Upload
marina-chudov
View
912
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Impresionizam
Preteče impresionizma:-Svi barokni slikari
- koji prikazuju kontrast svetlosti i senke
-kratkim potezima – Velaskez, Rubens, Rembrant
-Barokni umetnici koji su bili u stanju da zabeleže pokret i izraz lica – Franc Hals
-Svetlost i boja na slikama
- romantičara –
-Goja, Žeriko, Delakroa
-Slikari pejzaža koji rade u prirodi
-škola u Barbizonu, Kamij Koro, Vilijam Tarner
Na nastanak impresionizma utiču:1. Njutnovo otkriće spektra boja
Ševrel: “O zakonu simultanog kontrasta boja”Rud:”Teorija boja”Osvald: Krug boja
2. Pojava fotografije- Fotograf Nadar i njegov snimak Pariza snimljen iz balona
3. Umetnost Japana- Naročito izložbe umetnika Hirošige i Hokusaija održane u Parizu polovinom XIX veka
Istorija impresionizma
započela je kada je Eduard Mane izložio
dva svoja dela: ‘’Doručak na
travi’’1863. u Salonu odbijenih i
‘’Olimpiju’’1865. u zvaničnom Salonu. Obe slike izazvale
su skandal!
Eduard Mane “Bar u Foli Beržeru” – u pozadini se formira karakterističan impresionistički kratak potez
Na Maneovim slikama ‘’Japanka’’ (portret umetnikove supruge) i Portretu Emila Zole jasan je uticaj japanske grafike
Po slici Kloda Monea ‘’Impresija:rađanje Sunca’’ Luj Leroj, saradnik časopisa Šarivari dao je ime pravcu 1874. godine
Klod Mone “Stanica Sen Lazar” Klod Mone “Stogovi sena”
Klod Mone
Deo serije Ruanska katedrala
Klod Mone
deo serije “Lokvanji”
Klod Mone ‘’Plavi čamac’’
Klod Mone
Deo serije ‘’Parlament u Londonu’’
Pokret i refleksi svetlosti su inspiracija na
Renoarovim slikama Doručak lađara, Kupačica,Kišobrani, Čas klavirai Mulen de la Gale
Edgar Dega
Balerine
Edgar Dega:
Porodica Beleli
Čaša apsinta
Žene koje peglaju
Trka konja
Kamij Pisaro:
Bulevar Monmartr
Alfred Sislej: Poplava
Skulptura:Ogist Roden-Bronzano doba (figura u kontrapostu snimljena iz tri ugla)
-Čovek koji korača
Ogist Roden:
serija Ruke
Ogist Roden
“Balzak”
Ogist Roden
“ Vrata pakla” i ‘’Mislilac
Ogist Roden “Poljubac” i ‘’Danaida’’
Ogist Roden:‘’Građani Kalea’’
Gustav Ajfel:
Toranj od kovanog gvožđa podignut 1889. godine za Svetsku izložbu u Parizu.
Visina: 300 m
Arhitektura
Džozef Pakston
Kristalna palata podignuta je za Veliku izložbu 1851. godine u Londonu od stakla i gvožđa. Po zatvaranju izložbe razmontirana je i ponovo sklopljena u Sidenhajmu, južnom delu Londona. Uništena je u požaru 1936. godine.
Impresionizam u Srbiji
Milan Milovanović ‘’Lapad i ‘’Most cara Dušana’’
Milan Milovanović: Plava vrata i Terasa na Kapriju
Kosta Milićević Krf
Nadežda Petrović:
‘’Žetva’’,
‘’Šuma’’,
‘’Šetnja’’
‘’Put za Resnik’’