Bol (grč. algos)ANTONIO KOBAŠ , DR.MED.

DOM Z DR AVL JA ZAGR EBAČKE Ž UPA N I JE – I SPOSTAVA SAM OBOR

Uvod

Bol (lat. dolor, grč. algos)• spada u osjete koji u mozak izravno donose obavijesti o stanju organizma i njegovu

odnosu prema okolišu

• neugodan osjetni i osjećajni doživljaj povezan sa oštećenjem tkivabol se pojavljuj pi bilo kakvom oštećenju tkiva i potiče čovjeka na reakciju i izbjegavanje bolnog

podražaja

• vrste bolova:a) nociceptivni bolovi - nastaju nakon podražaja receptora za bol (nociceptora)

b) neuropatski bolovi - nastaju nakon ozlijede živca (bez reakcije nociceptora)

c) psihogeni bolovi - nastaje bez stimulacije nociceptora i uočljivih promjena u živcima

Patogeneza nociceptivnih bolova•osjetni (fiziološka osnova) i osjećajni (psihička reakcija) doživljaj

•nociceptivni bolovi – oštri, mogu se točno lokalizirati

•nastanak i prijenos bolova ide u nekoliko stadija:1) podražaj receptora ili živčanih završetaka• nociceptori – slobodni završeci osjetnih živaca, ima ih u svim tkivima i organima osim u mozgu

reagiraju na brojne podražaje: mehaničke, toplinske, kemijske

za razliku od drugih osjeta, receptori za bol se ne adaptiraju – često dolazi do hiperalgezije

2) prijenos živčanih podražaja 3) nadzor i modulacija živčanih podražaja tijekom njihova prijenosa prema osjetnim

centrima u velikom mozgu (gyrus postcentralis)4) kognitivna interpretacija i reakcija na percepciju boli

npr. ubod iglom: 1. podražaj nociceptora u koži

2. prijenos živčanih impulsa stražnjim korjenimaspinalnih živaca u stražnje rogove kralješničnemoždine 3. prijenos impulsa do postcentralnevijuge kore velikog mozga (osjetni centar)

Neuropatska bol• nastaju zbog pritiska na živac ili oštećenja živca,

a ne zbog stimulacije nociceptora• npr. bol uslijed protruzije intervertebralnog

diska i pritiska na spinalne živce (n. ischiadicus)• fantomska bol nakon amputacije ekstremiteta• teško se opisuju, nejasna lokalizacija, bolesnici

ju doživljavaju kao pečenje, titranje ili poput strujnog udara

Psihogena bol• ne može se povezati s nekom vidljivom

ozljedom tijela• mora se liječiti – psihijatar, specijalizirano

liječenje

Kliničke značajke bolaBol klinički svrstavamo prema:

a) ishodištu (lokalizaciji)1. površinski – podražaj kože i potkožnog tkiva, točno ograničeno mjesto ishodišta

2. dubinski skeletni – zbog ozlijede mišića, ligamenata, zglobova i kostiju; neoštro ograničeni

3. visceralni – kod podraživanja živaca na visceralnim organima; slabo lokalizirani, neugodni

4. odraženi – osjeća se u dijelu tijela udaljenom od mjesta oštećenja tkiva; bol koji nastaje u unutrašnjem organu odražava se na površini tijela koja ne odgovara topografskom položaju organa

b) kakvoći - odraz subjektivnog doživljaja• bol poput bockanja, pulsirajuća bol, žestoka probadajuća bol, tupa bol, grčevita, žareća...

c) percepciji – može se mjeriti; individualna tolerancija bola◦ VAS skala (vizualno-analogna skala) – mjerenje jačine boli

Klinički posebne vrste bolova1) Srčani bol

• oblik odraženoga i parijetalnog bola nastalog nakon oštećenja miokarda(ishemija)

• bol se odražava u lijevoj ruci i ramenu, prema prsnom košu te se širi u vrat i donju čeljust

2) Glavobolja

• odražena i parijetalna bol, poslije zubobolje najčešća u ljudi

• dijelimo ih na:

a) funkcijske glavobolje – nema nikakvog organskog oštećenja mozga i organa

• npr. migrena – nastaje vjerojatno zbog poremećaja protoka krvi u mozgu, često provocirana unutarnjim ili vanjskim čimbenicima (menstruacija, GUK, RR, vrijeme, alkohol)

b) sekundarne glavobolje – prate druge bolesti, tj. nastaju organskim oštećenjem

• intrakranijalni procesi, hipertenzija, anemije, stres, dugotrajni psihički zamor...