenje.
Buotinska eksploatacija ukljuuje sve potrebne radnje da se leite pripremi za
crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina ukljui u preradu.
Prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina prema ovom zakonu je odabiranje,
sortiranje, odrobljenje, mljevenje i suenje mineralne tvari, odvajanje korisnog
minerala od pratee jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata kao i
odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog plina kada su navedene radnje u
tehnolokoj vezi s eksploatacijom.
Skladitenje ukljuuje sve potrebne radnje za uskladitenje mineralnih sirovina u
vrstom, rasutom, tekuem i plinovitom stanju.
Rekultivacija naputenih i eksploatacijskih prostora ukljuuje sve radnje koje je
potrebno izvriti na rudnikom prostoru radi zavrne sanacije i revitalizacije povrina
degradiranih rudarskim radovima prema rudarskom projektu.
Eksploatacijsko polje je dio zemljine povrine ogranieno pravim linijama, prirodnim
ili umjetnim granicama koje se prostiru do odreene dubine zemlje izmeu
vertikalnih ravni poloenih kroz te granice, s oznaenim tokama i definiranim
koordinatama.
Geoloka sredina za skladitenje ugljovodonika je poseban oblik skladita koji se
izrauje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu.
Geotermalni energetski izvor je izvor topline uvjetovan zemljinom toplinom koja se
odraava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena.
Sigurnosni stub je zatitno podruje u kojem nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih
sirovina, kojim se tite podzemni i povrinski objekti i dobra od opeg interesa.
Metoda otkopavanja je niz tehnikih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji
kod otkopavanja mineralnih sirovina s rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski
odreenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilita.
Jama je rudarski objekt s podzemnim nainom eksploatacije.
Postrojenje je skup ureaja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih
zajednika funkcija slui istom zajednikom cilju.
Otkopno polje ili revir je ogranieno podruje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i
izlaznim komunikacijskim putovima i putovima za zranu struju sa specifinim
konstrukcijs odreenim elementima, koje se moe podijeliti na blokove, etae,
horizonte i pojedinana radilita.
Otkopno radilite je dio otkopnog polja u kojem se izvode radovi. Radilita imaju
svoj naziv.
Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne
sirovine razvrstavaju u klase i kategorije, prema osobinama, mogunostima primjene,
izdanostima, stupnju istraenosti i ekonomske opravdanosti.
Priuve mineralnih sirovina su koliine mineralnih sirovina utvrene u leitu.
Pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istraene ili
izdane za ekonominu eksploataciju.
Rudno blago su sve mineralne sirovine iz lanka 7. ovoga zakona, koje se
eksploatiraju pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom.
Pristupno zemljite je zemljite preko kojeg je mogu pristup do prostora za
eksploataciju.
Pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih
radova, koja ugroava zdravlje i ivot ljudi, imovinu i okoli.
Rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih
prostorija je metoda koja omoguava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog
osnovnom podgradom.
Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina.
Rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odreena
tehnikim propisima i propisima iz oblasti zatite na radu u rudarstvu.
Jedinica mjere mineralne sirovine u vrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine
u leitu.
vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u
leitu.
Povrinski kop je rudarski objekt s povrinskim nainom eksploatacije mineralnih
sirovina.
Podzemno spremite je ureen prostor za podzemno spremanje plinova, tenosti
(osim vode) i vrstih materija.
Izvoa je gospodarsko drutvo koje ima odobrenje mjerodavnog tijela za izvoenje
rudarskih radova ili pojedinih tehnolokih cjelina.
Izvoa rudarskih i drugih radova je gospodarsko drutvo koje je upisano u sudski
registar koji je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavio obavijest o
poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na
radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te
ili tih djelatnosti
Rudnike vode su vode koje se nalaze na prostoru na kojem se vri ili je zavren
eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalitima iskopanog zemljanog materijala,
jalovitima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela ukljuujui povrinske vodne
tokove, podzemne vode, jezera, movare i more.
lanak 3.
Svrha Zakona
Svrha ovoga zakona je upravljanje mineralnim sirovinama radi:
1. postizanja racionalne i odrive eksploatacije mineralnih sirovina;
2. postizanja drutvenog i gospodarskog razvitka;
3. zatite rudnog blaga;
4. osiguravanja sudjelovanja javnosti u donoenju odluka koje se odnose na
rudna bogatstva i
5. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne
za optimalnu eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina koje e vriti federalna
odnosno kantonalna vlast.
lanak 4.
Upravljanje mineralnim sirovinama
Upravljanje mineralnim sirovinama je u mjerodavnosti Federacije i kantona koji
sukladno ovom zakonu programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih
sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog koritenja prema propisima o sigurnosti
rudarskih objekata i uposlenika i o zatiti okolia i prirodnih vrijednosti.
lanak 5.
Primjena Zakona
Ovaj se zakon ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz obavljanje prijevoza mineralnih
sirovina (tereta) u: eljeznikom prijevozu na prugama javnoga prometa, cestovnom
prometu na javnim cestama, u pomorskom i rijenom prijevozu, zranom prijevozu,
cjevovodnom transportu od predajne postaje, odnosno od uvoenja u sabirni cjevovod
ili od posljednje mjerne postaje za izlaz, ukoliko taj cjevovod slui za izravnu i
iskljuivu predaju treim osobama i drugim pogonima, ija djelatnost nije
eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.
Upravljanje vodama vri se po posebnom Zakonu.
lanak 6.
Rudarska djelatnost
Rudarska djelatnost, u smislu ovoga zakona, obuhvata: rudarske istrane radove,
eksploataciju mineralnih sirovina ukljuujui otvaranje, pripremanje, otkopavanje,
prijevoz, odlaganje, dopremu, preradu i uskladitenje mineralnih sirovina, izradu i
reviziju tehnike dokumentacije za tu djelatnost (izvjea, studije, elaborati, planovi i
projekti), sanaciju i tehniku rekultivaciju zemljita oteenog rudarskim radovima.
lanak 7.
Mineralne sirovine
Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga zakona, smatraju se sve organske i
neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u vrstom, tenom i plinovitom stanju, u
primarnom obliku (leitu) ili u nanosima, jalovitima, tolionikim troskama i
prirodnim rastvorima i to:
energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljena, ugljovodonici u vrstom,
tenom i plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji
se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;
mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;
sve vrste soli i solnih voda i plinovi koji se s njima javljaju;
nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni
laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krenjak, kremen,
kvarcni pijesak, kvarcit, keramike i vatrostalne gline, keramziti, kriljci, liskuni,
magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni kriljci, tehniko-
graevinski kamen, arhitektonsko-graevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje,
ljunak i pijesak za graevinarstvo izvan vodenih tokova;
sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskoriteni ostatak dobijanja,
obogaivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i
sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog podrijetla.
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lanka 7. stavak 1. toke 1,. 2. i 3. ovoga
zakona vri Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (u daljnjem
tekstu: Federalno ministarstvo).
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lanka 7. stavak 1. to. 4,. 5. i 6. ovoga zakona
vre kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) ima
pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za
Federaciju.
lanak 8.
Rudarski radovi
Rudarski radovi u smislu ovoga zakona su:
rudarski istrani radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povrini i/ili
ispod povrine zemlje, u tekuim i stajaim vodama, obalnom moru, na morskom dnu,
u primarnom nalazitu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovitima;
priprema, otvaranje, eksploatacija, ureivanje zemljita u vrijeme eksploatacije,
crpljenje, obogaivanje, uskladitavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;
ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u
rudarstvu;
sve vrste miniranja na povrini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i
sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvoenju rudarskih istranih
radova i eksploataciji mineralnih sirovina;
izrada jamskih karata i karata etaa na povrinskim kopovima;
izrada planova odvodnjavanja povrinskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i
njihova zatita od povrinskih i podzemnih voda;
izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugraivanja osnovne podgrade;
izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;
izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija,
odlagalita, etanih putova, odvodnih kanala i graevinskih objekata rudarskim
metodama rada, na povrini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgraivanja
tijekom izvoenja rudarskih istranih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i
etanih i drugih putova u eksploatacijskom polju;
izrada i koritenje skladita fluida u geolokim sredinama;
eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;
rekonstrukcija i odravanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije
mineralnih sirovina;
crpljenje podzemnih voda - buotinska eksploatacija iz lanka 2. toka 11. ovoga
zakona, kao i crpljenja podzemnih i povrinskih voda, te regulacija vodotoka na
povrini, koji se nalaze unutar leita u cilju stvaranja uvjeta za eksploataciju
predmetnog leita;
zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljita oteenog rudarskim
radovima;
sanacija i rekultivacija naputenih istranih prostora, povrinskih kopova i rudnika
rudarskim metodama rada i
radovi montae, demontae i odravanja u rudarstvu.
lanak 9.
Rudarski objekti i postrojenja
Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovoga zakona su:
objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su izravno vezani uz tehnoloki proces
rudarskih istranih radova, eksploatacije, pripreme, prerade i oplemenjivanja
mineralnih sirovina kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na povrini;
industrijski kolosijeci, visee iare, putovi i motorna vozila za prijevoz mineralnih
sirovina u leitu i od leita do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagalita,
ukoliko se prijevoz ne vri javnim putovima, kao i skladini prostori, radionice
rudnika koje slue za remont i odravanje opreme u tehnolokom procesu
eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;
hidrotehniki objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zatitu rudnika od voda;
naftovodi, plinovodi i sonovodi od crpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od
ovih do rezervoara industrijske stanice;
elektrina mrea rudnika s objektima, postrojenjima i ureajima koji su s njom u
izravnoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mrea i ureaji za sporazumijevanje,
signalizaciju, nadzor i upravljanje;
lampare, garderobe s kupatilima, prostorije stanice za spaavanje i prostorije za
smjetaj i odravanje samospasitelja i instrumenata za kontrolu jamskih plinova i
mikroklime i
objekti i postrojenja koji nisu izravno vezani uz radove na eksploataciji energetskih
mineralnih sirovina - lokalni i magistralni cjevovodi, plinovodi i drugi tehnoloki
cjevovodi, mjerno-redukcijske stanice, kao i objekti i postrojenja za preradu ili
oplemenjivanje mineralnih sirovina, te objekti za skladitenje fluida.
lanak 10.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stjee se na temelju odobrenja za
eksploataciju i na temelju dozvola sukladno ovom zakonu.
Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe se prenijeti na drugu pravnu osobu uz
suglasnost tijela koje je ta prava dodijelilo.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina mogu dobiti domae i inozemne pravne
osobe pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom.
lanak 11.
Eksploatacijsko polje
Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacijskog
polja.
Eksploatacijsko polje nalazi se unutar granica istranoga prostora.
Oblik i veliina eksploatacijskog polja utvruje se ovisno o vrsti mineralne sirovine,
uvjetu racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smjetaj rudarskih objekata
infrastrukture.
Eksploatacijsko polje obuhvata povrinski kop-jamu, prijevozne i pristupne potove na
etae, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagalita, vodosabirnike, magazine
eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioniki prostor, uredski i sanitarni prostor.
Leita mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vie eksploatacijskih polja.
lanak 12.
Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvoenju graevinskih radova
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova kada prilikom iskopa
temelja za graevinski objekat naie na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz lanka
7. ovoga zakona, mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno
kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo koje e donijeti odluku o daljnjim
aktivnostima.
Zabranjeno je na temelju graevinske dozvole iskopom temelja za graevinski objekt
vriti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljena podzemnih voda u funkciji
odvodnjavanja jame.
II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA
lanak 13.
Strategija upravljanja mineralnim sirovinama
Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.
Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva
usvaja Vlada Federacije.
Detaljan sadraj i nain izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni
ministar).
lanak 14.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama
Za provoenje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se plan
upravljanja mineralnim sirovinama.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama izrauje Federalni zavod za geologiju (u
daljnjem tekstu: Federalni zavod).
Na prijedlog Federalnoga zavoda, plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja
Vlada Federacije.
Detaljan sadraj i nain izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat e
federalni ministar.
lanak 15.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje
Plan upravljanja mineralnim sirovinama je struna podloga za izradu prostornih
planova Federacije i kantona.
III. IZVOENJE RUDARSKIH RADOVA
lanak 16.
Uvjeti za izvoenje radova
Rudarsku djelatnost moe obavljati gospodarsko drutvo upisano u registar drutava i
koje je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavijest o poetku
obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu,
zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih
djelatnosti.
Kada gospodarsko drutvo izvoenje radova povjerava drugom gospodarskom
drutvu, tada je obvezatno zakljuiti odgovarajui ugovor s izvoaem radova koji
ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga lanka.
Izvoai radova su duni postupati po odredbama ovoga zakona i provedbenim
propisima donesenim na temelju njega.
Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet e Federalno
ministarstvo.
lanak 17.
Nain izvoenja rudarskih radova
Pri obavljanju rudarske djelatnosti gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih
radova mora potivati tehnike propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu:
tehniki propisi), propise o zatiti na radu, zatiti okolia, uvjete utvrene u
urbanistikoj suglasnosti i druge propise, osigurati osobna zatitna sredstva
uposlenicima i provoditi propise o zatiti ljudi i imovine.
lanak 18.
Vie izvoaa rudarskih radova
Kada u istom rudnikom prostoru radove izvode dva ili vie izvoaa rudarskih
radova, gospodarsko drutvo u kome se izvode radovi duno je osigurati provoenje
svih mjera zatite na radu i zatite zdravlja uposlenika.
Uposlenici izvoaa rudarskih radova iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti upoznati s
propisima i mjerama zatite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tijekom
izvoenja radova.
Obveza gospodarskoga drutva iz stavka 1. ovoga lanka ne oslobaa odgovornosti
svakog pojedinanog izvoaa rudarskih radova za provoenje svih mjera zatite na
radu i zatite zdravlja uposlenika.
Prije poetka izvoenja rudarskih radova, gospodarsko drutvo u kome se izvode
rudarski radovi i izvoa rudarskih radova, meusobne obveze i odgovornosti u
provoenju mjera zatite na radu i zatite zdravlja uposlenika regulirat e pismenim
ugovorom.
lanak 19.
Propisi pri izvoenju rudarskih radova
Za provoenje tehnikih mjera i mjera zatite pri izvoenju rudarskih radova federalni
ministar donosi propise za radove iz sljedeih oblasti:
za eksploataciju mineralnih sirovina na povrini i/ili ispod zemlje;
za eksploataciju mineralnih sirovina dubinskim buenjem;
za elektrina postrojenja i instalacije u rudnicima s povrinskom i podzemnom
eksploatacijom mineralnih sirovina;
za radove na povrini i/ili ispod zemlje, koji nisu vezani uz radove eksploatacije
mineralnih sirovina;
za radove pri preradi mineralnih sirovina i
za skladitenje i troenje sekundarnih ili trenutano otpadnih sirovina u rudarstvu i
korisnih mineralnih sirovina dobijenih kroz istrane radove.
Dodatne posebnosti za izvoenje radova iz stavka 1. ovoga lanka mogu se utvrditi
opim aktom izvoaa rudarskih radova uz primjenu propisa iz stavka 1. ovoga
lanka, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvoenja rudarskih radova.
Ako se rudarskim radovima izrauju podzemni objekti kojima nije namjena
eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvoenja, pored propisa iz
stavka 1. ovoga lanka moraju se primjenjivati tehniki i drugi propisi o graenju tih
objekata.
Poslije izvrenih radova iskopa i osnovnog podgraivanja iz stavka 3. ovoga lanka,
vri se tehniki pregled izvrenog iskopa odnosno osnovnog podgraivanja, i o tome
izdaje odgovarajua suglasnost.
Suglasnost za mineralne sirovine iz lanka 7. stavak 1. to. 1,. 2. i 3. izdaje Federalno
ministarstvo, a za mineralne sirovine iz lanka 7. stavak 1. to. 4,. 5. i 6. izdaju
kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova na podzemnom objektu iz
stavka 3. ovoga lanka duno je povjerenstvu za tehniki pregled, pored
dokumentacije propisane zakonom, predoiti i suglasnost iz stavka 5. ovoga lanka.
Propise koji ureuju zatitu na radu i zatitu zdravlja uposlenika u rudarstvu iz stavka
1. ovoga lanka donosi Federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrima
mjerodavnim za rad i zdravstvo.
lanak 20.
Sluba spaavanja, vatrogasna sluba i sluba prve pomoi
Gospodarsko drutvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno poarnim
i eksplozivno opasnim objektima ili radilitima, pri kojima mogu nastati otrovni
plinovi, pare, prodori plinova, vode i mulja, mora organizirati slubu spaavanja i
opskrbiti je potrebnom opremom. Vie gospodarskih drutava moe organizirati
zajedniku slubu spaavanja.
Na povrinskim kopovima mora se organizirati sluba spaavanja u sluaju da nije
mogue uspjeno provoditi spaavanje s postojeim slubama.
Gospodarsko drutvo je duno organizirati vatrogasnu slubu i slubu prve pomoi ili
zakljuiti ugovor s odgovarajuim slubama u mjestu gdje se nalazi gospodarsko
drutvo.
Nain organiziranja, minimum strune osposobljenosti i tehnike opremljenosti slube
spaavanja, vatrogasne slube i slube prve pomoi propisuje federalni ministar u
suglasnosti s federalnim ministrom zdravstva.
lanak 21.
Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti
Svaki uposlenik je duan odmah obavijestiti nadreenog o svakoj pojavi opasnosti,
posebice o pojavama eksplozivnih, zaguljivih i otrovnih plinova, prodorima vode,
mulja, blata, gorskim udarima i obruavanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim
kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje
mogu ugroziti uposlenike, objekte i ureaje.
O svim pojavama opasnosti iz stavka 1. ovoga lanka odgovorna osoba gospodarskog
drutva duna je odmah obavijestiti mjerodavnu rudarsku inspekciju.
Gospodarsko drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je odmah izvijestiti
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo,
mjerodavnog rudarskog inspektora i tijelo uprave mjerodavno za unutarnje poslove o
svakom smrtnom sluaju, skupnoj ozljedi, teoj ozljedi na radu i svakoj drugoj
rudarskoj nesrei i o uzrocima nesree u gospodarskom drutvu.
U sluaju pojave opasnosti, kada je ugroena sigurnost uposlenika, objekata i opreme
pri izvoenju rudarskih radova, akciju spaavanja vodi odgovorna osoba odreena
opim aktom gospodarskog drutva.
Ako rudarski inspektor utvrdi da voenje akcije spaavanja nije dovoljno struno i
uinkovito, usmeno e odrediti odgovarajuu upravnu mjeru.
Gospodarsko drutvo je duno u sluaju rudarske nesree u drugom gospodarskom
drutvu pruiti odgovarajuu pomo, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno
ugroenog gospodarskog drutva.
lanak 22.
Provoenje strunih poslova u oblasti zatite na radu i zdravlja uposlenika
na radu
Gospodarsko drutvo odnosno izvoai rudarskih radova moraju provoditi i osigurati
nadzor nad primjenom tehnikih propisa i propisa iz podruja zatite na radu i zatite
zdravlja uposlenika.
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa podzemnih rudarskih radova mora obvezatno
organizirati slubu zatite na radu i osigurati da zadae zdravstvene zatite obavlja
ovlatena zdravstvena ustanova.
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova na povrinskim kopovima
ovisno o specifinim uvjetima za eksploataciju duan je organizirati slubu zatite na
radu ili odrediti posebnu osobu za nadzor nad provoenjem tehnikih normativa i
mjera zatite na radu.
Zadaa slube zatite na radu je:
izravna kontrola provoenja svih propisanih mjera zatite na radu;
voenje evidencije o nesretnim sluajevima, profesionalnim oboljenjima, ozljedama
na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugroavaju ivote
uposlenika i opremu u gospodarskom drutvu po mjestu nastanka, uzrocima i
nastalim posljedicama;
prouavanje uzroka nesretnih sluajeva, profesionalnih oboljenja, ozljeda na radu,
gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugroavaju ivote uposlenih i opremu i
davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspjeno
otklanjanje tih uzroka;
praenje zdravstvenog stanja uposlenika i predlaganje mjera za unapreenje
zdravstveno-higijenskih uvjeta pri radu;
davanje prijedloga Upravi gospodarskog drutva za unapreenje zatite na radu i
zatite zdravlja uposlenika;
davanje strunih miljenja dali su rudarski projekti izraeni sukladno propisanim
mjerama zatite na radu i
vrenje i drugih poslova i ovlasti koje su joj date opim aktom gospodarskog drutva.
Zadae slube zatite na radu obavlja potreban broj osoba visoke strune spreme
odgovarajue struke i koje imaju najmanje dvije godine radnog iskustva steenog
nakon poloenog strunog ispita.
Iznimno, poslove izravne kontrole provoenja mjera zatite na radu mogu vriti i
osobe koje imaju viu ili srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i pet godina
radnog iskustva steenog nakon poloenog strunog ispita.
Rukovoditelj slube zatite na radu kod podzemnog naina eksploatacije mineralnih
sirovina moe biti osoba s visokom strunom spremom, rudarski fakultet i fakultet
sigurnosti i pomoi, i koja ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
tehnikog rukovoenja u jami.
Rukovoditelj slube zatite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz
eksploataciju mineralnih sirovina moe biti osoba s visokom strunom spremom
rudarskog, geolokog ili drugog odgovarajueg smjera.
Gospodarsko drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora prije poetka izvoenja
radova izraditi naputak koji e sadravati nain izvoenja radova i mjere zatite koje
se moraju provoditi pri izvoenju radova radi zatite ivota i zdravlja uposlenika.
Naputci se moraju pravodobno usklaivati s nastalim promjenama uvjeta rada.
lanak 23.
Rukovodee osobe u rudarstvu
Poslove i zadae strunog rukovoenja pri izvoenju rudarskih radova, izrade i
revizije rudarskih projekata, obavljanja nadzora, samostalnog obavljanja rudarskih
mjerenja, i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati
uposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete strune spreme i radnog iskustva i koji
su poloili struni ispit.
Gospodarsko drutvo je duno svojim opim aktom utvrditi obvezu strunog
usavravanja i provjeru strune osposobljenosti za uposlenike koji rade na poslovima
za koje je prema odredbama ovoga zakona propisana struna sprema i radno iskustvo.
Poslove iz stavka 1. ovoga lanka u jamama ugroenim metanom i/ili opasnom
ugljenom prainom mogu vriti samo osobe koje, pored ovim zakonom propisanih
uvjeta u pogledu strune spreme, radnog iskustva i strunog ispita, imaju najmanje tri
godine radnog iskustva od ega najmanje dvije godine radnog iskustva steenog
nakon poloenog strunog ispita u ovakvim jamama.
Iznimno, poslove iz stavka 1. ovoga lanka mogu obavljati i uposlenici koji su radili
najmanje etiri godine u jamama, od ega najmanje dvije godine u jamama ugroenim
metanom i opasnom ugljenom prainom.
lanak 24.
Glavno tehniko rukovoenje u jamskoj i povrinskoj eksploataciji
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi
jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati uposlenik koji ispunjava
uvjete iz lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na
poslovima tehnikog rukovoenja u jami.
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi
povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati uposlenik koji
ispunjava uvjete iz lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnog
iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja na povrinskom kopu.
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi
jamskom i povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina moe obavljati uposlenik
koji ispunjava uvjete iz lanka 26. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga
iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja u jami ili tri godine radnoga iskustva na
poslovima tehnikog rukovoenja na povrinskom kopu.
lanak 25.
Glavno tehniko rukovoenje u eksploataciji nafte i zemnog plina
Poslove glavnog tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi
eksploatacijom nafte i/ili plina moe obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz
lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima
tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi eksploatacijom nafte
i/ili plina.
lanak 26.
Tehniko rukovoenje
Poslove tehnikog rukovoenja u gospodarskom drutvu koje se bavi rudarskom
djelatnou moe obavljati uposlenik koji ima visoku strunu spremu rudarske struke
odgovarajueg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit.
lanak 27.
Rudarska mjerenja
Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na povrinskim kopovima moe obavljati
uposlenik koji ima visoku ili srednju strunu spremu odgovarajue struke, poloen
struni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon poloenog
strunog ispita.
lanak 28.
Nadzornik u rudarskim objektima
Poslove nadzornika u rudarskim objektima moe obavljati uposlenik koji ima
najmanje srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i dvije godine radnoga
iskustva steenog nakon poloenog strunog ispita.
lanak 29.
Poslovoa u rudarskim objektima
Poslove poslovoe u rudarskim objektima moe obavljati uposlenik koji ima
najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajuem
objektu.
lanak 30.
Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i uposlenici
koji imaju visoku, viu ili srednju strunu spremu rudarske struke i koji su stekli
teorijska i praktina znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.
Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalificirani
uposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnoga iskustva na
poslovima kvalificiranog uposlenika rudarske struke i poloen ispit iz poznavanja
propisa, primjene i praktikog rukovanja eksplozivnim sredstvima.
Federalni ministar donijet e propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje
eksplozivnim sredstvima.
lanak 31.
Struna sprema
Pod kolama i fakultetima odgovarajue struke za obavljanje poslova iz l. 24. do 30.
ovoga zakona podrazumijevaju se za poslove:
samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima poloen ispit za kvalificiranog
uposlenika rudarske struke, rudarska tehnika kola odnosno rudarski fakultet;
nadzora nad jamskim i povrinskim eksploatacijskim radovima - rudarska tehnika
kola;
nadzora u objektima oplemenjivanja i obogaivanja mineralnih sirovina - rudarska,
strojarska i tehnoloka ili kemijska tehnika kola;
nadzora nad eksploatacijom nafte i plina - rudarska odnosno geoloka tehnika kola;
nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektrotehnika kola;
nadzora nad strojarskim postrojenjima i radovima - strojarska tehnika kola;
nadzora nad graevinsko-montanim i drugim specijalnim radovima - graevinska,
tehnika, odnosno druga odgovarajua srednja kola;
tehnikog rukovoenja rudarskim jamskim i povrinskim radovima, masovnim
miniranjem, slubom zatite, slubom provjetravanja i slubom spaavanja - rudarski
fakultet i fakultet sigurnosti i pomoi;
tehnikog rukovoenja radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnoloki,
rudarsko-strojarski, strojarski i elektrotehniki fakultet;
tehnikog rukovoenja eksploatacijom nafte i plina - rudarski, geoloki ili rudarsko-
naftni fakultet;
tehnikog rukovoenja elektro slubom - elektrotehniki fakultet;
tehnikog rukovoenja strojarskom slubom - rudarsko-strojarski ili strojarski
fakultet;
tehniko rukovoenje sustavom odvodnjavanja rudarski, geoloki ili strojarski
fakultet;
tehnikog rukovoenja graevinsko-montanim i drugim specifinim radovima -
graevinski odnosno drugi odgovarajui fakultet;
rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehnika kola odnosno geodetski ili
rudarski fakultet;
tehnikog rukovoenja slubom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski
fakultet i
tehniko rukovoenje geolokom slubom na rudniku geoloki fakultet.
lanak 32.
Struni ispit
Struni ispit za tehniko rukovoenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno
obavljanje rudarskih mjerenja polau kandidati koji imaju strunu spremu propisanu
ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnoga iskustva u oblasti rudarstva nakon
stjecanja strune spreme.
lanak 33.
Polaganje strunog ispita
Struni ispit iz lanka 32. polae se pred povjerenstvom koje imenuje federalni
ministar.
Program strunog ispita, te uvjete, nain i trokove polaganja strunog ispita
provedbenim propisom utvrdit e federalni ministar.
Aktom o imenovanju povjerenstva odreuje se broj lanova povjerenstva, vrijeme na
koje se povjerenstvo imenuje i naknada za rad strunog povjerenstva.
lanak 34.
Radno iskustvo
Pod radnim iskustvom u smislu odredbi l. 23. do 30. ovoga zakona smatra se
iskustvo na odgovarajuim poslovima u rudarstvu steeno nakon stjecanja strune
spreme koja je uvjet za rad na odreenom radnom mjestu odnosno iskustvo steeno
nakon poloenog strunog ispita u sluajevima propisanim ovim zakonom.
lanak 35.
Izvoenje i nadzor rudarskih radova
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova mora osigurati izvoenje
radova po tehnikoj dokumentaciji, tehnikim propisima i propisima o zatiti ivota i
zdravlja uposlenika, a pri graenju drugih objekata i odredbe koje vae za graenje tih
objekata.
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova obvezan je osigurati stalni
nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ureajima i instalacijama u
svim smjenama od strunih osoba ili posredstvom ureaja za kontrolu i daljinsko
upravljanje.
U jamama ugroenim metanom i opasnom ugljenom prainom nadzor nad
provjetravanjem mora biti stalan.
lanak 36.
Knjiga rudarskog nadzora
Gospodarsko drutvo duno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose
nareenja mjerodavnog rudarskog inspektora izdana na licu mjesta pri vrenju
nadzora u rudarskim objektima u sluaju izravne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i
materijalnih dobara.
U knjigu rudarskog nadzora unose se nareenja i ravnatelja gospodarskog drutva,
osobe odgovorne za glavno tehniko rukovoenje i rukovoditelja slube zatite na
radu, koja se odnose na zatitu na radu, a koja su izdana na licu mjesta pri pregledu
radova.
lanak 37.
Dozvole
Za izvoenje rudarskih radova iz lanka 8. ovoga zakona, koji se odnose izravno na
eksploataciju mineralnih sirovina, potrebno je od Federalnoga ministarstva odnosno
kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo ishoditi sljedee dozvole:
dozvola za eksploataciju;
dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;
dozvola za izvoenje radova po rudarskom projektu;
dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija - upotrebna
dozvola;
dozvola za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja,
fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu;
privremena dozvola za izvoenje radova i
konana dozvola za izvoenje radova.
Dozvole iz stavka 1. ovoga lanka to. 1., 2., 3.,4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz
lanka 7. stavak 1. to. 1., 2. i 3. ovoga zakona izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stavka 1. ovog lanka to. 1., 2., 3.,4.,6. i 7. za mineralne sirovine iz
lanka 7. stavak 1. to. 4., 5. i 6. ovoga zakona izdaje kantonalno ministarstvo
mjerodavno za rudarstvo.
Dozvole iz stavka 1. to. 5. ovoga lanka izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stavka 3. ovoga lanka za mineralne sirovine ije se eksploatacijsko polje
protee na vie kantona izdaje Federalno ministarstvo.
lanak 38.
Zahtjev za izdavanje dozvole i sadraj dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju gospodarsko drutvo je duno
priloiti:
ugovor o koncesiji;
dokumentaciju o izvrenim istranim radovima, leitu mineralnih sirovina, utvrenim
koliinama i kvaliteti mineralnih sirovina (potvrda o revidiranim priuvama);
dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti na zemljite odreeno za eksploataciju
mineralnih sirovina;
situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja, u mjerilu to
omoguava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudnikog
prostora, s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, s
opisom granica eksploatacijskog polja, uz naznaku opine na ijem se podruju
eksploatacijsko polje nalazi;
podatke o tehnikoj opremljenosti gospodarskog drutva ili izvoaa rudarskih
radova, kao i strunoj osposobljenosti uposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina
i
okolinsku dozvolu i urbanistiku suglasnost.
Dozvola za eksploataciju sadri podatke o:
vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;
nainu eksploatacije (podzemno, povrinski i kombinirano);
poloaju i tonim granicama eksploatacijskog polja;
roku u kome se moraju izvriti pripremni radovi ukljuujui i izradu rudarskog
projekta i dobiti dozvola za izvoenje radova na eksploataciji mineralne sirovine;
roku vanosti dozvole;
obvezi provoenja ugovora o koncesiji i
obvezi sanacije i rekultivacije podruja oteenog eksploatacijom mineralnih sirovina.
lanak 39.
Ukidanje dozvole za eksploataciju
Mjerodavno ministarstvo za rudarstvo ukinut e dozvolu za eksploataciju mineralnih
sirovina:
ako gospodarsko drutvo kome je izdana dozvola ne pone s eksploatacijom u roku
koji je naveden u dozvoli;
ako gospodarsko drutvo ne ishodi dozvolu za izvoenje radova po rudarskom
projektu u propisanom roku;
ako se rudarskim radovima ugroava ivot i zdravlje uposlenika i drugih graana i
imovine, a druge mjere utvrene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da
se to sprijei;
ako se ugroava okoli i ne vri rekultivacija prostora oteenog rudarskim radovima
prema odobrenom projektu ili
ako je raskinut ugovor o koncesiji.
lanak 40.
Prestanak vaenja dozvole za eksploataciju
Dozvola za eksploataciju prestaje vaiti:
prestankom rada gospodarskog drutva;
kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacijskoga polja;
kada gospodarsko drutvo odustane od izdane dozvole za eksploataciju ili
istekom ugovora o koncesiji.
lanak 41.
Zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju gospodarsko drutvo duno je
priloiti :
1. vaeu dozvolu;
2. potvrdu o priznatim priuvama mineralne sirovine ;
3. situacijski plan kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja u mjerilu to
omoguava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudnikog prostora s
javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru.
lanak 42.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije,
gospodarsko drutvo je duno priloiti:
1. ugovor o koncesiji;
2. revidiran rudarski projekt za obustavu eksploatacije;
3. urbanistiku suglasnost;
4. okolinsku dozvolu;
5. obrazloenje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku gospodarskog
drutva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadri podatke o:
1. postojanju ugovora o koncesiji;
vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije s koliinama
preostalih priuva;
obvezi gospodarskog drutva o trajnom uvanju tehnike dokumentacije koja se
odnosi na eksploataciju mineralne sirovine;
obvezi gospodarskog drutva o provoenju mjera sigurnosti, kojima e se trajno
iskljuiti mogunost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;
odobrenju ulaska u eksploatacijsko polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;
obvezi gospodarskog drutva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacijskog podruja
sukladno projektu za predmetno eksploatacijsko polje;
poloaju i tonim granicama eksploatacijskog polja;
aurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i
roku obustave.
lanak 43.
Dozvola za izvoenje radova po rudarskom projektu
Dozvolom za izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po
odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja
iz l. 8. i 9. ovoga zakona.
Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stavka 1. ovoga lanka, gospodarsko drutvo ili
izvoa rudarskih radova mora priloiti:
1. ugovor o koncesiji;
2. revidiran rudarski projekt u dva primjerka;
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvoenje rudarskih radova;
4. dozvolu za eksploataciju odreene mineralne sirovine;
5. dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti za zemljite odreeno za
eksploataciju;
6. okolinsku dozvolu i urbanistiku suglasnost;
7. izvjee revidenta o reviziji projekta i
8. vodnu suglasnost.
Dozvola za izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po rudarskom
projektu sadri:
1. naziv gospodarskog drutva ili izvoaa rudarskih radova kome je izdana dozvola
za izvoenje radova;
2. naziv projekta po kom se odobrava izvoenje radova i gradnja objekta i postrojenja;
3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;
4. nalog podnositelju zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta duan uvati
kao akt od trajne vrijednosti;
5. nazive bitnih dokumenata priloenih uz zahtjev za dozvolu i to:
a. dokaz o pravu koritenja ili pravu slunosti za zemljite odreeno za eksploataciju;
b. urbanistiku suglasnost i
c. revizijsko izvjee s miljenjem da se moe izdati dozvola.
U postupku izdavanja dozvole za izvoenje radova, gradnju objekta i
postrojenja mjerodavno tijelo uprave utvruje:
a. gdje je projekt uraen;
b. tko je rukovodio izradom projekta;
c. gdje je revizija projekta izvrena i
d. tko je revident.
lanak 44.
Privremena dozvola za izvoenje rudarskih radova
Za uvoenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Federalno
ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo moe izdati
privremenu dozvolu za izvoenje rudarskih radova u trajanju od najdulje dvije godine.
Privremena dozvola se izdaje i u sluajevima kada je zbog uvoenja nove tehnologije
i postrojenja predvien probni rad.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovoga lanka, gospodarsko drutvo mora
priloiti sljedee dokumente:
1. revidiran rudarski projekt u dva primjerka i
2. izvjee revidenta o reviziji projekta.
lanak 45.
Konana dozvola
Konanu dozvolu s kojom se odreuju zatitne mjere kod koritenja otkopne metode,
tehnologije ili postrojenja iz lanka 44. ovoga zakona gospodarskom drutvu izdaje
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo
poslije predoenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.
Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja propisuje
federalni ministar.
lanak 46.
Poetak izvoenja rudarskih radova
Gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova kome je izdana dozvola iz lanka
37. stavak 1. toka 3. ovoga zakona mora, najkasnije 15 dana prije poetka izvoenja
rudarskih radova, mjerodavnoj rudarskoj inspekciji prijaviti poetak izvoenja
rudarskih radova i osobe koje e obavljati poslove tehnikog i glavnog tehnikog
rukovoenja rudarskim radovima, kao i osobe koje e vriti poslove tehnikog
nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti.
Gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti
prestanak rudarskih radova ako prijavom poetka radova nije odreen rok trajanja i
okonanja radova.
lanak 47.
Dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija
Upotrebna dozvola
Uporaba rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija izgraenih na temelju
odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta je dozvoljena na temelju dozvole
za njihovu uporabu.
Dozvolu za uporabu rudarskih objekata i postrojenja iz lanka 37. toka 4. ovoga
zakona na prijedlog povjerenstva za tehniki pregled izdaje tijelo uprave koje je izdalo
dozvolu za izvoenje radova.
Tehnikim pregledom utvruje se je li izgraeni objekt i postrojenje izgraeno prema
odobrenom projektu, je li usklaen s propisima, mjerama i normativima zatite na
radu i obvezatnim standardima, je li tehniki ispravan i ugroava li okoli, ivot i
zdravlje uposlenika i graana.
Tehniki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgraenih na temelju odobrenog
glavnog i dopunskog rudarskog projekta, vri i odobrava uporabu Federalno
ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo putem
strunog povjerenstva.
Struno povjerenstvo sastavljeno je od predstavnika Federalnog ministarstva odnosno
kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo i strunih osoba iz gospodarskih
drutava ili ustanova iz oblasti rudarstva koje ispunjavaju uvjete iz lanka 72. ovoga
zakona.
U radu strunog povjerenstva iz stavka 5. ovoga lanka sudjeluju i predstavnici tijela
koje je izdalo urbanistiku suglasnost i okolinsku dozvolu.
Radu povjerenstva za tehniki pregled obvezatno nazoi predstavnik rudarske
inspekcije.
Trokove tehnikog pregleda snosi gospodarsko drutvo.
Rudarski objekti i postrojenja izgraeni na temelju odobrenog glavnog i dopunskog
rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdulje do est mjeseci poslije
izvrenog tehnikog pregleda od strunog povjerenstva koje je obrazovalo
gospodarsko drutvo, sa zadaom da utvrdi jesu li izvedeni radovi sukladni rjeenjima
danim u rudarskom projektu. O putanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja,
ureaja i instalacija, gospodarsko drutvo pismeno obavjetava Federalno ministarstvo
odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.
Obavljanje tehnikog pregleda pokree se zahtjevom gospodarskog drutva.
Uz zahtjev za tehniki pregled za dobivanje dozvole za uporabu rudarskih objekata i
postrojenja gospodarsko drutvo prilae:
rjeenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;
spisak objekata i opreme;
spisak projekata po kojima su izgraeni objekti, postrojenja i ureaji uz navoenje
broja dozvole pod kojim su odobreni;
spisak kadrova;
spisak isprava i ifre o izvrenim periodinim pregledima orua za rad i ureaja
odnosno radnih i pomonih prostorija koji podlijeu obvezatnim periodinim
pregledima i
vodnu dozvolu.
Dozvola za uporabu rudarskog objekta i postrojenja sadri:
naziv gospodarskog drutva kome se izdaje dozvola;
naziv mjesta izgraenog objekta i postrojenja;
nazive objekata i postrojenja s tehnikim karakteristikama;
obveze gospodarskog drutva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale
tijekom izgradnje objekta moraju unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i uvati
sve vrijeme dok objekt traje i
konstataciju da su:
objekt i postrojenje izgraeni prema odobrenom rudarskom projektu;
da je gospodarsko drutvo uvailo uvjete dane u dozvoli za izvoenje radova i
da je gospodarsko drutvo uvailo uvjete navedene u urbanistikoj suglasnosti.
Nain imenovanja lanova povjerenstva, obavljanja tehnikog pregleda, sadraj
zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu te naknadu za rad lanova povjerenstva
uredit e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.
lanak 48.
Dozvola za obavljanje periodinih pregleda orua za rad i ureaja i ispitivanje
fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu
Periodine preglede orua za rad i ureaja i ispitivanje fizikih, kemijskih i biolokih
utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravne osobe
koje, pored uvjeta propisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju
kadrove s odgovarajuom visokom kolskom spremom, poloenim strunim ispitom i
radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehniku opremu i laboratorije.
Uz zahtjev gospodarskog drutva odnosno pravne osobe za dobijanje dozvole za
vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja, fizikih,
kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu, potrebno
je priloiti:
1. rjeenje o registraciji djelatnosti kod mjerodavnog suda;
2. spisak kadrova s odgovarajuim uvjetima u pogledu strune spreme, radnog
iskustva i poloenog strunog ispita;
3. spisak tehnike opreme;
4.spisak opreme i instrumenata koji podlijeu umjeravanju kao i dokazi da je
umjeravanje izvreno;
5. spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u
zahtjevu i
6.izvod iz opih akata gospodarskog drutva kojima se reguliraju poslovi vrenja
periodinih pregleda orua za rad.
Prije izdavanja dozvole za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua
za rad i ureaja, fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanja odgovarajuih
isprava u rudarstvu vri se oevid na licu mjesta putem strunog povjerenstva.
Trokove oevida snosi gospodarsko drutvo.
Dozvola za vrenje periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja orua za rad i ureaja,
fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu,
sadri:
1. popis poslova periodinih pregleda koji se odobravaju;
2. nositelje poslova iz toke 1. ovoga stavka, koji moraju ispunjavati uvjete propisane
l. 72. do 81. ovoga zakona;
3. uvjete koje moraju zadovoljavati oprema i instrumenti sukladno Zakonu o
mjeriteljstvu u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj:8/05);
4. odgovarajui prostor i
5. definiran broj osoba za opseg odobrenih radova.
Postupak utvrivanja uvjeta, nain imenovanja povjerenstva, sadraj zapisnika te
naknadu lanovima povjerenstva uredit e se posebnim pravilnikom koji donosi
federalni ministar.
lanak 49.
Okolinska dozvola i urbanistika suglasnost
Okolinska dozvola je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji
ureuje zatitu okolia u Federaciji.
Urbanistika suglasnost je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa
koji ureuje prostorno planiranje i koritenje zemljita u Federaciji.
IV. MJERE ZATITE NA RADU
lanak 50.
Obveze u provoenju mjera
Ravnatelj gospodarskog drutva je odgovoran za organiziranje slube zatite na radu.
Za izravno provoenje mjera zatite na radu odgovorna je svaka osoba uposlena u
gospodarskom drutvu odnosno kod izvoaa u okviru djelokruga svoga rada,
sukladno pravilniku o mjerama zatite na radu.
Ravnatelj gospodarskoga drutva duan je povremeno, a najmanje dva puta godinje,
razmatrati stanje zatite na radu i rad slube zatite na radu.
Koritenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za uporabu rudarskim
projektom nije doputeno.
trajk u objektima gdje se odvija tehnoloki proces, a posebice u objektima
ugroenim metanom i opasnom ugljenom prainom nije doputen iz sigurnosnih
razloga.
lanak 51.
Poduzimanje mjera za zatitu ivota graana i zatitu imovine
Pri izvoenju rudarskih radova gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih
radova je duan poduzeti mjere potrebne za zatitu ivota i zdravlja graana kao i
zatitu imovine prema vaeim propisima.
Vlasnici i korisnici zemljita i objekata na eksploatacijskom polju, kao i ostali
graani, pri kretanju ili radu, duni su se pridravati mjera zatite koje je propisalo
gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova.
lanak 52.
Upoznavanje s propisima
Svaki uposlenik koji zasnuje radni odnos u gospodarskom drutvu mora se prije
rasporeivanja na poslove odnosno zadae upoznati sa poslom koji e obavljati,
propisima i mjerama zatite na radu i mjerama zatite od poara, s opasnostima koje
mogu nastati u poslu, kao i s organiziranjem i provoenjem zatite na radu u
gospodarskom drutvu.
Uposlenik ima pravo zahtijevati od osobe zaduene za upoznavanje s propisima da se
to potpunije upozna s opasnostima posla, pravima odnosno dunostima u svezi sa
zatitom na radu i uvjetima rada.
lanak 53.
Uvoenje u posao
Uposlenik koji se prvi put rasporeuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana
u smjeni u kojoj je rasporeen uvoditi u posao pod izravnim nadzorom instruktora
koga ovlateno odgovorna osoba u gospodarskom drutvu odredi i u tom razdoblju
uposlenik ne moe biti rasporeen na stalne poslove i zadae.
Uposlenik koji se rasporeuje na druge poslove i zadae mora se prije otpoinjanja
rada upoznati s radom, propisima, mjerama zatite i opasnostima koje mogu nastati na
tim poslovima i zadaama.
Uposlenik je duan tijekom rada stalno upotpunjavati i usavravati svoja znanja iz
oblasti zatite na radu.
Uvoenje uposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom
gospodarskog drutva.
lanak 54.
Poznavanje propisa iz oblasti zatite na radu
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa radova je duan donijeti posebne programe za
stjecanje znanja iz oblasti zatite na radu, prema vrsti poslova i strunosti uposlenika.
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova je duan organizirati
upoznavanje svih uposlenika s propisima i mjerama zatite na radu, kao i mjerama
provoenja plana obrane i akcija spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa.
Gospodarsko drutvo odnosno izvoa rudarskih radova je duan putem strunog
povjerenstva, najmanje jednom godinje, vriti provjeru poznavanja propisa o
tehnikim mjerama i o zatiti na radu, kao i plana obrane i akcija spaavanja u
sluajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehnikog osoblja, palitelja mina,
visokokvalificiranih i kvalificiranih uposlenika iji je rad izravno vezan uz rudarske
radove.
lanak 55.
Sankcije za nepoznavanje propisa
Uposlenici koji ne pokau zadovoljavajue poznavanje propisa o tehnikim mjerama i
o mjerama zatite na radu, a naroito o provoenju plana obrane i akcija spaavanja,
ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim
znanjima.
Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajue poznavanje propisa,
poslodavac je duan uposlenika rasporediti na druge odgovarajue poslove, a ako
takvih poslova nema, rijeit e njegov radnopravni status na nain propisan Zakonom
o radu.
lanak 56.
Privremeno udaljavanje uposlenika s posla
Ravnatelj gospodarskog drutva i druge odgovorne osobe za izvoenje radova
odreene pravilnikom o mjerama zatite na radu, kao i uposlenik slube zatite na
radu, imaju pravo privremeno udaljiti s posla uposlenika koji je izvrio povredu neke
od propisanih mjera kojima se ugroava osobna i kolektivna sigurnost.
Pravilnikom o mjerama zatite na radu gospodarskog drutva odredit e se koje su to
povrede mjera zatite na radu zbog kojih se moe postupiti po odredbi stavka 1. ovoga
lanka.
V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA
lanak 57.
Privremena obustava
Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji
mineralnih sirovina zbog rudarskih ili gospodarskih razloga, gospodarsko drutvo ili
izvoa rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj
inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova.
Sluaj pojave opasnosti po ivote i zdravlje uposlenika, gospodarsko drutvo odnosno
izvoa rudarskih radova mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj
inspekciji.
Privremenu planiranu obustavu radova gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih
radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu
mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana
prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog poetka radova.
Ako je obustava iz stavka 3. ovog lanka oekivana i u trajanju duljem od 30 dana,
gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je:
izvriti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove karte;
sainiti zapisnik s obrazloenjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su
uzrokovale obustavu i
pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprjeavanja nastajanja opasnosti koje se mogu
pojaviti kod ponovnog otpoinjanja radova.
Za vrijeme privremene obustave izvoenja radova, gospodarsko drutvo odnosno
izvoa rudarskih radova mora osigurati redovito odravanje svih rudarskih prostorija
i objekata, sprijeiti nastajanje teta i osigurati kretanje uposlenih bez opasnosti po
njihov ivot i zdravlje.
Prije putanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova gospodarsko drutvo
odnosno izvoa rudarskih radova je duan, putem povjerenstva kojem obvezatno
nazoi i mjerodavni rudarski inspektor, izvriti pregled i utvrditi jesu li stvoreni
sigurni uvjeti za nastavak radova.
Privremeni prekid izvoenja rudarskih radova je prekid koji ne traje dulje od jedne
godine.
lanak 58.
Potpuna i trajna obustava rudarskih radova
U sluaju da gospodarsko drutvo iz bilo kojeg razloga odlui potpuno i trajno
obustaviti izvoenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina, na svim
objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri
tome potivati odredbe ovoga zakona.
Potpunu ili trajnu obustavu izvoenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih
sirovina gospodarsko drutvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj
inspekciji, u roku od 15 dana prije poetka obustave radova.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo
moe imenovati povjerenstvo koje e na licu mjesta provjeriti razloge obustave
radova. Gospodarsko drutvo mora povjerenstvu predoiti dokumentaciju na temelju
koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o
potpunoj i trajnoj obustavi izvoenja radova kao i rudarski projekt zatvaranja
rudarskog objekta na kome prestaje eksploatacija.
U sastav povjerenstva iz stavka 3. ovoga lanka, pored predstavnika Federalnoga
ministarstva, odnosno kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo, imenuju
se i predstavnici Federalnog ministarstva prostornog ureenja, Federalnog
ministarstva okolia i turizma, odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za
prostorno ureenje i okoli.
Poslije izvrenog pregleda povjerenstvo sainjava zapisnik s prijedlozima daljnjih
mjera i dostavlja ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu
mjerodavnom za rudarstvo. Zapisnik predstavlja strunu podlogu za izdavanje
dozvole za obustavu eksploatacije iz lanka 42. ovoga zakona.
lanak 59.
Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli
Poslije ishoenja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz lanka 37.
toka 2. ovoga zakona, gospodarsko drutvo mora izvriti konanu sanaciju zemljita
i rekultivaciju okolia i otkloniti posljedice koje su nastale pri izvoenju rudarskih
radova, a na temelju projekta sanacije i rekultivacije.
Gospodarsko drutvo je duno prema projektu izvoenja rudarskih radova u
kontinuitetu vriti sanaciju zemljita i tehniku rekultivaciju devastiranih povrina
nastalih usljed rudarskih radova.
Prije obavljanja konane sanacije gospodarsko drutvo je duno provesti mjere
osiguranja kako bi se trajno iskljuile opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i imovine i
mogui uzronici zagaenja okolia, odnosno tete na objektima i okoliu.
O izvrenim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovoga lanka, gospodarsko drutvo je duno
obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za
rudarstvo, mjerodavnu rudarsku inspekciju i federalnu odnosno kantonalnu inspekciju
za okoli.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo na
temelju obavijesti iz stavka 4. ovoga lanka izvrit e tehniki pregled kojim e se
utvrditi je li sanacija i rekultivacija okolia izvedena u suglasnosti s rudarskim
projektom i jesu li provedene mjere iz stavka 3. ovoga lanka dovoljne, o emu e
izdati potvrdu gospodarskome drutvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne, naredit e
gospodarskom drutvu da u odreenom roku otkloni utvrene nedostatke.
Ako gospodarsko drutvo ne postupi po nalogu iz stavka 5. ovoga lanka, Federalno
ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo provest e
potrebne mjere sigurnosti na troak gospodarskog drutva.
U obavljanju tehnikog pregleda iz stavka 5. ovoga lanka sudjeluju i predstavnici
federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo,
mjerodavnih ministarstava za prostorno ureenje, okoli i turizam i poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva.
Trokove tehnikog pregleda snosi gospodarsko drutvo.
lanak 60.
Prestanak prava i obveza
Prava i obveze iz dozvola utvrene lankom 37. stavak 1. to. 1.do 7. ovoga zakona
prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.
Brisanje gospodarskog drutva iz katastra eksploatacijskih polja utvruje se odlukom
iz stavka 1. ovoga lanka.
Rudarski planovi, mjerake knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova
nakon donoenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponirati u arhiv
Federacije odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u mjerodavni
arhiv gospodarsko drutvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu odnosno
kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo.
Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola utvrenih lankom 7.stavak 1. to.
3., 4., 6. i 7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo
navedene dozvole.
lanak 61.
Otklanjanje posljedica rudarskih radova
Gospodarsko drutvo snosi sve trokove za otklanjanje teta koje su nastale kao
posljedica rudarskih radova.
lanak 62.
Katastar eksploatacijskih polja
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo
koja su izdala dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina duna su voditi katastar
odobrenih eksploatacijskih polja.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo
koja su izdala dozvole duna su pored katastra iz stavka 1. ovoga lanka voditi zbirku
isprava te popis gospodarskih drutava kojima su izdane dozvole.
Federalni ministar donijet e propise o katastru odobrenih eksploatacijskih polja te o
nainu voenja zbirke isprava i popisa gospodarskih drutava kojima su izdane
dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina.
VI. TEHNIKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTIRANJE
lanak 63.
Tehnika dokumentacija
Tehnika dokumentacija u smislu ovoga zakona je:
rudarski projekti;
idejna rjeenja rudarskih projekata;
rudarski planovi i karte;
dugoroni i godinji programi eksploatacije mineralnih sirovina;
dokumentacija o priuvama i pojavama mineralnih sirovina;
dokumentacija o utjecaju rudarskih radova na okoli;
dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova u kojima se vre rudarski
radovi po stupnju opasnosti od metana i ugljene praine i
dokumentacija postrojenja, opreme i ureaja.
Kod izvoenja rudarskih radova koji nisu u izravnoj vezi s eksploatacijom mineralnih
sirovina dozvoljena je uporaba i tehnike dokumentacije koju propisuje poseban
zakon iz oblasti graditeljstva.
lanak 64.
Usklaenost tehnike dokumentacije
Tehnika dokumentacija iz lanka 63. ovoga zakona mora biti usklaena s:
odredbama ovoga zakona i na temelju njega donesenih tehnikih propisa, propisa o
zatiti na radu i zatiti zdravlja uposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim
u urbanistikoj suglasnosti, vodnoj suglasnosti, kao i drugim propisima koji su u
primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i
propisima o zatiti okolia i zatiti od poara, ukoliko propisima iz toke 1. ovoga
lanka nije drukije odreeno.
Tehnika dokumentacija iz stavka 1. ovoga lanka treba biti usklaena sa suvremenim
dostignuima i metodama rudarske, geoloke, geomehanike i drugih tehnikih
znanosti.
lanak 65.
Vrste rudarskih projekata
Za izvoenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja
izrauju se projekti, i to:
1. Glavni rudarski projekt
2. Dopunski rudarski projekt i
3. Pojednostavljeni rudarski projekt.
Sadraj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i nain izrade rudarskih projekata
propisuje federalni ministar.
lanak 66.
Glavni rudarski projekt
Glavni rudarski projekt izrauje se za nove jame, povrinske kopove, postrojenja za
pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i eksploataciju tenih i plinovitih
leita, te za izgradnju i koritenje podzemnih prostora, koji nisu u vezi s
eksploatacijom mineralnih sirovina.
Projekt iz stavka 1. ovoga lanka izrauje se na temelju bilannih priuva mineralnih
sirovina A, B i C 1 kategorije, sadranih na prostoru koji je obuhvaen projektom.
Dio bilannih priuva A + B, mora biti najmanje 60 %, od ega priuve kategorije A
ne mogu biti manje od 10 %.
Od ukupno utvrenih bilannih priuva C 1 kategorije kao podloga za projektiranje
moe se uzeti najvie 50 % pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na priuve B
kategorije ili kada njihov prostorni poloaj omoguava otkopavanje istim zahvatom
otvaranja.
lanak 67.
Dopunski rudarski projekt
Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za
izvoenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojeim rudnicima, za
rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja
ili dijela sloja i rudnih tijela, dijelova tenih i plinovitih leita, izgradnju i
rekonstrukciju rudarskih objekata koji su izravno vezani uz eksploataciju mineralnih
sirovina, izgradnju skladita eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu
otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rjeenja u okviru rudnike
sigurnosti i kolektivne zatite, djelominu ili potpunu eksploataciju zatitnih stubova i
tehniku rekultivaciju.
lanak 68.
Pojednostavljeni rudarski projekt
Pojednostavljeni rudarski projekt se izrauje za radove manjeg opsega, jednostavnije i
tipske objekte, postrojenja i ureaje iz l. 8.i 9. ovoga zakona kao i za nebitna
odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog projekta koja nemaju utjecaja
na osnovna projektna rjeenja.
lanak 69.
Nostrifikacija projekata
Utvrivanje usklaenosti rudarskih projekata izraenih u inozemstvu s ovim
zakonom, posebnim zakonima, propisima i standardima vri se sukladno
provedbenom propisu koji donosi federalni ministar.
lanak 70.
Ponovna eksploatacija
U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povrinskim kopovima, u kojima je
potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina, moe se ponovno
pristupiti eksploataciji samo na temelju novog glavnog rudarskog projekta, odobrenog
od Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za
rudarstvo.
lanak 71.
Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija
Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od
metana i opasne ugljene praine vri se sukladno odredbama l. 72. i 73. ovoga
zakona.
Kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne
ugljene praine vri struno povjerenstvo koje imenuje federalni ministar, sastavljeno
od predstavnika federalnoga ministarstva i strunih osoba iz gospodarskih drutava ili
ustanova iz oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz lanka 72. ovoga zakona.
Sadraj elaborata, nain i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i
razvrstavanje jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i klasifikacije i
kategorizacije jame odnosno jamskih prostorija po stupnju opasnosti od eksplozivne
ugljene praine, uvjetima koje moraju ispunjavati gospodarska drutva za izradu
elaborata u pogledu osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, nain
imenovanja lanova povjerenstva i naknadu za rad lanova povjerenstva provedbenim
propisom ureuje federalni ministar.
lanak 72.
Izrada rudarskih projekata
Izradu rudarskih projekata moe vriti gospodarsko drutvo registrirano za vrenje tih
poslova koje pored opih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri
uposlenika od ega najmanje jednog uposlenika one struke za koju se radi projekt
(geoloki, rudarski, elektrotehniki, geodetski, rudarsko-mjeraki, strojarski i
graevinski).
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na
povrini, i to: garderobe s kupatilom, stanice za spaavanje, dispeerske centre,
regulacije vodotoka, sonovode, sustav veza za specifine radove na izgradnji i sanaciji
rudarskih objekata, mogu vriti gospodarska drutva koja ispunjavaju uvjete za
projektiranje odnosno izradu investicijsko-tehnike dokumentacije po propisima iz
oblasti graenja.
lanak 73.
Osposobljenost osoba za izradu rudarskih projekata
U gospodarskom drutvu iz lanka 72. ovoga zakona rudarski projekt moe izraivati
projektant - diplomirani inenjer odnosne struke, koji je poloio struni ispit i ima
najmanje pet godina radnog iskustva, od ega najmanje tri godine u gospodarskom
drutvu na poslovima one vrste za koje se izrauje projekt (geoloki, rudarski,
geodetski, rudarsko-mjeraki, elektrotehniki, strojarski, graevinski i dr.).
Kada u izradi rudarskog projekta sudjeluje vie projektanata, mora se odrediti glavni
projektant.
Projektantski nadzor nad izvoenjem rudarskih radova moe obavljati osoba koje
ispunjava uvjete odreene za projektanta.
lanak 74.
Ovlatena osoba
Ovlatena osoba gospodarskoga drutva mora uz rudarski projekt priloiti dokaz da
projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lanka 73.
stavak 1. ovoga zakona.
lanak 75.
Pismena izjava
Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant
rudarskog projekta pismenom izjavom potvruju da su u projektu primijenjeni uvjeti
iz lanka 63. ovoga zakona.
Gospodarsko drutvo u kome je izraen projekt ili dio rudarskog projekta duno je
pismenu izjavu iz stavka 1. ovoga lanka priloiti uz izraeni rudarski projekt
odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt.
Za sva rjeenja i kvalitetu projekta odgovorno je gospodarsko drutvo u kome je
projekt izraen, projektant i glavni projektant.
lanak 76.
Revizija rudarskog projekta
Rudarski projekti iz lanka 65. ovoga zakona podlijeu reviziji u pogledu primjene
odredbi l. 64. i 75. ovoga zakona.
Za kvalitetu revizije projekta odgovorni su gospodarsko drutvo u kome je izvrena
revizija i revidenti koji su izvrili reviziju.
lanak 77.
Pravo revizije
Reviziju rudarskog projekta vri gospodarsko drutvo za svoje potrebe ili drugo
gospodarsko drutvo, koje je registrirano i ima odobrenje za vrenje poslova revizije
rudarskih projekata.
Revizija rudarskog projekta vri se putem revidenta koji ima strunu spremu i radno
iskustvo iz lanka 73. ovoga zakona i koji ima zakljuen ugovor o radu na neodreeno
vrijeme s gospodarskim drutvom u kome se vri revizija rudarskog projekta.
Reviziju rudarskog projekta ne moe vriti uposlenik tijela uprave, osoba koja je
sudjelovala u izradi projekta i gospodarsko drutvo odnosno uposlenik u
gospodarskom drutvu u kojem je izraen projekt.
lanak 78.
Zadaa revidenta
Revident rudarskog projekta sainjava izvjee o izvrenoj reviziji, kojim utvruje da
li je rudarski projekt izraen prema odredbama lanka 64. ovoga zakona.
Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat e na njih i
zatraiti da se nedostaci otklone.
U izvjeu o izvrenoj reviziji rudarskoga projekta jamske otkopne metode revident je
duan dati svoje miljenje o mogunosti primjene projektirane otkopne metode u
predvienom otkopnom polju i predloiti koja, odnosno kakva ispitivanja i opaanja
je rudarsko poduzee duno izvriti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih
za utvrivanje uvjeta pod kojima e se metoda otkopavanja moi primjenjivati.
lanak 79.
Revizijska klauzula
Gospodarsko drutvo u kome je izvrena revizija rudarskog projekta duno je na
rudarskom projektu potvrditi da je izvrena revizija projekta (revizijska klauzula).
Klauzulom iz stavka 1. ovoga lanka potvruje se da je revidirani projekt izraen
prema odredbama lanka 64. ovoga zakona.
Revizijsku klauzulu potpisom i peatom ovjerava ovlatena osoba gospodarskog
drutva u kome je izvrena revizija.
Uz revidirani projekt gospodarsko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka prilae izvod o
upisu u sudski registar i odobrenje mjerodavnog tijela za vrenje poslova revizije
rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz
lanka 72. ovoga zakona kao i izvjee revidenata o izvrenoj reviziji.
Revizija sloenih projekata moe vriti povjerenstvo, a svaki revident je odgovoran za
svoj dio izvrene revizije.
Revizijsku klauzulu s popisom svih revidenata za projekte iz stavka. 5. ovoga lanka
potpisom i peatom ovjerava ovlatena osoba gospodarskog drutva u kome je
izvrena revizija, a potpisuje i predsjednik revizijskoga povjerenstva i svi revidenti.
lanak 80.
Izmjene u projektu za izvoenje radova
Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od
odobrenog projekta u pogledu opih tehnikih rjeenja, radi se novi glavni rudarski
projekt.
Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od tehnikih
projekata pojedinih faza tehnolokog procesa koje ne utjeu na opa tehnika rjeenja
iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehniki projekti.
Novi projekti iz st. 1. i 2. ovoga lanka odobravaju se na nain utvren u l. 37. i 43.
ovoga zakona.
Manjim izmjenama u projektu za izvoenje radova smatraju se izmjene projekta
tehnike i tehnoloke prirode koje ne pogoravaju uvjete zatite na radu.
Izvoenje radova poinje poslije dobijene pismene suglasnosti projektanta uz
suglasnost slube zatite na radu. U svim se suglasnostima utvruje da se nisu
pogorali uvjeti zatite na radu odreeni u rudarskom projektu.
Nuna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvoenja i
postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih
projektnih rjeenja mogu se vriti samo uz prethodnu suglasnost tehnikog
rukovoditelja izvoaa rudarskih radova, slube zatite na radu i projektanta.
Za eksploataciju nafte, zemnog plina, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda,
izvoa smije zbog geolokih prilika i oblika terena, bez suglasnosti Federalnog
ministarstva, izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor, mjesta buotina koja su
predviena u rudarskom projektu, ali ne smije prijei granicu odobrenog
eksploatacijskog polja.
VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA
lanak 81.
Planovi i karte
Radi pravilnog i sigurnog izvoenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije
mineralnih sirovina, kao i sprjeavanja materijalnih teta, gospodarsko drutvo je na
temelju mjerenja duno izraivati planove odnosno karte iz kojih se moe utvrditi
stanje rudarskih radova, njihov meusobni poloaj i poloaj u odnosu na stare
rudarske radove i na objekte i vode na povrini.
lanak 82.
Dostava i izrada planova i karata
Preslici rudarskih planova i karata iz lanka 81. ovoga zakona moraju se dostaviti
Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za
rudarstvo, na njegov zahtjev.
Nain i uvjete za izvoenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata,
njihova razmjera, izbor sustava koordinata i voenje rudarsko-mjerake i druge
dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehnike dokumentacije
propisuje federalni ministar.
lanak 83.
Obvezatni planovi i karte
Gospodarsko drutvo mora imati:
situacijski nacrt eksploatacijskog polja;
geoloku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okolia, kao i karakteristine
geoloke profile;
plan rudnika s ucrtanom povrinskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno
povrinskim kopovima s podacima o slijeganju terena;
planove pojedinih jama odnosno povrinskih kopova;
otkopne i etane planove svih jamskih i povrinskih rudarskih radova pojedinih revira;
planove energetske mree (elektrine mree, komprimiranog zraka i dr.), vodovodne
mree kao i jamskih postrojenja s glavnim tehnikim podacima;
plan sustava veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja;
planove provjetravanja jama;
planove tektonike i
plan obrane i spaavanja od skupnih opasnosti i udesa.
Za rudnike s velikim pritokom vode i sloenom tektonikom federalni ministar moe
propisati i voenje hidrogeolokih planova i karte tektonike. Voenje hidrogeolokih
planova obvezatno je kod eksploatacije kamene soli.
Planovi iz stavka 1. to. 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga lanka moraju se dopunjavati svakog
mjeseca prema napredovanju rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili naputenih dijelova jame ili
prema geolokim rasjedima, dopunjavanje planova vri se prema potrebi u kraim
rokovima.
Dopunjavanje planova vri se u kraim rokovima i kada se podzemni radovi kreu u
podruju jamskih poara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili zatienih
podruja.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka dopunjavanje planova za povrinske
kopove moe se vriti u roku od est mjeseci uz suglasnost federalnoga ministarstva.
lanak 84.
Obvezatni planovi i karte pri eksploataciji plinovitih i tekuih leita
Gospodarsko drutvo za eksploataciju plinovitih i tekuih leita mora imati:
situacijski nacrt eksploatacijskog polja s naznakom svih istranih i eksploatacijskih
buotina i ostalih ureaja;
geoloku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okolia kao i karakteristine
geoloke profile;
karte o granicama rubne vode;
podatke i izvjea o buenju i elektrokarotanim mjerenjima, zacijevljenju, perforaciji,
osvajanju i mjerenju dinamikog i statikog pritiska, plinskom imbeniku i svim
ostalim fiziko-kemijskim analizama kolektora i fluida i
plan eksploatacijskog polja s podacima o slijeganju terena.
lanak 85.
Prikljuivanje rudarskih mjerenja
Situacijski plan eksploatacijskog polja i rudarska mjerenja na temelju kojih se izvode
rudarski radovi, izraeni rudarski planovi i projekti moraju biti prikljueni na dravnu
geodetsku osnovu.
lanak 86.
Mjerake knjige
O svim izvrenim mjerenjima gospodarsko drutvo duno je voditi mjerake knjige,
koje se ovjeravaju po propisima o ovjeri poslovnih knjiga.
lanak 87.
Osobe za obavljanje rudarskih mjerenja
Rudarska mjerenja vre i planove izrauju odnosno dopunjavaju samo osobe koje za
ove poslove imaju strunu kvalifikaciju (rudarski mjerai i geodeti).
Kod izrade novih rudarskih planova, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih
rudarskih planova, kao to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i
dr.
lanak 88.
Koritenje zemljita za premjer
Korisnici i vlasnici zemljita duni su dozvoliti gospodarskom drutvu odnosno
izvoau radova premjeravanje i postavljanje geodetskih toaka i oznaka
eksploatacijskog polja.
lanak 89.
Dostavljanje planova
Preslike planova iz lanka 83. to. 1. do 7. ovoga zakona gospodarsko drutvo duno
je dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva
mjerodavnog za rudarstvo.
Ako gospodarsko drutvo ne izvri svakih est mjeseci izmjene i dopune rudarskih
planova, federalni ministar odnosno kantonalni ministar mjerodavan za rudarstvo
odredit e izvoaa koji e izmjene i dopune izvriti na troak gospodarskog drutva.
lanak 90.
Plan eksploatacije mineralnih sirovina
Gospodarsko drutvo je duno izraditi dugoroni program i godinji plan eksploatacije
mineralnih sirovina i dostaviti ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom
ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo na njihov zahtjev.
lanak 91.
Usklaenost rudarskih projekata s propisima koji ureuju zatitu okolia
Gospodarsko drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je rudarske projekte i nadzor
o utjecaju svoje djelatnosti na okoli uskladiti s propisima koji ureuju zatitu okolia.
VIII. NADZOR
lanak 92.
Nadzor
Nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona
(iz mjerodavnosti Federacije) vri Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vri Federalna uprava za inspekcijske poslove na temelju ovoga
zakona i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH,
broj:69/05).
lanak 93.
Rudarska