1

ANATOMIJA MIŠIĆA GLAVE,

TRUPA, GORNJIH I DONJIH EKSTREMITETA

Sadržaj:

1. MIOLOGIJA................................................................................................. 4

1.1. Pomoćni organi pridodati mišiću ........................................................... 4

2. MIŠIĆI TRUPA............................................................................................ 5

3. MIŠIĆI LEĐA .............................................................................................. 6

2

3.1. Duboki mišići leđa ............................................................ ..................... 8

4. MIŠIĆI TRBUHA......................................................................................... 9

5. MIŠIĆI GRUDNOG KOŠA.........................................................................12

5.1. Duboki grudni mišići.............................................................................13

6. MIŠIĆI VRATA ..........................................................................................14

7. MIŠIĆI GLAVE...........................................................................................16

8. MIŠIĆI GORNJEG UDA.............................................................................18

8.1. Mišići ramenog pojasa...........................................................................18

8.2. Mišići nadlakta.....................................................................................20

8.3. Mišići podlakta......................................................................................23

8.3.1. Mišići prednje strane

podlakta: .......................................................24

8.3.2. Spoljna grupa

podlakta: ..................................................................25

8.3.3. Mišići zadnje grupe

podlakta:.........................................................25

8.4. Mišići šake ............................................................................................27

8.4.1. Mišići spoljne lože-

tenara:............................................................27

8.4.2. Mišići unutrašnje lože-

hipotenara: ................................................27

9. MIŠIĆI DONJEG UDA ...............................................................................29

9.1. Mišići bedra ..........................................................................................29

9.2. Mišići buta ............................................................................................34

9.2.1. Mišići prednje

grupe......................................................................34

9.2.2. Mišići zadnje

grupe ........................................................................36

9.2.3. Mišići unutrašnje

grupe ..................................................................37

9.3. Mišići potkolenice.................................................................................39

3

9.3.1. Prednja grupa mišića

potkolenice ...................................................39

9.3.2. Zadnja grupa mišića

potkolenice.....................................................41

9.3.4. Mišići spoljašnje grupe potkolenice................................................44

9.4. Mišići stopala........................................................................................45

9.4.1. Dorzalni mišići

stopala ...................................................................45

9.4.2. Plantarni mišići

stopala...................................................................46

LITERATURA .............................................................................................. .

.48

4

1. MIOLOGIJA

Mišić (musculus) jeste organ koji je sposoban da se kontrahuje, grči i da svojom

kontrakcijom vrši pokret u zglobu. Pored toga, on je i elastičan, dozvoljava izvesno

istezanje, i nakon toga vraća se na svoju prvobitnu dužinu.

Na svakom mišiću razlikuje se mesnati i tetivni deo. Mesnati ili crveni deo koji

se pri kontrakciji skraćuje i zadebljava, naziva se trbuh mišića (venter ). Tetivni deo,

tetiva (tendo ) je beličasta žilava i otporna. Ona se nalazi na krajevima mišića i

predstavlja njegov pasivni deo koji prenosi snagu kontrakcije na skelet.

U sastav mišića ulaze poprečno prugasta mišićna vlakna, vezivno tkivo, krvni

sudovi i živci. Mišićna vlakna koja su obavijena mrežastim i retkim kolagenim vlaknima

vezivnog tkiva, udružuju se i obrazuju mišićne snopiće. Mišićni snopići su obavijeni i

spojeni rastresitim vezivnim tkivom u manje i veće mišićne snopove. Rastresito vezivno

tkivo, koje obavija i spaja mišićna vlakna, mišićne snopiće i snopove, predstavlja

unutrašnji perimizijum mišića (perimisium internum). Trbuh mišića obavija spoljnji

perimizijum (perimisium externum), omotač od rastresitog vezivnog tkiva, koji ga

odvaja od okolnih mišića u posebnu anatomsku i funkcionalnu jedinicu.

1.1. POMOĆNI ORGANI PRIDODATI MIŠIĆU

Mišićima su pridodati : sluzne kese, tetivni omotači i fascije, organi koji ih

fiksiraju in situ i olakšavaju im klizanje prilikom kontrakcije.

Sluzna kesa (bursa synovialis)- to je šupljina ograničena fibroznom membranom,

čiju duboku stranu oblaže glatka sinovijalna opna. Ona odvaja mišić od čvrste površine

i sprečava njegovo trenje i povredu prilikom kontrakcije.

Tetivni omotač (vagina tendinis)- iste je građe kao i sluzna kesa. Tetiva je sa svih

strana obavijena fibroznom opnom, čija je duboka strana obložena glatkom sinovijalnom

opnom. Tetivni omotači nalaze se na mestima gde tetive prolaze kroz osteofibrozne

kanale, čiji zid sačinjavaju koštani žlebovi i arkade fibroznog tkiva. Kroz te kanale,

zahvaljujući svome omotaču, tetiva klizi bez trenja prilikom kontrakcije mišića.

Fascija (fascia) - jeste beličasta fibrozna opnakoja omotava mišiće, pojedine ili

čitave grupe. Fascije obrazuju rezistentne vezivne lože koje imaju potpornu ulogu

pribora za kretanje. U tim ložama, mišići su fiksirani in situ, usled čega prilikom

kontrakcije zadržavaju uvek svoj određeni pravac.

5

Sl.1. - Mišići tela (prednja i zadnja strana)

2. MIŠIĆI TRUPA

Mišići trupa dele se na dorzalne i ventralne. U dorzalne spadaju mišići leđa, a u

ventralne mišići trbuha, mišići grudnog koša i mišići vrata.

6

3. MIŠIĆI LEĐA

Mišići leđa podeljeni su u dve osnovne grupe, površinsku i duboku, koje se

razlikuju po obliku, glavnom dejstvu i nastanku.

Površna grupa se sastoji iz širokih pljosnatih mišića koji polaze sa rtnih nastavaka

kičmenih pršljenova i jedni se završavaju na kostima ramena

(spinohumeralni mišići), a drugi na zadnjim delovima rebara (spinokostalni mišići).

Površni mišići leđa raspoređeni su u tri sloja. U zadnjem sloju su dva široka

trouglasta mišića, gore trapezasti (m. trapezius) i dole najširi mišić leđa (m. latissimus

dorsi). U srednjem sloju su podizač lopatice ( m. levator scapulae) i rombasti mišić (m.

rhomboideus). U dubokom sloju nalaze se zakržljali spinokostalni mišići, gornji i donji

zadnji zupčasti mišić (m. serratus posterior- superior et inferior).

M. Trapezius

On je široki trouglast mišić, koji svojom bazom polazi sa gornje linije potiljačne

kosti ( linea nuchae superior), sa zadnje ivice vratne veze ( lig. nuchae) i sa rtnih

nastavaka svih grudnih pršljenova, a završava se svojim vrhom na gornjoj usni

lopatičnog grebena (spina scapulae) i na zadnjoj ivici spoljnog kraja ključnjače

(extremitas acromialis).

Ovaj mišić snažno zabacuje rame ka kičmenom stubu. Njegovi gornji snopovi

podižu rame i sprečavaju njegovo obaranje pod uticajem tereta. Donji snopovi obaraju

rame ili podižu trup prema fiksiranom ramenu. Istovremenom kontrakcijom obrću

lopaticu oko uzdužne osovine, pri čemu njen donji ugao ide napred i na gore. Srednji i

donji snopovi priljubljuju uz grudni koš unutrašnju ivicu lopatice.

Inervacija- spoljna grana n. accesorius-a, bočna grana plexus cervicalis-a.

M. Latissimus dorsi

To je trouglast mišić, koji se gornjim krajem podvlači ispred trapezastog mišića.

Njegova baza se pripaja na rtnim nastavcima šest poslednjih grudnih i svih slabinskih

pršljenova, na središnom krsnom grebenu ( crista sacralis mediana) i na zadnjem delu

bedrenog grebena (crista iliaca). Pored toga ovaj mišić se pripaja i na tri poslednja rebra

i ponekad na donji ugao lopatice (angulus inferior scapulae) preko koga inače uvek

prelazi. Završni deo ovog mišića prekriva donju i prednju stranu m. teres major-a, prelazi

ispred ramenice i završava se svojom tetivom u međukvržnom žlebu ramenice (sulcus

intertubercularis).

7

Najširi leđni mišić privodi i uvrće nadlakticu. Kada su ruke fiksirane, rebarni

snopovi ovog mišića podižu rebra i deluju kao pomoćni udisači. Spoljni delovi ovog

mišića istovremenom kontrakcijom povećavaju krivinu kičmenog stuba, pritiskaju

poslednja rebra i deluju kao snažni izdisači.

Inervacija- n. thoracodorsalis.

M. Levator scapulae

Polazi od zadnjih kvržica prva četiri vratna pršljena a završava se na gornjem uglu

lopatice .

Ovaj mišić povlači nagore i napred lopaticu. Ako je lopatica fiksirana, povlači

nazad vratni deo kičmenog stuba.

Inervacija- n. dorsalis scapulae.

M. Rhomboideus

Rombasti mišić pruža se koso upolje i na dole od rtnih nastavaka poslednja dva

vratna i prva četiri leđna pršljena ka unutrašnjoj ivici lopatice.

Ovaj mišić povlači lopaticu naviše i unutra, prema kičmenom stubu. On je

antagonist m. serratus anterior-a u odnosu na unutrašnju ivicu lopatice, koja spaja ova

dva mišića istog pravca. Ova dva mišića obrazuju zajedno snažnu mišićnu vijugu, koja

drži lopaticu priljubljenu uz grudni koš.

Inervacija- n. dorsalis scapulae.

Spinokostalni mišići

M. serratus posterior superior- silazi u polje od rtnih nastavaka dva zadnja

vratna i dva prva grudna pršljena ka 2-5. rebru, lateralno od rebarnih uglova.

M. serratus posterior inferior- penje se upolje od rtnih nastavaka dva zadnja

grudna i prva dva slabinska pršljena ka donjoj ivici četiri poslednja rebra.

Gornji zupčasti mišić podiže rebra, a donji ih obara i deluju kao vrlo slabi pomoćni

respiratorni mišići.

Inervacija- nn. intercostales.

8

Sl. 2. Površinski mišići leđa Sl. 3. Površinski mišići leđa

3.1. DUBOKI MIŠIĆI LEĐA

Duboki ili primarni mišići leđa pružaju se u vidu dve uzdužne mišićne mase pored

rtnog grebena od zadnjeg dela koštanog karličnog prstena do baze lobanje. U slabinskom

delu ovi mišići obrazuju snažnu, masivnu mišićnu masu koja omogućava raznovrsnost i

preciznost pokreta vrata i glave. Duboki mišići leđa raspoređeni su u dva sloja površni i

duboki. U površnom sloju su dva mišića m.erector spinae i površnije od njega u vratnom

delu m.splenius. U dubokom sloju uz kičmeni stub nalaze se mnogobrojni kratki mišići

između nastavaka dva susedna pršljena i dug, jako složeni m.transversospinalis. Kratki

mišići pružaju se između rtnih nastavaka (mm.interspinalis), između poprečnih

nastavaka (mm.intertransversarii), i između potiljačne kosti i prva dva vratna pršljena

(subokcipitalni mišići).

M. Erector spinae

Idući od rtnog grebena u polje u saastavu ovog mišića ulaze tri mišića:

m.spinalis, m. longissinus i m. iliocostalis. Prvi mišić nalazi se samo u grudnom i

vratnom delu trupa. Njegov grudni deo (m.spinalis thoracis) polazi sa rtnih nastavaka

9

poslednja dva grudna i prva tri slabinska pršljena i završava se na rtnim nastavcima od

trećeg do devetog grudnog pršljena. M.longissimus pruža se od krsne kosti do

mastoidnog nastavka slepoočne kosti. M.iliocostalis pruža od bedrenog grebena do

vratnih pršljenova.

M.erector spinae pri obostranoj kontrakciji snažno opruža kičmeni stub i glavu.

Pri jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu i okreće ih na svoju

stranu.

M. Splenius

Zavojni mišić penje se od rtnog grebena koso upolje, pozadi i spolja od dubokih

mišića vrata, koje svojim tonusom drži priljubljene uz kičmeni stub. Gornji, širi deo ovog

mišića predstavlja m.splenius capitis. Donji deo ovog mišića predstavlja m.splenius

cervicis.

Zavojni mišić opruža, naginje i okreće glavu i vrat na svoju stranu.

M.transversospinalis

Pruža se neposredno uz kičmeni stub, od krsne kosti do drugog vratnog pršljena.

Njegovi snopići prema broju preskočenih pršljenova, odnosno prema svojoj dužini

svrstavaju se u slojeve i obrazuju: mišiće obrtače (mm.rotatores), mnogokraki mišići

(m.multifidus) i polukičmeni mišić (m.seminispinalis)

M.transversospinalis pri obostanoj kontrakciji opruža kičmeni stub i glavu. Pri

jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu i okreće ih na suprotnu stranu.

Subokcipitalni mišići

Između potiljačne kosti i prva dva vratna pršljena nalaze se pet kratkih mišića

glave, četiri zadnja i jedan bočni: m.rectus capitis posterior minor et major, m. obliquus

capitis superior et inferior, m. rectus capitis lateralis.

Oba prava mišića su opružači glave. Kosi donji mišići okreću glavu na svoju

stranu, a gornji na suprotnu. Bočni pravi mišić pregiba glavu u stranu.

Svi duboki mišići leđa povezuju kičmeni stub za koštani karlični prsten kao

snažne, zategnute elastične vrpce, i svojim međusobno odmerenim pokretima.

Osiguravaju njegov normalan pravac i stabilnost pri raznim pokretima i stavovima tela.

Pored toga, oni se suprotstavljau dejstvu raznih spoljnih sila.

10

4. MIŠIĆI TRBUHA

Između grudnog koša i gornje ivice karlice zategnusti su snažni pljosnati mišići

trbušnog zida, koji se dele u dve grupe prednje - bočnu i zadnju. Bočni mišići su: jedan

poprečni (m.transversus abdominis) i spolja od njega dva kosa mišića, unutrašnji i

spoljašnji (m.obliquus abdominis internus et externus). U prednju grupu ulazi pravi

trbušni mišić (m.rectus abdominis) i piramidalni mišić (m. pyramidalis). U zadnjem

trbušnom zidu nalazi se i četvrtasti slabinski mišić (m. quadratus lumborum).

M. Rectus abdominis

Nalazi se uz srednju liniju trbuha. On polazi sa prednje strane pete, šeste I sedme

rebarne hrskavice i sa vrha grudne kosti, a završava se na preponskoj kosti.

M. Pyramidalis

To je mali trouglasti mišić, čiji je vrh pričvršćen uz donji deo bele linije trbuha

(linea alba). Svojom bazom on se pripaja na preponskoj kosti, ispred tetive pravog

trbušnog mišića.

M. obliquus externus abdominis

Spoljni kosi trbušni mišić polazi sa spoljne strane poslednjih sedam ili osam

rebara mišićnim zupcima, od kojih se pet gornjih ukrštaju sa zupcima m. serratus

anterior-a, a donja sa rebarnim snopovima m. latissimus dorsi-a. Mišićna vlakna

poslednjih zubaca pružaju se koso na dole i napred i završavaju na prednjem delu

bedrenog grebena.

M. Obliquus internus abdominis

Unutrašnji kosi trbušni mišić polazi od donjeg kraja grudno- slabinske fascije, od

bedrenog grebena i od spoljne polovine preponske veze. Njegova mišićna vlakna pružaju

se koso na gore i napred, šireći se u vidu lepeze. Zadnja mišićna vlakna završavaju se na

donjoj ivici poslednja tri rebra.

M. Transversus abdominis

Poprečni trbušni mišić polazi sa unutrašnje strane šest poslednjih rebarnih

hrskavica, od prednje strane grudno-slabinske fascije do unutrašnje usne bedrenog

grebena i do spoljne polovine preponske veze.

11

M. Quadratus lumborum

Četvrtasti slabinski mišić pruža se između donje ivice dvanaestog rebra i bedrenog

grebena. Sem toga zadnji deo ovog mišića pripaja se na vrhovima rebarnih nastavaka

prva četiri slabinska pršljena.

Ovaj mišić obara dvanaesto rebro i pomaže pri bočnom savijanju slabinskog dela

kičmenog stuba. Prednje bočni mišići obrazuju u funkcionalnom pogledu jedan mišićni

sistem koji preko svojih pripoja na rebrima i karlici deluje na zglobove kičmenog stuba

i vrši pokrete trupa: fleksija, bočno savijanje (laterofleksija) i uvrtanje (rotatio). Na

organe trbušne duplje prednje bočni mišići deluju svojim tonusom držeći ih in situ, a

svojom kontrakcijom kao trbušna presa (prelum abdominale).

Inervacija- nn. intercostals i n. lumbalis .

12

Sl. 4. Mišići prednje strane trupa

5. MIŠIĆI GRUDNOG KOŠA

Mišići grudnog koša, obzirom na svoj položaj i osnovno dejstvo, dele se u dve

grupe, površnu i duboku.

Površnu ili costohumeralnu grupu sačinjavaju mišići koji polaze s prednjeg ili

bočnog zida grudnog koša, a završavaju se na kostima ramena i učestvuju u pokretima

korena gornjeg uda. S prednjeg zida polaze tri mišića: veliki i mali grudni mišić

(m.pectoralis major et minor) i potključni mišić (m. subclavius). Bočni zid grudnog koša

prekriva prednji zubčasti mišić (m.serratus anterior).

M. Pectoralis major

Polazi sa unutrašnje polovine prednje ivice ključne kosti (pars clavicularis),

sprednjih strana grudne kosti , od pet ili šest prvih rebarnih hrskavica (pars

sternocostalis) i sa prednjeg zida aponeurotičnog omotača pravog trbušnog mišića (pars

abdominalis). Mišićna vlakna ova tri dela idu upolje i završavaju se širokom tetivom na

crista tuberculi majoris humeri.

Veliki grudni mišić privodi ruku, uvrće je i postavlja ispred grudnog koša.

Podignutu ruku naviše on snažno obara na dole i napred. Gornji snopovi ovog mišića

zajedno sa m.deltoideus- om podižu ruku napred.

Inervacija – prednje grane plexus brachialis- a (nn. pectorales).

M. Pectoralis minor

On je prekriven velikim grudnim mišićem. 2., 3. i 4. rebra , pruža se koso na gore

i upolje i završava na prednjoj ivici processusa coracoideus- a.

Ovaj mišić povlači rame napred i na dole ili, ako je rame fiksirano, podiže rebra i

deluje kao udisač.

Inervacija- nn. pectorals.

M. Subclavius

Potključni mišić pruža se od gornje strane prvog rebra koso upolje i na gore do

donje strane ključne kosti. On služi kao snažna aktivna veza grudno- ključnog zgloba.

Pored toga, on obara spoljni deo ključne kosti i fiksira je prema prvom rebru.

Inervacija- n. subclavius.

13

M. Serratus anterior

Ovaj mišić polazi zupcima sa bočnih delova prvih devet rebara, pruža se nazad i

završava na unutrašnjoj ivici lopatice.

Gornji i srednji deo ovog mišića povlače lopaticu napred. Njegovi donji snopovi

obrću lopaticu oko uzdužne osovine, povlačeći njen denji ugao upolje. Zajedno sa m.

rhomboideus- om fiksira medijalnu ivicu lopatice uz kičmeni stub, a deluje i kao snažan

udisač.

Inervacija- n. thoracicus longus.

Sl. 5. Mišići prednje strane grudnog koša Sl. 6. Mišići bočne strane grudnog

koša

5.1. DUBOKI GRUDNI MIŠIĆI

U duboku grupu spadaju respiratorni mišići, čija je glavna uloga da svojom

kontrakcijom regulišu mehaniku disanja- da povećavaju ili smanjuju grdnu duplju. U

ovu grupu spadaju spoljnji i unutrašnji međurebarni mišići( mm. intercostals externi et

interni); zatim poprečni grudni mišić (m. transversus thoracis) i prečaga (diaphragma)-

najvažniji inspiratorni mišić koji u vidu široke pljosnate ploče razdvaja grudnu od

trbušne duplje.

14

Mm. Intercostales

Spoljnji međurebarni mišići (mm. intercostaels externi)- ispunjava međurebarne

prostore počev od rebarnih kvržica pa do rebarnih hrskavica. Zadnjim krajevima spoljnih

međurebarnih mišića pridodati su podizači rebara (mm. levatores costarum).

Unutrašnji međurebarni mišići (mm. intercostales interni)- ispunjavaju

međurebarne prostore od grudne kosti do rebarnih uglova, odakle se nastavljaju s

membrana intercostalis interna.

Spoljašnji i međuhrskavičavi delovi unutrašnjih međurebarnih mišića svojom

kontrakcijom podižu rebra i deluju kao udisači. Mm. intercostals interni svojom zadnjom

polovinom obaraju rebra i deluju kao vrlo slabi izdisači.

Inervacija- nn. intercostals.

M. Transversus thoracis

On je tanak lepezast mišić koji se vrhom pripaja na donjem delu zadnje strane tela

grudne kosti, i pruža se koso upolje i na gore, završava pomoću 4-5 jezičaka na zadnjoj

strani druge do šeste rebarne hrskavice.

Ovaj mišić povlači rebarne hrskavice na dole i deluje kao ekspiratorni mišić.

Inervacija- nn. intercostales.

Diaphragma

Široki pljosnati mišić, koji se nalazi između grudne i trbušne duplje. Prečaga se

sastoji od velikog broja dvotrbušnih mišića, koji se svojim međutrbušnim tetivama

spajaju i obrazuju tetivno središte prečage (centrum tendineum).

Sastavljena je od tri dela: rebarni deo (pars costalis), slabinski deo (pars lumbalis)

i grudni deo (pars sternalis).

Prečaga je glavni inspiratorni mišić, koji omogućava prečažno ili trbušno disanje.

Inervacija- n. phrenicus.

6. MIŠIĆI VRATA

Mišići vrata podeljeni su kičmenim stubom na prednje i zadnje. U zadnje vratne

spadaju i gornji delovi leđnih mišića. Prednji vratni mišići raspoređeni su u dva sloja,

površni i duboki. Svaki od ova dva sloja deli se na medijalnu i lateralnu grupu.

15

U medijalnu grupu površnog sloja spadaju 4 podhioidna (mm. infrahyoidei) i 4

nadhioidna (mm. suprahyoidei). Lateralnu grupu površnih mišića vrata predstavlja samo

bočni pregibač glave (m. sternocleidomastoideus).

U medijalnu grupudubokog sloja spadaju 3 predkičmena

mišića (prevertebralni mišići). Lateralnu grupu ovog sloja predstavljaju 3 skalenska

mišića (mm. scaleni).

U vratne mišiće ulazi i jedan potkožni mišić, m. platysma, koji pripada grupi

mimičnih mišića.

1. Mm. infrahyoidei:

- m. sternohyoideus,

- m. sternothyroideus,

- m. thyrohyoideus i - m. omohyoideus.

2. Mm. suprahyoidei:

- m. digastricus,

- m. stylohyoideus,

- m. geniohyoideus i - m. milohyoideus.

M. Sternocleidomastoideus

Bočni pregibač glave pripaja se svojim donjim krajem pomoću dve tetive na

prednjoj strani manubrium sterni i na gornjoj strani unutrašnjeg kraja ključne kosti.

Odatle se pruža koso naviše i nazad i završava na spoljnjoj strani procesusa mastoideus-

a i na gornjoj liniji potiljačne kosti (linea nuchae superior).

Pri jednostranoj kontrakciji ovaj mišić pregiba glavu na istu stranu, a lice okreće

na suprotnu stranu- dovodi glavu u položaj kao kod krivošijosti (torticolis). Pri

obostranoj kontrakciji on pregiba glavu.

Prevertebralni mišići

m. rectus capitis anterior,

m. longus capitis i

m. longus colli.

Mm. Scaleni

m. scalenus anterior, posterior et medius.

16

Prednji i zadnji vratni mišići omogućavaju pokrete glave i vrata, koji su uvek

udruženi. U gornjem i donjem zglobu glave, kao i u spojevima vratnih pršljenova, mišići

vrata vrše mnogobrojne veoma precizne i fine pokrete koji se isključivo mogu grupisati

oko tri glavne osovine poprečne, sagitalne i vertikalne, i podeliti na fleksiju, ekstenziju,

bočno savijanje i uvrtanje.

7. MIŠIĆI GLAVE

Mišići glave dele se na površne i duboke. Površnu grupu sačinjavaju mimični

mišići koji svojim tonusom i kontrakcijom regulišu izraz lica odnosno mimiku. Duboku

grupu čine mastikatorni mišići, koji pokreću donju vilici vrše žvakanje.

Mimični mišići

- mišići pridodati usnom otvoru:

- m. orbicularis oris

- m. buccinator

- m. depressor labii inferioris

- m. depressor anguli oris

- m. mentalis

- m. risorius

- m. levator anguli oris

- m. zygomaticus major et minor - m. levator labii superioris alaeque nasi - m.

platysma.

- mišići pridodati otvoru nosa - m. nasalis.

- mišići pridodati međukapačnom otvoru oka

- m. orbicularis oculi

- m. depressor supercilii

- m. corrugator supercilii

- m. procerus

- m. epicranius.

- mišići pridodati ušnom otvoru - m. auricularis anterior et posterior - m.

auricularis superior.

Pored ovih postoje mišići koji grade više otvora ili ulaze u sastav drugih delova

lica: m. occipitofrontalis i m. temporoparietalis.

17

Mimični mišići svojom kontrakcijom regulišu izraz lica čoveka, kao i spoljnji

izraz njegovog raspoloženja.

Inervacija- n. facialis.

Mastikatorni mišići

- m. temporalis

- m. masseter

- m. pterygoideus medialis et lateralis.

Mastikatorni mišići vrše pokrete donje vilice u smislu otvaranja i zatvaranja usta.

Sl. 7. Mišići lica

8. MIŠIĆI GORNJEG UDA

Mišići gornjeg uda dele se na: ramene, nadlakatne, podlakatne i šačne.

18

8.1. MIŠIĆI RAMENOG POJASA

Rameni mišići povezuju gornji okrajak ramenice sa kostima ramenog pojasa. Sa

bočne strane nalazi se deltasti mišić m. deltoideus, sa zadnje strane lopatice nadgrebeni

mišić m. supraspinatus, i podgrebeni m. infraspinatus i dva obla mišića ramena m. teres

major et minor. Sa prednje strane nalazi se podlopatični mišić m. subscapularis.

M. Deltoideus

Ovaj mišić trouglastog oblika

pripaja se na prednjoj ivici spoljnjeg

okrajka ključne kosti, na spoljnjoj ivici

acromion-a, na lopatičnom grebenu

spina scapulae i završava se na

spoljnjoj strani ramenice na hrapavom

otisku tuberositas deltoidea. Može se

pdeliti na tri dela- pars acromialis,

pars clavicularis i pars spinata.

Deltasti mišić je snažan

odvodilac (abduktor) ruke. On podiže

ruku u stranu samo do horizontale.

Inervacija- n. axilaris.

Sl. 8. Mišići ramena i grudnog koša

M. Supraspinatus

Nadgrebeni mišić, pripaja se na nadgrebenoj jami lopatice. Idući upolje, on se

sužava i završava se svojom tetivom na prednjem delu tuberculum majus- a ramenice.

M. supraspinatus je pomoćni odvodilac ruke, koju podiže upolje i napred. Pored

toga sprečava preterano izvlačenje glave humerusa iz zglobne čašice lopatice.

Inervacija- n. suprascapularis.

M. Infraspinatus

Podgrebeni mišić je trouglastog oblika i svojom bazom se pripaja na fossa

infraspinata scapulae, dok je vrhom pripojen za središnji deo tuberculum majus humeri.

19

Ovaj mišić je u funkciji spoljašnjeg rotatora.

Inervacija- n. suprascapularis.

M. Teres minor

Njegovi pripoji su na spoljašnjoj ivici lopatice i na zadnjem delu tuberculusa

majus-a.

Zajedno sa m. infraspinatus- om učestvuje u pokretima spoljašnje rotacije.

Inervacija- n. axilaris.

M. Teres major

Polazi sa donjeg dela spoljne ivice lopatice i završava se na crista tuberculi

minoris.

Učestvuje u pokretima addukcije i unutrašnje rotacije nadlakta.

Inervacija- n. subscapularis.

M. Subscapularis

Ovaj snažni mišić zauzima regiju između fossa subscapularis i tubercum minus

humerusa.

Podlopatični mišić je glavni unutrašnji rotator ruke u svim položajima.

Inervacija- n. subscapularis.

Mišići ramenog pojasa predstavljaju složen pokretački sistem. Retko koji pokret

u ramenom zglobu može biti rezultat kontrakcije samo jednig mišića, već su to

sinergistički pokreti mišićnih grupa. Tako u pokretu podizanja ruke napred (fleksija

nadlakta), učestvuje prednji deo m. deltoideusa, i ključni deo m. pectoralis major-a, a uz

pomoć m.supraspinatus-a, m. corracobrachialis-a i obeju glava m. biceps brachii-a.

Podizanje ruke unazad (ekstenzija nadlakta) vrše zadnji deo m. deltoideusa i duga

glava m. triceps brachii-a.

Podizanje ruke u stranu (abdukcija nadlakta) do horizontale vrši m. deltoideus uz

pomoć m. suprspinatus-a i duge glave m. biceps brachii-a.

Uvrtanje ruke (unutašnja rotacija) radi m. subscapularis uz pomoć m. latissimus

dorsi-a, m. pectoralis major-a i teres major-a.

Izvrtanje ruke (spoljašnja rotacija) uglavnom vrši m. infraspinatus.

20

Sl. 9. Mišići lopatične regije Sl. 10. Ostali mišići

pokretači ramenog pojasa

8.2. MIŠIĆI NADLAKTA

Mišići nadlakta podeljeni su na prednju i zadnju grupu. Prednjoj grupi pripadaju

tri mišića dvoglavi mišić nadlakta (m. biceps brachii), kljunasto-ramenični mišić (m.

coracobrachialis) i nadlakatni mišić (m. brachialis). Zadnju grupu čini troglavi mišić

nadlakta (m. triceps brachii).

M. Biceps brachii

Ovaj mišić se sastoji iz duge (caput longum) i kratke (caput breve) glave. Duga

glava polazi sa tuberculum supraglenoidale, dok kratka glava ima gornji pripoj na

processus coracoideus lopatice. Zajednički donji pripoj je na tuberositas radii

humerusa.

M. biceps brachii radi pokrete fleksije i supinacije podlakta, i učestvuje u

pokretima nadlakta u smeru fleksije i abdukcije.

Inervacija- n. musculocutaneus.

21

M. Coracobrachialis

Pripaja se na procesus coracoideus i spušta se na dole do srednje i unutrašnje

strane ramenice.

Učestvuje u pokretima fleksije nadlakta i podlakta, kao i unutrašnje rotacije

nadlakta.

Inervacija- n. musculocutaneus.

M. Brachialis

Polazi sa prednje strane donje polovine ramenice i završava se na tuberositas

ulnae.

Dejstvo ispoljava kroz fleksiju podlakta, i dovodi ruku u povoljan položaj za

dejstvo m. biceps brachii- a.

Inervacija- n. musculocutaneus.

M. Triceps brachii

Ovaj mišić ser sastoji iz tri glave- duga (caput longum), spoljna (caput laterale) i

unutrašnja (caput mediale). Njegova duga glava polazi sa tuberculum infraglenoidale,

dok ostale dve kreću sa zadnje strane ramenice. Zajednički distalni pripoj je na olecranon

humerusa.

Ovaj mišić je glavni opružač podlakta, dok duga glava učestvuje i u pokretima

nadlakta.

Inervacija- n. radialis.

22

Sl. 11. Mišići prednje strane nadlakta Sl.12. Mišići zadnje strane nadlakta

23

Sl. 13. Ostali mišići nadlakta

Sl. 14. i 15. Mišići nadlakta krvnim sudovima i nervima

8.3. MIŠIĆI PODLAKTA

Mišići podlakta se dele u tri grupe- prednju, zadnju i spoljašnju. Prednjoj grupi

pripada osam mišića od kojih su dva pronatori podlakta, a ostali fleksori ručja i prstiju.

Spoljna grupa se sastoji od po dva ekstenzora i supinatora podlakta, dok se u zadnjoj

grupi nalazi osam mišića i svi učestvuju u pokretima ekstenzije ručja i prstiju šake.

24

Mišići podlakta imaju svoje proksimalne pripoje uglavnom na medijalnom i

lateralnom epikondilu humerusa, ili na gornjem okrajku ulne. Distalno se završavaju na

spoljnjoj i prednjoj strani žbice (pronatori i supinatori), ili na prednjoj i zadnjoj strani

kostiju doručja ili članaka prstiju (fleksori i ekstenzori šake i prstiju).

8.3.1. Mišići prednje strane podlakta:

m. pronator teres,

m. pronator quadratus

m. flexor carpi radialis,

m. palmaris longus,

m. flexor carpi ulnaris,

m. flexor digitorum superficialis et profundus i

m. flexor policis longus.

Inervacija- n. medianus (m. flexor carpi ulnaris i unutrašnju polovinu m. flexor

digitorum profundus inerviše n. ulnaris).

Sl. 16. Mišići podlakta sa prednje strane Sl. 17. Mišići podlakta- prednja strana

25

Sl. 18. Mišići podlakta sa završnim granama nerava

8.3.2. Spoljna grupa podlakta:

m. brachioradialis,

m. extensor carpi radialis longus et brevis i

m. supinator.

Inervacija- n. radialis.

8.3.3. Mišići zadnje grupe podlakta:

m. extensor digitorum,

m. extensor digiti minimi,

m. extensor carpi ulnaris,

m. anconeus,

m. abductor policis longus et brevis,

m. extensor policis longus et brevis i

m. indicis.

Inervacija- n. radialis.

26

Sl. 19. Mišići podlakta- zadnja strana

Sl. 20. Mišići podlakta- zadnja strana Sl. 21. Mišići podlakta

sa tetivama i nervima

27

Mišići podlakta su dobili nazive uglavnom prema svojoj funkciji. Ovi mišići

pokreću podlakat u smeru supinacije i pronaije, kao i šaku i prste u smeru fleksije i

ekstenzije.

8.4. MIŠIĆI ŠAKE

Pored tetiva mišića fleksora i ekstenzora koji dolaze u predeo šake iz podlakta, na

šaci postoji određen broj mišića koji učestvuju u raznim pokretima prstiju. Ti mišići su

podeljeni u tri grupe- spoljnu, srednju i unutrašnju.

8.4.1. Mišići spoljne lože- tenara:

m. abductor policis brevis,

m. flexor policis brevis,

m. opponens policis i

m. adduktor policis.

Inervacija- n.medianus i n. ulnaris.

8.4.2. Mišići unutrašnje lože- hipotenara:

m. abductor digiti minimi,

m. flexor digiti minimi brevis,

m. opponens digiti minimi i

m. palmaris brevis.

Inervacija- n. ulnaris.

Mišićima srednje grupe šake pripada 4 glistasta (mm. lumbricales) i 7

međukoštanih mišića (mm. interossei).

Inervacija- dva spoljna glistasta mišića oživčava n. medianus, a unutrašnje

glistaste i sve međukoštane oživčava n. ulnaris.

Mišići šake učestvuju u pokretima flesije, ekstenzije, abdukcije, addukcije i

opozicije palca i ostalih prstiju.

28

Sl.22. Mišići šake

Sl. 23. Interosealni i lumbrikalni mišići šake

29

Sl. 24. Prikaz metakarpalne kosti i falangi prsta sa odgovarajućim mišićem i tetivom

9. MIŠIĆI DONJEG UDA

Mišići donjeg uda se dele na mišiće bedra, mišiće buta, potkolene i stopalne

mišiće. U funkcionalom pogledu oni obrazuju proksimalni (bedreni i butni mišići) i

distalni(potkoleni i stopalni mišići) sistem, koji se povezuju kod zgloba kolena i

međusobno se dopunjuju.

9.1. MIŠIĆI BEDRA

Bedreni mišići povezuju proksimalni okrajak butne kosti sa kostima karličnog

prstena i kostima distalnog dela kičmenog stuba. Podeljeni su u dve grupe- unutrašnju i

spoljašnju. Unutrašnju grupu predstavlja bedreno-slabinski mišić m. iliopsoas. Spoljnu

grupu čini više mišića koji su raspoređeni u tri sloja. U površinskom sloju se nalazi veliki

sedalni mišić m. gluteus maximus, i zatezač butne fascije m. tensor fasciae late. U

srednjem sloju je srednji sedalni mišić m. gluteus medius, dok duboki sloj sačinjavaju

mali sedalni mišić m. gluteus minimus i grupa mišića koji se zovu pelvitrohanterični

mišići jer povezuju karlicu sa velikim trohanterom butne kosti.

30

M. Iliopsoas

Sastavljen je od dva mišića- m. iliacus i m. psoas major. M. iliacus se pripaja na

unutrašnjoj bedrenoj jami karlične kosti, dok m. psoas major gornje pripoje ima na 1 -2

poslednja torakalna i na prva četiri slabinska pršljena.

Zajednički donji pripoj je na malom trohanteru femura (trochanter minor).

Inervacija- n. femoralis i bočne grane plexus lumbalis- a.

Ovaj mišić je glavni fleksor zgloba kuka. U zglobu kuka on snažno flektira

natkolenicu i rotira je upolje, ili savija karlicu i slabinski deo kičmenog stuba prema

fiksiranoj nozi.

Sl. 25.Mišići bedra

M. Gluteus maximus

Veliki sedalni mišić ima gornje pripoje na zadnjoj strani ilijačne i na bočnoj strani

krsne kosti, pa silazi koso i na dole i završava se na ispupčenju butne kosti- tuberositas

glutea.

31

Inervacija- n. gluteus inferior.

Veliki sedalni mišić je glavni ekstenzor i spoljašnji rotator nadkolenice. Takođe

njegovi gornji snopovi deluju kao abduktori a donji kao adduktori u zglobu kuka.

Sl. 26. Veliki sedalni mišić

M. Tensor fascie late

Mišić zatezač butne fascije kreće od SIAS- a i spušta se spoljašnjom stranom

nadkolenice sve do spoljašnjeg kondila tibie.

Inervacija- n. gluteus superior.

Ovaj mišić učestvuje u pokretima fleksije, abdukcije i unutrašnje rotacije u zglobu

kuka, kao i u pokretu ekstenzije u zglobu kolena.

32

Sl. 27. Zatezač butne fascije

M. Gluteus medius

Ovaj mišić polazi sa spoljašnje strane ilijačne kosti i završava se snažnom tetivom

na spoljašnjoj strani velikog trohantera (trochanter major).

Inervacija- n. gluteus superior.

Glavna funkcija ovog mišića je abdukcija u zglobu kuka. Takođe njegovi prednji

snopovi deluju kao unutrašnji rotatori i feksori a zadnji kao spoljni rotatori i ekstenzori

nadkolenice.

M. Gluteus minimus

Mali sedalni mišić polazi sa spoljne strane ilijačne kosti ispod mesta pripoja m.

gluteus medius-a, i završava se na prednjoj ivici velikog trohantera (trochanter major).

Inervacija i dejstvo ovog mišića iste su kao i kod m. gluteus medius-a.

33

Sl. 28. Mali i veliki glutealni mišić

Pelvitrohanterični mišići

Ovi mišići povezuju karlicu sa

velikim trohanterom butne kosti.

U njih se ubrajaju: m. piriformis, m.

obturatorius internus et externus,

m. gemellus superior et inferior i m.

quadratus femoris.

Inervacija- svi mišići su inervisani

od strane sakralnog nervnog

spleta osim m. obturatorius externus-

a koji je inervisan od strane n.

obturatoriusa.

Glavna funkcija ovih mišića je

spoljašnja rotacija u zglobu kuka.

Sl. 29. Pelvitrohanterični mišići

34

9.2. MIŠIĆI BUTA

Mišići buta odnosno mišići natkolenice dele se u tri grupe, unutrašnju, prednju i

zadnju. Mišiće natkolenice obavija snažna fascija- fascia lata, koja je izuzetno značajna

za normalnu funkciju butnih i bedrenih mišića.

9.2.1. Mišići prednje grupe

Prednjoj grupi mišića natkolenice pripadaju dva mišića, terzijski mišić (m.

Sartor3.4.1. ius) i četvoroglavi mišić buta (m. quadriceps femoris).

M. Sartorius

Ovaj mišić ima pripoj na

SIAS- u, odakle se pruža koso na dole

i unutra i završava se tibii medijalno

od tuberositas tibiae.

Terzijski mišić je fleksor,

abduktor i spoljašnji

rotator natkolenice u zglobu

kuka, kao i fleksor potkolenice u

zglobu kolena.

Inervacija- n. femoralis.

Sl. 30. Terzijski mišić

M. Quadriceps femoris

Četvoroglavi mišić kako mu i ime kaže sastoji se od četiri glave: m.

rectus femoris,

m. vastus medialis,

m. vastus lateralis i

35

m. vastus intermedius.

M. rectus femoris svojom gornjom tetivom se pripaja na spina iliaca anterior

inferior. M. vastus intermedius ima gornji pripoj na prednjoj i spoljašnjoj strani tela

butne kosti, m. vastus lateralis polazi sa spoljašnje usne hrapave linije (linea aspera),

dok m. vastus madialis zauzima unutrašnju usnu linea aspera femoris. Sve četiri glave se

svojim tetivama završavaju ligamentom patele preko patele na tuberositas tibiae.

Zajednička kontrakcija sve četiri glave rezultira jakim pokretom ekstenzije u

zglobu kolena. Kontrakcija samo m. rectusa femorisa preko slobodnog gornjeg pripoja

na karlici daje fleksiju u zglobu kuka.

Inervacija- n. femoralis.

Sl. 31. Četvoroglavi mišić buta

36

9.2.2. Mišići zadnje grupe

Zadnju grupu mišića natkolenice čine m. biceps femoris, m. semitendinosus i m.

semimembranosus.

M. Biceps femoris

Svojom dugom glavom

(caput longum) kreće sa sedalne kvrge

(tuber ishiadicum) a kratkom (caput

breve) sa srednjeg dela linea aspera

femoris, da bi se završile na

glavici fibule

(capitulum fibulae).

Sl. 32. Dvoglavi mišić buta

M. Semitendinosus

Polazi od sedalne kvrge i spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, da bi se

završio na tibii medijalno od tuberositas tibiae.

37

M. Semimembranosus

Gornji pripoj mu je takođe

na tuber ishiadicum, kao i

predhodni spušta se unutrašnjom

stranom natkolenice, i završava se

na zadnjoj strani condilus

medialis tibiae.

Svi mišići zadnje

lože natkolenice su

dvozglobni mišići, ali su nemoćni

zbog svojih položaja da u isto

vreme vrše pokrete u oba zgloba u

punoj amplitudi. Osnovna funkcija

ovih mišića je fleksija u zglobu

kolena i ekstenzija u zglobu kuka.

Takođe ovi mišići učestvuju i u

pokretima rotacije u zglobu kuka i

to kao spoljašnji rotator- m. biceps

femoris, a kao unutrašnji rotatori

m. semitendinosus et

semimembranosus.

Inervacija- n. ishiadicus

Sl. 33. Polužilasti i poluopnasti mišić

9.2.3. Mišići unutrašnje grupe

Unutrašnju grupu sačinjavaju m. adductor longus, m. adductor brevis, m.

aductor magnus, m. pectineus i m. gracilis.

38

M. Adductor longus

Vrh ovog mišića pripaja se lateralno od preponske simfize, i završava se na

srednjem delu linea aspera femoris.

Inervacija- n. obturatorius.

M. Adductor brevis

Kratki privodilac ima gornji pripoj na donjoj strani preponske kosti, a dole se

pripaja na linea aspera femoris.

Inervacija- n. obturatorius.

M. Adductor magnus

Gornji pripoj velikog privodioca je na donjoj strani preponske kosti i na tuber

ishiadicum, a spušta se na dole duž cele hrapave linije- linea aspera femoris.

Inervacija- n. obturatorius i n. ishiadicus.

M. Pectineus

Pecten osis pubis na pubičnoj i linea pectinea na butnoj kosti su pripoji ovog

mišića.

Inervacija- n. obturatorius i n. femoralis.

M. Gracilis

Ovaj mišić silazi duž unutrašnje strane natkolenice od preponske kosti i završava

se na tuberositas tibiae.

Inervacija- n. obturatorius.

Svih pet mišića unutrašnje strane natkolenice su snažni privodioci u zglobu kuka,

a zbog svog povoljnog položaja prednji delovi deluju i kao fleksori a zadnji kao

ekstenzori natkolenice.

Bedreni i butni mišići obrazuju zajedno izuzetno snažan mišićni sistem, koji

okružuje zglob kuka i reguliše njegovu kako statiku, tako i dinamiku. Posebnu ulogu u

tom sistemu zauzimaju biartikularni mišići, koji okružuju i zglob kolena, i regulišu

njegove pokrete i njegov odnos prema zglobu kuka.

39

Takođe nije zanemarljiva ni uloga ovih mišića kao značajnih regulatora statike i

dinamike karlice i lumbalnog dela kičmenog stuba.

Sl. 34. Mišići privodioci natkolenice Sl. 35. Ostali mišići privodioci natkolenice

9.3. MIŠIĆI POTKOLENICE

Mišići pokolenice zauzimaju prostor između kostiju potkolenice, ali ih i

prekrivaju sa zadnje, spoljašnje a delimično i sa prednje strane. Oni su međumišićnim

prgradama podeljeni na mišiće prednje, zadnje i spoljašnje strane potkolenice.

9.3.1. Prednja grupa mišića potkolenice

Ovoj grupi mišića pripadaju četiri mišića i to: m. tibialis anterior, m. peroneus

tertius, m. extensor hallucis longus i m. extensor digitorum longus.

40

M. Tibialis anterior

Ovaj mišić polazi sa lateralne strane

tibiae, pruža se ka unutrašnjoj ivici stopala, i

završava se na unutrašnjoj strani os naviculare,

i na bazi os metatarsalne I.

M. tibialis anterior je

dorzalni fleksor, adduktor i supinator

stopala (pokret inverzije stopala). Kada

kontrakciju ispoljava preko gornjeg

pripoja, on savija potkolenicu napred i unutra.

Sl. 36. Prednji golenjačni mišić

M. Extensor hallucis longus

On se pripaja na unutrašjoj strani fibule i

završava se dole na distalnoj falangi palca.

M. extensor hallucis longus opruža članke

palca i podiže stopalo

Sl. 37. Dugi opružač palca i treći

lišnjačni mišić

41

M. Extensor digitorum longus

Gornji pripoj mu je na unutrašnjoj strani

fibule i pralazi preko membrana interosea cruris,

spušta se na dole i završava se na zadnjoj strani

članaka 2-5 prsta. Često se od ovog mišića

odvaja m. peroneus tertius, koji se pruža ka

spoljašnjoj ivici stopala, i završava se na os

metatarsale V.

Svojom kontrakcijom ovaj mišić opruža

četiri poslednja prsta, i učestvuje u pokretima

dorzalne fleksije i pronacije stopala.

Inervacija- svi mišići prednje grupe

inervisani su od strane n. peroneus profundus- a.

Sl. 38. Dugi opružač prstiju

9.3.2. Zadnja grupa mišića potkolenice

Mišići zadnje grupe potkolenice raspoređeni su u dva sloja. U površinskom sloju

se nalazi troglavi mišić lista- m. triceps surae, dok duboki sloj čine m. popliteus, m.

tibialis posterior, m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis longus.

M. Triceps surae

Sastoji se od tri glave- m. gastrocnemius medialis et lateralis i m. soleus.

Gastroknemiusi polaze sa unutrašnjeg odnosno spoljašnjeg kondila femura, a m. soleus

ima gornji pripoj na linea m. solei na tibii. Sve tri glave se završavaju zajedničkom

tetivom (ahilova tetiva) na zadnjoj strani calcaneus- a (tuber calcanaei).

42

Ovaj mišić je najjači plantarni fleksor, a deluje

i kao supinator stopala. Kada je slobodan gornji

pripoj m. gastrocnemius medialis et

lateralis-a, njihovom kontrakcijom dolazi do fleksije

u zglobu kolena. Pod dejstvom celog mišića vrši se

propinjanje na prste pri čemu svojom snagom ovaj

mišić podiže celo telo.

Inervacija- n. tibialis.

Sl. 39. Troglavi mišić lista

M. Popliteus

Zatkoleni mišić polazi od spoljašnje

strane lateralnog kondila os femoris i završava

se na zadnjoj strani tibie.

Ovaj mišić je slab spoljašnji rotator

potkolenice.

Inervacija- n. tibialis.

Sl. 40. Zatkoleni mišić

M.

43

Tibialis posterior

Gornji pripoj ovog mišića je na zadnjoj strani

tibije i fibule, silazi na dole i napred i zrakasto se širi na

kosti nožja.

Ovaj mišić je plantarni fleksor i supinator stopala,

izajedno sa m. peroneus longus- om održava uzdužni i

poprečni svod stopala.

Inervacija- n. Tibialis

Sl. 41. Zadnji golenjačni mišić

M.

44

M. Flexor hallucis longus

Dugi pregibač palca je mišić koji polazi sa

zadnje strane fibule i završava se na distalnom

članku palca.

Učestvuje u pokretima plantarne fleksije i

supinacije stopala, ali je njegova glavna funkcija

odvajanje palca od podloge pri hodu.

Inervacija- n. tibialis.

Sl. 42. Dugački pregibač palca

M.

45

Flexor digitorum longus

Polazi sa zadnje strane tibije i tavršava se

na distalnim falagama palca 25 prsta.

Ovaj mišić flektira treće falange prstiju

prema drugim i učestvuje u pokretima plantarne

fleksije i supinacije stopala.

Inervacija- n. tibialis.

Sl. 43. Dugački pregibač prstiju

9.3.4. Mišići spoljašnje grupe potkolenice

Spoljašnju grupu mišića potkolenice grade dva mišića m. peroneus longus et brevis.

M. Peroneus longus

Gornji pripoj ovog mišića je na capitulum fibulae, odakle se spušta do os

metatarsale I i na os cuneiforme mediale.

M.

46

Peroneus brevis

Njegov gornji pripoj je na

lateralnoj strani fibule i silazi na dole i pripaja

se na os metatarsale V.

Oba mišića izvode pokret everzije

stopala (udruženi pokret plantarne fleksije,

abdukcije i pronacije stopala), dok m.

peroneus longus učestvuje i u samom pokretu

plantarne fleksije stopala.

Inervacija- n. peroneus

superficialis.

Sl. 44. Peronealna grupa mišića

9.4. MIŠIĆI STOPALA

Mišići stopala podeljeni su u dve grupe- plantarnu i dorzalnu. Plantarni mišići su

raspoređeni u tri grupe- unutršnju, srednju i spoljašnju. Uloga ovih mišića je da održavaju

svod stopala, za razliku od mišića šake, koji pokreću prste u svim pravcima. Njihova

uloga u tom smislu je značajna samo kod hoda, jer su ovi mišići neophodni za odvajanje

stopala od podloge.

9.4.1. Dorzalni mišići stopala

Na dorzalnoj strani stopala ispod fascia dorsalis pedis nalaze se dva mišića m.

extensor digitorum brevis- kratki opružač prstiju, i m. extensor hallucis brevis- kratki

opružač palca.

Inervacija- n. peroneus profundus.

M.

47

48

9.4.2. Plantarni mišići stopala

Unutrašnja grupa plantarnih mišića

U ovoj grupi nalaze se tri mišića pokretača palca, koji svojom kontrakcijom

održavaju i uzdužni svod stopala:

- m. abductor hallucis (odvodilac palca),

- m. flexor hallucis brevis (kratki pregibač palca) i - m.

adductor hallucis (privodilac palca).

Inervacija- n. plantaris medialis et lateralis.

Srednja grupa plantarnih mišića

Srednja grupa mišića je raspoređena u tri sloja- površinski sloj m. flexor digitorum

brevis (kratki pregibač prstiju), srednji sloj m. quadratus plantae (četvrtasti mišić

stopala) i mm. lumbricales (glistasti mišići) i duboki sloj mm. interosei (međukoštani

mišići).

Inervacija- n. plantaris medialis et lateralis.

Spoljašnja grupa plantarnih mišića

Ovu grupu čine dva slabo razvijena mišića pokretača malog prsta koji su

inervisani od strane n. plantaris longus- a, m. abductor digiti minimi (odvodilac malog

prsta) i m. flexor digiti minimi brevis (kratki pregibač malog prsta).

Mišići potkolenice i stopala deluju ka jedinstven sistem u funkciji pokretača

stopala i prstiju. Svojom zajedničkom kontrakcijom omogućavaju izvođenje pokreta u

gornjem i donjem skočnom zglobu u svim pravcima, kao i pokrete u malim zglobovima

prstiju.

Veliku ulogu imaju i kao stabilizatori stopala jer održavaju poprečni i uzdužni

svod stopala, pa ni pod velikim opterećenjima ne dozvoljavaju poremećaje statike i

dinamike tela.

49

Sl. 45. Mišići stopala Sl. 46. Mišići stopala

50

Sl. 47. Mišići stopala Sl. 48. Mišići stopala