1. UNIVERZITET U SARAJEVUELEKTROTEHNIKI FAKULTETolak ElbisaDuli MelihaKasumagi LamijaPerenda Erma PROJEKTNI ZADATAKUsluge hitnih poziva sa informacijom o lokaciji koju alje pozivaoc Sarajevo, 2012. godine

2. SadrajUvod ........................................................................................................................................... 11. Instalacija Emergency Services IMS Core ......................................................................... 3 1.1. Instalacija preduslova .................................................................................................. 4 1.2. Instalacija i konfiguracija FHoSS-a ............................................................................. 6 1.3. Instalacija i konfiguracija ser_ims-a ............................................................................ 8 1.4. Instalacija i konfiguracija LoST servera .................................................................... 10 1.4.1.Instalacija preduslova ......................................................................................... 10 1.4.2.Konfiguracija baze podataka LoST servera ....................................................... 12 1.4.3.Instalacija LoST servera ..................................................................................... 14 1.4.4.Pokretanje LoST servera .................................................................................... 15 1.5. Pokretanje komponenti .............................................................................................. 162. Arhitektura Emergency Services IMS Core-a .................................................................. 18 2.1. Arhitektura Open Source IMS Core-a ....................................................................... 19 2.1.1.CSCF .................................................................................................................. 20 2.1.2.FHoSS ................................................................................................................ 23 2.2. Emergency Services Branch arhitektura .................................................................... 26 2.2.1.E-CSCF .............................................................................................................. 26 2.2.2.LRF..................................................................................................................... 27 2.3. LoST .......................................................................................................................... 28 2.4. PSAP.......................................................................................................................... 293. Uspostava hitnog poziva u Open Source IMS Core mrei sa poznatom lokacijompozivaoca .................................................................................................................................. 30 3.1. Uspostava hitnog poziva za registrovane ne-roaming korisnike ............................... 30 3.2. Uspostava hitnog poziva za neregistrovane korisnike i korisnike u roaming-u ........ 32 3. 3.3. Uspostava anonimnog hitnog poziva ......................................................................... 33 3.4. Poziv od PSAP-a nazad prema korisniku .................................................................. 34 3.5. Prioritetizacija signalizacijskih procedura za uspostavu poziva prema brojevima hitnih slubi u Emergency Services IMS Core-u .................................................................. 344.Testiranje poziva prema hitnim slubama ........................................................................ 38 4.1. Alati za testiranje hitnih poziva ................................................................................. 384.1.1. Wireshark ........................................................................................................... 384.1.2. SIPp testni alat ................................................................................................... 38 4.2. Metrike performansi SIP signalizacije ...................................................................... 404.2.1. Kanjenje zahtjeva za uspostavu sesije - SRD ................................................... 404.2.2. Kanjenje raskida sesije - SDD .......................................................................... 41 4.3. Preliminarni koraci za testiranje ................................................................................ 43 4.4. Opis testnih scenarija ................................................................................................. 464.4.1. Opis prvog testnog scenarija .............................................................................. 464.4.2. Opis drugog testnog scenarija ............................................................................ 484.4.3. Opis treeg testnog scenarija .............................................................................. 51 4.5. Realizacija testnih scenarija....................................................................................... 514.5.1. Realizacija prvog scenarija................................................................................. 524.5.2. Realizacija drugog scenarija............................................................................... 584.5.3. Realizacija treeg scenarija ................................................................................ 62 4.6. SRD i SDD za testirane scenarije .............................................................................. 67Zakljuak .................................................................................................................................. 68Literatura .................................................................................................................................. 69Skraenice ................................................................................................................................ 70Prilog ........................................................................................................................................ 73 4. Uvod Iz dana u dan svjedoimo sve brem razvoju tehnologija i ureaja iz podrujainformacijskog komunikacijskog prometa. Posljedica toga je pojava novih i zanimljivihusluga na tritu. Primjenom savremenih komunikacijskih tehnologija mogue je poboljatiinformiranost potencijalnih korisnika. U tu grupu spadaju i poloajno vezane usluge (eng.Location Based Services, skraeno LBS). LBS usluge povezujemo sa aplikacijama kojeintegriraju geografski poloaj sa drugim informacijama. Jedan primjer takvih usluga su slubeza korisnike u hitnim situacijama (hitna pomo, policija, vatrogasci, pomo na cesti).Telekomunikacije igraju glavnu ulogu u ubrzavanju odgovora i minimizacije gubitaka usluaju kada se ovjek nae u hitnim situacijama. Komunikacijski sistemi mogu pomoiprilikom uspostave hitnog poziva prema policiji, ambulanti i vatrogasnoj slubi. Ukoliko seotkrije lokacija pozivaoca, poziv se moe proslijediti prema mrei najblieg PSAP-a (engl.Public Safety Answering Point), te se na taj nain smanjuje kanjenje poziva. U isto vrijeme,PSAP odmah moe biti informisan o tanoj lokaciji pozivaoca, to dovodi do smanjenjatrajanja poziva i bre reakcije u hitnoj situaciji. Kada se pozivaoc kree, PSAP moe da pratinjegovu trenutnu lokaciju, to je od velike vanosti. IMS (engl. IP Multimedia Subsystem) je rezultat 3GPP (engl. The 3rd GenerationPartnership Project) standardizacije za platforme koje nude VoIP (engl. Voice over IP) iostale multimedijalne usluge, ujedno podravajui viestruki pristup mrenim tehnologijama,od PSTN-a (engl. Public Switched Telephone Network) do 3G mobilnih mrea. Ostalastandardizacijska tijela, kao to je ETSI (engl. The European Telecommunications StandardsInstitute ), takoer definiu interfejs prema IMS mrei. Mree sljedee generacije (engl. NextGeneration Networks, skraeno NGNs), posebno IMS, su svakako budua zamjena postojeihtelekomunikacijskih mrea, stoga, trenutni sistemi za hitne pozive trebaju biti nadograenikako bi ispunili zahtjeve NGN mrea. Potrebu za podrku hitnim uslugama na odreenimhitnim platformama je prepoznao 3GPP, koji je pokrenuo standardizaciju za hitne usluge uIMS arhitekturi. Kako bi se provjerila specifikacija i pronali potrebni ogranci, javila sepotreba za testnom platformom. Ovo je razlog zbog ega je razvijena platforma kojaomoguava ne samo testiranje hitnih usluga u industriji, nego i za akademska istraivanja. Open Source IMS Core je dizajniran u okviru projekta na Fraunhofer institutuFOKUS (germ. Fraunhofer-Institut fr Offene Kommunikationssysteme) u Berlinu, 2006. 1 5. godine. Cilj ovog projekta bio je da se omogui pogodno okruenje za kreiranje, modificiranjei uenje IMS-a i njegovih servisa. Open Source IMS Core ukljuuje nove koncepte,paradigme i tehnologije koje ga ine jednim od najboljih alata za testiranje IMS mree. Ontakoer prua razliite platforme usluga, kao to su Open Service Access (OSA)/Parlay, JAINService Logic Execution Environment (SLEE), Web services/Parlay X, SIP Servleti, CallProcessing Language (CPL) [1].Ogranak za hitne slube (engl. emergency branch) koji je dodan u Open Source IMSCore mreu moe se koristiti za testiranje usluga prema hitnim slubama. Ovaj ogranak jerazvijen u saradnji sa grupom Telefonica Reasearch and Develpoment u okviru umbrellaprojekta PEACE (engl. IP-based Emergency Applications and ServiCes for NExt GenerationNetworks). Implementacija ovog ogranka je bazirana na TS 23.167, TS 24.229 i TS 29.228.Centralna funkcionalnost ovog ogranka, prosljeivanje poziva do najblieg zahtjevanogservisnog centra, ukljuuje vie ureaja za podrku uslugama. Ti ureaji se mogu koristiti i zadruge usluge, osim usluga hitnih poziva, kao to su taksi, restorani, apoteke, elektrinestanice, itd.Cilj ovog rada je da se pokau sve signalizacijske procedure koje se odvijaju u IMSmrei prilikom uspostave poziva prema hitnim slubama, koristei testnu platformuEmergency Services IMS Core. Rad je konceptualno podjeljen na etiri dijela. U prvom dijeludato je korisniko upustvo za instalaciju i konfiguraciju komponenti testne platformeEmergency Services IMS Core-a. Drugi dio rada sadri opis kompenenti arhitekture oveplatforme i njihove funkcionalnosti. Trei dio rada objanjava nain funkcionisanja uspostavepoziva prema brojevima hitnih slubi u okviru testne platfrome Emergency Services IMSCore-a i nain prioritetizacije signalizacijskih procedura pri uspostavi poziva premabrojevima hitnih slubi, pri emu su navedeni specifini dijelovi izvornog koda kojim jeimplementirana ta prioritetizacija. etvrti dio rada daje opis razmatranih scenarija testiranjauspostave i raskida poziva prema brojevima hitnih slubi uz prikaz signalizacijskih procedurauspostave i prekida poziva. U cilju usporedbi performansi SIP metrika, izvreno je testiranjeuspostave i prekida obinog poziva. Sva testiranja su izvrena pomoi SIPp skripti. Na krajusu dati rezultati testiranja, te su izmjerene SIP metrike. 2 6. 1. Instalacija Emergency Services IMS CoreInstalacija Emeregency Services IMS Core-a se sastoji od nekoliko koraka. Prije sameinstalacije potrebno je da budu obezbjeeni hardverski i softverski preduslovi. EmeregencyServices IMS Core-a predstavlja proirenje obine (engl. trunk) verzije Open Source IMSCore-a. Dodana su dva nova vora: E-CSCF (engl. Emergency - Call Session ControlFunction) i LRF (engl. Location Retrivial Function). Arhitektura i funkcije ovih vorova sudetaljno objanjene u poglavlju 2. Na slici 1.1. su dati koraci instalacije Emeregency ServicesIMS Core-a.Sl.1.1 Koraci instalacije 3 7. 1.1. Instalacija preduslovaKao to prikazuje slika 1.1, prije instalacije kljunih komponenti Emergency ServicesIMS Core-a, neophodno je zadovoljiti odgovarajue preduslove za hardver, mreni pristup isoftver. [2]Hardverski zahtjevi:Posjedovanje Linux operativnog sistema (u ovom sluaju je koriten Ubuntu 11.10);Pristup Internetu/mrei.Na slici 1.1 su nabrojani svi softverski preduslovi. Neki od njih mogu se direktno instaliratipreko terminala koristei apt-get command-line alat.sudo apt-get updatesudo apt-get upgradesudo apt-get install bind9 curl3 curl3-dev libcurl4 libcurl4-gnutls-dev ant make bison libxml2libxml2-dev libmysqlclient16 flex mysql-server mysql-client subversionInstalacija GCC-4.6Za ispravnu instalaciju GCC-4.6 (engl. GNU Compiler Collection) kompajlera potrebno jeizvriti sljedee korake:1. Instalacija potrebnih paketa:sudo apt-get install mpc libmpc-dev libmpfr-dev libppl0.10-dev libcloog-ppl-dev zlib1gzlib1g-dev libc6-dev-i386 m42. Instalacija GMP (engl. GNU Multiple Precision) paketa:S obzirom da ovaj paket ne postoji u Ubuntu repozitoriju potrebno ga je runo instalirati.Potrebno je prvo download-ati paket sa sljedee stranice: DownloadNakon toga se pozicionirati konzolnom navigacijom u direktorij gdje je paket spremljen, te garaspakovati, konfigurisati i instalirati sljedeim naredbama:tar xvzf gmp-5.0.1.tar.gzcd gmp-5.0.1/./configure --prefix=/usr 4 8. sudo make installcd .. 3. Sa GNU linka, download-ati paket gcc-4.6-20110401.tar.bz2 u novi kreirani folder nazvan gcc. Koristei terminal pozicionirati se u gcc folder i raspakovati paket sljedeom naredbom:tar xjvf gcc-4.6-20110401.tar.bz2Nakon toga kreirati novi folder nazvan build:mkdir buildStruktura gcc foldera je:gcc/buildgcc/gcc-4.6*Konano, pozicionirati se u folder build i ukucati sljedee naredbe u terminal:../gcc-4.6-20110401/configure --disable-checking --enable-languages=c,c++ --enable-multiarch --enable-shared --enable-threads=posix --program-suffix=-4.6 --with-gmp=/usr/local/lib --with-mpc=/usr/lib --with-mpfr=/usr/lib --without-included-gettext --with-system-zlib --with-tune=genericmakesudo make installNakon zavretka kompajliranja potrebno je Ubuntu-u rei da koristi novi GCC:cd /usr/binsudo rm g++sudo ln -s /usr/local/bin/g++-4.6 g++ 5 9. sudo rm gccsudo ln -s /usr/local/bin/gcc-4.6 gccInstalacija JDK 1.7Instalacija JDK-a (engl. Java Development Kit) podrazumijeva sljedee korake: 1. Potrebno je download-ati JDK paket za 64-bitnu raunarsku konfiguraciju sa Oraclestranice: Oracle site. Paket koji smo download-ali je jdk-7u9-linux-x64.tar.gz. 2. Raspakovati dati paket i kopirati ga u direktorij usr/lib/jvm/. 3. Podesiti varijable JAVA_HOME i JRE_HOME i njihove putanje editovanjem fajla~/.bashrc. U ovaj fajl je potrebno dodati sljedee:export JAVA_HOME = /usr/lib/jvm/jdk1.7.0export JRE_HOME = /usr/lib/jvm/jdk1.7.0/jreexportCLASSPATH=/usr/lcal/tomcat5/common/lib/jsp-api.jar:/usr/local/tomcat5/common/lib/servlet-api.jarProvjera ispravnosti putanje i podeavanja varijabli se vri kucanjem sljedee naredbe uterminal:1.2. Instalacija i konfiguracija FHoSS-aInstalacija FHoSS-a (engl. FOKUS Home Subscriber Server) se sastoji od sljedeih koraka:1. Preuzimanje izvornog kodaNa poetku,potrebno je preuzeti posljednjirelease koda na web stranicihttp://svn.berlios.de/svnroot/repos/openimscore, gdje je izvorni kod za FHoSS/trunkdostupan. Prvo je potrebno kreirati direktorij /opt/OpenIMSCore i pomou konzolnenavigacije pozicionirati se tu. Nakon toga napraviti novi direktorij FHoSS :mkdir /opt/OpenIMSCorecd /opt/OpenIMSCoremkdir FHoSS 2. Kompajliranjesvn checkout http://svn.berlios.de/svnroot/repos/openimscore/FHoSS/trunk FHoSS6 10. Koristiti ant za kompajliranje i instaliranje FHoSS-a. Prvo se mora izvriti gen target, da bi segenerisale klase podataka:ant genNakon toga vri se kompajliranje za izgradnju binarnosti:ant compileInstalacija se takoer izvrava pomou ant. Sa deploy target-om instalira se FHoSS:ant deploy 3. Konfiguracija okolineZa koritenje FHoSS-a kao baze podataka, potrebno je kreirati dvije sql skripte za MySQL uroot direktoriju. Ove skripte se koriste za kreiranje novih MySQL baza podataka koje sepopunjavaju default-nim vrijednostima.Za kreiranje baze podataka i tabela koristi se sljedea naredba:mysql u root -p > /etc/ld.so.confsudo ldconfig Instalacija PostGIS-aPostGIS dodaje geografske objekte kao podrka PostgreSQL-u, pretvarajui ih u prostornubazu podataka. GEOS i PROJ.4 bi trebali biti instalirani prije PostGIS-a. U naem sluajusmo instalirali PostGIS1.5.3.cd ~/Downloadstar xzvf postgis-1.5.3.tar.gzcd postgis-1.5.3./configuremakesudo make install1.4.2. Konfiguracija baze podataka LoST serveraPrije instalcije baze podataka LoST servera potrebno je pokrenuti PostgreSQL servernaredbom:service postgresql startPrvo je potrebno dodjeliti privilegiju PostgreSQL superuser-a trenutnom Linux korisniku:sudo -u postgres createuser - - superuser rootNakon toga potrebno je kreirati bazu podataka samo za LoST server iji je korisnik lostusersa ifrom lostpasswd.createuser - -pwprompt - -superuser lostuserNakon toga se unosi ifra lostpasswd, koju je potrebno potvrditi ponovnim unoenjem.Potom kreirati bazu podataka za lostuser-a:createdb - - owner=lostuser lostdbPotrebno je modficirati etc/postgresql/9.1/main/pg_hba.conf fajl tako da izgleda kao:# "local" is for Unix domain socket connections onlylocal all alltrust# IPv4 local connections:host allall 127.0.0.1/32 trust 12 16. # IPv6 local connections:host all all::1/128 trust# TYPE DATABASEUSER CIDR-ADDRESSMETHODhost all all0/0 md5Ovim smo promjenili autentifikacijski mehanizam na md5.Na kraju, restartovati PostgreSQL server:service postgresql restartSada je potrebno izvriti instalaciju LoST baze podataka. To se vri pomou create_db_shfajla koji se nalazi u lost/db/. Prije pokretanja ovog fajla potrebno je provjeriti da li su putanjeza PG_BIN, PG_SHARE, DB_NAME i DB_USER u skladu sa instaliranim preduslovima.Dati fajl se pokree naredbom:$ ./create_db.shNakon kreiranje ove baze podataka, treba kreirati tabele koje se popunjavaju podacima uzavisnosti od tipa LoST koji se eli instalirati. Po default-u lokacijske informacije koje sealju LoST serveru e biti mapirane u bazu podataka kao SIP URI-ji (engl. Uniform ResourceIdentier) iz domene irt.cs.columbia.edu, npr. psap_nj@irt.cs.columbia.edu.Sed alat se koristi za modifikaciju civic_us.sql i geo_us.sql skripti kako bi se PSAP SIP URIdomena prebacila u open-ims.test domenu.sed s/"irt.cs.columbia.edu"/"open-ims.test"/ civic_us.sql > new_civic_us.sqlsed s/"irt.cs.columbia.edu"/"open-ims.test"/ geo_us.sql > new_geo_us.sqlSada se moraju koristiti sljedei fajlovi za kreiranje baza podataka:$mv new_civic_us.sql civic_us.sql$mv new_geo_us.sql geo_us.sqlNakon ove modifikacije pokrenuti fajl create_as.sh naredbom:$ ./create_as.shNa ovaj nain su kreirane tabele: civic_us, geo_us, boundary i code.Civic i geo tabele se mogu testirati koritenjem testnih SQL skripti. Kao rezultat testiranja sedobije:13 17. 1.4.3. Instalacija LoST serveraUnutar lost/build.xml fajla promjeniti vrijednost varijable catalina.home i podesiti putanju zainstalaciju:Sada se moe instalirati i kompajlirati LoST server sljedeim naredbama:ant compileant installKao rezultat ovih naredbi unutar /usr/local/tomcat5/webapps/ direktorija formiran je folderlost.Za ispravan rad LoST servera potrebno je izvriti neke modifikacije u konfiguracijskimfajlovima tomcat5 servera. Download-ati PostgreSQL JDBC drajver i kopirati ga u libdirektorij tomcat5 servera. Modifikovati parametare u fajlu ${catalina.home}/webapps/lost/WEB-INF/classes/lost.properties: server.name=localhost dns.url=dns://localhost:8180/lost/LoSTServlet db.pooling=trueDodati sljedee linije prije elementa u fajlu ${catalina.home}/conf/server.xml:14 18. --------------- start ------------------------- --------------- end --------------------------- LoST koristi U-NAPTR/DDS kako bi obezbjedio URI za aplikativni LoST servis. Ovo znaida je potrebno podesiti DNS server koji moe prebaciti hostname LoST servera u HTTP URL(engl. UniformResourceLocation). Poto default-na instalacija kreirahttp://localhost:8180/lost/LoSTServlet kao URL LoST servera, unutar /etc/hosts fajlapotrebno je dodati :lost.open-ims.test IN NAPTR 100 10 "!.*!http://localhost:8180/lost/LoSTServlet!".Nakon svega ovoga potrebno je restartovati tomcat5 server.1.4.4. Pokretanje LoST serveraLoST server se pokree kucanjem sljedee naredbe u terminal: 15 19. Testiranje da li je LoST server ispravno konfigurisan moe se izvriti unosom adrese127.0.0.1:8180/lost/lost_client.jsp unutar web pretraivaa. Ako je LoST server ispravnokonfigurisan kao rezultat testiranja pojavit e se prozor kao na slici 1.2.Sl.1.2 LoST server1.5. Pokretanje komponentiNakon instalacije i konfiguracije svih potrebnih komponenti, konano moemo pokrenutiEmergency Services IMS Core. To se vri unosom sljedeih naredbi u pojedinane terminaletj. svaka naredba se kuca u zaseban terminal. Na ovaj nain svi moduli Open Source IMSCore-a su paralelno pokrenuti../pcscf.sh./icscf.sh 16 20. ./scscf.sh./fhoss.sh./ecscf.sh./lrf.shPo default-u bi trebali vidjeti periodino log poruke sa sadrajem registara i sa otvorenimDiameter linkovima. Nakon ovoga potrebno je provjerite web interfejs: http://localhost:8080/(logovati se kao username=hssAdmin & password=hss). Sl.1.3 FHoSS Management Console Sl.1.4 Log poruke registara 17 21. 2. Arhitektura Emergency Services IMS Core-a IMS se progresivno razvija i mnogo je napora uloeno u njegovo unaprijeenje, te jestoga glavni akcenat stavljen na razvoj usluga. Iako ve postoje mnogi Open Source projektizasnovani na obinom VoIP podruju za SIP (engl. Session Initiation Protocol) klijente, teproxy-jima, bazama podataka i alatima u okviru IETF (engl. Internet Engineering Task Force)SIP standarda, trenutno gotovo da ne postoji Open Source projekat, koji je iskljuivo baziranna IMS-u. Jedno od open-source rjeenja koje je bazirano iskljuivo na IMS-u je FOKUSOpen Source IMS Core platforma. U cilju pruanja usluga prema hitnim slubama ovaplatforma je proirena tako to je dodan Emergency Services Branch. Na slici 2.1 je prikazanoFOKUS rjeenje Emergency Services IMS Core platforme.Sl.2.1 Arhitektura Emergency Services IMS Core platfrome [8]Dakle, Emergency Services IMS Core platforma sastoji se od Open Source IMS Coreplatforme i ogranka za hitne usluge (Emergency Services Branch). Open Source IMS CoreP/I/S-CSCF (engl.Proxy/Interrogating/Serving-CallSessionControlFunction)implementacije su proirene za identifikaciju hitne registracije. U sluaju ove registracije, I-CSCF dodaje emergency flag unutar Diameter User-Auth-Request, tako da e FHoSSignorisati roaming ogranienja. P-CSCF je, takoer, u stanju prepoznati hitne pozive i 18 22. prosljediti hitni INVITE zahtjev na E-CSCF iz iste IMS domene. E-CSCF je zaduen zaotkrivanje odgovarajue PSAP take, na primjer, najblii policijski pozivni centar, kojojprosljeuje hitnih inicijalni INVITE zahtjev. E-CSCF takoer odrava statistiku hitnih poziva(npr. stanje dijaloga, da li je anonimni ili ne). Trenutno su podrani samo SIP bazirani PSAP-ovi. Povratna sesija ka inicijatoru poziva, koristi interfejs od PSAP-a na S-CSCF na isti nainkao i za normalan poziv. Trenutno zahtjev za lokacijom od PSAP na LRF-u nijeimplementiran. [2]2.1. Arhitektura Open Source IMS Core-a Open Source IMS Core sastoji se iz dva dijela: CSCF (S-CSCF, I-CSCF, P-CSCF) iHSS-a (slika 2.2).Sl.2.2 FOKUS Open Source IMS Core arhitektura [2]19 23. 2.1.1. CSCF Centralni dio Open IMS Core platforme je CSCF. Kao proirenje IMS-a Open IMSCore CSCF koristi SER (engl. SIP Express Router) za obavljanje svih funkcija CSCF-a.Tanije, SER obavlja funkcionalnost SIP registracijskog, posrednikog i redirekcijskogserver, s mogunou obrade nekoliko hiljada poziva u sekundi. CSCF se sastoji od etiriglavne komponente: P-CSCF (engl. Proxy CSCF), I-CSCF (engl. Interrogating CSCF), S-CSCF (engl. Serving CSCF) i SIP2IMS gateway-a. Slika 2.2 ilustrira kako su te glavnekomponente rasporeene i interfejse izmeu njih.Pored ove etiri osnovne komponente CSCF sadri i module: CDiameterPeer Modul (CDP) koristi se za usmjeravanje na bazi domene, svaki put kada se navede FQDN (engl. Fully Qualified Domain Name) odredinog hosta. Omoguuje efikasnu DIAMETER komunikaciju od i prema SER. IMS Service Control Modul (ISC) Open Source lMS i Interoperability with Asterisk/Sip Express VOIP Enterprise Solutions ADC & auSystems ISC modul bi trebao pruiti potporu ISC interfejsu izmeu S-CSCF i AS. Za koritenje ovog modula potreban je S-CSCF modul, jer koristi registar za Initial Filter Criteria pohranu. 2.1.1.1. P-CSCF P-CSCF je prva taka kontakta (u signalnoj ravni) izmeu IMS terminala i IMS mree.Sa SIP take gledita, P-CSCF djeluje kao izlazni, odnosno ulazni SIP proxy server. Ovoznai da se svi zahtjevi pokrenuti od strane IMS terminala ili usmjereni ka IMS terminaluprolaze kroz P-CSCF. P-CSCF prosljeuje SIP zahtjeve i odgovore u odgovarajuem smjeru(tj. prema IMS terminalu ili prema IMS mrei). P-CSCF je dodjeljen IMS terminalu tokomIMS registracije i ne mijenja se dok traje registracija (tj. IMS terminal komunicira sa jednimP-CSCF-om tokom registracije).20 24. Sl. 2.3 Proxy CSCF [8]P-CSCF uspostavlja niz IPSec (engl. Internet Protocol Security) sigurnosnih veza prema IMSterminalima i pri tome pruaju zatitu integriteta (tj. sposobnost da otkrije da li je sadrajporuke promijenjen). Autentifikacija korisnika se vri pomou P-CSCF-a (kao diouspostavljanja sigurnosnih veza), te P-CSCF potvruje identitet korisnika na ostalimvorovima u mrei. Ostatak vorova u mrei koristi ovaj identitet (potvren od strane P-CSCF-a) za razne namjene, kao to su pruanje personalizirane usluge i generisanjekorisnikog rauna. Osim toga, P-CSCF provjerava ispravnost SIP zahtjeva poslanih odstrane IMS terminal. Ova verifikacija onemoguava kreiranje SIP zahtjeva koji nisu u skladusa SIP pravilima. P-CSCF, takoer, sadri kompresor i dekompresor SIP poruka. SIP porukemogu biti veoma duge, s obzirom da je SIP tekstualno baziran protocol. Mehanizmi koji sekoriste za smanjenje vremena prenosa SIP poruke su kompresija poruke, koja se zatim aljepreko zranog interfejsa, i dekompresija poruke na prijemu. P-CSCF moe sadravati PDF(engl. Policy Decision Function). PDF moe biti integrisan sa P-CSCF-om ili moe bitiimplementiran kao zasebna jedinica. PDF daje ovlasti za resurse medijske ravni i upravljaQoS-om (engl. Quality of Service) preko medijske ravni. 2.1.1.2. I-CSCF I-CSCF je SIP proxy smjeten na rubu administrativne domene. Adresa I-CSCF-a jenavedena u DNS (engl. Domain Name System) zapisima domene. Kada SIP server slijedi SIPprocedure da pronae sljedei SIP hop za odreenu poruku, SIP server dobiva adresu I-CSCF-a za odredinu domenu. Osim funkcionalnosti kao SIP proxy server, I-CSCF ima interfejsIMS_Cx za FHoSS i SLF (engl. Subsrciber Location Function). Ovaj interfejs je baziran naDiameter protokolu. I-CSCF dohvata informacije o lokaciji korisnika i usmjerava SIPzahtjeve na odgovarajua odredita. Takoer, I-CSCF implementira interfejs za aplikacijske 21 25. servere, kako bi bio u stanju da usmjeri zahtjeve koji su adresirani na usluge, a ne nakorisnike.Sl. 2.4 Interrogating CSCF [8]Dodatno, I-CSCF moe opcionalno kodirati dijelove SIP poruke, koji sadre povjerljivepodatke o domeni, poput broja servera u domeni, njihovih DNS imena ili njihovih kapaciteta.Ova funkcija se naziva THIG (engl. Topology Hiding Inter-network Gateway).2.1.1.3. S-CSCF S-CSCF je centralni vor signalizacijske ravni. S-CSCF je u sutini SIP server, aliobavlja kontrolu sesije. Osim funkcije SIP servera, S-CSCF obavlja i funkcije SIP registara.To znai da se odrava veza izmeu lokacije korisnika i zapisa SIP adrese korisnika. Kao I-CSCF, S-CSCF implementira Diameter interfejs IMS_Cx za FHoSS. 22 26. Sl. 2.5 Serving CSCF [8]Sva SIP signalizacija koju alje IMS terminal i sva SIP signalizacija koju prima IMS terminal,obrauje dodjeljeni S-CSCF. S-CSCF pregleda svaku SIP poruku i odreuje hoe li SIPsignalizacija prolaziti kroz jedan ili vie AS-ova (engl. Application server), na putu premakonanom odreditu. Ovi AS-ovi potencijalno pruaju uslugu korisniku. Jedna od glavnihfunkcija S-CSCF je pruanje usluge SIP usmjeravanja. Ako korisnik bira telefonski brojumjesto SIP URI-ja (engl. Uniform Resource Identier), S-CSCF prua usluge prevoenja,bazirane na translacijskom broju DNS E.164. S-CSCF, takoer, provodi politiku mrenogoperatora i onemoguava korisnike da obavljaju neovlatene operacije. 2.1.1.4. SIP2IMS gateway SIP-to-IMS Gateway Modul (SIP2IMS) prua NAT Helper za SIP klijente. Osiguravatranslaciju sposobnosti kako bi omoguio normalan pristup SIP UEa OpenIMS jezgri kroz P-CSCFa. Open Source IMS SIP2IMS Gateway omoguuje transformaciju IETF SIP poruke uIMS conformant poruku. To znai MD5 provjeru za IMS AKA autentifikaciju. SIP2IMStakoer moe omoguiti programerima pristup elementima jezgre i koritenja multimedijalnihusluga pomou ne-IMS VoIP klijenta.2.1.2. FHoSS Open Source IMS Core je nepotpun bez HSS-a (engl. Home Subscriber Server).FOKUS je razvio vlastiti prototip HSS-a, tj. FOKUS HSS (FHoSS), koji je u potpunostinapisan u Java programskom jeziku i on je Open Source rjeenje. Odgovornost FHoSS-a jeuvanje podataka o pretplatnicima u bazi podataka i pruanje informacija o pretplatnicima 23 27. ostalim elementima u mrei. FHoSS sadri sve pretplatnike podatke potrebne za obradumultimedijalnih sesija. Ovi podaci ukljuuju, izmeu ostalih stavki, informacije o podacima,sigurnosne informacije (ukljuujui informacije za autentifikaciju i autorizaciju), informacijekorisnikih profila (ukljuujui usluge na koje se korisnik pretplatio) i S-CSCF dodjeljenkorisniku. Kako bi se omoguilo upravljanje FHoSS-om i rad s pretplatnicima, Open SourceIMS Core prua operateru grafiki korisniki interfejs GUI. Arhitektura FHoSS predstavljenana slici 2.6 ilustrira glavne komponente i interfejse koji se koriste. [1]Sl. 2.6 Arhitektura FHoSS [1]Entiteti koji komuniciraju s FHoSS su aplikacijski server (AS), sigurnosna domena, I-CSCF iS-CSCF. FHoSS pohranjuje korisnike podatke uz procese autentifkacije i autorizacije putemSh interfejsa na AS-u, komunicira s CSCF-ovima putem Cx interfejsa. Osim toga, povezuje sena sigurnosnu domenu preko Zh interfejsa. FHoSS proiruje Open Source projekat na OpenDiameter i implementira sloene funkcionalnosti Cx i Sh interfejsa na temelju Javaprogramskog jezika. Osim toga, FHoSS pomae S-CSCF-u pri trenutnom filtriranjuinformacija u korisnikoj bazi preko Cx interfejsa. 2.1.2.1. Sloj interfejsa Jezgro FHoSS je HssDiameterStack. FHoSS koristi Diameter Peer za slanje zahtjevaprema drugim entitetima i prima zahtjeve i odgovara putem CommandListener-a. Postoje tri24 28. interfejsa koja se koriste u FHoSS-u: Sh, Cx, i Zh. Oni se mogu nai u de.fhg.fokus.cx,de.fhg.fokus.sh i de.fhg.fokus.zh paketima. Za svaki interfejs postoji direktna implementacija.Ova implementacija moe se nai u de.fhg.fokus.hss.server i slinim paketima. Za svaki tipinterfejsa postoji odgovarajua klasa u OP paketu. Metode ove klase e biti pozvane priimplementaciji interfejsa s odgovarajuim Diameter zahtjevima. Ovi zahtjevi se ostvarujuimplementacijom CommandAction i CommandListener klasa. Posebna akcija se koristi za svenaredbekoje suposlate preko Diameter peer,u de.fhg.fokus.hss.diam.cx,de.fhg.fokus.hss.diam.sh i de.fhg.fokus.hss.diam.zh paketu. Za svaku naredbu, koja e bitiprimljena na FHoSS-u, jedan sluatelj (engl. listener) postoji. Ovaj sluatelj e proslijeditizahtjeve metodama interfejsa. 2.1.2.2 Sloj pristupa podacima Operativni podaci FHoSS-a su pohranjeni u bazi podataka. Hibernate persistenceframework je koriten za izgradnju sloja pristupa podacima koji se koristi za mjenjanjesistema za baze podataka. Odgovarajue klase se mogu nai u de.fhg.fokus.hss.model paketu.[1]Sl. 2.7 Struktura baze podataka [1]Korisniki podaci se uvaju unutar MySQL baze podataka. Meutim, tu je sloj pristupapodacima (engl. Data Access Layer, skraeno DAL), koji se temelji na JDBC (engl. JavaDatabase Connectivity), to omoguava koritenje bilo koje baze podataka. U konfiguracijiFHoSS-a, koritenje MySQL baze podataka se podrazumjeva. Budui da je MySQL daleko25 29. od optimalnog izbora za FHoSS bazu podataka, druge baze podataka za pristup se takoermogu uzeti u obzir za istu svrhu, te za neke dodatne provjere, naravno ako postoji JDBC-driver za njih, i ako Hibernate podrava taj pristup. 2.1.2.3. GUI Za upravljanje i odravanje FHoSS-a razvijen je web bazirani interfejs GUI (engl.Graphical User Interface). To daje jasnu strukturu i odvajanje logike i zadataka GUI-a.Implementacija GUI logike moe se nai u de.fhg.fokus.hss.form i de.fhg.fokus.hss.actionpaketu. Napravljena je pomou nekoliko Java Server Pages, koje se mogu nai u src-webfolderu.2.2. Emergency Services Branch arhitektura Kao to slike 2.1 pokazuje, Emergency Services Branch sastoji se od dva vora: E-CSCF i LRF. Ove dvije komponente su instance SIP Express rutera, poput ostalih CSCFkomponenti Open Source IMS Core-a.2.2.1. E-CSCF E-CSCF je SIP proxy koji vri usmjeravanje hitnih poziva do odgovarajueg PSAP-a,koristei informacije koje dobiva od LRF-a. Od privatnih mrea preko Le od PSAP LRF IBCF/I-CSCFMx/MwMI prema PSAP-u (preko IPMm/Mxmultimedijalnih mrea)Gm Mw UE P-CSCFE-CSCF Mi/Mg prema PSAP-uMwMw I4 (preko PSTN mree) Od aplikacijskog serveraI5EATF od I-CSCF-a ISC/MwMm/Mx/MwS-CSCFdo PSAP-a Sl. 2.8 E-CSCF u referentnoj arhitekturi []26 30. Na prethodnoj slici, isprekidane linije predstavljaju opcionalne interfejse. P-CSCF, EATF i E-CSCF se uvijek nalaze u istoj mrei, a ova mrea je gostujua ukoliko je UE (engl. Userequipment) u roaming-u. Za uspostavu hitnog poziva, S-CSCF i aplikacijski server se koristesamo u ne-roaming sluajevima. Na temelju politike operatora, E-CSCF usmjerava hitne IMSpozive prema PSAP-u.Funkcije koje obavlja E-CSCF: prijem zahtjeva za uspostavu hitnog poziva od P-CSCF-a ili S-CSCF-a; ukoliko UE nije autentificiran, E-CSCF e proslijediti pozvani broj prema zahtjevu, naosnovu lokalne regulacije; ako se informacija o lokaciji ne sadri u hitnom zahtjevu, E-CSCF zahtjeva od LRF-ada mu da informacije o lokaciji; ako je potrebno, E-CSCF zahtjeva od LRF-a da provjeri informacije o lokaciji kojedobije od UE; slanje zahtjeva LRF-u za tane informacije u usmjeravanju; usmjerava zahtjeve za hitnim pozivima na odgovarajuu destinaciju ukljuujui ianonimne zahtjeve za pozivom; u skladu sa lokalnim propisima, E-CSCF moe slati sadraj UE identitifikacije premaLRF-u; generisanje CDR-ova (engl. Call Detail Record)2.2.2. LRFLRF prua informacije koje se koriste za usmjeravanje poziva. On je odgovoran zavraanje informacija o lokaciji UE-a, koji je inicirao hitni poziv, na zahtjev E-CSCF-a. Mogue jepodravati konfiguracije u kojima se LRF moe sastojati od RDF-a (engl. Routing DeterminationFunction) i LS-a (engl. Location Server).LRF koristi RDF za pruanje usmjerivakih informacija prema E-CSCF-u radi usmjeravanjahitnih poziva. RDF moe komunicirati sa LS-om i upravljati ESQK (engl. Emergency ServiceQuery Key) dodjelom. ESQK se koristi od strane PSAP-a za slanje upita prema LRF-u zainformaciju o lokaciji i za povratni broj opcionalno. [2]Informacije koje LRF daje E-CSCF-u sadre usmjerivake informacije i ostale parametrepotrebne za hitne usluge. Na primjer, ove informacije mogu ukljuivati ESQK, ESRN (engl.Emergency Service Roaming Number), LRO (engl. Lunar Reconnaissance Orbite) u 27 31. Sjevernoj Americi, lokacijski broj u EU (engl. European Union), PSAP SIP URI ili TEL URI.S ciljem da se prui tana adresa odredinog PSAP-a E-CSCF-u, LRF moe traiti privremeneinformacije o lokaciji za UE.[2]U nekim podrujima, na primjer u Sjevernoj Americi, postoje PSAP-ovi koji mogu da dajupoetnu procjenjenu informaciju o lokaciji UE-a i koji imaju mogunost auriranja teinformacije, ako se to zahtjeva. Kada postoje ovakvi zahtjevi, LRF moe pohraniti zapise ohitnim sesijama, ukljuujui sve informacije koje prua E-CSCF, te se ovi zapisi objavljujunakon to od E-CSCF-a doe informacija o prekidu sesije. Informacije koje prua LRF premaE-CSCF-u (npr. ESQK) e ukljuivati i korelacijske informacije koje vre povezivanje LRF-ai zapisa hitne sesije kojeg je generisao taj LRF. Ova korelacijska informacije se prenosi doPSAP-a tokom uspostave sesije. PSAP moe koristiti ove informacije za dobivanjeprocjenjene informacije o lokaciji i/ili aurirane procjenjene informacije o lokaciji od LRF-a.[2]2.3. LoSTLoST server koristi LoST protokol, koji je XML (engl. EXtensible MarkupLanguage) bazirani protokol za slanje upita za servisne URN-ove (engl. Uniform ResourceName), pomou identifikatora tipa usluge i identifikatora geografske lokacije. Koristei ovajprotokol klijent formira zahtjeve i upite prema poznatom LoST serveru, koji vri obradu ovihupita i u sluaju da prvi server ne sadri dovoljno informacija za formiranje odgovora, podacise uzimaju iz ostalih servera. Server vraa odgovor koji sadri listu moguih usluga zazahjevani tip usluge. Lista usluga moe da sadri informacije o uslugama kao to su ime,adresa, URL, telefonski broj, itd.LoST server se pokree kao Java servlet. Aplikacije bazirane na LoST Javascript API-ju(engl. Application Interface) mogu slati zahtjeve prema LoST serveru za specificirani tipusluge za odreenu lokaciju, koja moe biti u formatu adrese. Ako nije specificirana adresa, nigeografsko podruje, API koristi trenutnu informaciju o lokaciji korisnika, koja je utvrenapomou browser-a. API omoguava kreiranje validnih zahtjeva skrivajui podatke o LoSTprotokolu i minimizirajui zahtjeve XML procesiranja. API pomae za parsiranje listeodgovora LoST servera, i u sluaju ako zahtjev za uslugom ne proe, API vraa odgovarajueporuke aplikaciji.[2]28 32. 2.4. PSAP PSAP je lokalni centar za hitnu koordinaciju, koji je sposoban za prosljeivanje hitnihusluga (policija, vatrogasna i ambulantna sluba) na zahtjevanu lokaciju. PSAP ima svojegeografsko podruje upravljanja. Veliina tog podruja zavisi od drave do drave. U nekimsluajevima, PSAP pokriva mala geografska podruja, kao to je grad, dok su u drugimsluajevima podruja vea, kao to je drava. U bilo kojem sluaju, osnovni cilj jestepovezivanje korisnika na najblii PSAP, te otpremanje hitnih slubi na mjesto dogaaja, zbogega PSAP zahtjeva informaciju o lokaciji korisnika. Postoje PSAP-ovi koji mogu odgovarati na tekstualne poruke. Ovo je korisno upodrujima gdje je slaba jaina signala, zbog udaljenosti od najblie bazne stanice, koja moedovesti do prekida poziva. Kako je za slanje SMS poruke potrebno jako malo vremena, peakkratkog trajanja u radio propagaciji je esto dovoljan za slanje poruke. Tekstualne poruke sudobre i u sluaju gluhonijemih osoba. Detaljnije o PSAP-u moete nai na ovom linku: PSAPCallback. 29 33. 3. Uspostava hitnog poziva u Open Source IMSCore mrei sa poznatom lokacijom pozivaocaPri uspostavi hitnog poziva korisnik moe biti u jednoj od sljedeih situacija [6]: Korisnik se ne nalazi u roaming-u i ve je registrovan, te moe odmah generisati hitni poziv; Korisnik nije registrovan i bez obzira na roaming stanje, mora prvo izvriti hitnu registraciju, pa tek onda generisati hitni poziv; Korisnik je registrovan, ali se nalazi u roaming-u. Zbog toga prije uspostave hitnog poziva mora obaviti hitnu registraciju; Korisnik nije u mogunosti da se autenticira. U ovom sluaju se generie "anonimni hitni poziv".3.1. Uspostava hitnog poziva za registrovane ne-roamingkorisnike Prvo emo razmotriti sluaj kada korisnik nije u roaming-u, to znai da je prikljuenna svoju domau mreu, pa je ve registrovan kao korisnik. On je tada u mogunosti dadetektuje hitni poziv, te da prikupi svoje lokacijske informacije. U naem sluaju, podroaming stanjem se podrazumijeva da se domena korisnika SIP URI-a razlikuje od domeneOpen Source IMS Core. Za iniciranje hitnog poziva UE, odnosno IMS terminal, kreira INVITE zahtjev, gdjeRequest-URI i To polja zaglavlja sadre SOS (engl. Save Our Ship) servisni URN. From poljeunutar zaglavlja je postavljeno na Public User Identity u formatu SIP URI-a, npr.:Request URI: urn:service:sosFrom: sip:alice@open-ims.testTo: urn:service:sosIMS terminal je u mogunosti da dobije informacije o identitetu radio elije, odnosnoidentitetu mrenog pristupnog vora. Rije je o UTRAN-u (engl. Universal Terrestrial Radio30 34. Access Network) koji predstavlja zajedniko ime za skup B vorova i RNC-ova (engl. RadioNetwork Contollers), koji ustvari ine UMTS (engl. Universal Mobile TelecommunicationSystem) radio pristupnu mreu. Upravo je ta infromacija smjetena u P-Access-Network-Infopolju zaglavlja INVITE zahtjeva:P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20E.Nakon to je kreiran INVITE zahtjev, IMS terminal ga alje svom regularnom P-CSCF-u, kojiprovjerava Request-URI, klasificira poziv kao hitni poziv, te primjenjuje procedure vezane zahitne pozive. P-CSCF zadrava SOS servisni URN u Request-URI-u. Nakon toga je potrebnoda P-CSCF izabere E-CSCF koji e rutirati hitni poziv. Zbog toga P-CSCF dodaje Route poljezaglavlja unutar INVITE zahtjeva koje sadri URI izabranog E-CSCF-a, te prosljeujeINVITE zahtjev tom E-CSCF-u [5]. E-CSCF prima INVITE zahtjev, te analizira sadraj P-Asserted-Network-ID poljaunutar zaglavlja zahtjeva zajedno sa informacijom o lokaciji klijenta kako bi pronaao adresuLRF-a. Koritenjem OPTIONS zahtjeva, E-CSCF trai od LRF-a URI odgovarajueg PSAP-a, pri emu postavlja Request URI na korisniki URI. Pored toga dodaje ime servisa u Servisepolje zaglavlja, te informaciju o lokaciji u tijelo poruke [6]. Kada od LRF-a primi 2xx odgovor, E-CSCF prosljeuje hitni INVITE do PSAP-a.Prije prosljeivanja INVITE zahtjeva PSAP-u, E-CSCF mijenja Request URI i To poljezaglavlja sa PSAP URI-jem, dodaje ESQK zaglavlje, te informaciju o lokaciji koju je dobiood LRF-a. Ako default-ni PSAP nije konfigurisan, poslat e se Error odgovor pozivaocu. E-CSCF pohranjuje podatke o dijalogu hitnih sesija, ukoliko ne doe do greke. Ako LRF dobije podatke o lokaciji od E-CSCF, on moe kreirati RoutingDetermination Function (RDF) upit kako bi dobio PSAP URI. U naoj arhitekturi LoSTserver se ponaa kao RDF. LoST je protokol koji se moe koristiti za mapiranje informacija olokaciji i vrsti hitnog servisa na URI. Nakon to je PSAP URI odreen, 200 OK odgovor ebiti poslan nazad do LRF-a. Ovaj 200 OK odgovor sadri: PSAP URI u PSAP-URI poljuzaglavlja, dodjeljeni ESQK unutar ESQK polja zaglavlja.[6] LRF zadrava ovo stanje u tokutrajanja hitnog poziva. Ovo omogua PSAP-u da zahtjeva auriranje lokacije IMS terminala ubilo kojem trenutku. LRF takoer ima zadatak da pohrani za svakog neanonimnog pozivaocaset informacija, kao to su: SIP URI, posljednja poznata lokacija, ime traene usluge (npr."urn: service: sos"), PSAP SIP URI i dodijeljeni ESQK. [6] Ukoliko LRF ne dobije lokacijuURI PSAP-a od LoST servera on moe kontaktirati LOCSIP server (server je tip OMALocation SIP/IP jezgre, tj. protokol definisan od strane Open Mobile Alliance) kako bi dobio31 35. adresu odgovarajueg PSAP-a. Ukoliko se ni u ovom sluaju ne dobije ova informacija E-CSCF e prosljediti zahtjev na default-ni PSAP. Podaci o lokaciji ukljueni u poetni INVITE zahtjev se smatraju "Lokacija povrijednosti", kao to je definirano u nacrtu http://tools.ietf.org/html/draft-ietf-sip-location-conveyance. Oba E-CSCF i LRF oekuju geopriv PIDF objekt lokacije formata kao to jeopisano u RFC 5491 i civic one opisanom u RFC 5139. Inae 424 (Bad LocationInformation) odgovor e biti poslan pozivajuoj strani, od strane E-CSCF. [6].Detaljni prikaz razmjene signalizacijskih SIP poruka tokom uspostave hitnog poziva izmeuIMS entiteta je dat u poglavlju 4.3.2. Uspostava hitnog poziva za neregistrovane korisnike ikorisnike u roaming-u Ukoliko IMS terminal eli da obavi hitni poziv, ali korisnik nije registrovan na IMS,ili je registrovan, ali je njegov terminal u roaming-u, onda on mora da izvri posebnuregistraciju kako bi ostvario hitni poziv. Hitna registracija se koristiti kako bi se pretplatniku,odnosno IMS klijentu dodijelili mreni resursi, nezavisno od njegove domae mree, teignorisala sva roaming ogranienja. Nakon to je registracija za hitne pozive kompletirana,korisniku je dodjeljen privremeni Public User Identity za hitne pozive i odgovarajuitelefonski broj koji dozvoljava PSAP-u da pozove korisnika, ukoliko je to potrebno. [5] Proces registracije poinje kreiranjem REGISTER zahtjev od strane IMS terminala saFrom i To poljima u zaglavlju poruke postavljenim na Emergency Public User Identity, npr.:From: "alice" ;tag=[call_number]To: "alice" .Ostala polja zaglavlja su ista kao i u sluaju obine registracije. IMS terminal alje REGISTER zahtjev do svog P-SCSF-a, koji dodaje integrity-protected parametar postavljen na vrijednost no u Authorization polje zaglavlja, te prosljeujezahtjev do I-CSCF-a u lokalnoj mrei, koji dalje taj zahtjev prosljeuje odgovarajuem S-CSCF-u. S-CSCF provjerava Private User Identity koji se nalazi u Authorization polju, kao iintegrity-protected parametar, zakljuuje da treba da autenticira korisnika, zbog ega generie401 Unauthorized Response poruku koja sadri challenge, te je prosljeuje nazad do IMSterminala.32 36. Private User Identity, koji se koristi samo za autentikaciju, u naem sluaju je oznaenkao sip:alice@open-ims.test (nalazi unutar username parametra, tj.username=alice@open-ims.test). U kontaktnom dijelu se navodi i SIP URI sos parametar, koji oznaava da je rije ohitnom pozivuContact:sip:alice@[local_ip]:[local_port];sos,odnosno slui zaidentifikaciju hitnog poziva. IMS terminal prouava challenge smjeten u WWW-Authenticate polje zaglavlja,kreira odgovorajui odgovor i dodaje ga u Authorization polje novog REGISTER zahtjevakoji se prosljeuje do P-SCSF-a. P-SCSF nakon toga postavlja integrity-protected parametarna vrijednost yes unutar Authorization polja REGISTER zahtjeva i prosljeuje ga I-SCSF-u,koji dalje taj zahtjev prosljeuju S-CSCF-u. S-CSCF provjera da li je odgovor na challenge taan, odnosno provjera integritetzahtjeva. S-CSCF dodjeljuje vrijednost Emergency Public User Identity na osnovu sadrajaPath i Contact polja zaglavlja. Ovo omoguava usmjeravanje potencijalnog poziva od PSAP-a prema korisniku. Nakon toga, S-CSCF kreira 200 OK odgovor, koji za razliku od regularneregistracije, ne sadri Service-Route polje u zaglavlju, niti trenutni GRUU. 200 OK odgovorse dalje alje do IMS terminala. Nakon ovoga je IMS terminal spreman za kreiranje hitnogpoziva. [5] Nakon registracije, uspostava hitnog poziva se odvija na isti nain kao uprethodnom sluaju za registrovane korisnike.Detaljan prikaz razmjene signalizacijskih SIP poruka tokom procesa hitne registracije izmeuIMS entiteta je dat u poglavlju 4.3.3. Uspostava anonimnog hitnog poziva Posljednji sluaj koji emo razmatrati je mogunost da korisnik obavi anonimni poziv.U mreama baziranim na komutaciji kanala tehniki je mogue obaviti anonimne hitnepozive, npr. pozivi sa mobilnog telefona koji ne sadre UICC (engl. Universal IntegratedCircuit Card). Zbog toga telefon nema trajno dodjeljeni telefonski broj. Iako tehnikimogue, neke drave ili mreni operatori ne dozvoljavaju ovaj tip hitnih poziva, uglavnomzbog mogue zloupotrebe servisa [5]. Slino ovome, takoer je mogue obaviti anonimni hitni poziv preko EmergencyServices IMS Core-a. Ovo znai da korisnik ne mora imati Public User Identity koji mu jedodjelio operator. Meutim, terminal mora dobiti IP adresu, dozvolu pristupa mrei i otkritisvoj S-CSCF. Nakon toga IMS terminal moe kreirati anonimni INVITE zahtjev, npr. onaj 33 37. kod kojeg je From polje u zaglavlju postavljeno na bilo koji URI u @anonymous.invaliddomeni imeni.U naem sluaju:From: Anonymous ;KadaINVITEstignedo E-CSCF,on e postaviti URI zahtjev za "sip:anonymous@domain.org", tako da ga LRF moe prepoznati kao naziv servisa u "Service"polju zaglavlja i na osnovu informacije o lokaciji (ako je prisutna) u tijelu zahtjeva. OstatakINVITE zahtjeva je slian autenticiranom hitnom INVITE zahtjevu, osim to sada P-Preffered-Identity polje zaglavlja sadri SIP URI sa identifikatorom opreme. INVITE zahtjevse usmjerava na isti nain kao i bilo koji hitni poziv. [5]Detaljan prikaz razmjene signalizacijskih SIP poruka tokom uspostave anonimnog hitnogpoziva izmeu IMS entiteta je dat u poglavlju 4.3.4. Poziv od PSAP-a nazad prema korisniku Kada PSAP odgovara na poziv, korisniki identitet je predstavljen PSAP-u ili kaoregularni Public User Identity ili kao Emergency Public User Identity. Ukoliko sekomunikacija uspostavljena izmeu korisnika i PSAP-a, zavri (iz bilo kojeg razloga) i PSAPeli da pozove korisnika, on to moe uraditi jer posjeduje Public User Identity pozivaoca, biloda je rije o regularnom ili hitnom identitetu. PSAP prvo alje INVITE zahtjev pozivaocu [5].Poto je identitet odreen na osnovu domae mree, INVITE zahtjev je usmjeren do domaemree i S-CSCF-a dodjeljenog korisniku, slino kao to je usmjeren i bilo koji drugi regularnizahtjev. Nakon toga, S-CSCF dalje prosljeuje INVITE zahtjev IMS terminalu preko P-CSCF-a.3.5. Prioritetizacijasignalizacijskih procedura zauspostavupoziva prema brojevima hitnih slubi uEmergency Services IMS Core-u Poto je P-CSCF prvi kontaktni vor za IMS terminal za pristup IMS mrei, potrebnoje da on bude konfigurisan na nain da obezbjedi realizaciju signalizacijski procedura za sve 34 38. prethodno objanjene sluajeve koji se javljaju pri uspostavi hitnog poziva. Izvorni kod kojimsu implementirane funkcije P-SCSF-a nalaze se u konfiguracijskom fajlu pcscf.cfg.Izvorni kod koji se odnosi na ne-roaming korisnike je dat u nastavku:route[Verify_Registration_Em_Services]{#non-roaming user if(from_uri=~".*@open-ims.test.*"){ if(P_is_registered()){ if (!P_assert_identity("non-emerg")){ t_reply("403","Forbidden - You must register first with a S-CSCF oruse an Anonymous Identity for Emergency"); exit; } }else { if (!P_is_em_registered()){ P_380_em_alternative_serv("You must first do an Emergency Registration"); t_reply("380", "Alternative Services"); exit; } if (!P_assert_identity("emerg")){ t_reply("403","Forbidden - You must register first with a S-CSCF oruse an Anonymous Identity for Emergency"); exit; } }...Ukoliko je korisnik ve registrovan i ako P-Asserted-Identity oznaen kao hitni poziv(!P_assert_identity("non-emerg")) P-CSCF e mu poslati 403 Forbidden poruku kojom gaobavjetava da se prvo treba ili registrovati na svoj S-CSCF, ili da koristi anonimni identitetkoji mu omoguava obavljanje hitnog poziva.35 39. Ako korisnik nije uopte registrovan u IMS mrei, niti je prethodno izvrio hitnu registracijuP-CSCF mu alje 380 Alternative Service poruku kojom ga obavjetava da se prvo registruje uIMS mreu kao hitni korisnik. U sluaju da korisnik nije uopte registrovan u IMS mrei, nitije P-Asserted-Identity oznaen kao hitni poziv (P_assert_identity("non-emerg")), onda e muP-CSCF poslati 403 Forbidden poruku kojom ga obavjetava da se prvo treba ili registrovatina svoj S-CSCF, ili da koristi anonimni identitet koji mu omoguava obavljanje hitnogpoziva.Izvorni kod koji se odnosi na roaming korisnike je dat u nastavku:...}else{ if (!P_is_em_registered()){ P_380_em_alternative_serv("roaming users must first do anEmergency Registration"); t_reply("380", "Alternative Services"); exit; } if (!P_assert_identity("emerg")){ t_reply("403","Forbidden - You must register first with a S-CSCF oruse an Anonymous Identity for Emergency"); exit; }}log(1,">> Registered caller! sending it to E-CSCFn");}...Ukoliko korisnik nije prethodno izvrio hitnu registraciju P-CSCF mu alje 380 AlterativeServices kojom ga obavjetava da mora prvo obaviti hitnu registraciju jer se nalazi u roaming-u. U sluaju da P-Asserted-Identity nije oznaen kao hitni poziv (P_assert_identity("non-emerg")), onda e mu P-CSCF poslati 403 Forbidden poruku kojom ga obavjetava da seprvo treba ili registrovati na svoj S-CSCF, ili da koristi anonimni identitet koji mu omoguavasamo obavljanje hitnog poziva.36 40. Dio koda unutar pscsf.cfg fajla koji omoguava provjeru dostupnosti traenog hitnog servisaje:route[Verify_Emergency]{ if(!P_emergency_serv_enabled()){log(1, ">> this P-CSCF has no Emergency Services enabled");P_380_em_alternative_serv("no Emergency Services support at this PCSCF");t_reply("380", "Alternative Services");exit; } if (P_is_anonymous_user()){if(P_accept_anonym_em_call()){ log(1,">> Anonymous caller! sending it to E-CSCFn");}else{ t_reply("503", "Service Unavailable"); exit;} }else{route(Verify_Registration_Em_Services); }}Ukoliko P-CSCF ne podrava usluge za hitne pozive, na svaki zahtjev za uspostavu hitnogpoziva e odgovoriti sa 380 Alternative Services porukom. Ukoliko je konfigurisan zapodrku uslugama prema hitnim slubama, tada moe podravati uspostavu hitnog poziva i zaanonimne korisnike. U sluaju da podrava anonimne pozive P-CSCF prosljeuje INVITEzahtjev E-CSCF-u. U suprotnom, alje 503 Service Unavailable poruku korisniku.Na osnovu prethodne analize se moe zakljuiti da hitni pozivi imaju prioritet u odnosu naobine pozive tako to se omoguava obavljanje hitnog poziva i za neregistrovane korisnike(obezbjeivanjem hitne registracije) bez obzira na njihovo roaming stanje.37 41. 4. Testiranje poziva prema hitnim slubama U ovom poglavlju su detaljno objanjene sve signalizacijske procedure pri uspostavi iprekidu hitnog poziva, kao i obinog poziva, uz poseban naglasak na tip SIP poruka koje setokom ovih procedura razmjenjuju. Takoer, testirane su registracije korisnika za uspostavuobinog i hitnog poziva. Na osnovu izmjerenih SIP metrika uporeene su performanse uslugeobinog poziva i hitnog poziva koje su omoguene u Emergency Services IMS Core-u.4.1. Alati za testiranje hitnih pozivaU nastavku e ukratko biti objanjeni koriteni alati za testiranje hitnih poziva.4.1.1. Wireshark Kako bi se snimila razmjena poruka izmeu IMS entiteta koriten je analizatormrenog saobraaja, Wireshark. Wireshark je jedan od najpoznatijih analizatora mrenogprotokola i zapravo predstavlja de-facto standard u velikom broju industrija i edukativnihinstitucija. Wireshark je danas vjerovatno najbolji besplatni i open source alat dostupan natritu. Neki od primjera koritenja ovog alata su: otklanjanje problema na mrei, analizasigurnosnih ranjivosti, razvoj i implementacija novih protokola, te uenje o mrenimprotokolima. Wireshark je tzv. cross-platform mreni alat, to znai da moe raditi narazliitim platformama. Prije samog mjerenja saobraaja u Wireshark-u podeen je interfejspreko kojeg se snima saobraaj, u naem sluaju je to interfejs lo (Loopback) i filtersaobraaja s podeenim Capture Filter na sip i pgsql.4.1.2. SIPp testni alat SIPp je bespatni Open Source alat i generator za testiranje SIP protokola. SIPp alatmogue je instalirati na Linux operativnom sistemu unoenjem naredbe u CLI: sudo apt-get install sip-tester SIPp koristi XML datoteke za definisanje testnog scenarija. XML je tekstualnobazirani jezik. Princip realizacije je vrlo jednostavan: odgovarajui sadraj treba se uokviritiodgovarajuim tagovima/oznakama koje ga opisuju i imaju poznato, ili lahko shvatljivo 38 42. znaenje. Format oznaka u XML-u vrlo je slian formatu oznaka u npr. HTML (engl.HyperText Markup Language) jeziku. XML jezik se sastoji od tagova i njihovih pridruenihatributa.Svaki SIP XML scenarij poinje sa:i zavrava sa:Unutar scenario taga se moe nalaziti vie tagova koji oznaavaju jednu od sijedeihkoritenih komandi u SIPp: , < recv>, < sendCmd>, , , ,,, i. Detaljnije o ostalim tagovima i njihovim atributima moe se pogledati na webstranici: SIPp .SIPp se pokree unosom komande u CLI:sipp IP_adresa_udaljenog_klijenta[:port_udaljenog_korisnika] [options]gdje je polje IP_adresa_udaljenog_klijenta obavezno, dok su dva ostala polja opcionalna.Polje options moe uzeti neku od sljedeih vrijednosti:-sf filename -> Pokree scenarijo smjeten u XML datoteci (filename).-r rate-> Brzina izvoenja scenarija.-rp period ->Period ponavljanja scenarija.-m calls ->Stopira scenarij nakon odreenog broja ponavljanja koje je odreeno parametrom calls.-s service -> Postavlja korisniki dio URI zahtjeva (default: service). Mijenja [service] tag u XML scenariju.Navedene vrijednosti polja options koritena su u naim scenarijima, a ostale vrijednostimogu se dobiti unosom komande u CLI:sipp -h39 43. 4.2. Metrike performansi SIP signalizacije U cilju ispitivanja performansi SIP signalizacije koristili smo dvije metrike, kanjenjezahtjeva za uspostavu sesije SRD (engl. Session Request Delay) i kanjenje zahtjeva za raskidsesije SDD (engl. Session Disconnect Delay). Na temelju ovih metrika uporeene superformanse SIP signalizacije hitnog poziva u odnosu na SIP signalizaciju obinog poziva.4.2.1. Kanjenje zahtjeva za uspostavu sesije - SRD Kanjenje zahtjeva za uspostavu sesije SRD se koristi za detekciju greaka ilioteenja uzrokovanih kanjenjima u odnosu na poslani UA (engl. User Agent) zahtjev zauspostavu sesije. SRD se mjeri i za uspjene i za neuspjene zahtjeve za uspostavu sesije.Meutim, SRD za zahtjeve za uspostavu sesije koji zavravaju sa grekama ne smije bitiudruen u isti rezultat zajedno sa uspjenim zahtjevima. Trajanje vezano za uspjene ineuspjene odgovore e znaajno varirati, te e eljeno izlazno vrijeme biti razliito zarazliite sluajeve. Ova metrika se mjeri samo na izvornom UA-u. Izlazna vrijednost ovemetrike mora pokazivati da li je rije o uspjenom ili neuspjenom sesijskom zahtjevu, te bitrebao biti izraen u sekundama. [7]SRD se rauna na osnovu sljedee formule:SRD = Vrijeme Status Indicative odgovora Vrijeme INVITE zahtjevaSRD za uspjenu sesiju je definisan kao vremenski interval od trenutka slanja prvog bitainicijalne INVITE poruke, koja sadri potrebnu informaciju, od strane izvornog UA-a premaeljenom meuagentu ili odredinom agentu, do trenutka kada je zadnji bit prvog prethodnogodgovora primljen, pokazujui auditivni ili vizuelni status inicijalnog zahtjeva za uspostavusesije. U SIP-u, poruka koja pokazuje status bi bila ne-100 Trying prethodno primljena porukakao odgovor na INVITE zahtjev. U nekim sluajevima, 200 OK poruka je primljena kao prvastatusna poruka umjesto ove ne-100 Trying poruke. U ovakvim situacijama, 200 poruka sekoristi kako bi se izraunao potrebni interval. Meutim, u veini sluajeva, ova metrika seipak oslanja na prijem ne-100 Trying poruke. Upotreba PRACK (engl. Provisional ResponseACKnowledgement) metode moe poboljati kvalitet i konzistentnost rezultata. [7] Razmjenaporuka data na slici 4.1 prikazuje primjer dogaaja koji predstavljaju neophodne ulaze tj.parametre za proraun SRD-a tokom uspjenog zahtjeva za uspostavu sesije bezpreusmjeravanja (npr. 3xx poruke).40 44. Sl.4.1 SRD za uspjenu uspostavu sesije bez preusmjeravanja [7]Razmjena poruka data na slici 4.2 prikazuje primjer dogaaja koji predstavljaju neophodneulaze tj. parametre za proraun SRD-a tokom uspjenog zahtjeva za uspostavu sesije sapreusmjeravanjem (npr. 302 Moved Temporarily). Sl.4.2 SRD za uspjenu uspostavu sesije sa preusmjeravanjem [7]4.2.2. Kanjenje raskida sesije - SDD Ova metrika se koristi za detekciju kvarova ili oteenja, to dovodi do kanjenjaraskida sesije. SDD se mjeri i za uspjene i za neuspjene prekide sesije, meutim, SDD zazavretak prekida sesije u sluaju kvara ne smije da se kombinira sa istim rezultatom sauspjenim prekidom. Vrijeme uspjenog i neuspjenog prekida sesije znatno varira, a eljenovrijeme kanjenja raskida sesije za pojedine sesije, zavisi od sluaja do sluaja. Ovo vrijemese moe mjeriti sa bilo koje krajnje take, UA, koja je ukljuena u SIP dijalog. Izlaznavrijednost ove metrike je numerika i izraena je u milisekundama. 41 45. SDD se rauna po sljedeoj formuli:SDD = Vrijeme zavretka 2xx poruke ili Timeout Vrijeme poetka zavrne poruke (BYE)SDD se definie kao interval izmeu prvog bita poslane zavrne poruke, kao to je BYEporuka, i posljednjeg bita naknadno primljenog 2xx odgovora. U nekim sluajevima errorodgovor, kao to je 503 Retry-After, moe se primiti. U takvim situacijama, ovi odgovori netrebaju da se koriste kao krajnje vrijeme za proraunavanje SDD metrike. Umjesto toga,koristi se uspjeni (2xx) odgovor, koji se odnosi na poruke oporavka. Na narednoj slici suprikazani dogaaji koji su potrebni za proraun SDD metrike prilikom uspjenog zavretkasesije: Sl.4.3 Mjerenje metrike SDD na strani koja inicira sesiju (UA1) [7]Sl.4.4 Mjerenje metrike SDD na odredinoj strani (UA2) [7]42 46. U nekim sluajevim, ne dobije se nikakav odgovor nakon to se poalje poruka zavretkasesije. U takvom sluaju, poruka zavretka, kao to je BYE poruke, rezultira istekom Fbrojaa. Zavreci sesije u ovakvim sluajevima bi trebali biti iskljueni pri proraunu ovemetrike.4.3. Preliminarni koraci za testiranjePrije poetka testiranja neophodno je podesiti odgovarajue parametre unutarkonfiguracijskih fajlova odgovarajuih CSCF-ova. Modifikacija scscf.cfg fajla- Postavljanje default-nog autentifikacijslog algoritma na MD 5 autentifikaciju:modparam("scscf","registration_default_algorithm","MD5")Ostali autentifikacijski algoritmi su komentirani, tj. stavljen je znak #.- Postavljanje qop parametra na :modparam("scscf","registration_qop", ") Modifikacija lrf.cfg fajlaKako LRF komunicira samo sa LoST serverom u naem scenariju, potrebno jeonemoguiti njegovu komunikaciju sa LOCSIP serverom. To se postie modifikacijom lrf.cfgfajla na sljedei nain:modparam("lrf","using_lost_srv",1)modparam("lrf","lost_server","http://lost.openims.test:8180/lost/LoSTServlet")#modparam("lrf","enable_locsip", 1)#modparam("lrf","locsip_srv_uri", "sip:locsip.open-ims.test:9180") Modifikacija ecscf.cfg fajlaKako bi ograniili da E-CSCF dobija informaciju o PSAP-u samo od LoST servera,potrebno je onemoguiti usmjeravanje hitnih poziva prema default-nom PSAP-u. To sepostie modifikacijom ecscf.cfg fajla na sljedei nain:modparam("ecscf","name","sip:ecscf.open-ims.test:7060")modparam("ecscf","lrf_sip_uri","sip:lrf.open-ims.test:8060")43 47. #modparam("ecscf","use_default_psap",1)#modparam("ecscf","default_psap_uri", "sip:default_psap@open-ims.test") Kreiranje novog IMS klijenta psap_nj U HSS bazi podataka po default-u postoje dva demo korisnika s identitetima alice@open-ims.test i bob@open-ims.test. Da bi se omoguilo testiranje, neophodno je kreirati novog IMSkorisnika koji e igrati ulogu PSAP-a. U poglavlju 1, objanjen je nain kreiranja bazepodataka LoST servera, u kojoj se nalaze informacije o PSAP-u, nazvanom psap_nj@open-ims.test. Na sve RDF zahtjeve od LRF-a, LoST e odgovoriti tako to e poslati adresu PSAP-a, koja se mapira u PSAP URI sip:psap_nj@open-ims.test. Ovaj PSAP e se koristiti za svehitne pozive u okviru domene open-ims.test. Kako bi integrirali LoST server sa EmergencyBranch Service IMS Core-om potrebno je kreirati novog korisnika sa URI-jemsip:psap_nj@open-ims.test. Ovo se vri tako to se konzolnom navigacijom pozicioniraunutar /opt/OpenIMSCore/ser_ims/cfg i u terminal unese sljedea naredba:./add-imscore-user_newdb.sh -u psap_nj -t tel:112 -aDakle, ovom naredbom kreiran je korisnik sa ve navedenim SIP URI-jem, kao i TEL URI-jem koji ima vrijednost 112. Uspjenost izvrenja ove naredbe mogue je provjeriti u FHoSSweb konzoli to je prikazano na sljedeim slikama. Sl.4.5 Novi IMS korisnikIdentifikacija je jedna od najvanijih mogunosti mree. Korisnici moraju biti identificirani ubilo kojem tipu mree. IMS mrea ima svoj vlastiti nain za identifikaciju korisnika. U IMS-upostoje dva kljuna pojma vezana za identifikaciju korisnika, a to su Private User Identity iPublic User Identity. Svaki IMS pretplatnik ima jedan Private User Identity. Private User44 48. Identity ima NAI (engl. Network Access Identifier) format: username@operator.com. PrivateUser Identity se koristi za upis identifikacije i autentifikacije u pametnu karticu. Svaki IMSpretplatnik moe imati jedan ili vie Public User Identity, koji se koristi za usmjeravanje SIPsignalizacije u IMS-u. Public User Identity moe biti SIP URI ili TEL URI (engl. TelephoneURI). Format SIP URI Public User Identity je: sip:first.last@operator.com. Kada PSTNpretplatnik uputi poziv prema IMS terminalu ili primi poziv od IMS korisnika, tada jepotreban TEL URI, jer identifikacija u PSTN mrei moe biti predstavljena samo brojevima.S obzirom na to, TEL URI koristi meunarodni nain predstavljanja telefonskog broja. Nasljedeim slikama su prikazani su Private User Identity i Public User Identity za psap_njkorisnika. Sl.4.6 Public User Identity45 49. Sl.4.7 Private User Identity4.4. Opis testnih scenarija Za nae potrebe su kreirana tri testna scenarija. Prvi scenarij predstavlja uspostavuhitnog poziva za sluaj registrovanog korisnika (Alice). Drugi scenarij predstavlja uspostavuhitnog poziva za sluaj anonimnog korisnika. Trei scenarij koji je razmatran je uspostava iprekid obinog poziva. Svi testni scenariji su izvreni pomou gotovih SIPp skripti, koje susmjetene u /opt/OpenIMSCore/ser_ims/test/emerg_serv/ folderu.4.4.1. Opis prvog testnog scenarijaScenarij se sastoji od slijedeih koraka: 1. PSAP psap_nj se registruje u mrei kao obian korisnik ; 2. Alice se registruje u mreu pomou hitne registracije; 46 50. 3. PSAP se podeava da eka poziv od Alice, odnosno ponaa se kao server korisnikog agneta; 4. Alice poziva PSAP; 5. PSAP odgovara na poziv, 6. Alice raskida vezu.Za realizaciju ovog scenarija koritene su sljedee SIPp skripte: non_em_reg_psap_nj.xml,em_reg_alice.xml, uas_a2psap_nj.xml, em_uac_a2bj.xml. S ciljem da se priblii pojam hitneregistracije objasnit emo strukturu samo em_reg_alice.xml fajla, ostale skipte su date uprilogu. Struktura em_reg_alice.xml fajla je data u nastavku. REGISTER sip:open-ims.test SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20From: "alice" ;tag=[call_number] To: "alice" P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20E Call-ID:[call_id]CSeq: 1 REGISTERContact: Expires: 3600Content-Length: 0User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124Authorization: Digest username="alice@open-ims.test", realm="open-ims.test" Supported:path REGISTER sip:open-ims.test SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20From: "alice" ;tag=[call_number]47 51. To: "alice" P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20E Call-ID:[call_id]CSeq: 2 REGISTERContact: Expires: 3600Content-Length: 0User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124 [authentication username=alice@openims.test password=alice] Supported: path Ovaj fajl ukljuuje registracijski URI koriten za identifikaciju domene domae mree i to jesip:open-ims.test. U naem sluajuTo i From polja su postavljena na From: "alice";tag=[call_number]To: "alice" .Private User Identity, koji se koristi samo za autentikaciju, u naem sluaju je oznaen kaosip:alice@open-ims.test.(nalazi se unutar username parametra tj.username=alice@open-ims.test) U Contact polju se navodi i SIP URI sos parametar, koji oznaava da je rije ohitnom pozivu Contact:sip:alice@[local_ip]:[local_port];sos, odnosno slui zaidentifikaciju hitnog poziva. Prva REGISTER poruka Cseq: 1 REGISTER slui za procesautorizacije, nakon uspjeno obavljene autorizacije Alice prima 401 poruku tj. SIP odgovor,koja oznaava da S-CSCF zahtjeva autentifikacijsku provjeru: . Nakon toga se ponovo alje REGISTER zahtjev sa Cseq: 2REGISTER, te se na kraju prima 200 (OK) odgovor, ime je potvrena autentikacija iuspjeno izvrena registracija ().4.4.2. Opis drugog testnog scenarijaScenarij se sastoji od slijedeih koraka: 1. PSAP psap_nj se registruje u mrei kao obian korisnik ; 2. PSAP se podeava da eka poziv od Alice, odnosno ponaa se kao server korisnikog agneta; 48 52. 3. Alice kao anoniman korisnik poziva PSAP; 4. PSAP odgovara na poziv, 5. Alice raskida vezu.Za realizaciju ovog scenarija koritene su sljedee SIPp skripte: non_em_reg_psap_nj.xml,uas_a2psap_nj.xml, em_uac_anonym.xml. S ciljem da se priblii pojam uspostave anonimnogpoziva objasnit emo struktura samo em_uac_anonym.xml fajla, ostale skipte su date uprilogu. Dio em_uac_anonym.xml fajla koji definie slanje INVITE zahtjeva prema PSAP-u jedat u nastavku.INVITE urn:service:sos SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20Privacy: noneP-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20EFrom: Anonymous ;tag=[call_number]To: urn:service:sosCall-ID: [call_id]CSeq: 10 INVITESupported: 100rel, geolocationContact: User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124Allow: ACK, BYE, CANCEL, INVITE, REFER, OPTIONS, INFO, REGISTER, NOTIFY,UPDATE, SUBSCRIBE, PRACKcontent-type: multipart/mixed; boundary=abracadabraGeolocation: ;inserted-by="alice@open-ims.test";used-for-routing,routing-allowed="yes"Content-Length: [len]--abracadabraMIME-Version: 1.0Content-Type: application/sdpContent-Transfer-Encoding: 8 bitv=0o=user1 53655765 2353687637 IN IP4 [local_ip]s=-c=IN IP4 [local_ip]t=0 0m=audio 30000 RTP/AVP 0 8a=rtpmap:0 PCMU/800049 53. a=sendrecv--abracadabraMIME-Version: 1.0Content-Type: application/pidf+xmlContent-ID: alice@open-ims.testContent-Transfer-Encoding: 8bitTo parametar je SOS servisni URN, From je postavljen na Public User Identity, odnosno:From: Anonymous ;IMS terminal je u mogunosti da dobije informacije o identitetu radio elije, odnosnoidentitetu mrenog pristupnog vora. Rije je o ve spomenutom UTRAN-u. Ta informacijasmjetena u P-Access-Network-Info dijelu, P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDDutran-cell-id-3gpp=C359A3913B20E. Takoer, IMS terminal je prikupio informaciju o svojojlokaciji i smjestio je u vidu reference, tj. URI-ja u Geolocation polje unutar INVITE zahtjevaprikazanog u razmatranom xml fajlu, Geolocation: cid:alice@open-ims.test;, te dodao svojjavni GRUUuContact poljezaglavljaporuke, geolocation Contact:sip:alice@[local_ip]:[local_port]. Poto je URI INVITE zahtjeva URN hitne slube iPRACK, ACK, UPDATE, BYE ili CANCEL zahtjevi se smatraju dijelom hitnog poziva:Sipp v1.1-TLS, version 20061124 Allow: ACK, BYE, CANCEL, INVITE, REFER, OPTIONS,INFO, REGISTER, NOTIFY, UPDATE, SUBSCRIBE, PRACK content-type: multipart/mixed;Informacije o dravi, gradu i adresi date su unutar tijela INVITE poruke, iji je tip Content-Type: application/pidf+xml. Izgled ovog xml fajla je sljedei: USNJAtlantic CityMain st.1214 50 54. 10027 Manual sip:eddie@160.39.54.70:5060 2005-09-26T15:57:34-04:00 --abracadabra--U ovom fajlu sadrane su informacije o lokaciji korisnika, dravi, gradu i adresi date u civicformatu. Ovaj xml fajl predstavlja tipini LoST Civic Address Query, kojegLRF alje prema LoST serveru. Na osnovu ovog query-ja LoST server e izvriti mapiranje uodgovarajui SIP URI PSAP-a.4.4.3. Opis treeg testnog scenarijaScenarij se sastoji od sljedeih koraka: 1. Alice se registruje u mrei kao obian korisnik ; 2. Bob se registruje u mrei kao obian korisnik ; 3. Alice se podeava da eka poziv od Bob-a; 4. Bob poziva Alice; 5. Bob raskida vezu.Za realizaciju ovog scenarija koritene su sljedee SIPp skripte: non_em_reg_alice.xml,non_em_reg_bob.xml, uas_b2a.xml, non_em_uac_b2a.xml. Ove SIPp skripte date su uprilogu.4.5. Realizacija testnih scenarija Vano je napomenuti da je potrebno prije testiranja i izvravanja svih testnih scenarijapokrenuti paralelno sve IMS komponente, ukljuujui S-CSCF, E-CSCF, I-CSCF, P-CSCF,LRF, FHoSS i LoST server.51 55. 4.5.1. Realizacija prvog scenarijaU ovom scenariju prvo se PSAP, psap_nj, registruje kao obini IMS klijent. Naredbakojom se obavlja ova registracija je slijedea:sipp -sf non_em_reg_psap_nj.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3062 -m 1Nakon pokretanja ove naredbe u terminalu se jasno mogu uoiti poruke koje su razmjenjenetokom ovog procesa:Ovaj proces je samo realizacija scenarija koji je opisan xml fajlom. Dakle, alju se dvijeREGISTER poruke jedna za potvrdu autorizacije, a druga za autentifikaciju. Po prijemu prveREGISTER prouke, S-CSCF alje 401 Unauthorized odgovor, nakon ega IMS klijentpsap_nj alje ponovo REGISTER poruku sa svojom ifrom. Nakon, uspjeene autentifikacije,S-CSCF alje 200 OK odgovor, ime je PSAP uspjeno registrovan.Sav saobraaj koji se razmjenjuje izmeu IMS entiteta je snimljen Wireshark-u. Dio koji seodnosi na PSAP registraciju je prikazan na slici 4.8. Nakon ovoga stanje psap_nj korisnika semjenja u FHoSS bazi, gdje je oznaen kao Registred. IMS klijent psap_nj slua na portu3062.52 56. Sl.4.8 Registracija PSAP-a u Wireshark-uBitno je napomenuti da port: ncacn-ip-tcp se odnosi na port 3062, port: dsmeter-iatc na 4060odnosno port P-CSCF-a, a port: sip na 5060 koji je port na kojem slua I-CSCF.Nakon to se PSAP registruje kao IMS klijent, IMS klijent (Alice) vri hitnu registraciju.Naredba kojom se vri ova registracija je sljedea:sipp -sf em_reg_alice.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3061 -m 1i njen rezultat je prikazan u terminalu:Takoer i ovdje se vidi da je registracija uspjeno zavrena prijemom 200 OK poruke.Mreni saobraaj koji se odnosi na registraciju Alice, snimljen u Wireshark-u, je prikazan naslici 4.9 Nakon ovoga stanje Alice se mjenja u FHoSS bazi, gdje je oznaena kao Registred.IMS klijent Alice oslukuje zahtjeve na portu 3061.53 57. Sl.4.9 Registracija Alice u Wireshark-uPort u wireshark-u oznaen kao cautcpd odnosi se na port 3061.Nakon to se Alice registruje, PSAP eka poziv, pri emu se ponaa kao korisniki server(engl. User Agent Server, skraeno UAS). Naredba kojom se ovo postie je:sipp -sf uas_a2psap_nj.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3062 -m 1Na kraju, Alice kreira i zavrava hitni poziv, pri emu ima ulogu korisnikog klijenta (engl.User Agent Client, skraeno UAC). Naredba kojom se ovo postie unosi se u novi terminal:sipp -sf em_uac_a2b.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3061 -mKao rezultat ove naredbe u terminalu se oituje slijedee:Moe se uoiti da je poslan jedan INVITE zahtjev, po prijemu 200 OK odgovora uspjeno jeuspostavljena sesija.Takoer, moe se vidjeti da Alice kreira BYE zahtjev kojim prekida 54 58. uspostavljenu sesiju. S prijemom 200 OK sesija je uspjeno okonana. Nakon pokretanja ovenaredbe u terminalu koji se odnosi na ekanje PSAP-a na poziv registuje se sljedee:Dakle, psap_nj je primio jedan INVITE zahtjev, na koji alje statusnu poruku 180 Ringing, anakon pauze od 2s alje 200 OK odgovor, kojim potvruje primljeni zahtjev. Uspostava iprekid poziva od strane Alice, kao i ekanje PSAP-a za prijem poziva, je takoer snimljena uWireshark-u i prikazana na narednoj slici. 55 59. Sl.4.10 Uspostava i prekid hitnog poziva u Wireshark-uNa slijedeem dijagramu dat je detaljni dijagram komunikacije izmeu IMS entiteta zarazmatrani scenarij. Pomou ovog dijagrama moe se jasno vidjeti koji IMS entiteti suodgovorni za pojedine funkcije pri realizaciji uspostave i raskida sesije, kao i pri procesu hitnei obine registracije. to se tie komunikacije izmeu LRF-a i LoST servera, prvo se vriproces autentifikacije s PostgreSQL bazom podataka, nakon toga LRF alje query napisan u civic formatu ka LoST serveru, LoST vri parsiranje dobijenog query-a inakon uspjenog parsiranja, vri mapiranje u odgovarajui SIP URI PSAP-a, kojeg alje LRF-u. 56 60. Sl.4. 11 MSC dijagram za scenarij 157 61. Nakon, dobivene informacije od LoST servera, LRF alje 200 OK poruku ECSCF-u. Sadrajte poruke je slijedei:SIP/2.0 200 OK - PSAP foundVia: SIP/2.0/UDP 0.0.0.0:7060;branch=z9hG4bK6252.df4fd584.0;received=127.0.0.1To: sip:lrf.open-ims.test:8060;tag=lrfFrom: sip:ecscf.open-ims.test:7060;tag=a750e06aa6c7daec95335326884d3507-b046CSeq: 10 OPTIONSCall-ID: 6454c1c91ce2b65c-4723@0.0.0.0Esqk: 1231355667241PSAP-URI: sip:psap_nj@open-ims.testServer: Sip EXpress router (2.1.0-dev1 OpenIMSCore (x86_64/linux))Content-Length: 0U ovoj poruci je sadran PSAP SIP URI, kao i dodjeljeni jedinstveni ESQK broj.4.5.2. Realizacija drugog scenarijaPrije izvravanja ovog scenarija potrebno je omoguiti da P-CSCF prima anonimnepozive. Stoga je potrebno u pcscf.cfg fajlu postaviti parametar anonym_em_call_support navrijednost 1 i restartovati P-CSCF.I u ovome scenariju prvo se PSAP, psap_nj, registruje kao obini IMS klijent.Saobraaj u Wireshark-u koji se odnosi na ovu registraciju prikazan na slici 4.11.Sl.4.12 Registracija PSAP-a u sluaju anonimnog pozivaNakon ovoga PSAP eka poziv, pri emu se ponaa kao korisniki server (UAS). Naredbakojom se ovo postie je:sipp -sf uas_a2psap_nj.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3062 -m 158 62. Na kraju, anonimni korisnik kreira i zavrava hitni poziv, pri emu ima ulogu korisnikogklijenta, (UAC). Naredba kojom se ovo postie unosi se u novi terminal.sipp -sf em_uac_anonym.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3061 -m 1Kao rezultat ove naredbe u terminalu se registruje slijedee:Uspostava i prekid poziva od strane anonimnog korisnika, kao i ekanje PSAP-a za prijem togpoziva, je takoer snimljena u Wireshark-u i prikazana na narednoj slici.59 63. Sl.4.13 Uspostava i prekid anonimnog hitnog poziva u Wireshark-uNa sljedeem dijagramu dat je detaljni dijagram komunikacije izmeu IMS entiteta zarazmatrani scenarij. 60 64. Sl.4. 14 MSC dijagram za scenarij 261 65. 4.5.3. Realizacija treeg scenarijaU ovom sluaju je razmatrana uspostava i prekid obinog poziva. Obini poziv seuspostavlja izmeu dva IMS klijenta, Bob-a i Alice. Bob se ponaa kao pozivajua strana, aAlice kao pozvana strana.Prvo se Alice registruje kao obini IMS klijent. Naredba kojom se vri ova registracija i njenrezultat su prikazani u terminalu, s uvidom u SIP poruke koje se razmjenjuju tokomregistracije.Saobraaj u Wireshark-u koji se odnosi na ovu registraciju prikazan na slici 4.15. Sl.4. 15 Registracija Alice kao obinog korisnikaPotrebno je da se i Bob registruje kao obini IMS klijent kako bi mogao kumunicrati sa Alice..Naredba kojom se vri ova registracija i njen rezultat su prikazani u terminalu: 62 66. Saobraaj u Wireshark-u koji se odnosi na ovu registraciju prikazan na slici 4.16.Sl.4. 16 Registracija Bob-a kao obinog korisnikaU ovom sluaju se Alice ponaa kao korisniki server (UAS) i eka da poziv stigne od Bob-a.Naredba kojom se ovo postie je sljedea:sipp -sf uas_b2a.xml 127.0.0.1:4060 -i 127.0.0.1 -p 3061 -m 1U ovom scenariju Bob generie i prekida poziv, odnosno ponaa se kao korisniki klijent.Naredba kojom se ovo postie i njen rezultat su prikazani u terminalu:63 67. Dok se u terminalu, koji se odnosi na ekanje Alice na poziv od Boba registruje sljedee:Saobraaj koji se razmjenivao pri uspostavi i prekidu poziva izmeu Bob-a i Alice je takoersnimljen u Wireshark-u i prikazan je na narednoj slici. 64 68. Sl.4. 17 Uspostava i prekid obinog poziva u Wireshark-uNa sljedeem dijagramu dat je detaljni dijagram komunikacije izmeu IMS entiteta zarazmatrani scenarij. Bitno je napomenuti da je i Alice i Bob dodjeljen isti S-CSCF, kaoposljedicu ovoga na ovom dijagramu imamo sluaj da S-CSCF alje sam sebi poruke. Oveporuke se ustvari odnose na poruke koje razmjenjuju S-CSCF-ovi koji su dodjeljeni razliitimkorisnicima. 65 69. Sl.4. 18 MSC dijagram za scenarij 366 70. 4.6. SRD i SDD za testirane scenarijeNa osnovu navedenih definicija ovih metrika u poglavlju 4.2, u tabeli 4.1 date suvrijednosti za ove metrike za sva tri realizirana scenarija, izraunate na osnovu vrijednostioitanih u wireshark-u. I SRD i SDD se raunaju na onoj strani koja je inicirala uspostavu iliraskid sesije.SRD [s]SDD [s] [s] [s][s] [s]Scenarij 1 478.267019 479.327333481.327080 481.361232 1.06 0.03Scenarij 2 303.599917304.99837312.001775 312.0435881.39920.0418Scenarij 3 330.750503 330.787578337.790276 337.813391 0.037075 0.0231Tablica 4.1 SRD i SDD za testirane scenarijeUvidom u tabelu 4.1 moe se zakljuiti da uspostava sesije hitnog poziva traje znatno due uodnosu na uspostavu obinog poziva. Vrijeme uspostave hitnog poziva je reda 1 s, to jeposljedica procesa traenja lokacije najblieg PSAP-a. Takoer, bitno je napomenuti da jedua uspostava sesije za anonimne pozive nego za ve registrovanog korisnika. Trajanjeuspostave sesije kod anonimnih poziva je ak 45 puta due nego trajanje uspostave sesije zaobini poziv. to se tie raskida sesije, razlike u trajanju su znatno manje, i ta razlika iznosinekoliko ms. Ipak, raskid sesije kod anonimnih hitnih poziva dva puta due traje nego kodobinog poziva.67 71. Zakljuak Budunost telekomunikacijskih sistema ogleda se u spajanju operatora i servisnihprovider-a, te konvergenciji distribucije medija i komunikacijskih mrea. Sve ovo jepodstaklo 3GPP da razvije otvorenu specifikaciju za budui komunikacijski sistem - IMS, zapruanje multimedijalnih usluga u realnom vremenu. Razvijeni sistem je modularna ifleksibililna komunikacijska platforma, koja se nalazi na vrhu bilo kojeg transportnog medija,podravajui IP transportne mogunosti. Takoer, mogue su razne nadogradnje komponentipostojeih Open Source platformi, kako bi se korisnicima pruio to vei broj usluga.Zahvaljujui nacionalnim i meunarodnim regulatornim zahtjevima, veina mrea u svijetumora ispuniti niz preduvjeta vezanih uz uspostavu hitnih poziva. IMS, a svakako i platformaOpen Source IMS Core, nisu izuzeci u tome. U ovom radu je objanjen princip uspostave hitnih poziva u Emergency Services IMSCore platformi. Glavnu odgovornost za ovaj proces imaju E-CSCF i LRF, vorovi kojipredstavljaju dodatak obinoj Open Source IMS Core platformi. Kako je pokazano upoglavlju 4. uspostava hitnog poziva traje znatno due od uspostave obinog poziva. To jeposljedica dodatnog procesa pronalaska lokacije, odnosno tanog lociranja korisnika, koji seodvija izmeu LRF-a i LoST servera. Ovaj proces ukljuuje pretraivanje baze podatakaLoST servera na osnovu upita koje prima od LRF-a, to dodatno produava trajanje procesauspostave hitnog poziva. Tanost odreivanja lokacije korisnika koji eli koristiti uslugehitnih slubi je od presudnog znaaja za brzu reakciju i intervenciju traene hitne slube. E-CSCF komponenta unutar Emergency Services IMS Core-a omoguava PSAP-u (hitnimslubama) dostupnost informacija o identitetu pozivaoca, na osnovu kojih ga moekontaktirati u sluaju neoekivanog prekida poziva. Kod uspostave obinog poziva iskljuenje proces pronalaska lokacije korisnika, jer ta informacija nije neophodna za samo obavljanjepoziva. Zbog toga je i trajanje uspostave poziva znatno krae u ovom sluaju. Nisu uoenaznaanija odstupanja vezana za trajanje raskida sesije. 68 72. Literatura[1] Lakhtaria, Kamaljit I. Study, Analysis & Modeling of IP Multimedia systems on nextgeneration networks providing mobile & fixed multimedia services, thesis PhD,Saurashtra University, 2010.[2] Web: http://www.openimscore.org/.[3] C. S. Lee and D. Knight. Realization of the next-generation network. IEEECommunications Magazine, page no. 34- 41 October 2005.[4] ITU-T. General overview of NGN. Recommendation Y.2001, December 2004.[5] G. Camarillo, M. A. Garcia-Martin. The 3G IP Multimedia Subsystem (IMS): mergingthe Internet and the cellular, John Wiley&Sons Ltd, 2008.[6] Web: http://www.openimscore.org/emergency.Web: RFC 6076, http://tools.ietf.org/html/rfc6076.[7]Caroline H., Gerti D. Implementing a secured IMS-based Identity exchange, Faculty[8]of Computing and Electrical Engineering Council. 69 73. SkraeniceAIApplication InterfaceAplikacijski interfejsASApplication Server Aplikacijski serverCPL Call Processing Language Jezik za procesiranje pozivaCSCFCall Session Control FunctionFunkcija kontrole uspostave pozivaCDP CDiameterPeer ModulCDiameterPeer modulCDR Call Detail Record Zapis detalja o pozivuDNS Domain Name System Domensko ime sistemaDAL Data Access LayerSloj pristupa podacimaDFDetermination Function Determinacijski funkcijaESQKEmergency Service Query KeyUpitni klju za hitne serviseESRNEmergency Service Roaming Number Roaming broj za hitne serviseEUEuropean Union Evropska unijaXML EXtensible Markup LanguageProireni jezik za oznaavanjeFOKUS Fraunhofer-Institut fr Fraunhofer Institut za otvoreOffene Kommunikationssystemekomunikacijske sistemeFHoSS FOKUS HSSGEOSGeometry Engine Open Source Geometrijski Open Source mehanizamGCC GNU Compiler Collection GNU kolekcija kompajleraGMP GNU Multiple PrecisionGNU viestruka preciznostGUI Graphical User InterfaceGrafiki korisniki interfejsGDALGeospatial Data AbstractionApstraktna bibliotekaLibrarygeoprostornih podatakaHTTPHyperText Transfer ProtocolHipertekstulani transfer protokol70 74. HSSHome Subscriber ServerServer domaeg korisnikaHTML HyperText Markup Language Hipertekstualni jezik za oznaavanjeIMSIP Multimedia Subsystem IP multimedijalni podsistemIETF Internet Engineering Task Force Udruenje za internet ininjerske zadatakaIP Internet Protocol Internet protokolI-CSCF Interrogating CSCFIspitivaki CSCFIPSecInternet Protocol SecuritySigurnost Internet protokolaISCM IMS Service Control Modul IMS servisni kontrolni modulJDKJava Development KitJava razvojno okruenjeJDCJava Database ConnectivityKonektivnost Java baze podatakaLBSLocation Based Services Lokacijski bazirani servisiLSTP Location to Service TraslationProtokol za translaciju lokacije na ProtocolservisLS Location Server Lokacijski serverNAINetwork Access Identifier Identifikator za mreni pristupNGNNext Generation NetworksMree naredne generacijeOSAOpen Service Access Pristup otvorenim servisimaOMAOpen Mobile AllianceOpen Mobile alijanskaPSAP Public Safety Answering Point Odgovorna taka za javnu sigursnostPSTN Public Switched Telephone Network Javna komutirana telefonska mreaPROJ Projections Library Projekcijska bibliotekaP-CSCF Proxy CSCFProxy CSCFPDFPolicy Decision FunctionFunkcija za uslovne odlukePRACKProvisional ResponsePrethodni potvrdni odgovor ACKnowledgement71 75. QoSQuality of ServiceKvalitet uslugeRDFRouting Determination FunctionDeterminacijski funkcija usmjeravanjaRNCRadio Network ContollersRadio mreni kontroleriSDDSession Disconnect DelayKanjenje prekida sesijeSRDSession Request Delay Kanjenje zahtjeva za sesijuSLFSubsrciber Location FunctionPretplatnika lokacijska funkcijaS-CSCF Serving CSCFPosluiteljski CSCFSIPSession Initiation Protocol Protokol za uspostavu sesijeSLEE Service Logic Execution Servisno logiko izvrno okruenje EnvironmentUASUser Agent Server Server korisnikog agentaUMTS Universal Mobile Telecommunication Univerzalni mobilni telekomikacijski System sistemUA User AgentKorisniki agentUE User EquipmentKorisnika opremaUICC Universal Integrated Circuit Card Univerzalna integrisana karticaURLUniform Resource Location Jedinstvena izvorna lokacijaURNUniform Resource Name Jedinstveno izvorno imeURIUniform Resource IdentierJedinstveni izvorni identifikatorVoIP Voice over IP Glas preko IP-a 72 76. Prilogem_reg_alice.xmlREGISTER sip:open-ims.test SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20From: "alice" ;tag=[call_number]To: "alice" P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20ECall-ID: [call_id]CSeq: 1 REGISTERContact: Expires: 3600Content-Length: 0User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124Authorization: Digest username="alice@open-ims.test", realm="open-ims.test"Supported: pathREGISTER sip:open-ims.test SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20From: "alice" ;tag=[call_number]To: "alice" P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20ECall-ID: [call_id]CSeq: 2 REGISTERContact: Expires: 3600Content-Length: 0User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124[authentication username=alice@open-ims.test password=alice]Supported: path73 77. non_em_reg_psap_nj.xmlREGISTER sip:open-ims.test SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20From: "psap_nj" ;tag=[call_number]To: "psap_nj" P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20ECall-ID: reg///[call_id]CSeq: 1 REGISTERContact: Expires: 300Content-Length: 0User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124Authorization: Digest username="psap_nj@open-ims.test", realm="open-ims.test"Supported: pathREGISTER sip:open-ims.test SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Route: [$1]Max-Forwards: 2074 78. From: "psap_nj" ;tag=[call_number]To: "psap_nj" P-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20ECall-ID: reg///[call_id]CSeq: 2 REGISTERContact: Expires: 300Content-Length: 0User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124[authentication username=psap_nj@open-ims.test password=psap_nj]Supported: pathuas_a2psap_nj.xmlSIP/2.0 180 Ringing[last_Via:][last_Record-Route:][last_From:][last_To:];tag=[call_number][last_Call-ID:][last_CSeq:]Contact: Content-Length: 0 75 79. SIP/2.0 200 OK[last_Via:][last_Record-Route:][last_From:][last_To:];tag=[call_number][last_Call-ID:][last_CSeq:]Contact: Allow:INVITE,REGISTER,ACK,BYE,INFO,REFER,NOTIFY,SUBSCRIBE,MESSAGE,CANCELContent-Type: application/sdpContent-Length: [len]v=0o=- 53655765 2353687637 IN IP4 [local_ip]s=-c=IN IP4 [media_ip]t=0 0m=audio 40000 RTP/AVP 8 0 18a=rtpmap:8 PCMA/8000a=rtpmap:0 PCMU/8000a=rtpmap:18 G729/8000SIP/2.0 200 OK[last_Via:][last_From:][last_To:][last_Call-ID:][last_CSeq:]Content-Length: 0em_uac_a2b.xml 76 80. INVITE urn:service:sos SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20P-Preferred-Identity: Privacy: noneP-Access-Network-Info: 3GPP-UTRAN-TDD;utran-cell-id-3gpp=C359A3913B20EFrom: ;tag=[call_number]To: urn:service:sosCall-ID: [call_id]CSeq: 10 INVITESupported: 100rel, geolocationContact: User-Agent: Sipp v1.1-TLS, version 20061124Allow: ACK, BYE, CANCEL, INVITE, REFER, OPTIONS, INFO, REGISTER, NOTIFY,UPDATE, SUBSCRIBE, PRACKcontent-type: multipart/mixed; boundary=abracadabraGeolocation: ;inserted-by="alice@open-ims.test";used-for-routing,routing-allowed="yes"Content-Length: [len]--abracadabraContent-Type: application/sdpContent-Transfer-Encoding: 8 bitv=0o=user1 53655765 2353687637 IN IP4 [local_ip]s=-c=IN IP4 [local_ip]t=0 0m=audio 30000 RTP/AVP 0 8a=rtpmap:0 PCMU/8000a=sendrecv--abracadabraContent-Type: application/pidf+xmlContent-ID: alice@open-ims.testContent-Transfer-Encoding: 8bit 77 81. USNJAtlantic CityMain st.121410027 Manual sip:eddie@160.39.54.70:5060 2005-09-26T15:57:34-04:00 --abracadabra-- 78 82. ACK [next_url] SIP/2.0[last_Via:]Max-Forwards: 20[routes]From: ;tag=[call_number]Contact: [last_To:]Call-ID: [call_id]CSeq: 10 ACKContent-Length: 0BYE sip:[next_url] SIP/2.0[last_Via:]Max-Forwards: 20[routes]From: ;tag=[call_number][last_To:]Call-ID: [call_id]CSeq: 11 BYEContact: Content-Length: 0ACK urn:service:sos SIP/2.0[last_Via:]Max-Forwards: 20From: ;tag=[call_number]Contact: [last_To:]Call-ID: [call_id]CSeq: 10 ACKContent-Length: 0 79 83. em_uac_anonym.xmlINVITE urn:service:sos SIP/2.0Via: SIP/2.0/[transport] [local_ip]:[local_port];branch=[branch]Max-Forwards: 20Privacy: noneP-Access-Network-Info