11
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE V A R A Ž D I N Vlatko Špoljarić Redoviti student Broj indeksa: 38110/09-R Smjer: Informacijski sustavi Preddiplomski studij OBILJEŽJA PONAŠANJA POJEDINACA UNUTAR ORGANIZACIJA KRITIČKI PRIKAZ IZ KOLEGIJA: KOMUNICIRANJE U ORGANIZACIJI

Kritički prikaz

  • Upload
    vlatko

  • View
    3.785

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kritički prikaz

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

V A R A Ž D I N

Vlatko Špoljarić

Redoviti student

Broj indeksa: 38110/09-R

Smjer: Informacijski sustavi

Preddiplomski studij

OBILJEŽJA PONAŠANJA POJEDINACA

UNUTAR ORGANIZACIJA

KRITIČKI PRIKAZ IZ KOLEGIJA:

KOMUNICIRANJE U ORGANIZACIJI

Varaždin, lipanj 2010.

Page 2: Kritički prikaz

Sadržaj

1.Uvod...................................................................................................2

2.Organizacijsko ponašanje i organizacijska kultura............................3

3.Zaključak............................................................................................6

4.Literatura............................................................................................7

1

Page 3: Kritički prikaz

2

Page 4: Kritički prikaz

1. Uvod

Razumjevanje individualnog ponašanja počinje pregledom glavnih doprinosa

psihologije disciplini organizacijskog ponašanja. Ovi se doprinosi dijele na sljedećih pet

koncepata: vrijednosti, stavovi, osobnost, percepcija i učenje.

Tih pet koncepata biti će detaljnije razrađeni u ovom eseju, kao i pojam

organizacijskog ponašanja i organizacijske kulture.

Osim toga biti će prikazani tipovi osobnosti zaposlenih u organizaciji, kao i crte

njihova ponašanja i aktivnosti koje oni preferiranju.

U svakoj od tih koncepata osvrnut ću se kako bi se trebali menadžeri ponašati u skladu

s zaposlenima i njihovim individualnim ponašanjem. Kako bi trebali svoje sustave

nagrađivanja uskladiti s osobnostima, stavovima i drugih svojih djelatnika.

3

Page 5: Kritički prikaz

2. Organizacijsko ponašanje i organizacijska kultura

Područje organizacije koje proučava ponašanje zaposlenika u organizaciji, od nivoa

pojedinca, do radnih timova i grupa, naziva se organizacijsko ponašanje. Ključne varijable

preko kojih menadžeri utječu na ponašanje zaposlenih su organizacijska kultura i

komunikacija.

Organizacijska kultura je sustav pretpostavki, vrijednosti, stavova, osobnosti,

percepcija, učenja i normi ponašanja koje su članovi jedne organizacije razvili i usvojili kroz

zajedničko iskustvo, a koji se odražavaju kroz simbole i koji usmjeravaju njihovo ponašanje i

mišljenje.

Vrijednosti pretstavljaju temeljna uvjerenja da je specifičan način ponašanja ili krajnje

ponašanje osobno ili društveno poželjniji od prvotnog ili naopakog načina ponašanja ili

krajnjeg stanja postojanja. One sadrže moralnu notu time što nose ideje pojedinca o tome što

je dobro, pravo i poželjno. Sustavi vrijednosti predstavljaju određivanje prioriteta

pojedinačnim vrijednostima u odnosu na njihovu relativnu važnost. Vrijednosti su važne za

proučavanje organizacijskog ponašanja zato što tvore temelje za razumjevanje stavova,

percepcija, osobnosti i motivacije. Pojedinci ulaze o organizaciju s unaprijed stvorenim

pojmovima što treba i što ne treba biti.

Stavovi su iskazi koji sadržavaju procjenu (povoljnu ili nepovoljnu) u vezi stvari,

ljudi ili događaja. Stavovi odražavaju kako se netko osjeća u vezi s nečega. Stavovi utječu na

ponašanje pojedinca.

Osobnost pojedinca je kombinacija psiholoških crta koje koristimo za klasifikaciju te

osobe. Za objašnjenje i predviđanje ponašanja u organizacijama identificirana su četiri

atributa osobnosti, a to su: mjesto kontrole, autoritarizam, makijavelizam i sklonost riziku.

Autoritarizam je vjerovanje da među ljudima u organizacijama trebaju postaojati razlike u

statusu i moći.

Snažno autoritaristička osoba je intelektualno kruta, sklona osuđivanju drugih, sklona

iskorištavanju ljudi ispod sebe, nepovjerljiva i otporna na promjene. Osoba koja pokazuje jake

makijavelističke sklonosti je pragmatična, održava emocionalnu distancu i vjeruje da cilj

može opravdati sredstvo. Osobe s izraženom sklonošću prema riziku brže donose odluke i

koriste manje informacija pri odabiru od osoba sa slabo izaženom sklonošću prema riziku.

4

Page 6: Kritički prikaz

Menadžeri mogu koristiti ove informacije za povezivanje radnikove sklonosti prema riziku sa

zahtjevima specifičnoga posla. Tipovi osobnosti su: realističan, istraživački, društven,

konvencionalni, poduzetan, umjetnički.

Realistična osoba je često agresivnog ponašanja, preferira fizičku aktivnost koja

zahtjeva spretnost, snagu i kondiciju. Osoba istraživačkog tipa je osoba koja uključuje

aktivnosti koje zahtjevaju razmišljanje, organiziranje i razumjevanje, a ne osjećanje i emocije.

Društvena osoba uključuje manje intelektualnih ili fizičkih aktivnosti, a više interpersonalnih

aktivnosti. Konvencijonalna osoba uključuje aktivnosti koje su regulirane pravilima i

sublimaciju osobnih potreba u korist organizacije ili osobe od moći i statusa. Pouzetna je

osoba uključuje verbalne aktivnosti kako bi se utjecalo na druge u cilju postizanja moći i

statusa. Umjetničke osobe uključuju samoizražavanje, umjetničko stvaranje i emocionalne

aktivnosti.

Percepcija je proces kojem pojedinci organiziraju i tumače svoje čulne dojmove kako

bi dali značenje svom okruženju. Različite osobe mogu vidjeti istu stvar, ali ju drugačije

percipirati. Čitav niz faktora utječe na oblikovanje, a katkada na iskrivljavanje percepcije.

Pojedinci ne mogu asimilirati sve što opažaju, tako da se upuštaju u selektivnost.

Uočavaju komadić po komadić, ali ti komadići nisu izabrani nasumce, već selektivno ovisno o

interesima, obrazovanju, iskustvima i stavovima promatrača. Selektivno opažanje dopušta

nam brzo čitanje drugih, ali ne bez rizika stvaranja netočne slike.

Učenje je bilo koja relativno stalna promjena u ponašanju koja se zbiva kao posljedica

iskustva. Ono nam pomaže da se prilagodimo i savladamo svoje okruženje. Mijenjanjem

svojeg ponašanja kako bi se prilagodili promjenjivim uvjetima, postajemo odgovornim

građanima i produktivnim djelatnicima. Učenje je izgrađno na zakonu efekta koje kaže da se

ponašanje funkcija njegovih posljedica. Menadžeri mijenjaju ponašanje zaposlenika

sustavnim poticanjem svakog slijedećeg koraka koji djelatnika dovodi bliže željenom

ponašanju. Veliki dio našeg učenja temelji se na postupku oblikovanja.

Vrijednosti utječu na stavove, stavovi na motivaciju i percepciju. Osobnost također

ima utjecaj na percepciju. Motivacija utječe na percepciju, percepcija na učenje. Učenje utječe

na sposobnosti, a sposobnosti na individualno ponašanje, kao i motivacija i percepcija.

Organizacijska kultura utječe na strateške odluke u poduzeću, npr. definiranje

poslovnog područja, izbor ciljeva i strategije. Ona mijenja sposobnost poduzeća da se

prilagođava okruženju.

5

Page 7: Kritički prikaz

Individualno ponašanje pojedinca kao osobe koja svojim ponašanjem određuje svoj odnos prema drugima u organizaciji te svojim ponašanjem utječe na ponašanje grupe.

Temelj svakog ljudskog ponašanja je individualno ponašanje koje je određeno s tri osnovne grupe, a to su:

1. Fiziološke varijable – one obuhvaćaju fizičku i mentalnu sposobnost2. Psihološke varijable – odnose se na percepciju, stavove, osobnost, učenje i

motivaciju3. Varijable okoline – obuhvaćaju obitelj, kulturu i socijalnu klasu

6

Page 8: Kritički prikaz

3. Zaključak

Učinak i zadovoljstvo nekog zaposlenog biti će veći ukoliko se njegove vrijednosti

dobro uklapaju u vrijednosti organizacije. Menadžeri će više cijeniti djelatnike koji se

uklapaju i zaposleni će vjerojatno biti zadovoljni ako opaze da se uklapaju.

Menadžeri bi trebali biti zainteresirani za stavove svojih zaposlenih budući da stavovi

utjeću na ponašanje. Zadovoljni radnici imaju nižu stopu fluktuacije i apsentizma.

Glavna je vrijednost menadžera razumjevanje razlika osobnosti vjerjatno u boljem

selekcioniranju. Veća je vjerojatnost selekcije proizvodnijih i zadovoljnijih djelatnika ako se

uzimaju u obzir tipovi osobnosti koji su sukladni zanimanjima.

Menadžeri trebaju uzeti u obzir da njihovi zaposleni reagiraju na opažanja, a ne na

stvarnost. Bez obzira da li je vrednovanje zaposlenog, koje obavlja menadžer, stvarno

objektivno i nepristrano. Ako pojedinci primjete da su vrednovanja radnih učinaka pristrana i

sl., ponašat će se kao da ti uvjeti stvarno postoje.

Menadžer treba zaposlenog svojim ponašanjem i svojim upravljnjem nagradama

simulira zaposlenog na učenje.

7

Page 9: Kritički prikaz

3. Zaključak

1) S. Robbins, Bitni elementi organizacijskog ponašanja, MATE, Zagreb;

poglavlje: III. Temelji individualnog ponašanja

2) personal.unizd.hr/~dcsain/nastavni/menadzment/17.%20Menadzersko

%20vodenje%20i%20ponasanje%20ljudi.pdf –

3) www.ef.unze.ba/docs/Organizacija%20preduzeca%20-vjezbe%20XII-.ppt

-

8