Upload
pogimnazija
View
251
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Tvoj život, tvoja odluka!
Projekat II5:
Navika pušenja duvana datira od 5000. godina p.n.e. Duvan je
u Evropu i Aziju stigao u 16. veku i postao popularan uprkos
brojnim studijama o njegovoj štetnosti.
Svake godine oko 5,4 miliona ljudi izgubi život zbog
pušenja, tj. dnevno oko 14 800 ljudi ili svakog minuta 10
osoba umre od neke bolesti izazvane dimom duvana.
U cigaretama se nalazi preko 4 000 štetnih i 43 kancerogene
materije koje izazivaju preko 40 vrsta različitih oboljenja od
kojih je većina veoma teška i smrtonosna.
Jedan od najvećih otrova koje čovek svesno unosi u
organizam legalan ??
Mladi sve ranije i ranije počinju da konzumiraju duvan
Procenjuje se da u svetu ima 1,1 milijarde redovnih pušača
Blizu 40% muškaraca, 30% žena i 10% mladih uzrasta od
13 do 15 godina puši (podaci iz 2008. godine)
U Srbiji ima oko 66,4% pušača
Momci
Devojke
Momci
Devojke
Pušači II razreda – 18% Nepušači II razreda – 82%
Anketu je uradilo ukupno 137 učenika II razreda, 88 devojaka i
46 momaka.
52% majki pušača su takođe pušači
46% očeva pušača su takođe pušači
Roditelji 24% pušača zna da oni puše
36% pušača je podstaklo društvo da počnu da
puše, dok 52% razmišlja o razlozima zbog
kojih su počeli da puše i čak 48% smatra da je
prihvatljivo pušiti zbog problema
48% pušača oseća posledice pušenja
88% svesno je rizika po zdravlje
46% oseća grižu savest
44% sebe smatra zavisnikom od
cigareta
16% je ponekada u iskušenju da počne
da puši
38% nepušača je probalo cigarete
39% majki nepušača su pušači
33% očeva nepušača su pušači
97% nepušača se ponekad nađe u
društvu pušača
57% nepušača je u društvu bilo
ponuđeno cigaretom
5% nepušača je nekada bilo
ismejavano u društvu
84% svih pušača u svetu živi u zemljama u razvoju i u
zemljama čije su ekonomije u tranziciji
Najsiromašnija domaćinstva u Bangladešu troše skoro 10 puta
više na duvan nego na obrazovanje.
U Indiji deca sa ulice i drugi beskućnici, troše više na duvan
nego na hranu, obrazovanje ili štednju.
U Srbiji se dnevno popuši 73 000 000 cigareta, što pušače
košta 3 100 000 evra! Za godinu dana Srbi za cigarete izdvoje
1 131 500 000 evra!
Beograd od svojih sugrađana na poklon dobije 6 tona opušaka,
pri čemu jedan opušak zagadi do 10 L vode.
Samo u Beogradu žene mesečno za cigarete daju koliko je
potrebno za most preko Dunava. Kada bi neko štedeo umesto
muškaraca, za mesec dana bi uštedeo dovoljno novca za dva
takva mosta.
Gajenje duvana - intenzivna radna aktivnost
Troškovi ulaganja za fertilizatore i pesticide
Farmeri u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji
Tri najveće multinacionalne duvanske kompanije (Japan Tobacco,
Philip Morris/Altria i British American Tobacco) zajedno imaju
prihod veći od 121 milijardi američkih dolara.
U cigaretama ima 4000 štetnih materija i nijedna korisna! Od
toga su mnoge kancerogene.
Sagorevanjem sastojaka cigareta nastaje i gas ugnjen-monoksid.
To je otrovan gas bez boje i mirisa.
Jedan je od najjačih otrova sa velikim afinitetom prema
hemoglobinu. Nastaje karbokshemoglobin koji blokira
snabdevanje celog organizma kiseonikom.
Ukoliko dođe do trovanja javlja se glavobolja, vrtoglavica,
poremećaj u disanju i grčenje krvnih sudova, a nakon toga i smrt.
Vulkanizacija guma
Uništavanje korova,
proizvodnja lekova,
šibica, pesticida i papira.
Sumpor se stavlja u
cigarete kako bi
nekvalitetan duvan dobio
žutu boju. Sagorevanjem
sumpora nastaje otrovan
gas sumpor-dioksid.
Olovo se dodaje da bi se korigovao ukus i zbog ovog sastojkapušači često osećaju metalni ukus u ustima.
Teški metal koji izaziva oštećenje bubrega, nervnog sistema ieritrocita. Kod beba i male dece izaziva razvojne deformacijei probleme s učenjem.
Smrtonosna doza je 0,05 g
Inhibira disanje ćelija blokadom fermenata disanja. Javlja se
nedostatak kiseonika, vrtoglavica, otežani vid i gračevi
mišića.
Ovo isparljivo jedinjenje je korišćeno kao inhalacioni otrov za
pacove i ljude.
Najvažniji sastojak antifriza je etilen glikol.
Prilikom trovanja može doći do ozbiljnih oštećenja, pa čak i
do smrti.
Proizvođač dodaje etilen glikol da bi u cigaretama
stabilizovao vlagu.
Fosfatna đubriva, koja sedodaju zemljištu da bi sepovećao prinos i poboljšaoukus duvana, sadrže uran injegove potomke posleraspada.
Za vreme tinjanja cigarete, stvaraju se nerastvorljivi kristali radioaktivnog olova, radioaktivnog polonijuma i kalcijum fosfata, koji se talože u ćelijama ispod sluzokože disajnih puteva.
Azbest je veoma kancerogena materija, zbog toga je zabranjen u mnogim državama.
Slabo provodi toplotu, ne gori i ne ugljeniše se. Veoma je koristan kao izolator toplote, a azbestna vlakna se dodaju cigaretama da se pepeo ne bi krunio.
Koristi se u sintezi plastike, eksploziva, veštačkih đubriva,azotne kiseline, insekticida i drugo.
Trovanje može dovesti do smrti.
Dodaje se cigaretama da bi nikotinski zavisnik za što kraćevreme (za samo 3 sekunde) osetio zadovoljstvo posleudahnutog dima (taj isti centar u mozgu posle uzimanjaheroina reaguje tek posle 20 sekundi)
Ljudi puše zbog delovanja
nikotina na mozak, a umiru od
posledica koje izaziva katran.
Katran je proizvod suve
destilacije duvana i prilikom
uvlačenja duvanskog dima
kondezuje se u lepljivu, sirastu
masu u plućima. To je
visokokancerogena materija.
Osoba koja dnevno puši jednu
kutiju cigareta, na godišnjem
nivou "sipa" jednu šoljicu
katrana po svojim plućima.
Nikotin je droga koja se prirodno nalazi u duvanu.
Istraživanja su pokazala da nikotin ima isti uticaj na mozak
kao heroin i kokain. Oslabađa hormone koji utiču na centralni
nervni sistem.
Utiče na seksualno funkcionisanje, plodnost, razvoj fetusa,
pobačaje, neonatalne smrti, funkcionisanje mozga i celog
organizma.
Pušenje ne samo što uzrokuje i pospešuje mnoga oboljenja,
već utiče na kvalitet i dužinu života
Porast broja pušača na svetu
Smrtnost ljudi se povećava
Akutne i hronične bolesti disajnih organa
Astma
Impotencija
Srčani i moždani udar
Bolesti krvnih sudova (pušačka noga)
Upala grla i srednjeg uha
Svakog minuta,širom sveta,ova bolest
odnese dva života, 3000 dnevno i oko
milion godišnje.
Simptomi – kašalj, otežano disanje, krvavi ispljuvak itd.
4900
1500
muškarci
žene
18
82
0 0
nepušačipušači
Simptomi raka usana i jezika
Pušači su 6 puta skloniji oboljenju od nepušača
Simptomi-promuklost, otežano gutanje ...
Ateroskleroza
Tromboza
Koronalni vazospazam
Aritmija
Izmenjeni lipidni profil
Loš ten
Opuštena koža
Staračke pege
Oštećeni zubi i desni
Potamneli prsti i nokti
Prevremeno rođenje
Iznenadna smrt odojčeta
Anomalije
Nepušači povećavaju rizik za dobijanje raka pluća za 30 %
Pušenje nije samo ‘ružna navika’
Priznata kao bolest u:
Međunarodnoj klasifikaciji bolesti SZO
Američkom psihijatrijskom udruženju za
dijagnostiku i statistiku
Svakog dana oko 4000 tinejdžera popuši svoju
prvu cigaretu.
Ima potrebu za cigaretom u bilo kakvoj situaciji
Ne može da odoli cigareti, čak iako je svestan
užasnih posledica
Čovek čije ponašanje određuje nikotin
Nakon udaha dima nikotin
stiže do mozga za svega nekoliko
sekundi(3-7). To je brže nego kada
bi se ubrizgao u vene. Nikotin odlazi
do mozga u poseban deo gde se
nalaze istoimeni receptori koji reaguju
na njega. Nikotin stimuliše ove
receptore i oni oslobađaju hemikalije
koje pušaču pružaju osećaj
smirenosti, opuštenosti i zadovoljstva.
Zato svaki pušač na početku doživi i
neprijatno iskustvo (mučninu,
vrtoglavicu...)
Kada se počinje sa pušenjem, u mozgu se nalazi nekoliko
receptora koji reaguju na nikotin. Medutim, pošto se
izloženost drogi povećava u mozgu se razvija sve veći i veći
broj receptora. Nervne ćelije u mozgu su se navikle na
prisustvo nikotina.
Većina pušača ne puši zato što to
voli, već zato što ne može da prestane.
Za odvikavanje su, pre svega, potrebne sigurna
odluka i jaka volja.
Ali, postoje pomagala u vidu pastila koje se sisaju i flastera sa
ekstraktom nikotina koji se lepe za telo. Preko kože se
infiltrira nikotin, pa je pušaču lakše da prebrodi krizu.
Mnogi se boje odvikavanja, zbog dobijanja na težini, što nije
istina.
Veliku ulogu kod odvikavanja igra i
podrška okoline. Uputite vaše bližnje u
vašu odluku i oni će vas podržavati i,
ako su pušači, neće pušiti pred vama.
Tako će vam biti lakše kada se nađete
u situaciji da ste u sobi sa pušačima.
Zdravlje – manji rizik od brojnih bolesti
Samopoštovanje- osetićete lično zadovoljstvo
Izgled-svetliji zubi, prijatan dah i miris
Dobar primer- prijateljima, rođacima.
Ekonomičnost – ušteda dosta novca
Mentor: Prof. Aleksandra Momčilović
Prezentacija: Jelena Gnjatić, Mina Milić, Milena Icić, Andrijana Kojadinović, Katarina Antić, Sanja Bajić
Film: Dijana Minić, Dino Bakić, Uroš Cekov, Petar Stojković, Đorđe Stokić
Eksperiment: Miloš Janković, Nemanja Milenković
Anketa i obrada: Marko Stojanović, Andrijana Kojadinović, Jovana Jelčić, Nadežda Ajdačić, Ana Žikić, Katarina Antić
Panoi: Jana Milivojević, Ivana Jović, Nevena Filipović, Jovana Ubavkić, Veljko Stojadinović, Nikola Đorđević, Maja Stanojević
Slike: Stefan Eraković, Aleksa Stojković, Novica Šerbanović, Aleksa Simeunović
Učenici II5, Požarevačka gimnazija 2015.