Prirucnik

RAZVOJ PROGRAMA OKOLIŠNO ODGOVORNOG

UPRAVLJANJA MALIM TURISTIČKIM OBJEKTIMA U HRVATSKOJ

2009.

partner

Izdavač: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u suradnji s udrugom Zelena Istra

Tekst pripremile i uredile: Jadranka Radić (Sunce), Milena Radošević (Zelena Istra),Gabrijela Medunić-Orlić (Sunce)

Fotografije: Gabrijela Medunić- Orlić, Siniša Nosil, Milena Radošević, Boris Rakić, Petronije Tasić, Barbara Mikac, Wikipedija.org, Seppo.net, UNEP, Doobybrain.com

Grafičko oblikovanje: Siniša Nosil, Split

Tisak: Tiskara Zelina d.o.o., Sv. Ivan Zelina

Naklada: 1 000 primjeraka

ISBN: 978-953-95172-8-9

CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C AU S P L I T U

UDK 338.48:504 504.03:338.48

RADIĆ, Jadranka Okolišno odgovoran turizam / <pripremaJadranka Radić, Milena Radošević ; fotoGabrijela Medunić-Orlić ... et al.>. -Split : Udruga za prirodu, okoliš iodrživi razvoj Sunce ; Pula : ZelenaIstra, 2009.

Bibliografija.

ISBN 978-953-95172-8-9

1. Radošević, MilenaI. Turizam -- Ekološko gledište

130429050 partner

6

8

11131620

22242730

323840424446485052

54

56

57

58

Uvod ......................................................................................... 1. Turizam i okoliš ......................................................................

2. Iskustva iz svijeta ................................................................... 2.1. Pregled izvora s interneta ........................................ 2.2. Studijsko putovanje ................................................. 2.3. Trendovi razvoja turizma ..........................................

3. Situacija u Hrvatskoj .............................................................. 3.1. Rezultati upitnika ...................................................... 3.2. Primjeri dobre prakse .............................................. 3.3.BudućnostturizmauHrvatskoj................................

4. Pilot projekt ............................................................................ 4.1. Otpad ..................................................................... 4.2. Voda........................................................................ 4.3. Energija ................................................................... 4.4. Hrana ...................................................................... 4.5. Transport .................................................................. 4.6. Buka ........................................................................ 4.7. Lokalne vrijednosti ................................................... 4.8. Edukacija i komunikacija .........................................

5.Zaključak...............................................................................

Literatura i korisni linkovi .............................................................

O Suncu i Zelenoj Istri ................................................................

Bilješke ......................................................................................

S a d r ž a j

Tijekom 2009. godine udruge za zaštitu okoliša “Sunce” iz Splita i “Zelena Istra” iz Pule započele su razvoj Programa okolišno odgovornog upravljanja malim turističkim objektima u Hrvatskoj, zahvaljujući sred-stvima odobrenim za provedbu projekta putem programa EU, PHARE 2006. Projekt se provodi u suradnji s Odjelom za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli (projekt: Održivi tur-izam u Hrvatskoj: izrada akcijskog plana održivosti turizma Istre, šifra 303-0000000-2451) i Institutom za turizam, Zagreb. U svom dugogodišnjem radu udruge “Sunce” i “Zelena Istra” stekle su bogato iskustvo u polju provođenja održivog razvoja te us-postavile mrežu kontakata u svojim lokalnim zajednicama i šire. Ta dragocjena iskustva i vještine poslužile su kao inspiracija ali i temelj za pokretanje ovakvog projekta i programa. Naime, turizam je kao djelat-nost od golemog ekonomskog i socijalnog značaja za Hrvatsku, a usli-jed tijesne međusobne povezanosti turizma i okoliša razvoj turizma je neminovno ovisan o stanju okoliša, dakle prirode, i o očuvanju ekološke ravnoteže. Dakle, usmjeravajući svoje djelovanje prema održivom raz-voju u turističkom sektoru, namjera je vrlo konkretno i učinkovito po-taknuti i ubrzati razvoj hrvatskog društva prema dugoročnoj održivosti, počevši prije svega od samih temelja svakog društva, od lokalnih zajed-nica. Znakovito je u tom smislu što je Program dobio ime EkoPartner, koje potcrtava partnerski odnos svih dionika. Upravo je to jasno izraženo u misiji Programa, koja glasi:

Razvijanje dijaloga i suradnje među svim dionicima lokalne zajednice radi postizanja održivog razvoja.

Svrha Programa je poticanje okolišno odgovornih oblika turizma kroz diferencijaciju proizvoda na tržištu, tj. kroz označavanje posebnim znakom (EkoPartner) onih objekata koji programske smjernice okolišno odgovornog upravljanja integriraju u svoje poslovanje. Program je u ovoj fazi svog definiranja i provođenja zamišljen i usmjeren prema malim

Uvod:

6

turističkim objektima, posebice malim obiteljskim hotelima i turističkim seoskim domaćinstavima. Takva orijentacija logična je posljedica nave-dene misije i naglaska na djelovanje u lokalnoj zajednici. Upravo mali turistički objekti koji su mahom u vlasništvu lokalnih, domaćih ljudi pred-stavljaju idealnu metu i medij za širenje svijesti i prakse održivog raz-voja u svojim lokalnim zajednicama, upravo zbog činjenice da turizam u sebi naglašeno povezuje sve tri glavne teme razvoja, dakle ekološku, ekonomsku i socijalnu.

Važno je naglasiti da je popularnost takvog turizma u svijetu u porastu uslijed rastuće svijesti o globalnoj potrebi smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. To predstavlja važnu dodatnu motivaciju za turističke djelatnike jer odredišta koja posluju na ekološki održiv način postaju sve traženija na tržištu.

Dakle, EkoPartner programom osim integriranja okolišno odgo-vornog načina upravljanja u upravljačku politiku želi se potaknuti i raz-vijanje platforme za međusektorsku suradnju u provođenju potrebnih mjera kao i senzibiliranje šire javnosti, nacionalne i lokalne uprave te turističkih zajednica i poduzetnika na svim razinama, za pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja. U 2009. godini provedene su brojne aktivnosti koje između ostalog uključuju:

istraživanje europskih primjera dobre prakse,• provođenje ankete među upraviteljima turističkih objekata o trenut-• noj situaciji i mogućim razinama provođenja novih standarda,provođenje pilot projekta primjene dijela mjera predviđenih Progra-• mom u 15 malih obiteljskih hotela i turističkih seoskih domaćinstava, u Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji,izrada strateškog i marketinškog plana implementacije Programa za • razdoblje 2009.- 2011., izrada vizualnog identiteta Programa te promotivnih materijala i web • platforme s bazom podataka svih dionika relevantnih za provedbu Programa.

7

Turistička djelatnost u današnjem svijetu spada među najznačajnije ljudske djelatnosti, i to na više načina. Ako razma-tramo turizam s čisto ekonom-skog stajališta, to je gospodarska grana koja na svjetskom nivou stvara preko 200 milijuna rad-

nih mjesta i čini preko 12% svjetskog BDP-a (prema procjeni stručnjaka WTTC-a, World Travel and Tourism Council) zauzimajući treće mjesto u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni. Godišnje svijetom putuje preko 600 milijuna turista. Te velike brojke svjedoče o drugom i zapravo temeljnom aspektu značaja turizma u modernom društvu. Naime, očigledno je da turizam predstavlja vrlo privlačnu aktivnost u životu suvremenog čovjeka, povezujući putovanje i godišnji odmor, dajući ljudima toliko potrebni osjećaj slobode, odmora i odmaka od svakodnevne životne, prečesto vrlo stresne i zamorne rutine. A također nekima i još značajniji osjećaj izazova i avanture. Još jedan čimbenik je od presudne važnosti kad govorimo o tur-izmu, a to je okoliš samog turističkog odredišta, kulturno-povijesni ali na prvom mjestu prirodni. Brojna istraživanja pokazala su da za glavninu turista među najprivlačnija mjesta spadaju ona s bogatom i očuvanom prirodnom baštinom. Poželjna slika turističkog odredišta za većinu ljudi uključuje prirodu koju su ljudi doduše promijenili, samim svojim prisus-tvom, ali i u koju su se uklopili s poštovanjem i uvažavanjem prirodnog sklada. Prirodne vrijednosti kao što su npr. čisto more, rijeke, jezera, za-tim planine, brežuljci, pa šume i tako dalje, predstavljaju osnovu, ali i okvir u kojem ljudi provode svoje aktivnosti u slobodno vrijeme i tijekom godišnjeg odmora. Ta područja su u klasičnoj ekonomskoj terminologiji klasificirana kao „neproduktivna“ zemljišta, u odnosu na ona koja se karakteriziraju „produktivnim“, kao što su površine koje se koriste za poljprivrednu prozvodnju, naselja, ceste i sl. Međutim, u područjima

1. Turizam i okoliš:

8

koja privlače veliki broj turista upravo udio tog tzv. „neproduktivnog“ zemljišta je najveći. Takva prirodna područja imaju zapravo proizvodnu funkciju u turizmu, što ukazuje da su ona i te kako produktivna, dakle imaju i svoju veliku gospodarsku vrijednost. Iz toga proizlazi jedini logični zaključak, a to je da društva koja svoj prosperitet vide u održavanju vi-sokih prihoda od turizma sva ta prirodna područja nužno moraju zaštiti i očuvati jer na njima zapravo grade svoje blagostanje i u budućnosti. Tu sad dolazimo i do pojma održivi razvoj, kako u turizmu tako i općenito u društvu, koji pretpostavlja djelovanje u svrhu omogućavanja dugoročnog održanja kvalitete života ljudi na nekom području. Provođenje održivog razvoja u praksi ovisi prije svega o osvješćivanju presudne uloge koju takvo održivo ponašanje igra za buduće održanje ljudi kao vrste, kao i za omogućavanja poboljšanja životnih uvjeta ljudi širom svijeta.

Turizam je do sada, međutim, kao uostalom i sve ostale ljudske djelatnosti, svojim aktivnostima znatno pridonosio degradaciji upravo onih vrijednosti, i kulturno-povijesnih i prirodnih, o kojima nužno ovisi. Do uništavanja dolazi uslijed neodgovarajućeg i neracionalnog korištenja određenih područja, bez svijesti o ekološkim uzročno-posljedičnim me-hanizmima i zakonitostima koji određuju nosive kapacitete prirodnih sustava, ali i kulturno-povijesnih znamenitosti. Na taj način bespovratno se gube ne samo prirodne ljepote koje stvaraju krajobraznu kvalitetu i privlačnost već i temeljni resursi kao što su pitka voda, čisti zrak, energija, a uz to se remete čak i globalni procesi pa tako dolazi npr. do klimatskih promjena. Vrlo značajan čimbenik u negativnom utjecaju turizma na okoliš je transport, na koji se troše ogromne količine energije (velikom

9

većinom iz neobnovljivih izvora) i koji proizvodi isto tako ogromne količine štetnih produkata koji zagađuju okoliš i uzrokuju razne poremećaje, kao i već spomenute klimatske promjene. Srećom, posljednjih desetljeća u svijetu sve više jača svijest o nužnosti promjene dosadašnjih načina ponašanja na svim poljima ljudske djelatnosti pa tako i u turizmu te sve više dolazi i do konkretnih pozitivnih pomaka u svakodnevnoj praksi.

Nepobitna je dakle neposredna ovisnost turizma o očuvanju prirodnog okoliša i resursa, a s druge strane i njegova jako značajna ulo-ga u svjetskom gospodarstvu. S obzirom na to, ova ljudska djelatnost se nalazi u jedinstvenoj poziciji da postane nositelj i predvodnik promjene u ljudskom društvu iz neodrživog, neodgovornog i po prirodu i nas same vrlo štetnog ponašanja, prema dugoročno održivom, okolišno odgovor-nom i humanijem načinu gospodarskog djelovanja i općenito življenja.

10

Temelj i bitni poticaj razvoju održivog turizma dao je povijesni summit u Rio de Janeiru 1992. Tada je 178 država donijelo i potpisalo dokument pod nazivom Lokalna Agenda 21, koji po prvi put poziva sve nacionalne vlade i lokalne organe uprave da se pridruže zajedničkim na-porima za zaštitu ekosustava, smanjenje zagađenja i uvođenje održivog razvoja u svakom polju pa tako i u turizmu. Prva Povelja o održivom tur-izmu donesena je 1995. godine, na Svjetskoj konferenciji o održivom tur-izmu održanoj na Kanarskim otocima, u Lanzaroteu.

Prvi eko-certifikacijski sustavi i eko-oznake u turističkom sektoru su se pojavili još sredinom 1980-ih godina. Najprije su se počeli razvijati u Europi, djelomično stoga što je ona glavna svjets-ka turistička „meka“ u kojoj se odvija oko 50% međunarodnog turizma, ali i u ko-joj je stupanj svijesti o potrebi očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava bio

nešto izraženiji (uglavnom iz prostog razloga što su žitelji Europe u svom civilizacijskom i industrijskom razvoju među prvima došli do samog ruba nosivih kapaciteta svog okoliša). Do pojave eko-certifikacijskih sustava i eko-oznaka je došlo uslijed potrebe da se i u turizmu ozbiljno počne raditi na dugoročnoj održivosti, a kao posljedica svijesti o prirodnim ograničenjima koja ne dozvoljavaju beskonačan gospodarski rast kako u sektoru turizma tako i u svim ostalim ljudskim djelatnostima. Uloga eko-oznaka je da prenesu informaciju o minimaliziranju negativnog utje-caja na okoliš određenog turističkog objekta ili djelatnosti. Istraživanja pokazuju da u Europi eko-certificirani turistički objekt ili djelatnost ima oko 20% manju potrošnju energije i vode po noćenju od prosjeka. Utje-caj eko-certifikacijskih sustava na turističko tržište do sada je bio skro-man, uslijed njihovog relativno nedavnog pojavljivanja kao i njihove još nedovoljne razvijenosti. Tako npr. u Europi eko-oznaku nosi tek nekoliko postotaka od ukupnog broja turističkih objekata i djelatnosti u zemljama u kojima djeluju ti certifikacijski sustavi. U razdoblju od 1996. do 2001. eko-certificirani turistički objekti i djelatnosti u Europi (njih između 1000

11

2. Okolišno odgovorni turizam - Iskustva iz svijeta:

i 3000) uštedjeli su energije, vode i otpada koliko 2000 hotela i kampova proizvede u godini dana. Međutim, u budućnosti ta slika će se znatno i sve brže mijenjati kako se procesi razvoja svijesti i prakticiranja održivog razvoja na svjetskom nivou budu razvijali. Vrlo značajnu ulogu u razvoju održivog, drugim riječima okolišno odgovornog, turizma u čitavom svijetu igraju dobrovoljne inicijative koje razvijaju i provode razne programe za poticanje razvoja takvog turizma, kao što su npr. eko-oznake i nagrade. Značajan dio dobrovoljnih inicijati-va, čak dvije trećine, vode nevladine organizacije, od privatnih turističkih organizacija, preko konzultantskih firmi pa do organizacija za zaštitu okoliša (oko 10%). Većina, oko 80% njih, ih djeluje u Europi, a oko 75% ih je orijentirano na europske turističke destinacije i produkte. Premda se te organizacije susreću s brojnim problemima u svom djelovanju, kao što su problemi s financiranjem i povećanjem broja članova, upravo takve dobrovoljne inicijative predstavljaju dobru osnovu za razvoj opsežnog svjetskog sustava u čitavom turističkom sektoru.

Termini „održivi“ i „okolišno odgovorni“ turizam zapravo se odnose na isti oblik turizma. Naime, kad se govori o održivom razvoju u prvom redu se misli na razvoj koji je u skladu s ekološkim zakonitostima i vodi računa o tzv. „nosivim kapacitetima“ okoliša, dakle prirode, u kojoj se odvija. Nosivi kapacitet predstavlja količine svih resursa koji se mogu uzeti iz ekosustava, kao i otpadne materije i energije koje se mogu otpustiti u njih, a da ne dođe do dugoročnih i ireverzibilnih promjena u samim eko-sustavima. U tom smislu termin „održivog gospodarenja“ se i pojavio u šumarstvu još u samom početku industrijalizacije kad su rastuće potrebe industrije za drvom kao energentom ugrozile opstanak šuma, u prvom redu u Europi.

12

Jedna od uvodnih aktivnosti u sklopu projekta “Razvoj pro-grama okolišno odgovornog upravljanja malim turističkim objektima u Hrvatskoj” bila je pregled materijala dostupnih na internetu. Obzirom na veliki broj raznoraznih danas postojećih organizacija, inicijativa, skupova itd. širom svijeta koje se bave održivim turizmom i koje redom svoje ak-tivnosti predstavljaju i putem web stranica, sakupljeno je mnogo vrijed-nih podataka. U ovom kratkom pregledu predstavit ćemo neke nama zanimljive web stranice i organizacije koje smo pronašli.

VISIT - Voluntary Initiatives for Sustainability in Tourism (Dobrovoljne inicijative za održivost u turizmu, http://www.visit21.net/)Ova organizacija osnovana je 2004. tijekom Reisepavillon-a, najvećeg europskog ekoturističkog sajma, u sklopu projekta LIFE vezanog za eko-certificiranje u turizmu, financiranog od strane EU, a kao kulminacija povezivanja i suradnje među desetak vodećih turističkih eko-ceretifika-ta. To je prvo udruženje ovog tipa u Europi, s primarnim ciljem osigura-vanja uspješnog, praktičnog i odgovornog eko-certificiranja u turizmu. Udruženje eko-certifikata unutar VISIT-a se temelji na uzajamnom ra-zumijevanju i dogovoru oko prihvaćanja zajedničkog standarda koji st-vara okvir unutar kojeg bi ozbiljni turistički eko-certifikati trebali djelo-vati u Europi.

Sustainable Travel International (http://www.sustainabletravelinterna-tional.org/)Neprofitna organizacija, osnovana 2002. godine, posvećena osiguravan-ju edukacije i usluga koje pomažu putnicima, organizatorima putovanja i ostalim uključenim organizacijama u očuvanju i zaštiti okoliša i kulturne baštine istovremeno promičući razumijevanje među različitim kulturama i ekonomski razvoj. Ova organizacija provodi Sustainable Tourism Eco-Certification Program™ (STEP) koji je jedan od prvih opsežnih programa za eko-certificiranje održivog turizma od strane neprofitne organizacije na svjetskoj razini. Također su uveli i Luxury Eco Certification Standard (LECS), opsežni standard koji uzima u obzir specifične potrebe i izazove poslovanja novog ili postojećeg luksuznog hotela.

13

2.1. Pregled izvora s interneta:

ECEAT - European Centre for Ecological and Agricultural Tourism (Europ-ski centar za eko- i agro-turizam, http://www.eceat.org/)Ova europska mreža osnovana je 1994. godine, a objedinjava preko 1300 malih turističkih objekata koja primjenjuju principe održivog razvoja. Promovira odgovorna putovanja kojima se svake godine ostvari preko 500.000 noćenja u ruralnim podučjima 20 europskih zemalja, a koja do-prinose razvoju lokalne ekonomije tih zemalja. Također pruža i profe-sionalnu ekspertizu za područje održivog turizma kroz brojne projekte u cijelom svijetu (Europa, Sjeverna i Južna Amerika i Azija).

Green Travel Market (http://www.greentravelmarket.info/)Ovaj online marketing servis za održivi turizam nudi tour-operatorima opsežne, pouzdane i ažurirane podatke o održivim turističkim uslugama trenutno dostupnim na svjetskom tržištu. Radi osiguranja kvalitete, sve usluge navedene na GTM-u se kontroliraju prema njihovim kriterijima kvalitete i održivosti (pouzdani svjetski prepoznati certifikati, preporuka pouzdanih NGO-a, samo-procjena i preporuke tour-operatora i drugih profesionalaca). GTM nudi pomoć i drugim profesionalcima u turizmu kao i novinarima (medijima). Na njihovim web-stranicama nalazi se i je-dan turistički objekt u Hrvatskoj, Villa PaPe na Čiovu (koja je članica i Sustainable Travel International).

The Global Partnership for Sustainable Tourism Criteria (Svjetsko partnerstvo za kriterije održivog turizma, http://www.sustain-abletourismcriteria.org/)GSTC Partnership je udruženje s preko 40 učlanjenih organizacija koje zajedno rade na promicanju većeg razumijevanja prakse održivog turiz-ma kao i na usvajanju univerzalnih principa održivog turizma. Osnivanje ovog partnerstva su potaknuli Rainforest Alliance (Udruženje Prašuma), United Nations Environment Programme (UNEP, Okolišni program Ujed-injenih naroda) i United Nations World Tourism Organization (UNWTO, Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda). Na Svjetskom kon-gresu za očuvanje prirode (World Conservation Congress) 2008. godine ova organizacija je predstavila Kriterije održivog turizma. Ovi kriteriji će biti minimalni uvjeti koje svaka turistička tvrtka treba nastojati dostići u svrhu zaštite i održanja svjetskih prirodnih i kulturnih vrijednosti i resursa

14

istovremeno omogućujući ostvarenje potencijala turizma kao sredstva za ublažavanje siromaštva.

European Union Eco-label – EU Flower (Eko-oznaka Europske unije – Eu-ropski cvijet, http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htm)Europski cvijet je dobrovoljna inicijativa osmišljena da potakne poslovni sektor na ponudu i promociju proizvoda i usluga s manje štetnim utjeca-jem na okoliš, općenito rečeno promociju održive proizvodnje i potrošnje. Ova eko-oznaka, osim u cijeloj EU, postoji i u Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu. Usluge turističkog smještaja čine 34% od ukupnog broja dodi-jeljenjih certifikata Europski cvijet.

Općenito, na temelju podataka sakupljenih pregledom web-a, može se zaključiti da su zajednički ciljevi svim programima za razvoj održivog turizma: zaštita okoliša i prirode, očuvanje socio-kulturnog identiteta lokalne zajednice i razvoj na održivi način. Zbog postojanja ve-likog broja eko-certifikata postoje inicijative i programi koji ujedinjuju i i učlanjuju ostale eko-certifikate unutar zajedničkog standarda koji stvara okvir unutar kojeg bi ozbiljni turistički eko-certifikati trebali djelovati u Europi ali i svijetu. Značajan problem predstavlja usklađivanje kriterija za različite turističke objekte kao i turističke objekte koji se nalaze u različitim podnebljima. Ova činjenica je osobito bitna prilikom razrade nacionalnog sustava kriterija za zemlje koje su poput Hrvatske rasprostiru u različitim klimatskim područjima. U razvijanju modela eko-označavanja turističkih objekata potrebno je također voditi računa o lokalnoj stvar-nosti, tj. model (kriterije) prilagoditi realnim mogućnostima određene regije. Ključna činjenica jest da je za uspjeh u razvoju održivijih oblika turizma neophodna suradnja svih aktera u lokalnoj zajednici: lokalnog stanovništva, poslovnog i javnog sektora.

15

2.2. Studijsko putovanje:

U svrhu stjecanja boljeg pregleda postojećih praksi u održivom turizmu, a radi što kvalitetnijeg osmišljavanja EkoPartner programa, u sklopu projekta proveden je i direktni posjet nekolicini turističkih ob-jekata u inozemstvu koji posluju na održivi način te posjeduju neki oblik eko-markice. Zbog blizine, sličnih klimatskih uvjeta, orijentiranosti na turizam, sličnog mentaliteta kao i ostvarenih kontakata odabrana je Ital-ija i posjet nevladinoj organizaciji Legambiente koja program promocije održivog turizma provodi od 1997. godine. Za vrijeme boravka u Italiji posjećen je i turistički sajam „Vacanze weekend” koji se upravo održavao u Bresci. Legambiente je na ovom sajmu izlagala svoje promotivne ma-terijale vezane uz održivi turizam, promovirala objekte koji su članovi njihovog eko-certifikacijskog programa te dodijelila godišnje nagrade najuspješnijim turističkim objektima u 2008. godini.

S predstavnicima Legambiente-a razgovaralo se o raznim temama vezanim uz provođenje eko-certifikacijskog programa i promo-ciju održivog turizma kao što su:

1. Struktura programa eko označavanja: organizacija Legambiente Tur-ismo (infrastruktura i logistika), iznalaženje sredstva za provođenje pro-grama, razvoj suradnje s općinama/gradovima/regijama, razvoj suradnje s državnim tijelima;

2. Promocija programa eko označavanja: razvoj suradnje s turističkim zajednicama i agencijama, modeli pristupa turističkim objektima (moti-vacija; ekonomska i očuvanje okoliša), modeli pristupa turistima (komu-nikacija i promocija);

3. Rad sa lokalnom zajednicom: poštivanje principa Agende 21, razvoj dijaloga među dionicima, odlučivanje i postizanje konsenzusa o ciljevi-ma programa koji trebaju biti postignuti u određenoj lokalnoj zajednici (ovisno o mogućnostima i ograničenjima određene lokalne zajednice).

Legambiente Turismo trenutno u programu ima 350 turističkih objekata. Turistički objekti učlanjuju se na vlastitu inicijativu prilikom čega ispunjavaju upitnik te automatski dobivaju znak Legambiente.

16

Članovi Legambiente-a jedanput godišnje provode pregled/provjeru turističkih objekata (od srpnja do rujna). Pregled provode zaposlenici/volonteri podružnica Legambiente diljem Italije. Ukoliko se prilikom pre-gleda ustanovi kako turistički objekt ne zadovoljava određene kriterije isti ima godinu dana da popravi stanje te se prilikom sljedećeg pregleda odlučuje o zadržavanju članstva. Suradnju s lokalnom zajednicom sma-traju izuzetno značajnom te često turistički objekti pristupaju programu upravo na inicijativu lokalne uprave s kojom je prethodno Legamabiente ostvarila suradnju. Također unutar pojedinih gradova i regija osnivaju se grupe sastavljene od predstavnika turističkih objekata članova programa, predstavnika lokalne uprave i drugih koje se dogovaraju o zajedničkim projektima i inicijativama usmjerenim k okolišno odgovornom upravl-janju i njegovoj promociji.

U posjećenim turističkim objektima uočeno je provođenje sljedećih mjera okolišno odgvornog poslovanja, podijeljenih po katego-rijama eko-certifikacijskog programa Legambiente Turisma :

OTPADOdvojeno prikupljanje otpada (papir, plastika).Odvojeno prikupljanje opasnog otpada (baterije).Korištenje recikliranih proizvoda (toaletni papir, uredski papir).Korištenje ambalažnih materijala koji se mogu reciklirati (sapun, štapići za uši).Izbjegavanje nastajanja otpada (velika pakiranja, korištenje dozatora za sapun).Kompostiranje (kod ruralnog obiteljskog domaćinstva).Korištenje vlastite hrane (kod ruralnog obiteljskog domaćinstva).

17

Ambalaža za higijenski pribor koja se može reciklirati

Obavijest o višekratnom korištenju ručnika

ENERGIJAUpotreba štednih žarulja u turističkom objektu.Gašenje električnih uređaja i rasvjete kada nisu u upotrebi.

VODAŠtednja vode putem prilagođenih vodokotlića.Upotreba reduktora za vodu.Obavijest o višekratnom korištenju ručnika.

HRANAPotrošnja lokalne hrane (izbjegavanje transportnih troškova i poticanje lokalne ekonomije).Ponuda biološki uzgojene hrane.

TRANSPORTPoticanje korištenja lokalnog javnog prijevoza (unutar turističkog objekta prodaja karata za javni prijevoz).Mogućnost besplatnog korištenja ili najma bicikla.Dostupnost kišobrana.

KOMUNIKACIJAIsticanje eko markice Legambiente.Isticanje plakata o programu i mjerama.Dostupnost upitnika za goste o programu u sobama.Obavijest o članstvu u programu isticanjem logotipa programa na web stranicama turističkog objekta.

KULTURNA BAŠTINAPunkt s informacija o kulturnim događajima u okolici.

Iz razgovora s vlasnicima posjećenih turističkih objekata uočili smo da razumiju principe održivog turizma te da su motivirani za poštivanje kriterija i zadržavanje u članstvu. Što se tiče konkretne provedbe okolišno odgovornih principa, uglavnom se provode mjere koje ne zahtijevaju značajna financijska ulaganja, primjerice štednja vode (poticanje višekratne upotrebe ručnika, reduktori za vodu na slavinama

18

i vodokotlićima i dr.), štednja energije kroz upotrebu štedljivih rasvjet-nih tijela, gašenjem električnih uređaja kada nisu u upotrebi, upotrebom efikasnih električnih uređaja, itd. Stoga su ove mjere, uz postizanje in-teresa vlasnika turističkih objekata, vrlo lako primjenjive i u hrvatskim uvjetima.

Još jedan važan zaključak koji je ponovno potvrđen i na temelju talijanskog primjera jest da je poticanje lokalne uprave na stvaranje uv-jeta za održivi razvoj u lokalnoj zajednici važan korak u omogućavanju stvarnog djelovanja okolišno odgovornih turističkih objekata. Konkretni primjer je osiguravanje odvojenog prikupljanja što više vrsta otpada, što bi uopće omogućilo brojnim objektima uvođenje takve prakse. Tu je još i naplata odvoza otpada u odnosu na njegovu količinu i način (ne)raz-vrstvanja, kao važan motivacijski čimbenik u uvođenju dobre, okolišno odgovorne prakse u svakodnevnom poslovanju. U iniciranju pozitivnih pomaka u lokalnim zajednicama značajnu uloga mogu i trebaju igrati i nevladine udruge djelujući kao snaga u zajednici koja povezuje sve njene segmente, što vrlo dobro potvrđuje i pirmjer djelovanja organizacije Le-gambiente u Italiji.

19

2.3. Trendovi razvoja turizma:

Razdoblje dominacije tzv. „masovnog“ turizma, koji se počeo raz-vijati iza Drugog svjetskog rata trajalo je sve do pred kraj 20.st. Prema mišljenju stručnjaka tri su glavna uzroka za nagli razvoj turizma: urban-izacija, razvoj prometnih sredstava i socijalni čimbenici blagostanja i slo-bodnog vremena. Međutim, taj „masovni“ turizam donio je i brojne neg-ativne učinke od kojih su neki npr. smanjenje bioraznolikosti i kvalitete kopnenih i morskih voda, lokalno zagađenje zraka i opterećenje bukom, arhitektonsko „vizualno zagađenje“, negativni socio-ekonomski utjecaji.

Kao reakcija na te negativnosti, već tijekom osamdesetih, a još više devedesetih godina prošlog stoljeća počinje se razvijati tzv. „novi“ turizam, koji također ima obilježje masovnosti ali je oslobođen mnogih nepoželjnih svojstava. Turizam tako postaje humaniji i više okrenut pojed-incu. Veći je broj različitih vrsta aktivnosti koje su interesantne turistima, i to ne samo što se tiče odmora i zabave, već i kulturne, umjetničke, sportske i druge. Potražnja općenito postaje zahtjevnija ali i racionalnija i selektivnija. Naime, zbog sve izraženije ekološke svijesti turista, posebna pozornost se počinje posvećivati zaštiti okoliša. Sve više se razvija novi turizam, a koji će se i u budućnosti nastaviti razvijati u tom smjeru, koji zazire od masovnosti, glomaznih hotela spavaonica, gužvi u prometu, na plažama i restoranima. Taj turizam teži individualizmu, spontanosti doživljaja, kreativnosti i autetntičnom iskustvu kroz kontakte s lokalnim stanovništvom, uživanje u izvornoj sredini turističkog odredišta, s poseb-nim naglaskom na prirodne i kulturne vrednote.

Takav trend razvoja turizma je u skladu s općenitim razvojem svijesti o potrebi održivog razvoja ljudskog društva u cjelini. On se očituje i u već spomenutom velikom broju raznih organizacija, progra-ma, institucija i slično u čitavom svijetu koje se bave razvojem održivih oblika turizma, a od kojih smo samo nekolicinu njih ukratko predstavili u prethodna dva poglavlja. Koraci do sada poduzeti u tom smjeru su ohrabrujući, ali potrebno je još puno rada da bi održivi turizam postao prevladavajući oblik svjetskog turizma. Postoje brojni problemi s kojima

20

se sve te inicijative suočavaju, a najznačajniji su kako povećati interes samih turističkih poduzetnika za uvođenje potrebnih mjera održivog raz-voja, a također i ubrzati povećanje potražnje za certificiranom okolišno odgovornom turističkom ponudom. Vrlo je važno i smanjiti nepotrebno umnožavanje i preklapanje u polju razvoja održivog turizma, dakle orga-nizirati i učinkovito usmjeriti postojeće snage kako se ne bi nepotrebno rasipale. U tom smislu učinkovite su i korisne svjetske krovne organizacije koje će ispitivati, prepoznavati i promovirati turističke eko-certifikacijske programe širom svijeta, kao npr. već spomenuto Svjetsko partnerstvo za kriterije održivog turizma (The Global Partnership for Sustainable Tour-ism Criteria).

Kao zaključak, očuvanje kvalitete okoliša sve više je prepoznato u svjetskim razmjerima ne samo kao obaveza nego prije svega i novi strateški čimbenik veće konkurentnosti i razvoja. Nužni koraci koje treba provesti za postizanje tog cilja su, između ostalog, osiguravanje poticaja za sustave certificiranja kvalitete okoliša, poticanje dobrovoljnih akcija turističkih djelatnika koje spadaju u okolišno odgovorno poslovanje, kao npr. „zelena“ nabava, štednja vode i energije, gospodarenje otpadom, a također i očuvanje kulturološkog identiteta i tradicionalnih vrijednosti. Za ostvarivanje potrebnih koraka i uspješni daljnji razvoj održivog tur-izma od presudne je važnosti postizanje sinergije na svim nivoima, od državnih, preko lokalnih organa uprave i lokalnog stanovništva, tour-op-eratora, turističkih poduzetnika i samih korisnika turističkih usluga.

21

Turizam je u Hrvatskoj zasigurno jedna od najznačajnijih gospo-darskih grana. Nakon pada turističkog prometa i perioda stagnacije na-kon rata došlo je ponovno do oporavka turizma u Hrvatskoj, pa je tako već 2002. godine dosegnut predratni broj turista (8.5 milijuna), a u 2008. godini zabilježeno je oko 11.3 milijuna turističkih dolazaka. Udio stranih turista se općenito kreće oko 80%. Također u 2008. godini prihodi od tur-izma činili su skoro 16% BDP-a.

Činjenica je da Hrvatska ima značajan i vrlo atraktivan turistički potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu. Razvoj turizma u našoj zemlji započeo je i dugo se zasnivao isključivo na atraktivnom primorskom području. Tzv. „sunce i more“ turizam i danas dominira u Hrvatskoj, međutim s vremenom su se razvile i brojne druge vrste turizma, kao što su npr. nautički, kamping, kulturni, zdravstveni, pla-ninski, ruralni i ekoturizam. I sam koncept „sunce i more“ turizma se sve više mijenja. Do svih tih promjena dolazi iz više razloga. Jedan od njih su i svjetske demografske promjene, dakle starenje populacije u najemtivnijim zemljama Europe, Amerike i Azije. Zatim, dolazi do porasta svijesti o zdra-vom životu kao i razvoja potrebe za očuvanjem, isticanjem i upoznavan-jem lokalnih tradicionalnih načina življenja i vrijednosti kao protuteže sve većoj svjetskoj globalizacijskoj uniformnosti. Održivost postaje značajan čimbenik i u tom smislu očuvanja lokalne kulture ali također i očuvanja lokalnog okoliša turističkih destinacija.

Turističko tržište u svijetu postaje izrazito dinamično i konkurentno i sve zahtjevnije, pa i Hrvatska te procese mora pratiti i prilagođavati im se ako i dalje želi održavati i dalje razvijati svoj imidž privlačnog turističkog odredišta. U viziji hrvatskog turizma navedenoj u zadnjoj Strategiji razvija turizma do 2010. godine stoji da: „Turizam značajno pridonosi gospodar-skom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana, bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujući u njihovom očuvanju i razvoju, stvarajući okruženje privlačno za investitore.“ I tu se vidi da je održivi razvoj turizma načelno prepoznat kao temelj razvoja i uopće opstojanja turizma kao jedne od osnovica gos-podarskog blagostanja naše zemlje.

3. Situacija u Hrvatskoj:

22

Konkretno stanje, međutim, u turističkoj praksi koja se provodi u Hrvatskoj nažalost često nije u skladu s načelima održivog razvoja. Bez obzira na načelno izraženu svijest o važnosti očuvanja prirodnih i kulturnih vrednota, vrlo često dolazi do njihovog uništavanja, npr. nekontroliranim i neadekvatnim nasipanjem obala, ispuštanjem nepročišćenih otpad-nih voda u okoliš, pretjeranom izgradnjom koja prelazi nosive kapacitete određenih područja itd. Također ni turistički poduzetnici i djelatnici nisu dovoljno upoznati s tom problematikom ni svjesni toga koliko su u svojoj egzistenciji ovisni o stanju prirodnog okoliša i koliko ga neodgovarajućim i neracionalnim ponašanjem ugrožavaju stvarajući time neposrednu štetu samima sebi. Još uvijek prevladava percepcija da je ekološki odgovorno ponašanje nešto što je skupo, dakle ne donosi profit, i beskorisno. Da stan-je u turističkom sektoru u Hrvatskoj u pogledu uvođenja mjera održivog razvoja zaostaje za europskim i svjetskim standardima jasno je i iz činjenice da u nas još službeno ne postoji niti jedan eko-certifikacijski sustav, ne samo nekakav novi, hrvatski nego čak ni neki od brojnih međunarodnih, koji već godinama igraju važnu ulogu na svjetskom turističkom tržištu.

Pozitivni primjeri ipak postoje i treba ih što više podržati i istaknuti kako bi i drugi mogli slijediti taj put. Važno je omogućiti i kvalitetan prije-nos znanja i informacija među turističkim djelatnicima po pitanju održivog razvoja i prednosti uvođenja okolišno odgovornih praksi u svoje poslovan-je. Bilo bi isto tako vrlo mudro učiti iz negativnih iskustava naši susjeda na Mediteranu (koji u nekim slučajevima danas pribjegavaju drastičnim metodama kao što je rušenje nekih golemih betonskih hotelskih zdanja na svojim obalama), pa ne ponavljati iste greške. U svakom slučaju, tre-nutna situacija u Hrvatskoj što se tiče stanja prirodnog okoliša još uvijek je prilično dobra. Međutim, prirodna ravnoteža je krhka i lako dolazi do nepovratnih promjena, zagađenja i uništenja. Na svima nama leži odgo-vornost da se potrudimo očuvati i poboljšati stanje prirodnih vrednota i resursa, jer, kao što je na primjeru turizma jasno vidljivo, o njima ovisi ne samo neka dalja budućnost našeg potomstva nego i naša sadašnjost.

23

3.1. Rezultati upitnika:

Kao jedan od znakovitih pokazatelja trenutnog stanja po pi-tanju prakse održivog razvoja u turističkom sektoru u Hrvatskoj mogu poslužiti i rezultati upitnika provedenog u sklopu projekta “Razvoj pro-grama okolišno odgovornog upravljanja malim turističkim objektima u Hrvatskoj”. Svrha upitnika je bila prikupiti podatke od samih turističkih djelatnika za dobivanje što realnije procjene trenutne situacije i boljeg prilagođavanja Programa okolišno odgovornog upravljanja njihovim konkretnim mogućnostima i potrebama.

Anketiranje je provedeno na području Dalmacije, pretežno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te u Istri, a upitnici su distribuirani običnom i elektroničkom poštom.

Tablica 1. Broj poslanih i ispunjenih upitnika

DALMACIJA(pretežno mali obiteljski

hoteli)

ISTRA(turistička seoska

domaćinstva) UKUPNO

Poslani upitnici 135 58 193

Ispunjeni upitnici 12 16 28

Postotak ispunjenih upitnika 9% 28% 14.5%

Dakle, iz podataka navedenih u Tablici 1 očigledan je slab odaziv cil-jane skupine na poslani upitnik, naročito malih obiteljskih hotela u Dal-maciji. Znatno veći postotak ispunjenih upitnika u Istri doduše najvećim dijelom je rezultat direktnog kontakta s vlasnicima turističkih seosk-ih domaćinstava na Forumu ruralnog razvoja u Istri. Zanimljivo je na-pomenuti da kao vanjski suradnik na projektu sudjeluje i Konzorcij agro-turizma i ruralng turizma Istre, Ruralis.

Analizom zaprimljenih upitnika uočeno je također da su ih ispu-nili mahom turistički poduzetnici koji imaju razvijen interes za pitanja okolišno odgovornog poslovanja, a ujedno već i primjenjuju u svojim objektima dobar dio konkretnih mjera takvog poslovanja, i to ne samo onih manje financijski i izvedbeno zahtijevnih. Tako npr. oko 45% ima

24

ugrađene solarne panele za zagrijavanje vode, čak oko 85% ih pretežno koristi slavine s manjim protokom vode a 83% njih odvojeno sakuplja barem dio otpada, tj. one vrste otpada za koje je odvojeno prikupljanje uopće organizirano u lokalnoj zajednici. Zapravo svaku mjeru navedenu u upitniku provodi preko 50% ispitanika koji su ga ispunili.

Iz navedenog se može zaključiti da ovim upitnikom nismo uspjeli dobiti objektivnu statističku analizu i pregled trenutne situacije u ciljanoj skupini turističkog sektora uslijed ne samo premalog broja prikupljenih ispunjenih upitnika, već i očiglednog povećanog interesa i angažmana ispitanika koji su se odazvali ovom istraživanju u odnosu na ostatak ciljne skupine. Stoga se dobiveni rezultati ne mogu uzeti kao reprezentativni za stanje u čitavom tom dijelu turističkog sektora. Realnija je procjena da je svega oko 10 do 15% turističkih poduzetnika već prilično upoznato s principima održivog, okolišno odgovornog turizma i svjesno važnosti provedbe tih principa u svakodnevnoj praksi. Što ostavlja otvoreno pi-tanje na koji način na vrijeme doprijeti do preostale većine koji ova pi-tanja očito ne smatraju pretjerano bitnima.

Odgovor na to pitanje se barem dijelom može iščitati i naslutiti u odgovorima koje su ispitanici davali na pitanje o značajnim preprekama uvođenju okolišno odgovornog poslovanja u turističke objekte.

Tablica 2. Značajne prepreke uvođenju okolišno odgovornog poslovanja

ZNAČAJNE PREPREKE UVOĐENJU OKOLIŠNO ODGOVORNOG POSLOVANJA: %

1. Nedovoljne informacije o mogućim mjerama 39.3

2. Nedovoljno razvijena ponuda okolišno odgovornih proizvoda i usluga 35.7

3. Nedovoljni poticaji uvođenju mjera (npr. financijski poticaji, porezne olakšice)

50

4. Nedovoljna organizacijska podrška u mjestu (npr. nema organiziranog prikupljanja otpada)

46.4

5. Takve mjere su previše skupe 3.6

6. Ne pridonose bitno kvaliteti hotelu 7.1

8. Ne postoje značajne prepreke 3.6

25

Ključni problem koji ispitanici identificiraju je nedostatak poti-caja i podrške uvođenju takvih mjera od strane same države, kao i loka-lnih zajednica (vid Tablicu 2). Ti rezultati ukazuju da nužnost održivog razvoja ni na državnoj ni na lokalnoj razini još uvijek nije stvarno pre-poznata, usprkos načelnim stavovima. Poduzimanje konkretnih mjera na tim razinama, uz bolje informiranje i educiranje turističkih djelat-nika o mogućnostima i prednostima provođenja okolišno odgovornog poslovanja zasigurno bi u kratkom roku znatno povećalo udio onih koji bi se odlučili za provođenje takvog poslovanja. O postojanju pozitivne predodžbe i rezultata kod onih koji već provode dobar dio mjera okolišno odgovornog poslovanja u svojim objektima svjedoče i dobiveni odgovori na sljedeće pitanje (Tablica 3):

Tablica 3. Procjena rezultata primjene načela okolišno odgovornog upravljanja u vašem turističkom objektu

PROCIJENITE KOJI BI BILI REZULTATI PRIMJENE NAČELA OKOLIŠNO ODGOVORNOG UPRAVLJANJA U VAŠEM TURISTIČKOM OBJEKTU. %

1. Smanjenje troškova održavanja 60.7

2. Povećanje troškova održavanja 14.3

3. Bolja promidžba i bolji imidž 67.9

4. Bolja popunjenost kapaciteta objekta 42.9

26

3.2. Primjeri dobre prakse:

Tijekom provođenja uvodnog istraživanja internetskih izvora, na web stranicama Green Travel Marketa naišli smo na jedan od rijetkih primjera dobre prakse u nas što se tiče okolišno odgovornog poslovanja, i to baš na području Splitsko-dalmatinske županije, na Čiovu. Obitelj Rakić zasigurno spada među mali broj turističkih poduzetnika u Hrvatskoj koji principe održivosti maksimalno provode ne samo u poslovanju već i u svakodnevnom životu. Njihov primjer svakako nije jedini, a njihova priča može poslužiti kao inspiracija mnogima:

„Ekologija i održivi razvoj su stil našeg života pa je tako bilo logično da taj put odaberemo i za naš B&B Villu PaPe.

U početku smo proveli nama tada izvedive mjere kao prikupljanje odvojenog otpada, upotreba štednih žarulja te sadnja povrća po princip-ima eko uzgoja. Vremenom smo ugradili solarne panele za zagrijavanje vode koja se koristi za tuširanje te u mašinama za robu i suđe. Time smo tijekom ljetnih mjeseci uštedjeli struju i do 50% a u proljeće i jesen do 30%.

Osim očuvanja okoliša ovim mjerama smo ostvarili i bolji im-age kod naših gostiju. Također smo primijetili da su nam počeli dolaziti kvalitetniji gosti veće platežne moći, koji nisu klasični gosti-kupači tako da smo sezonu od prvotnih 3 mjeseca produžili na 6 mjeseci.

Prije uključenja u EkoPartner program provodili smo ove mjere održivog razvoja i zaštite okoliša:

Korištenje solarnih panela za zagrijavanje vode • Korištenje štednih žarulja • Recikliranje otpada-papir, baterije, staklo, plastična ambalaža, kom-• post Koliko god je moguće korištenje namirnica iz eko uzgoja • Kad god je moguće korištenja sredstava za čišćenje koja ne štete • okolišu Gašenje klima uređaja kad gost odlazi iz prostorije •

27

Mijenjanje ručnika samo kada gost to odredi (bacanjem prljavih na • pod) Mijenjanje posteljine svaki peti do sedmi dan • Poticanje javnog prijevoza •

Socijalne mjere koje provodimo su: upoznavanje s hrvatskom kulturom i običajima • prezentiranje hrvatske kuhinje • poticanje lokalnih obrta putem davanja savjeta gdje jesti, koje suve-• nire kupovati povezivanje s lokalnim proizvođačima koliko je god to moguće te pr-• ezentiranje njihovih proizvoda

Iako se može činiti da socijalne mjere koje provodimo nisu toliko bitne, gosti koje dobivamo kao direktna posljedica našeg eko imagea očekuju takav pristup.

Zbog svih navedenih mjera od 2005. smo primljeni u dvije svjetske ekološke organizacije Sustainable Travel International i Green Travel Market te smo na taj način dobili nagradu za naš uloženi trud.

Ulaskom u pilot projekt EkoPartner programa nastavili smo i unaprijedili naše nastojanje ka održivom turizmu. Osim što nam je bilo izuzetno zadovoljstvo biti članom takvog projekta imali smo i direktne koristi od nekih mjera koje smo uz pomoć projekta pokrenuli. Tako smo dobili mogućnost tri mjeseca testiranja Prevalovog sustava za štednju vode čime smo dodatno smanjili potrošnju vode u objektu. Također smo dobili letke o mijenjanju ručnika za kupaone te opis mjera zaštite s logom EkoPartner što je za posljedicu imalo veću svjesnost gostiju o eko mjerama te smanjenje mijenjanja ručnika. Naime, iako smo mi sami imali obavijesti o mijenjanju ručnika, EkoPartner obavijesti su nam se pokazale učinkovitijima.

28

Seminare u organizaciji Udruge Sunce, koja provodi program Eko-Partner u Dalmaciji, a kojima smo prisustvovali i gdje smo bili dodatno educirani na temu okolišno odgovornog poslovanja i čistije proizvodnje smatramo izuzetno važnim za unaprijeđene naših mjera i direktno su se odrazili na smanjenje troškova poslovanja.

Zbog svega navedenog iskreno se nadamo da će ova ideja zaživjeti među ostalim vlasnicima smještajnih objekata te da ćemo svi zajedno svojim nastojanjima očuvati za sada još dosta čist i nedevastiran okoliš.“

Ira Degmečić-Rakić i Boris Rakić, vlasnici Ville PaPe, ČiovoWeb: http://www.villapape.comKontakt: [email protected]

29

3.3. Budućnost turizma u Hrvatskoj:

O planovima i perspektivama budućnosti turizma u Hrvatskoj može se govoriti s raznih stajališta. Međutim, prije svega je važno nagla-siti osnovno, a to je da budućnost ne samo turizma i ne samo u Hrvatskoj, već na svjetskoj razini, u prvom redu ovisi o pomaku načina funkcion-iranja ljudskog društva od neracionalnog i okolišno neodgovornog pre-ma dugoročno, dakle u prvom redu okolišno, održivom. Održivi razvoj, premda se općenito definira kao sastavnica tri komponente, ekonom-ske, ekološke i socijalne, u svojoj suštini najviše ovisi o dugoročnom očuvanju kvalietete prirodnog okoliša i životno nužnih resursa kao što su voda, hrana, zrak, energija. Naime, bez te komponente ne može se uopće govoriti niti o socijalnom a posljedično ni o ekonomskom bla-gostanju i održivosti. Ono što je osnovna prepreka stvarnom shvaćanju tih nepobitnih činjenica jest još uvijek nažalost prevladavajuće stanje svijesti o odvojenosti čovjeka i prirode. Iz takve (ne)svijesti proizlaze pogrešne predodžbe o čovjekovom „gospodarenju“ prirodom i opasna predubjeđenja da čovjek nije ovisan o stanju u prirodi što rezultira krajnje opasnim i destruktivnim ponašanjem po prirodu, a time i po same sebe. Svakodnevno smo, i sve više, svjedoci da takvo razmišljanje i ponašanje nije utemeljeno, i da čovjek kao dio prirode ne može gospodariti njenim silama nego prije svega učiti i razumijevati prirodne procese i u tom kon-tekstu graditi svoj opstanak i budućnost. Stoga, jedna od najvažnijih stvari kod planiranja razvoja turizma u Hrvatskoj jest pravilno dimenzioniranje mogućih smještajnih kapac-iteta u odnosu na nosive kapacitete prirodnog okoliša na konkretnim lokacijama. To podrazumijeva provođenje prethodnih istraživanja, jer bez poznavanja početnog stanja, karakteristika i procesa na određenom području nije moguće procijeniti učinke neke aktivnosti, kao i izradu de-taljnih studija utjecaja na okoliš prije izvođenja ikakvih zahvata. Također, važno je uvođenje i stvarno provođenje u praksi najviših standarda kod izgradnje i poslovanja, počevši od energetske učinkovitosti preko susta-va za pročišćavanje otpadnih voda, maksimalnog smanjenja proizvodnje bilo kakvog otpada itd.

30

Tek ako se zadovolje ti uvjeti, može se dalje raditi nadogradnja, npr. osmišljavanje postizanja konurentnosti na svjetskom tržištu, marketinške strategije i sl. U suprotnom sve što se radi nema dugoročnog kvalitetnog temelja, i ne može se planirati nikakva stvarno održiva budućnost.

31

U Istri su za ciljnu skupinu izabrana seoska turistička domaćinstva kao vrlo razvijen poseban vid turizma u Hrvatskoj, dok su u Dalmaciji za ciljnu skupinu izabrani mali obiteljski hoteli i apartmani.

Uzevši u obzir realna ograničenja u mnogim sredinama (nerazvi-jenost javne infrastrukture, nerazvijen sustav odvojenog sakupljanja ot-pada i dr.) odabir kriterija temeljio se na dva principa: osnovnim zahtje-vima zaštite okoliša i onim dodatnim mjerama koje mali turistički objekti mogu poduzeti odmah i to bez ikakvih ili s niskim financijskim ulaganjem. Ukupno ih je 33 te su podijeljeni u osam kategorija. Ove kriterije nazi-vamo polaznima jer će se unutar programa u budućnosti razviti gradacija tj. uvesti viši stupanj za one turističke objekte koji dokažu još viši stupanj održivosti.

4. Pilot projekt

32

Kategorija Polazni kriterij1 Otpad Praćenje nastanka i količine otpada putem Eko-

Partner zadanog obrasca.2 Otpad Izbjegavanje upotrebe malih pakiranja za preh-

rambene proizvode (med, maslac, marmelada i sl).3 Otpad Nabava sredstava za pranje i čišćenje u velikim

pakiranjima.4 Otpad Nabava sredstava za higijenu (tekući sapuni,

šamponi, losioni, itd.) i korištenje dozatora.5 Otpad Odvojeno sakupljanje opasnog otpada.6 Otpad Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada (mini-

malno jedne vrste).7 Otpad Korištenje trajnog pribora za jelo i trajnih stoln-

jaka.8 Otpad Predbilježba za obroke (opcija za smanjenje st-

varanja organskog otpada).9 Voda Praćenje potrošnje vode putem EkoPartner za-

danog obrasca.10 Voda Korištenje uputa u kupaonici kojima se goste

upućuje na višednevno korištenje ručnika.11 Voda Korištenje slavina i tuševa s manjim protokom

vode. 12 Energija Praćenje potrošnje energije putem EkoPartner

zadnog obrasca.13 Energija Gašenje rasvjete i električnih uređaja kada nisu u

upotrebi.14 Energija Reguliranje preporučene temperature u objektu

na max. 22*C zimi, min. 26*C ljeti. 15 Energija Korištenje štedljivih rasvjetnih tijela u objektu.

33

16 Energija Održavanje el. uređaja radi sprječavanja gubitaka energije.

17 Hrana Ponuda hrane iz vlastite proizvodnje.18 Hrana Ponuda hrane od lokalnog uzgajivača.19 Hrana Neupotrebljavanje GMO hrane.20 Hrana Ponuda hrane s eko-markicom.21 Transport Promocija korištenja javnog transporta (pružanje

informacija o rasporedu vožnje, linijama i cije-nama).

22 Transport Poticanje korištenja bicikala.23 Transport Informiranje o prirodnim putevima, uključujući

biciklističke i brdske staze.24 Buka Komunicirati gostima da poštuju ambijent i ne

stvaraju buku.25 Buka Vođenje računa o izvorima buke u objektu (sman-

jivanje buke na minimum)26 Lokalne vri-

jednostiInformiranje o kulturno-povijesnoj baštini.

27 Lokalne vri-jednosti

Informiranje o prirodnim vrijednostima, lokalnoj bioraznolikosti, krajobrazu.


Uređivanje okoliša lokalnim, autohtonim biljnim vrstama.


Promocija lokalne kuhinje.

30 Edukacija i komunikacija

Imenovanje osobe za provedbu Programa.


Edukacija osoblja o provedbi Programa.


Informiranje o uključenosti u program EkoPartner - isticanje oznake članstva i plakata u objektu i na web stranicama.


Korištenje obrasca za povratnu informaciju od gostiju o provedbi programa.

34

U lipnju 2009. organizirane su start-up radionice za turističke ob-jekte koji su se odazvali na poziv da sudjeluju u pilot projektu. Odaziv je bio dobar te su svi izrazili zadovoljstvo pokretanjem EkoPartner pro-grama u Hrvatskoj.

Piloti su dobili start-up paket koji je uključivao:

• upute kako zadovoljiti kriterije • oznaku EkoPartner za isticanje na ulazu u objekt • naljepnicu kojom se gosta upućuje na pravila zamjene ručnika, štednju vode i energije u kupatilu • letak A4 formata na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku namijenjen informiranju gosta. Po jedan primjerak letka stavljen je u svaku sobu, odnosno apartman. • obrazac za praćenje: 1. Nastanka i količine otpada 2. Potrošnja vode 3. Potrošnje energije • obrazac za praćenje mišljenja gostiju • upute kako odvojeno sakupljati otpad • komplet kvalitetnih štednih žarulja, u prosjeku 17 komada po domaćinstvu • u dogovoru s firmom Preval d.o.o. u svim objektima su tijekom pilot-projekta ugrađene posebne mrežice za štednju vode (reduktori mlaza) koje su smanjile potrošnju na tuševima do 50%, a na slavinama do 70%.

35

36

37

U Istarskoj županiji u pilot-projektu su sudjelovali: 1. Agroturizam Ograde, Katun Lindarski 2. Ruralni B&B Ritossa, Vižinada 3. Ruralni obiteljski hotel Pineta, Sv. Martin 4. Ruralna kuća za odmor Arbalovija, Dončići 5. Villa Elena, Srnegla 6. Ruralna kuća za odmor Captain Morgan, Mrgani 7. Ruralna kuća za odmor Giselle, Crklada 8. Stancija Baladur, Rakovci 9. Seosko gospodarstvo Stelio, Loborika 10. OPG Radović - ruralni smještaj Dea, Šumber

U Dalmaciji su u pilot-projektu sudjelovali: 1. Villa Pape, Čiovo 2. Aparthotel Segetski dvori, Seget Donji 3. Hotel Prvan, Vrgorac 4. Hotel Villa Dvor, Omiš 5. Apartmani Kosović, Podaca 6. Apartman Amalie, Split

Budući da u turizmu nastaju ogromne količine otpada pilot-ob-jekti su se obvezali da će u svom poslovanju nastojati smanjiti otpad koji proizvode, ponovno upotrebljavati koristan otpad i/ili odvojeno ga sak-upljati (radi recikliranja) te odvojiti opasni otpad. Također, izbjegavaju upotrebu malih pakiranja kod prehrambenih proizvoda i sredstava za pranje, čišćenje i higijenu, koriste trajni pribor za jelo i trajne stolnjake.

Kriteriji su sljedeći:

1. Praćenje nastanka i količine otpada putem EkoPartner zadanog obrasca. 2. Izbjegavanje upotrebe malih pakiranja za prehrambene proizvode (med, maslac, marmelada i sl). 3. Nabava sredstava za pranje i čišćenje u velikim pakiranjima. 4. Nabava sredstava za higijenu (tekući sapuni, šamponi, losioni, itd.) i korištenje dozatora. 5. Odvojeno sakupljanje opasnog otpada. 6. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada (minimalno jedne vrste). 7. Korištenje trajnog pribora za jelo i trajnih stolnjaka.

38

4.1. Otpad

Otpad je danas u Hrvatskoj jedan od najopasnijih problema u okolišu. Velike količine nesortiranog otpada svakodnevno završavaju na uglavnom neuređenim odlagalištima otpada te predstavljaju opasnost za okoliš i štetni utjecaj na ljudsko zdravlje i sav živi svijet. Kiša otapa štetne tvari iz otpada koje potom putem vodotokova oni ulaze u biološki lanac i naposljetku u hranu koju uzimamo i vodu koju pijemo. Svakako je potrebno osuvremeniti odlagališta kako se to više ne bi događalo, no prijeko je potrebno razviti svijest o važnosti sprječavanja stvaranja otpa-da i stvoriti naviku odvojenog sakupljanja otpada jednom kad je nastao. Takav pristup također štedi prirodne resurse koji postoje u ograničenim količinama.

Stoga su pilot-objekti posvetili posebnu pažnju usvajanju novih navika, razvrstavanju otpada i upućivanju gostiju da odvoje koristan i opasan otpad. Objekti koji su imali mogućnost su i kompostirali organski otpad.

Kako ubiti planet 15 grama po 15 grama: Ambalaža predstavlja značajan udio u otpadu i potrebno ju je izbjegavati ili potpuno izbaciti iz up-otrebe.

39

Radi štednje vode, najvažnijeg i najugroženijeg prirodnog resursa, pilot objekti su se obvezali koristiti reduktore mlaza na svim slavinama i tako smanjiti potrošnju vode do 70%. Pored toga, gostime su obavijestili i zamolili da vodu racionalno koriste i da se pridržavaju uputa o pranju ručnika.


1. Praćenje potrošnje vode putem EkoPartner zadanog obrasca. 2. Korištenje uputa u kupaonici kojima se goste upućuje na višednevno korištenje ručnika. 3. Korištenje slavina i tuševa s manjim protokom vode.

Navedene mjere su se, prema iskustvima većine vlasnika pilot-objekata, pokazale vrlo učinkovitima i rezultirale smanjenjem troškova. I premda je Hrvatskoj, gledano u cjelini, što se tiče zaliha pitke vode trenutno vrlo dobra situacija, u pojedinim njenim dijelovima, a to se naročito odnosi na turistički najrazvijenije obalne dijelove, npr. otoke i sl., vode i nema u nekim značajnijim količinama. Tako u turističkoj sezoni u tim krajevima može doći i do nestašica vode te je primjena ovih mjera u tim mjestima ključna. Osim toga, održivo postupanje s vodenim resursima mora postati svakodnevna praksa i drugdje, jer jedino na taj način se može dugoročno očuvati to neprocjenjivo blago. A treba uzeti u obzir i moguće promjene vodenog režima uslijed globalnih klimatskih promjena, koje mogu uzroko-vati nestašice vode čak i u krajevima koji je trenutno imaju u izobilju.

40

4.2. Voda

41

Racionalna potrošnja energije je glavna pretpostavka održivog razvoja općenito, pa tako i u turizmu. Pilot-objekti zato koriste štedljive žarulje kojima smanjuju potrošnju energije do 80% te nastoje općenito biti energetski učinkoviti. Rasvjeta i električni uređaji se gase kada nisu u upotrebi te se gosti pozivaju da također tako čine. Preporučuje se i regu-liranje grijanja/hlađenja na max. 22°C zimi i min. 26°C ljeti te, naravno, zatvaranje prozora npr. pri radu klimatizacijskog uređaja.


Praćenje potrošnje energije putem EkoPartner zadnog obrasca.1. Gašenje rasvjete i električnih uređaja kada nisu u upotrebi.2. Reguliranje preporučene temperature u objektu na max. 223. oC zimi, min. 26oC ljeti.Korištenje štedljivih rasvjetnih tijela u objektu.4. Održavanje el. uređaja radi sprječavanja gubitaka energije.5.

42

4.3. Energija

Danas kada kažemo energija sve češće je povezujemo s problemom klimatskih promjena. Zbog sve veće upotrebe fosilnih goriva, koncentraci-ja stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste. A upravo su staklenički plinovi, od kojih je najpoznatiji ugljični dioksid (CO2) koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, zatim metan (CH4) i dušik (I) oksid (N2O)itd., ti koji uzroku-ju dodatno zagrijavanje atmosfere.

Znači, da bi smanjili te emisi-je potrebno je prvenstveno štedjeti energiju i maksimalno povećati en-ergetsku učinkovitost svih uređaja i turističkog objekta u cjelini. To se može postići nizom mjera, a pilot-objekti su u sklopu EkoPartner progra-ma primijenili one mjere koje je moguće ostvariti s niskim financijskim ulaganjem i dobrom organizacijom poslovanja. U budućnosti do izražaja će sve više dolaziti i značajnije mjere poput korištenja obnovljivih izvora energije u turističkom objektu, kao npr. solarnih sustava za grijanje vode ili proizvodnju el. energije i sl.

43

Pilot-objekti su se obavezali da će nastojati nuditi svježu hranu isključivo od lokalnog proizvođača ili iz vlastitog vrta. Time se podupire lokalne poljoprivrednike i razvija zajednica. Osim toga time se minimal-izira prekomjerno trošenje goriva radi transporta namirnica iz dalekih krajeva te se smanjuje zagađenje zraka, naročito otpuštanje stakleničkih plinova koji zrokuju globalno zagrijavanje. Nastoje ponuditi i hranu s eko certifikatom, a ne nude hranu koja sadrži genetski modificirane orga-nizme (GMO) .


Ponuda hrane iz vlastite proizvodnje.1. Ponuda hrane od lokalnog uzgajivača.2. Neupotrebljavanje GMO hrane.3. Ponuda hrane s ekomarkicom.4.

Prema hrvatskom Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda svrha je ekološke proizvodnje “zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša i zaštita potrošača”.

44

4.4. Hrana

Osim što čuva ljudsko zdravlje, neupitna prednost eko-hrane sastoji se i u očuvanju okoliša jer takva proizvodnja ne zagađuje tlo ni vodu. Netretirana hrana uzgojena na priro-dan način sadrži više zdravih nutrijenata te ne opterećuje ljudski organizam štetnim tvarima.

Genetički preinačeni organizmi (GMO) i GM hrana povod su brojnih rasprava u području biotehnologije danas. Broj-ni hrvatski i međunarodni proizvođači hrane i potrošači odlučno se protive GMO-u velikim dijelom i zato što se ne znaju dugoročne posljedice konzumacije GMO hrane.

Zbog toga piloti uEkoPartner programu ističu da svojim gostima nude isključivo hranu koja nije GMO.

45

Smanjivanje negativnog utjecaja transporta na okoliš u domeni turizma najviše ovisi o promjeni načina ponašanja pojedinca. Stoga su se pilot-objekti obvezali da će poticati svoje goste na šetnju (kada treba prijeći male udaljenosti) te što veće korištenje bicikli i/ili javnog prijevo-za. Također, po mogućnosti nude vlastite bicikle ili informaciju gdje se mogu iznajmiti, te raspored vožnje, linija i cijene javnog prijevoza.


Promocija korištenja javnog transporta (pružanje informacija o 1. rasporedu vožnje, linijama cijenama).Poticanje korištenja bicikala.2. Informiranje o prirodnim putevima, uključujući biciklističke i brdske 3. staze.

46

4.5. Transport

Svaki put kad vozimo au-tomobil stvaramo stakleničke plinove koji doprinose klimats-kim promjenama i zagađuju zrak. Procjenjuje se da je čak 49,9% emisija stakleničkih plinova uz-rokovano putničkim cestovnim prijevozom.

Drugim riječima, ako uzmemo da današnji automobili u prosjeku ispuštaju 200g/km već na maloj udaljenosti od 10 km stvaraju 2kg CO2! Ukoliko se automobil koristi umjesto javnog prijevoza, za prelazak udaljenosti od 100 km stvara se čak 20kg CO2.

Da bi potaknula smanjivanje emisije stakleničkih plinova koje st-vara putnički cestovni prijevoz, Europska unija je propisala da se kod novih automobila moraju smanjiti emisije na maksimalno 130g/km do 2015. godine.

47

Poznato je da i buka negativno utječe na okoliš i zdravlje. Pilot objekti su se obvezali da će nastojati svesti na minimum razinu buke koju stvaraju te time poštivati okruženje i održati dobrosusjedske odnose. I gosti se pozivaju da ne stvaraju buku.


Komunicirati gostima da poštuju ambijent i ne stvaraju buku.1. Vođenje računa o izvorima buke u objektu (smanjivanje buke na 2. minimum)

Uz porast urbaniziranosti i industrijalizacije 25% Europljana pati od poremećenog fizičkoga, mentalnoga i emocionalnog zdravlja zbog povećane buke, a više od 15% ih ima poremećaje spavanja. Promet je

48

4.6. Buka

jedan od najvažnijih uzroka buke, 80% onečišćenja bukom u gradovima uzrokuju automobili, značajna smetnja su nadalje industrija, građevinski radovi, servisni uređaji, a u stambenim zonama to su i glasna glazba ili govor.

U turističkim objektima dolaze do izražaja klimatizacijski i ven-tilacijski uređaji. Budući da je gostu tijekom godišnjeg odmora svakako potreban upravo miri odmor važno je voditi računa o smanjenju po-tencijalnih izvora buke na minimum. To se može postići promišljenim odabirom mjesta za klimatizacijske uređaje, odabirom tiših uređaja te dobrom izolacijom.

Također je potrebno gosta uputiti na poštivanje ambijenta u kojem boravi i okolnog stanovništva te posebno naglasiti da je nep-rimjereno stvarati buku za vrijeme noćnog odmora, ali i danju.

49

Informiranje o kulturno-povijesnoj baštini, prirodnim vrijednos-tima, lokalnoj bioraznolikosti, krajobrazu, lokalnoj kuhinji i običajima te drugim lokalnim vrijednostima sastavni je dio brige o zajednici i okolišu. Zato pilot objekti gostima nude info-materijal o tome i preporučuju up-oznavanje s vrijednostima lokalne zajednice.

Kriteriji:

Informiranje o kulturno-povijesnoj baštini.1. Informiranje o prirodnim vrijednostima, lokalnoj bioraznolikosti, 2. krajobrazu.Uređivanje okoliša lokalnim, autohtonim biljnim vrstama.3. Promocija lokalne kuhinje.4.

50

4.7. Lokalne vrijednosti

Zaštita okoliša i prirode, očuvanje socio-kulturnog identiteta lokalne zajednice i razvoj na održivi način čine temelj misije EkoPartner programa.

Kulturna i prirodna baština jednog kraja predstavljaju jedinstveni sadržaj koji gostima pruža nove spoznaje, otkrivanje drugačijega i također vri-jednoga. Otkrivanje kulturnih spomenika, povijesti lokalne zajednice, krajobraza, autohtonog aromatičnog bilja, šuma, polja, i sl. stvara ugođaj dobrodošlice, opuštenosti i zbližavanja. Na taj način valoriziraju se najznačajnije ali i one zaboravljene lokalne vrijednosti te se vraća tradi-cionalni duh kraju, koji se izgubio u mnogim sredinama uslijed prebrzog razvoja ili pak stagnacije.

51

Kontinuirana edukacija i kvalitetna komunikacija su osnovni preduvjeti kako za uspješnu implementaciju EkoPartner programa tako i za ostvarivanje održive budućnosti. Stoga su se vlasnici pilot-objekata obvezali da će kontinuirano educirati sebe i svo svoje osoblje o tome. Svoje goste pozivaju da im u tome pomognu svojim prijedlozima za do-datno unaprijeđenje poslovanja!

Kriteriji:

Imenovanje osobe za provedbu Programa.1. Edukacija osoblja o provedbi Programa.2. Informiranje o uključenosti u program EkoPartner - isticanje oznake 3. članstva informativnog letka u objektu i na web stranicama.Korištenje obrasca za povratnu informaciju od gostiju o provedbi 4. programa.

52

4.8. Edukacija i komunikacija

Kvalitetna edukacija vlasnika i osoblja koje radi u turističkom ob-jektu o primjeni mjera zaštite okoliša temelj je dobrog i odgovornog upravljanja. Poruku o važnosti smanjenja negativnog utjecaja na okoliš svojim gostima se može prenijeti samo ukoliko svo osoblje poznaje pravi-la i razumije zašto se ona primjenjuju. Educiran šef/ica kuhinje tako će voditi računa npr. o izbjegavanju premale ili nereciklabilne ambalaže pri nabavi hrane, pripremanju racionalnih količina hrane i izbjegavanju st-varanja organskog otpada, šef/ica čistoće će voditi računa da proizvodi koji se koriste sadrže potpuno neškodljive sastojke ili da budu barem biorazgradivi, itd.

Zajednički susreti turističkih objekata uključenih u EkoPartner program prilika su za razmjenu iskustava, znanja, primjera dobre prakse ili pak za udruženo rješavanje neke prepreke u ostvarenju višeg stupnja održivosti.

Nastojanje da se poslovanje učini što održivijim potrebno je na vidljive načine prenijeti gostu. Stoga je važno u svim smještajnim je-dinicama istaknuti informativne materijale EkoPartner programa, ali i dodatne informacije o okolišnoj odgovornosti u poslovanju. Gosti, osim što će biti potaknuti da poštuju principe održivosti tijekom svog odmora, ponijet će i novostečene navike kući, razmislit će o odvajanju otpada, štednji vode, zdravoj prehrani.

53

Turizam kao gospodarska grana je u poziciji da s jedne strane igra vrlo značajnu ulogu u svjetskom gospodarstvu a s druge je neposredno ovisan o očuvanju prirodnih i kulturnih vrednota ali i osnovnih prirodnih resursa kao što su voda, energija, zrak, hrana. Stoga je ta ljudska djelatnost među prvima koje bi trebale predvoditi pormjene u načinu ponašanja ljudskih zajednica od dosadašnjeg okolišno i društveno neodgovornog i neracionalnog prema onom stvarno dugoročno održivom.

Svjetski trendovi razvoja turizma posljednjih godina svjedoče o sve većem širenju upravo takvih pozitivnih inicijativa u turizmu. Održivi, dakle prije svega okolišno odgovorni, turizam postaje sve raširenija praksa kako među samim turističkim poduzetnicima, npr. hotelijerima, touroperatorima i dr., tako i među korisnicima njihovih usluga, samim turistima. Očuvanje kvalitete okoliša sve više je prepoznato u svjets-kim razmjerima ne samo kao obaveza nego prije svega i novi strateški čimbenik veće konkurentnosti i razvoja. Turisti i touroperatori prilikom odabira destinacija sve češće zahtijevaju da se u tim područjima posluje na način koji što manje ugrožava prirodni i kulturni okoliš.

Što se tiče samih karakteristika održivog, okolišno odgovornog upravljanja u turizmu, iz svjetskih iskustava i primjera, a i na temelju saznanja i rezultata dobivenih u našem projektu može se zaključiti da veći dio mjera koje u tom smislu treba provoditi zahijevaju vrlo mala ulaganja. Puno toga se može postići „samo“ dobrim i racionalnim vođenjem kućanstva (na engleskom „good housekeeping“). K tome se provođenjem mjera takvog poslovanja ostvaruju znatne uštede i to najčešće u vrlo kratkom roku. Zapravo, najznačajnija mjera koju treba kontinuirano provoditi da bi se poslovalo održivo u svakom smislu je edu-kacija i informiranje svih zaposlenika a i samih gostiju o važnosti i konk-retnim načinima dugoročno održivog ponašanja. Financijska dobrobit od takvog načina poslovanja se očituje ne samo u znatnim uštedama već i u povećanju samih prihoda. Naime, bolji imidž koji objekt ili destinacija do-biva primjenom održivih mjera rezultira i dužom i boljom popunjenošću

54

5. Zaključak

ali i privlačenjem gostiju veće platežne moći (ali u prvom redu razvijenije svijesti), spremnih i na nešto veću cijenu baš zbog provođenja takvih mjera.

Kad se tome pribroji i presudna komponenta okolišne održivosti, kao i ostale važne odrednice i posljedice održivog ponašanja, očuvanje tradicionalnih vrijednosti, socio-kulturnog identiteta lokalne zajednice kao i općenito društveno odgovornije poslovanje u svakom pogledu, jasno je da uvođenje održivog i okolišno odgovornog poslovanja, kako u turizmu tako i općenito u ljudskom društvu, nije samo pomodni svjetski trend, već prije svega najbolji mogući put prema održivoj i kvalitetnoj budućnosti.

55

Turizam i ekologija (autor Hansruedi Muller, izdavač Masmedia, 2004, • Zagreb)Turistička atrakcijska osnova (autor Eduard Kušen, izdavač Znanstvena • edicija Instituta za turizam, 2002, Zagreb)Održivi turizam u deset koraka (preveo, prilagodio i uredio Hrvoje • Carić, izdavači Institut za turizam i ODRAZ, 2006, Zagreb)Tourism and Sustainable Community Development (autori Derek Hall • i Greg Richards, 2007., Taylor & Francis Ltd.)TOURISM - Change, Impacts and Opportunities, autori Geoffrey Wall • i Alister Mathieson, 2006., Pearson Education Limited, Harlow, Eng-land)http://www.visit21.net/ (VISIT - Voluntary Initiatives for Sustainability • in Tourism)http://www.sustainabletravelinternational.org/ (Sustainable Travel • International)http://www.eceat.org/ (ECEAT - European Centre for Ecological and • Agricultural Tourism)http://en.gites-panda.fr (WWF Gites Panda)• http://www.unwto.org/index.php (UN World travel organization)• http://www.sustainabletourismcriteria.org/ (Partnership for Global • Sustainable Tourism Criteria) http://www.iztzg.hr/en/odrzivi_razvoj (Institut za turizam Zagreb) • http://www.webring.com/hub?ring=ecotouring (Ecotourism Ring)• http://www.greentravelmarket.info/ (Green Travel Market)• http://www.environmentallyfriendlyhotels.com/ (Best Green Hotels)• http://economicallysound.com/ (Economically Sound)• http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htm (European • Union Eco-label)

56

Literatura i korisni linkovi:

O SuncuUdruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce osnovana je 1998. godine u Splitu kao reakcija na rastuće potrebe društva za kvalitetnim usmjera-vanjem, uočavanjem i rješavanjem problematike zaštite okoliša, a u cilju osiguranja prirodnog tijeka ekoloških procesa.

Misija udruge Sunce je poticanje aktivnog sudjelovanja javnosti u zaštiti okoliša, prirode i ostvarivanju održivog razvoja.

Vizija - priroda i okoliš su temeljene vrijednosti hrvatskog društva, u kojem se gospodarenju pristupa kroz primjenu odrednica održivog razvitka.

Načela djelovanja - poštivanje i uvažavanje različitih životnih oblika, hu-manost, rasna, nacionalna i vjerska tolerancija, solidarnost, dobra timska komunikacija, suradnja i dijalog, poštivanje različitosti stavova, misli i ideja, kreativnost i samoinicijativa u radu, odgovornost i pojedinca i organizacije za rad, nenasilno djelovanje, javnost rada.

O Zelenoj IstriUdruga Zelena Istra je nevladina, nestranačka i neprofitna udruga građana osnovana 1995.godine u Puli.

Misija udruge je zaštita okoliša i prirodnih bogatstava te društvena praved-nost.

Ciljevi udruge - zaštita okoliša i prirodnih bogatstava, poticanje sudjelo-vanja javnosti u procesu donošenja odluka iz područja zaštite okoliša, in-formiranje građana o temama s područja zaštite prirode i okoliša, jačanje uloge javnosti u ostvarivanju ustavnog prava na zdrav okoliš, promicanje održivog razvoja, jačanje utjecaja organiziranog civilnog društva s područja zaštite okoliša.

Načela djelovanja - poštivanje različitosti stavova, misli i ideja, sloboda iz-bora, neovisnost organizacije u radu, javnost i demokratičnost mišljenja, solidarnost, odgovornost pojedinca i organizacije za rad, a protivimo se rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj diskriminaciji.

57

O Suncu i Zelenoj Istri

58

Bilješke