16
Rudnik Rtanj i planina Rtanj kao ambijentalna sredina • Godine 1902. u podnožju Rtnja je otvoren rudnik čiji je vlasnik bila čuvena austrijsko jevrejska porodica Minh,koju meštani još uvek čuvaju u lepom sećanju. • Minhovi su separatizovali kameni ugalj koji je planinskom železničkom prugom prevožen do Paraćina. • Opšte je poznato da su Minhovi bili zanatlije. Držali su fabriku štofova u Paraćinu, i stolarsku radionicu na Rtnju, gde su pravili nameštaj za svoje radnike.

Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Rudnik Rtanj i planina Rtanj kao ambijentalna sredina

• Godine 1902. u podnožju Rtnja je otvoren rudnik čiji je vlasnik bila čuvena austrijsko jevrejska porodica Minh,koju meštani još uvek čuvaju u lepom sećanju.

• Minhovi su separatizovali kameni ugalj koji je planinskom železničkom prugom prevožen do Paraćina.

• Opšte je poznato da su Minhovi bili zanatlije. Držali su fabriku štofova u Paraćinu, i stolarsku radionicu na Rtnju, gde su pravili nameštaj za svoje radnike.

Page 2: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• Godine 1915. su Nemci zauzeli rudnik i od njega napravili pustoš, ali oslobođenjem Srbije 1918. Minhovi se vraćaju na Rtanj gde zatiču pustoš. Nije im dugo trebalo da Rtnju vrate stari sjaj i da iz prašine spasu to istorijsko-kulturno nasleđe.

• Prvi vlasnik rudnika, Samuilo se razboleo i preminuo, nasledio ga je sin Julius sa svojom suprugom Gretom.

• Sagradili su škole u Mirovu i Rujištu, i podigli su zvonik u školskom dvorištu u Ilinu, koji je tamo i dan danas i simbol je dobrote i darežljivosti te porodice.

Page 3: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• Rudnik je procvat doživeo između dva svetska rata kada je imao oko 600 radnika.

• Lepe, prostrane rudarske kuće, Sokolski dom, baštu sa 150 vrsta drveća i ukrasnog šiblja, privatnu školu sa 60 polaznika, ambulantu, prodavnice, bioskop, žičaru, prugu, parnu elektrilčnu centralu, radionice, sve je to izgradila porodica Minh.

• Zahvaljujući savremenom rudarenju,Srbija je dostigla 10-15 odsto ukupne proizvodnje uglja.

Page 4: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Park i ružičnjak Grete

• Park je bio prilagođen porodičnoj potrebi, uredio ga je Julius Minh u periodu između dva svetska rata.

• Julius i njegova žena su donosili sadnice cveća i drveća iz sveta kako bi sadili u parku na Rtnju.Tako je ovaj predeo postao prava kulturna baština od izuzetnog značaja.

• Većina biljaka se prilagodila klimi i nadmorskoj visini naselja od oko 650 metara, i sa postojećim vrstama, tokom dugog niza godina, sačinila jednu interesantnu biljnu zajednicu.

Page 5: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• U parku je izgrađen i rozarijum. Gde je Greta često sedela na klupi i gledala vagone kako prevoze ugalj.

• Duž koloseka gde su prolazili vagoneti, bilo je posađeno preko 3000 sadnica ruža, tako da se ugalj od njih nije ni video.

Page 6: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• Godine 1935. izgrađen je Sokolski dom čija zgrada i danas postoji.

• Naselje Rtanj nastavilo je da živi na jedan vrlo organizovan način.

• Godine 1929. imalo je oko 2000 stanovnika.

• Međutim, ta harmonija ubrzo prestaje godine 1931. kada Julius Minh izvršava samoubistvo zbog neispunjenog obećanja datog svojim radnicima .

• Rudnik preuzima njegova supruga Greta sa dva sina.

Page 7: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Kapela svetog Đorđa na vrhu Rtnja

• Greta je u znak sećanja na svog supruga Juliusa podigla spomen kapelu na vrhu Rtnja, koju su moderni vandali srušili u potrazi za zlatom.

• Temelji tog zdanja još uvek postoje i izuzetno su cenjeni.

• Kapela svetog Đorđa građena je u stilu jevrejske sinagoge sa 12 pravoslavnih ikona.

• Cilj je bio da se na Rtnju spoje dve religije.

Page 8: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• Za izgradnju kapele je utrošeno oko 1000 časova rada.

• 19.05.1934. kapela je osvećena.

Page 9: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• Godine 1941.Greta je morala da se skloni od Nemaca, pa je tako rudnik Rtanj prepušten inženjeru Juliusu Holku koji je u vreme Juliusa Minha bio direktor rudnika, a sa druge strane je bio agent Gestapoa koji je bio ubeđen da će rudnik biti njegov.

• Tako su Minhovi, nakon 40 godina, zauvek otišli sa Rtnja, ostavivši svo svoje bogatstvo.

• Godine 1947.Greta je umrla u Ilinu.

• Rudnik je zatvoren nakon pojave metana.

Page 10: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Da li je Adolf Hitler bio na Rtnju?

• Godine 1934. planinu je posetio Adolf Hitler verujući u to da će mu rtanjska energija pomoći da osvoji ceo svet!

• Izgradnju crkve finansirala je i Socijadomokratska partija Nemačke.

• Krst s crkve s vrha Rtnja je u Londonu.• Urađeno je još šest kopija i one se čuvaju kao

svojevrsne relikvije.

Page 11: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar
Page 12: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar
Page 13: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Ostatak kapele svetog Đorđa

Atrijum danas

Page 14: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar
Page 15: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

• Jako je važno da se članovi porodice Minh nikada ne zaborave.

• Oni su za sobom ostavili bogato kulturno nasleđe koje u istoriji nikada neće izgubiti na vrednosti koliko god ono bude ruinirano.

• Prava vrednost će uvek postojati, makar i u spisima.

Page 16: Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar

Izvori http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D1%82%D0%B0%D1%9A• S misterijom na "ti": Sve tajne planine Rtanj autor:

Momčilo Petrović http://www.blic.rs/Riznica/Misterije/491658/S-misterijom-na-ti-Sve-tajne-planine-Rtanj

• Istorija Rtnjahttp://www.duhrtnja.com/2011/12/01/istorija-rtnja/• Rtanj, ne (napušteno) rudarsko naselje

autor: B.F.http://www.mc.kcbor.net/2011/12/12/rtanj-nenapusteno-rudarsko-naselje/• Rtanj- značaj porodice Minh, autor: Zoran Vujčićhttp://rtanjdobrenade.com/istorijat-rtnja.php